LONGANEDHA DHI RI 22
DYI 15 Madha Yova dzá sidjo ngba dho!
Yova ró dho ká e mana na bbo Yesu dho addudho?
“Ma lieri ndrŭ chu ni ró dho ndirigoti ma si rili ri chuni chu.”—YOH. 17:26.
RI NǍ LO
Ngbaribbai ma Yesu lingʉeri Yova ró dho chuni nari, ngbaribbai ma ke lingʉeri ri tsetse nari ndirigoti ngbaribbai ma ke tingʉe lo ri djo nari.
1-2. (a) Ndi dhe nari njí kuna ká Yesu njingʉe ngbá lo? (b) I lo nǎ ká ko si loti ngbá ngadhudha djo?
RI NGɄE thonji dyi ngasdjó, Nisani 14 cho 33 na Y.G.G., Yesu ngʉe chøchø le dzi ndi nanga, le d’i lo ndi djo, ndrŭ nzá ndi nza ndirigoti ndrŭ hwi ndi hwi. Pekee kʉ ná nyo ndima nyongʉe arø dza nǎ ndidhó chi tøni ná mitume na nari goti, ke pongʉe kpakpa ka ndi li kpa ná lo. Fø dza nǎ ro ndima ra nari njí, Yesu njingʉe bbo na mana kʉ ná sala. Fø sala kʉ Yohana sura 17 nǎ.
2 Yesu dhó sala ká ngbá lo dhǒ ko dho fø saa na ngʉ ke nanga d’o ná lo djo? Dz’ djó Yesu ngʉe ná saa na, bbo na mana ngʉe ke dho nari ká ngʉe ngbá lo? Akotilo fø ngadhudha djo.
“MA LIERI NDRŬ CHU NI RÓ DHO”
3. Yesu ká pongʉe ngbá lo Yova ró dho djo ndirigoti føri na ká ke ngʉ ji ndi pori ngbǎ? (Yohana 17:6, 26)
3 Yesu njingʉe ná sala nǎ, ke pongʉeri ɨ: “Ma lieri ndrŭ chu ni ró dho.” Ko churi føri ngʉe bbo na mana kʉ Yesu dho ná lo dhonalo ke ngʉngʉe fø lo djolu aro ina ndi unakpa dho. (Azø Yohana 17:6, 26.) Føri na ká ke ngʉ ji ndi pori ngbǎ? Ke ká ngʉ nzá kpa chu ná dho d’ra kpa dho? Yesu unakpa ngʉe Wayahudi nari dho, kpa chungʉe Mungu ró dho kʉ Yova nari bblo. Fø dho bani bí ina Maandiko ya Kiebrania nǎ. Yesu nzɨ ngʉ loti Mungu ró dho nganga djo ri, ro fø dho ká ngʉ addu dhǒ nari djo. Ke kongʉe ndi unakpa tsotso kpa chu Yova bblo pli, føri i kʉ, Yova kperie dz’ ma, ndrŭ ma na djo ná lo, b’lo ke njirie ná lo ma, go ke si nji ná ri ma, kedhó sifa ma na. Yesu ddiro dhé chu Yova bblo pli.
4-5. (a) Ko ká ka ko bbʉ ngbá loroji ndiri na ko dhǒ ko chu ddikpa ke ró dho bblo pli nari d’e? (b) Ri ká kʉ ngbá chu na Yesu unakpa rangʉe Yova ró dho chu ri?
4 Loroji na, anzingaddi i lo djo di. Nidhó kutaniko nǎ ddikpa muzee ró dho kʉ David ndirigoti ke kʉ dokter maddi. Fø le-djo ni chu nari goti cho da bí b’lo. Ro, ddikpa cha nidhó shinga e hatari nǎ nari dho, nidhó lo ue tse ka ndi ko ni tsotso ná dokter. Ni ra fø le-djo njínji nǎ ná hopital nganga na ndirigoti ke nji ndi dho ka ná lo krʉ ndiro ndi gø nidhó shinga d’e. Fø lo goti, ni ka ni ji fø le-djo bbo anziro ni jie ke nari djolu. Ke ró dho ni rr ná saa na, ni ka ni di ngaddi thei ke njie ni dho ná lo djo. David nga kʉ chu ni chue ná chá muzee dhé ri, ro ke kʉ nidhó shinga gøe ná dokter maddi.
5 Føri bbai, Yesu unakpa chungʉe Mungu ró dho kʉ Yova nari bblo. Ro, fø dho ngʉngʉe bbo na mana kʉ kpa dho ri dhonalo Yesu kongʉe kpa tsotso kpa chu Yova bblo pli. Fø ká ko ripo addudho? Dhonalo Yesu dhongʉe ndidzá Baba dhó nyi krʉ ndi po ná lo ma, ndi nji ná lo ma na chulu. Mitume rangʉe Yova “chu” bblo pli ngbaribbai ma Yesu ngʉ longaddi nari ma, ke ngʉ njini nja ndrŭ na nari ma na ndima ngʉ nja nari chulu.—Yoh. 14:9; 17:3.
“NI BBɄNGɄE MA DHONA NÁ NI NGANGA RÓ DHO”
6. Ri ká kʉ ngbá chu nǎ Yova bbʉngʉe ndi ró dho Yesu dhona ri? (Yohana 17:11, 12)
6 Yesu njingʉe ná sala nǎ, ke nzingʉeri ndi unakpa dhi lo dho ɨ: “Ab’o kpa ronga ni nganga ró dho na, ma dhona ni bbʉngʉe ndi ro.” (Azø Yohana 17:11, 12.) Føri na mana ká kʉ le ka le die Yesu nzi Yova? Nga. Yesu tingʉe lo Yova ró dho djo ná saa na, ke pongʉeri “ni nganga ró dho.” Føri dho, Yova ró dho nzá ka ndi ngʉe Yesu ró dho nganga ri. Føri kina, Yesu pongʉeri Mungu ró dho bbʉni ndi dhona, ná føri na ká ke ngʉ ji ndi pori ngbǎ? Ya kwanza, Yesu ngʉe Yova dhǒ ná ke ndirigoti Yova djó loti ná ke. Ke singʉe ndidzá Baba ró dho na ndirigoti ke njingʉe ké dho le nanga keni ná njí fø dho na. (Yoh. 5:43; 10:25) Føri kina, Yesu ró dho na mana kʉ “Yova kʉ gødha ba.” Bbʉbbʉ dhé, Yesu ró dho na mana li Mungu ró dho maddi ndi nǎ.
7. Ká addudho Yesu ka ndi tielo Yova ró dho djo? Abbʉ loroji
7 Ndiro ko famu addudho ma Yesu ka ndi tielo Yova ró dho djo nari bblo d’e, akotilo i loroji djo. Pi ka ndi chó ddikpa ke ndiro ke ra loti ndi ró dho na nja ndrŭ dho d’e, fø ke loti ná saa na ke ka ndi é ddiddi pi na. Føri bbai, Yesu ngʉe Yova dhǒ ná ke ndirigoti ke ngʉ loti ke ró dho na.—Mt. 21:9; Lu. 13:35.
8. Ká addudho Yova pongʉeri ndi ró dho kʉ Yesu “nǎ” nzá dhé ke d’engʉe si dz’ djó go ro? (Kutoka 23:20, 21)
8 Biblia nzi Yesu Lo dhonalo Yova njingʉe njí ke na ndiro ke d’ra ndi ji malaiká ma, ndrŭ ma na chu ndirigoti kpa njí ná lo d’e. (Yoh. 1:1-3) Njaro Yesu ngʉe ngødja na Waisraeli ngʉe ná saa na Yova ngʉ cho kpa ronga b’odha dho ná malaika. Yova pongʉeri Waisraeli rrnga fø malaika dho ná saa na, ke pongʉeri ɨ: “Dhonalo ma ró dho kʉ ke nǎ.”a (Azø Kutoka 23:20, 21.) Yova pongʉeri fø dhonalo Yesu ngʉ adi loti ke djo ndirigoti ke ddiro dhé kʉ Yova adi chølo nji nari ma, Yova kʉ takatifu nari ma na dhǒ ná ke.
“BABA, ABBɄ MADHA NI RÓ DHO DHO”
9. Yova ró dho ká ngʉe mana na bbo Yesu dho ngbaribbai? Aturinga.
9 Ko nja ri nari bbai, nzá dhé Yesu d’engʉe si dz’ djó ro, Yova ró dho ngʉe mana na bbo ke dho. Dz’ djó ke ngʉe ná saa na, ke ngʉ nji ná lo krʉ chulu ke dhongʉe ngbaribbai ma Yova ró dho e mana na bbo ndi dho nari! Kedhó lod’radha dhi njí dzá ya mwisho ddo kana, Yesu nzingʉeri ndidzá Baba tso ɨ: “Baba, abbʉ madha ni ró dho dho.” Føro thei, kedzá Baba ngʉngʉe logoti bbò ndi chu na ra nǎ ro ɨ: “Ri dho ma bbʉngʉe madha b’lo ndirigoti ma si madha ki bbʉ go ri dho.”—Yoh. 12:28.
10-11. (a) Yesu ká bbʉngʉe madha Yova ró dho dho ngbaribbai? (Anja ji maddi.) (b) Ká addudho ringani Yova ró dho tsetse ndirigoti le tilo ri djo?
10 Yesu maddi bbʉngʉe madha ndidzá Baba ró dho dho. Ká ngbaribbai? Ddikpa chu nǎ, ke ngʉ ndidzá Baba dhó ké dho le nanga keni ná sifa ma, ke ngʉ nji ná lo ma na d’ra nja ndrŭ dho. Føri kina, ke njingʉe nja lo ki maddi ndiro fø dho ba madha d’e. Yova ró dho dho ringangʉeni ndi tsetse ndirigoti le tilo ri djo.b Yesu dhongʉe ngbaribbai ma føri kʉ bbo na mana kʉ ná lo nari, bblo ko chue ná sala ndi ddingʉe ndi unakpa dho ná saa na. Ke pongʉeri: “Kodhi ra nǎ Baba, aliri ni ró dho tsetse.”—Mt. 6:9.
11 Ká addudho ringani Yova ró dho tsetse ndirigoti le tilo ri djo? Dhonalo Edeni dhi í nǎ, Shetani Ibilisi tingʉe kali dhi lo Yova Mungu djo. Shetani pongʉeri nari kʉ, Yova kʉ kali ba ndirigoti Yova Adamu ma, Eva ma na tso jʉ bblolo ró. (Mwa. 3:1-5) Fø ndi pongʉeri nari na Shetani dhongʉeri nari kʉ, Yova nzɨ adi krʉ lo nji chø kʉ ná chu nǎ ri. Shetani tingʉe kali dhi lo Yova djo nari na ke løngʉe Yova dhó nyi ma, ke ró dho ma na ronga. Luti, Yobu dhó saa na, Shetani pongʉeri Yova dho njínji ná ndrŭ adi njínji ndima ritsi ba kedhó ro nari dho. Føri kina, fø kali ba pongʉeri nari kʉ, ndrŭ nzá ka ndima njínjí Yova dho njati ndima bani kpakpalo na ró, dhonalo kpa nzá ji ke ndima thí nǎ ro krʉ ri. (Yob. 1:9-11; 2:4) Føri dho, ri ungʉe saa da ndiro le chu Yova ma kana Shetani na ie ká kʉ kali ba nari d’e.
Yesu loti ndi unakpa na Mungu ró dho le li ndi tsetse nari na mana kʉ bbo nari djo (Anja paragrafu 10)
“MA BBɄ MADZÁ SHINGA”
12. Yesu ká ngʉe tayari ndi njí ngbá lo ndi ji Yova ró dho nari djotsina?
12 Yesu jingʉe Yova nari dho, ke njingʉe ngbà ka ndi dho ná lo krʉ ndiro ndi liri Yova ró dho tsetse ndirigoti ndi tilo ri djo d’e. Yesu pongʉeri, “Ma bbʉ madzá shinga.” (Yoh. 10:17, 18) Bbʉbbʉ dhé, ke ngʉe tayari ndi dhe Yova ró dho djotsina.c Anziro kaka ngʉe ná ndrŭ Adamu ma, Eva ma na lengʉe ndima dzidjo Yova dho ndirigoti kpa gbangʉe ndima tso Shetani na. Fø ri ró ro njonjo, Yesu ngʉe tayari ndi si dz’ djo ndiri na ndi dhǒ ndi ji Yova ngbà nari d’e. Yesu dhongʉe fø ri krʉ ndi ngʉ nji ná lo ma, ndi ngʉ ti ná lo ma na chulu. (Ebr. 4:15; 5:7-10) Ke tøngʉeni chi Yova dho kpø nzadha dhi dhe dho ndi ra dhe ná nga djo. (Ebr. 12:2) Føri na ke dhongʉeri pʉlʉpʉlʉ nari kʉ, ndi ji Yova ndirigoti Yova ró dho.
13. Ká addudho Yesu ngʉe Shetani kʉ kali ba nari ka ndi dhoe bblo pli ná ke? (Anja ji maddi.)
13 Krʉ Yesu ngʉ nji ná lo ngʉ ridho Shetani kʉ kali ba, nga Yova ri! (Yoh. 8:44) Yesu bbai chu Yova bblo pli ná ddikpa le ro ma nga ddi kʉ ri. Njati Shetani ngʉ ti Yova djo nari ée bbʉbbʉlo ró, Yesu ka ndi chue fø lo bblo pli. Ro, Yesu rangʉe anzi dhé Yova dhó nyi ma, ke ró dho ma na djo ndi loti nari na. Ngbà mai ri njangʉeni Yova bba Yesu bba nari bbai ro, ke ngʉe tayari ndi dhedhe ndi dzidjo ndi leé ndidzá jidhi Baba dho nari rɨngana.—Mt. 27:46.d
Yesu njingʉe ndidhó maisha nǎ ná lo krʉ dhongʉeri Shetani kʉ kali ba, ro nga Yova ri! (Anja paragrafu 13)
“MA D’YA . . . MA DHONA NI BBɄNGɄE NÁ NJÍ TSO D’YA”
14. Yesu tøngʉeni chi nari dho ká Yova bbʉngʉe ke kobe ngbaribbai?
14 Yesu dhe nari njí kuna, ke njingʉe ná sala nǎ ke pongʉeri: “Ma d’ya . . . ma dhona ni bbʉngʉe ma njí ná njí tso d’ya.” Ke ungʉeri u nari kʉ, Yova ka ndi sie ndi kobe bbʉbbʉ chi ndi tøni nari dho. (Yoh. 17:4, 5) Yesu ngʉ ndi thí li ndidzá Baba djo dho ná lo ngʉe thé. Yova nzá ka ndi bbangʉe ke theinga dho kabuli na ri. (Mdo. 2:23, 24) Ke gangʉe Yesu ndirigoti ke bbʉngʉe bbonga ke dho ra nǎ. (Flp. 2:8, 9) Føri dho, Yesu ngangʉe pinyodha tso Mungu dhó Pidhinga nǎ. Fø Pidhinga ká ka ndi njie addu? Bblo ko chu ná sala nǎ ya pili sehemu nǎ ke pongʉeri: “Abba nidzá Pidhinga si. Abbari ni [Yova] ji ná lo njini i dz’ djó ddiddi ra nǎ ri njini nari bbai.”—Mt. 6:10.
15. Yesu ká si ngbá lo ki nji?
15 Karnga goti, Yesu si lɨ nji Mungu dhó mbubai tso ró ndirigoti ndi si chelo dhi ndrŭ sa krʉ Armagedoni dhi lɨ nǎ. (Ufu. 16:14, 16; 19:11-16) Føri goti tse, ke si Shetani bu “abiso” na, nzɨ nǎ ri si ka ke njí krʉ kʉ ná ritsi ná ngana. (Ufu. 20:1-3) Yesu si ngoi ma, ka le ka nari ma na bbʉ ndrŭ dho cho 1 000 ndi si Pinyo nari kana. Ke si che cheni ná ndrŭ gaga. Ke si dz’ ngʉ lu paradiso. Yova kpengʉe ná lo si njini krʉ!—Ufu. 21:1-4.
16. Cho 1 000 goti ká ngbá lo si njini?
16 Cho 1 000 goti ká ngbá lo si njini? Chenga ma, nzá ndrŭ kaka nari ma na si sini si. Ndrŭ dhó lo nzɨ si riu ndima dhó chenga zø njini le ødha dhi be chulu ri, kpadhó lo nzɨ si ndima tso gbà ná ke inga bbakuhani ki ro u ri. Ndirigoti “ya mwisho mbuba dhe” nga si kʉ e ri. Kabuli si ma nga nǎ ndrŭ ro. Che cheni ná ndrŭ krʉ ki si ngʉ shi vi. Dz’ djó ndrŭ krʉ si e ka ndima ka ro.—1 Ko. 15:25, 26.
17-18. (a) Cho 1 000 goti ká ngbá lo si njini? (b) Yesu ká si ngbá lo nji ndi pinyo nari tso si d’yani ná saa na? (1 Wakorinto 15:24, 28) (Anja ji maddi.)
17 Cho 1 000 goti ká ngbá nja lo ki si njini? Fø cho goti, ddikpa bbo na mana kʉ ná lo si njini. Ddikpa Ie nanga ro ma nzɨ ddi si rɨni Yova kʉ takatifu ndirigoti chi kʉ ná Mungu nari djo ri. Ká addudho? Edeni dhi í nǎ, Shetani pongʉe Yova kʉ kali ba ndirigoti Ke nzɨ adi pinyo ndrŭ djo jidha na ri. Fø ngadjó ro adi njínji Yova dho ná ndrŭ adi ridho nari kʉ, kedhó chu e bblo pli kʉ ná chu. Føri dzá lo dho, cho 1 000 goti, Yova dhó nyi djo bblolo si tini kaka ná ngatsi. Ke si ndi kʉ jidhi ra nǎ Baba nari dho pʉlʉpʉlʉ.
18 Cho 1 000 Yesu si pinyo nari tso si d’yani ró, krʉ kʉ ná ndrŭ si richu nari kʉ, Yova djo Shetani pongʉe ná lo krʉ ngʉe kali. Yesu ká si ngbá lo nji ndi pinyo nari tso si d’yani ná saa na? Ke ká si Shetani dhó loroji dyø inga ke ká si tsatsa Yova ro? Nzɨ nganga! (Azø 1 Wakorinto 15:24, 28.) Yesu si pi ki ngʉ ndidzá Baba dhona. Ke si ndi djø Yova dhó Pidhinga tsena. Bbʉbbʉ dhé, njonjo Shetani ró ro, Yesu kʉ tayari ndi njí krʉ ndi ka ndi njí ná ritsi Yova ndi ji nari dho.
B’lo ndi nyopi cho 1 000 nari goti, ji ndi nanga jini ro Yesu pi ngʉ Yova dhona (Anja paragrafu 18)
19. Ká addudho Yova ró dho e mana na bbo Yesu dho?
19 Bbʉbbʉ dhé, Yova ngʉe tayari ndi bbʉ Ndi ró dho Yesu dhona! Yesu dhongʉe ngbaribbai ma ndidzá Baba e nari kaka nari bbai. Nde, ká addudho Yova ró dho e mana na bbo Yesu dho? Ri e mana na bbo ke dho krʉ kʉ ná lo djolu. Ke ngʉe tayari ndi dhe fø dho djotsina ndirigoti cho 1 000 ndi nyopi nari goti, ke sie tayari ndi ngʉ krʉ ritsi ki vi Yova dhona. Yesu dhó loroji ká ko ka ko dyø ngbaribbai? Fø ngadhudha goti djo ko si loti gosi ná lo nǎ.
DYI 16 Anima Yova kedzá ché na le d’ri ná ngba djotsina
a Drrdrr saa na, malaiká ngʉ adi Yova dhǒ kedhó imba ndima d’ra nja ndrŭ dho ke ró dho na ná saa na. Føri kʉ addudho ma nja saa na, Biblia adi ripo nari kʉ Yova tilo ngbà mai malaika tilo ke ró dho na ro. (Mwa. 18:1-33) Ngbà mai maandiko pori Musa bangʉe yadha Yova dhó ro ro, nja maandiko ripo nari kʉ Yova njingʉe njí malaiká na ndiro kpa bbʉ fø yadha ndi ró dho na d’e.—Law. 27:34; Mdo. 7:38, 53; Gal. 3:19; Ebr. 2:2-4.
b NJA LO NANGA LE TU NARI: Le rili ri “tsetse” nari na mana kʉ, le ri nja bbo na mana kʉ ri, takatifu inga bbo pli kʉ ná heshima le bbʉ dho ri. Le rili “bblolo tini” nari na mana kʉ, le d’ʉ kʉ ná loti kali ma, che kʉ ná lo ma na ndrŭ ti ddikpa le djo ná saa na.
c Yesu dzá dhe liri ri kaka ndrŭ ba nŭnŭ di ná shinga.
d Anja “Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo” Dzamu dhi Munara, Bi 4 2021 nǎ, paje 30-31 djó.