Mukristo dhó Maisha ndirigoti Lod’radha dhi njí dhi Njudha dhi Buku nǎ Referase
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
BI 9 DDO 1-DDO 7
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO MEZALI 29
Apʉ nzá dyʉ ndi Biblia ró ná mafundisho ma, desturi ma na ni ró ro
wp16.06 6, kisanduku
Ra nǎ di ná kpa djo le nja ná maono
Bí kʉ ná ndrŭ adi ra bbageriser bba ndirigoti kpa adi mashetani do nji bbo nari dho, kpa kʉ ddiddi prizo nǎ Shetani sʉ nari bbai. Kpa adi ndima ronga b’odha ne erize ndima sʉ ndima b’ʉso nari ma, bbageriser dhó nja kʉ ná ritsi ma na chulu. Ni dho nzá ringani ni njiri fø ri. Biblia ko li kpakpa i lo na: “Yova nyǒ adi nganja dz’ djolu gble dhonalo ke jiri ndi dhǒ ndidzá kpakpanga ngbà li ndima thí lu ndi djó ná ndrŭ dho.” (2 Mambo ya Nyakati 16:9) Bbʉbbʉ Mungu, Yova dhó kpakpanga dada Shetani dhó ri djolu, føri dzá lo dho njati ni li ni thí ke djo ngbà ró ke si kʉ ni ronga b’ob’o.
Ndiro Yova b’o ni ronga d’e, ringani ni chú ke ji ná lo ndirigoti ni njinjí ri na. Loroji na, karne ya kwanza na, Efeso nǎ ngʉe ná Wakristo gbangʉe ndima dhó maji dhi buku tso krʉ ndirigoti kpa bɨngʉe ri bɨ. (Matendo 19:19, 20) Føri nganga bbai, ni jiri Mungu b’o ni ronga ngbà ró, ringani ni bbá erize na ni njínji nari tso, ndirigoti ni bbá maji dhi buku ma, ndiro nzɨ ndima bani kpakpalo na ró ndrŭ adi tho ndima “ronga b’odha” dho ná ritsi ma, gó na ka ndi gba ni tso ná nja ritsi ma na.
w19.04 17 §13
Agba ni tso b’lo cheni ná ndrŭ djo Biblia d’ra ná bbʉbbʉlo na
13 Njati ri é rɨ ni nanga adi rɨni nja desturi djo ri ró, anzinga Yova tsó ndiro ke bbʉ nyod’yu ni dho d’e. (Azø Yakobo 1:5.) Føri goti, anji utafiti kodhó vichapo nǎ ro fø lo djo. Ngbà ri ka ró, atilo nidhó kutaniko nǎ wazee na fø lo djo. Kpa nzá ka ndima vʉ lonanga ni dho ri, ro kpa ka ndima kó ni tsotso ndiro ni ba fø lo djo tilo ná kanuni Biblia nǎ ro d’e, ddiddi i lo nǎ ko njari nari bbai. Njati ni njiri fø ngbà ró, ni nidhó “lo utsod’idha dhi kpakpanga” vú bblo ndirigoti ri si ni tsotso ko ndiro ni “li njonjonga bblo kʉ ná lo ma kana che kʉ ná lo na d’e.”—Ebr. 5:14.
w18.11 11 §12
“Ma bbi kʉ nidzá bbʉbbʉlo kana”
12 Nzá tho Mungu nyǒ ná desturi. Kodhó familia nǎ ndrŭ ma, ko lai njí dhi ndrŭ ma, ko lai darasa dhi nzø ma na ka ndima di ko cho ndiro ko njí nzá tho Yova nyǒ ná fete d’e. Ko ká ka ko tøni kpri ngbaribbai njati ndrŭ di ko cho nzá ka ndi bbʉ heshima Yova dho ná desturi ma, fete ma na dho ró? Ringani ko di ngaddi addudho ma, Yova nzá urie fø di ná fete tso ri nari djo. Kodhó vichapo nǎ ro ko utafiti nji nari ka ndi kó ko tsotso ndiro ko chú ngbaga ro ma ri dhi fete tso ngani nari d’e. Ko di ngaddi addudho ma Biblia gʉ fø lo nari djo ró, føri na ko ridho ko bbí lú nari kʉ “ngbà tso uni bboke na ná chu.” (Efe. 5:10) Njati ko li ko thí Yova ma, kedzá lo ma na djo ngbà ró, ri ka ndi kó ko tsotso ndiro nzɨ ko “ronga ta ndrŭ nyǒ njí ró.”—Mez. 29:25.
Kiroho nǎ Mali
it “Ndre lé ndrŭ ndre nari” §1
Ndre lé ndrŭ ndre nari
Føri kʉ nzá utso ddikpa ke ka ndi d’i ná chu lu le ke bé pa; lé ke ʉʉ, ndirigoti lé le nji bblo kʉ ná lé, nga le kʉ bblo ke dho ro nari. Ndre lé ndrŭ ndre ná føri kʉ le lé ro le ji le nari inga lo le ti ndrŭ na ná saa na le ndrŭ nja nga na mana kʉ nari bbai nari ndirigoti føri kʉ nzá thonga ná lo. Føri adi le cho le di rine ndrŭ ji le i ji, ndrŭ di ritsi bbʉ le dho ndirigoti pá le e bé ná ke mbu ndi madha ba nari bbai. Bí ina ndre le ndrŭ ndre nari na le adi rili ndrŭ d’e mutego na. (Mez 29:5) Ndre lé ndrŭ ndre ná føri nga kʉ arøro si ná nyod’yu ri; ro ri kʉ dz’ dzá ri, ri tsu ndi nǎ nari kʉ d’ya le nji nari ma, ndrŭ nanga le krø nari ma, bblo kʉ ri lé le nji nari ma na. (Yak 3:17) Nzɨ le tøni chi nari ma, kali le nji nari ma, pá le ndrŭ bé nari ma, nga na mana kʉ ri le ndrŭ nja nari ma na krʉ kʉ ndro Mungu ndrorie ná lo.—2Ko 1:12; Gal 1:10; Efe 4:25; Kol 3:9; Ufu 21:8.
BI 9 DDO 8-DDO 14
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO MEZALI 30
“Nzɨ liri ma é njedha ndirigoti mali”
w18.01 24-25 §10-12
Ri ká kʉ ngbǎ di ná jidha i adi rili le é hwè na ri?
10 Bbʉbbʉ dhé, ko krʉ dhó lo urie mbø ngbà dhé. Ri adi ko ronga ma b’o ddi. (Muh. 7:12) Nde, njati ddikpa le é maisha nǎ ka ndi kó ndi tsotso ná ritsi na dhé ró ká le ka ndi é hwè na bbʉbbʉ? Bbʉbbʉ o! (Azø Muhubiri 5:12.) Aguri dhi dduna Yake ndingʉeri ɨ: “Nzɨ liri ma é njedha inga ma é mali. Abbari ma nyó madhó bani ná nyo.” Ke nzá jingʉeri ndi é njedha ri dho ná lo ko ka ko famu bblo. Agʉro ke tu nanga ná lo ridho nari bbai, ke nzá jingʉeri ndi tsu gbʉ dhi lo na ri dhonalo ri nzɨ adi heshima bbʉ Mungu dho ri. Nde, ke ká nzingʉeri nzɨ le bbʉ mali ndi dho addudho? Ke ndingʉeri ɨ: “Ndiro nzɨ ma ǒ ve ra li ndirigoti ma vé ra ni gʉ ɨ ma ripo nari na, ‘Yova ká kʉ ie?’” (Mez. 30:8, 9) Njaro ni chu ndima dhó mali djo ndima thí li ná ndrŭ ro ngbà Mungu djo ndima lie ndima thí nari rɨngana.
11 Bbo ji mbø ná ndrŭ nzá ka ndima bbʉ hwè ro Mungu thí dho ri. Yesu pongʉeri: “Ddikpa le nzá ka ndi njinjí ro aro kʉ ná bbobbokpa dho ri; dhonalo ke si ddike ndrondro ndirigoti ndi ji ddike ke ji, inga ke si chini ddike na ndirigoti ke si ddike be pá. Ni dho nzá ri ro ka ndi ka ni njinjí nokpa bbai Mungu dho ndirigoti mali dho ri.” Fø lo ndi po nari njí, ke ngangʉe lo tso i lo na: “Anibba i dz’ djo ni mali tso nju ni dhona nari tso ucha ma, dz’cha ma na adi ri d’a ná ngana ndirigoti gbʉ dhi kpa adi tsu ndima d’u ri ná ngana. Føri rɨngana, anili mali ni dho ra na nzɨ ucha ma, dz’cha ma na si ri d’a, ndirigoti gbʉ dhi kpa si ri d’u ná ngana.”—Mt. 6:19, 20, 24.
12 Yova dzá Dimu kana bí kʉ ná ndrŭ d’irie ri utso nari kʉ dhʉdhʉ le ledhó maisha tso ngʉ nari adi hwè bbʉ bbo ndirigoti ri adi rili le ba saa ma bbo ddi Yova dzá njí dho. Føri kʉ États-Unis nǎ Jack ró dho kʉ ná ddikpa ke njingʉe ná lo. Ke dzingʉe ndibbá dza ma, ndidhó magaze nanga ma na krʉ ndiro ndi ngʉ painia ndibbá le bbai d’e. Ke pori: “Kodhó bbo d’ani ná fø dza ko bba nari ro nga ngʉe sʉsʉ ri. Cho bí kana, ma ngʉ adi ngʉ abba nje ma njeni njí dhi ngana ma bani na ná kpakpalo djotsina ro. Ro, mabbá le ngʉe painia nari dho, le ngʉe krʉ ddo ró hwè na dhé. Le ngʉ adi ripo ma dho: ‘Madhó kʉ bblo pli kʉ nja patro krʉ djolu ná patro!’ Kpadjo ma ma ngʉ painia i nari dho, ko aro ro krʉ ko adi njínji ddikpa fø ke dho dhé, føri i kʉ Yova.”
w87 15/5 30 §8
Anji Yova do ndirigoti ni sie hwè na
◆ 30:15, 16—Fø loroji nǎ ro ká ko ba ngbá somo?
Ri loti nga kʉ bblo ná chulu le ritsi ne nari djo. Ddiddi ju adi ddá ná ucha bbai, tamaa dhi ndrŭ adi rine ndima dhó e mbø bbo inga ndima é bbonga na. Føri nganga bbai, Kabuli o ro nzɨ adi li ri ndirigoti krʉ ddo ró ri tso adi di pʉlʉ dhé che cheni ná ndrŭ kodha dho. Nzɨ nzø gø ná le zz adi ‘ndi nanga jø’ ndiro ndi ba nzø d’e. (Mwanzo 30:1) Kpakpa d’yu ná dz’ adi dji dda jø ndi na, karrnga goti i ndi ki si d’yu ro. B’lo bɨ ndi nǎ le djo ná ritsi krʉ ná kazz adi lani la ndiro ndi bɨ ndi kuso lu kʉ ná ritsi d’e. Ri kʉ føri bbai i tamaa dhi ndrŭ adi njini ri. Ro, Mungu dhó ro si ná nyod’yu chutso ddá dho ná ndrŭ nzɨ adi riji ndima di ngaddi ndima djo dhé ri.
w11 1/6 10 §4
Ngbaribbai ma le ka le ba hwè ledhó bani ná ritsi nǎ ro nari
Ritsi ni dzi nari njí ali mbø ro nga koti. Ngbà mai mbø ro le li ná føri ka ndi njani b’lo cho da ná lo bbai ro, føri kʉ nyod’yu na le lo njiri ndirigoti ri ka ndi kó le tsotso mbø badha dhi kpakpalo dhi saa na. Fø ndima rinji nari na bí kʉ ná ndrŭ adi deni ndima kó nari ma, ri nǎ ro adi si ná kpakpalo ma na pʉpʉ ndima ró ro. Føri i kʉ deni le ko nari goti le si mbø ki ndri dzi le ka le dzie ri nanga djolu nari ro mai. Biblia nzirie tsetse “nyod’yu” kʉ ri dhonalo ri adi nyo ro li nga koti “nyo tso ndrŭ njú ná saa na” luti nga dho.—Mezali 6:6-8; 30:24, 25.
Adi Yova ró lʉ theinga dho!
18 Ri kʉ bblo ko ddinga ngbaribbai ma ko adi mbø nja nari djo. Adhuri ni tso: ‘Ma ká adi ngaddi bí ina mbø ma, ri na ma ka ma dzi ná ritsi ma na djo dhé? Njati ma wø mbø ndrŭ dhó ro ró, ká ma adi ri ngʉ tse nzɨ, ma riddi ri wø ma dho ná ke dhó ri dzá njí kʉ nga nari dho? Mbø kʉ madhó nari ká adi rili ma di ma nja bbo na mana kʉ ri ndirigoti rie kpakpa ma bbʉ ritsi nja ndrŭ dho? Ma ká adi riddi ma djoi ma, ma vei ma na ji kimwili nǎ ritsi bbo kpadhó kʉ mbø nari djotsina dhé? Ma ká adi kau nji mbø dhi ndrŭ na ndirigoti ma ká adi ma d’yu li nzɨ njedha dhi ndrŭ ro?’ Ko ba bbò pendeleo ko é Yova ró lʉ. Ko ka ko b’o fø pendeleo ronga nzá ko ji mbø bbo nari chulu. Njati ko njiri fø ró, Yova nzɨ si ko ro bba ri!—Azø Waebrania 13:5.
Kiroho nǎ Mali
w09 15/4 17 §11-13
Yova dhó nyod’yu adi njani nononi ná ritsi chulu
11 Wibari (nzě) dhi zǎ kʉ nononi ná ritsi kana rè kʉ ná zǎ, ro ri ka ndi ddi bbo nǎ mana kʉ ná lo nga ko dho. (Azø Mezali 30:26.) Fø zǎ di lape bbai, ro ri bɨ kʉ nini lʉrʉlʉrʉ ndi d’eni ro ndirigoti ri kó kʉ dʉdʉ. Ri adi di dju lú. Wibari nyǒ adi nganja bblo nari adi ri tsotso kó bbo ndirigoti ri dhó dza na tsu ná chu adi rili ri ronga b’oni b’o hatari kʉ ri dho ná zǎ ró. Ddinga fø zǎ di nari adi rili ri é ddi ndima tso gbani ro, ndima ronga b’oni b’o ndirigoti ndima ronga ó gbø bbo grɨ o ná saa na.
12 Ko ká ka ko ba ngbá somo wibari dhó lo nǎ ro? Ya kwanza, fø zǎ adi kpakpanga nji bbo ndiro ndi pʉ hatari dhi lo ndi ró ro d’e. Ri adi nganja bblo nari adi ri tsotso kó ri nja ndi pidha dho si ná zǎ danga nǎ ro ndirigoti ri adi di chøchø ndidhó bbù tso ró ndiro ndi si nganyi ri na d’e. Føri bbai, kodhó lo uri ko é kiroho nǎ le nyǒ na ndiro ko nja Shetani dhó i dz’ djó hatari d’e. Mutume Petro chongʉe Wakristo ronga i lo na: “Anib’o nidhó ngaddidha ronga, anidi kere! Dhonalo nidhó mbuba Ibilisi bbí ddʉddʉ ná simba bbai ndrŭ ndi ne ndi á ro.” (1 Pe. 5:8) Dz’ djó Yesu ngʉe ná saa na, ke ngʉe krr ndiro ndi tøni kpri Shetani dhó mbudha tso ró d’e. (Mt. 4:1-11) Yesu bbangʉe bblo kʉ ná loroji ndi unakpa dho!
13 Ko kʉ krr nì nari ko ka dhǒ lu ná chu kana ddiri kʉ, kiroho nǎ Yova bbʉ ko dho ná le rongab’odha nǎ ro ko rine ko ba faida nari. Mungu dzá lo ko zø nari ma, Wakristo dhó njudha dhi ngana ko si nari ma na nzá ringani ko di bé pá ri. (Lu. 4:4; Ebr. 10:24, 25) Føri kina, wibari dhi zǎ adi faida ba ddi ndima tso gbani nari nǎ ro nari bbai, kodhó lo uri ko é ddi ko tso gbani ko lai Wakristo na ndiro ko di ko “ronga cho ko kana ndirigoti ko li kodhó udha kpakpa” d’e. (Ro. 1:12) Njati ko di Yova rine ndi b’o ko ronga nari tso u ró, ko ridho nari kʉ ko gba ko tso zaburi ndingʉe ná ke Daudi pongʉe ná i lo na ngbà: “Yova kʉ madzá bbò dju, nga ma nyi ná nga ndirigoti madzá gødha ba. Madzá Mungu kʉ madzá bbò dju. Ngatso ma ka ma nyi ná nga.”—Zb. 18:2.
BI 9 DDO 15-DDO 21
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO MEZALI 31
Jidha na ddikpa mama bbʉ ndidzá ngba dho ná shauri ngaddi ko dho ná lo
w11 1/2 19 §7-8
Adi ngʉ Yova dzá yadha djolu bí ina nidzá nzø dho
Ad’ra bbʉbbʉ kʉ ná lo ngono djo. Lo le ja nari nǎ mana é bbo. (1 Wakorinto 6:18; Yakobo 1:14, 15) Biblia nzi ngono Mungu dhó ro si ná kado, ro nga Shetani dhó mutego ri. (Mezali 5:18, 19; Wimbo wa Sulemani 1:2) Njati ni di ri nǎ ro adi si ná kpakpalo dhé d’ra nidhi jadda nzø dho ró, kpadhó nganjadha ka ndi é che ngono djo. France nǎ di ná jadda le-ve Corrina pori ɨ: “Madzá gø dhi ndrŭ ngʉ adi loti uasherati djo dhé nari lingʉeri madhó nganjadha é d’idhé ngono djo.”
Aliri nidzá nzø chú krʉ kʉ ná lo ngono djo. Mexique nǎ di ná le-ve Nadia pori: “Bí ina ma ngʉ adi rid’ra madzá nzø dho nari kʉ ngono kʉ bblo kʉ ná ritsi ndirigoti ri kʉ Mungu bbʉ ndrŭ dho ndrŭ njí hwè ná kado. Ro, ri kʉ ndoa kana dhé ringani le njí hwè ná ritsi. Ri ka ndi bbʉ hwè inga njedha maddi, ro fø lo krʉ dyʉ ndi ngbaribbai ma ni ri hwè nji nari ró.”
ijwhf 4 §11-13
Atilo nidzá nzø dho wa djo
Adi saa ba ndiro ni tilo nidzá nzø na wa djo d’e. Grande Bretagne nǎ ddikpa nzø ba Mark pori ɨ: “Nzø nzá churie wa ká le ka le jø ngbà ngatsi ma nari ro ri.” “Madzá munane dhó cho kʉ ná kpetsi ngba tsó ma dhungʉe wa le jø nari ká ka ndi é bblo ma inga che ma nari. Ro, ma mbungʉe ri ma tilo bblo ngba ndi mbu ná saa na, nari kongʉe ngba tsotso ndi d’ra ndidhó ngaddidha wa djo pʉlʉpʉlʉ.”
Njati ni di loti wa djo bí ina ró, nidzá ngba ka ndi rr ri djo ni d’ra ná lo rr. Ddiddi nidzá ngba dhi nari bbai, adi loti ngba na maisha nǎ nja kʉ ná lo djo maddi, ngbaribbai ma le ka le b’o ledhó usalama ronga chu lú le bbí ró nari ma, ngono dhi lo ma na djo.
Adhori ni kʉ bblo kʉ ná loroji nidzá nzø dho. Nzø kʉ ddiddi eponge bbai; ri adi dda ndø ndi na. Ndirigoti ddikpa utafiti dhori nari kʉ nzø adi riji ndima dyø ndima dhi gø dhi ndrŭ. Føri na mana kʉ njati rie wa ni adi jø ndiri na ni pli ni djǒ ró lonanga ri ró, nidzá ngba maddi si riddi nari kʉ ledhó kpakpalo tsotso adi kó nari kʉ wa. Føri dho, adho bblo kʉ ná loroji nidzá ngba dho. Adi kpakpanga nji ni jø wa ngbà dho ndrŭ ka ndima bbʉ heshima ni dho ná ngatsi.
g17.6 9 §5
Addi djø lé le djø nari nga nidzá nzø dho
Ali nzø kpakpa ndima di ritsi ro bbʉ nja ndrŭ dho. Adhori nidzá ngba dho nari kʉ “ritsi le bbʉ nari nǎ hwè dada ri le ba nari djolu.” (Matendo 20:35) Ká ngbaribbai? Nidzá ngba ma na ni ka ni kpe soko na dho ni ka ni rá ngadzi ná ndrŭ ma, taxi dhi mbø ni ka ni bbʉ dho ná ndrŭ ma, inga nja njí na ni ka ni kó tsotso ná ndrŭ ma na dhó liste. Føri goti, anidi ra ddinga nidzá ngba ma na fø ndrŭ tsotso ni ra kó ná saa na. Aliri nidzá ngba di nja ndrŭ tsotso ni kó nari nǎ ro ni adi ba ná hwè njanja. Bbʉbbʉ dhé nidhó loroji chulu ni si bbo nǎ mana kʉ ná longaddi nidzá ngba dho djø le djøni nari djo. Biblia nǎ kanuni: Luka 6:38.
Kiroho nǎ Mali
w92 1/11 11 §7-8
Ngbaribbai ma ndrŭ ngʉ adi longa ddi drrdrr nari
7 Israeli nǎ, nzø dzá baba ma, nzø dzá mama ma na krʉ ngʉ adi longaddidha tso nga ndima dhi nzø dho godhé nzø kʉ rere ro. (Kumbukumbu la Torati 11:18, 19; Mezali 1:8; 31:26) Biblia djo zønga ná ke E. Mangenot ndingʉeri ɨ Français nǎ Dictionnaire de la Bible nǎ: “Lotidha tso dhé ngba ngá ná saa na, ngba ngʉ adi yadha nǎ nja lo ro chu thei. Ngba dzá mama ngʉ adi ddikpa verse nga no bí ina ngba dho; b’lo ngba chu fø ri nari goti, le ngʉ adi njari ki ddi ngba dho. Luti, le ngʉ adi b’lo ngba chu ndi njǒ nǎ ná fø verse le ndi nari li ngba tho-ti. Føri ngʉ adi mazoezi bbʉ nzø dho ndima chu ngazødha d’e, ndirigoti b’lo nzø dhi ró, kpa ngʉ adi ndima dhó lochudha ki ndri Bboke dzá yadha ndima zø nari ma, ri nǎ lo djo ndima ngaddi nari ma na chulu.”
8 Fø lo nga ddi ko dho nari kʉ Waisraeli bbá longaddidha dhi bbò chu ngʉe le thí nǎ le lo ronga b’o nari. Yova dzá Yadha djo le chu ná lo ma, ngbaribbai ma ke adi njini ndidzá ndrŭ na nari ma na dho ringangʉeni ndi tsu le thí na. (Kumbukumbu la Torati 6:6, 7) Ringangʉeni le ddinga ri djo bbo. (Zaburi 77:11, 12) Ndiro jadda kpa ma, bbobbo ndrŭ ma na b’o lo ronga ndima djǒ nǎ d’e, le ngʉ adi njínji bí kʉ ná chu na. Føri tsu ndi nǎ alfabe ró le ngʉ adi longaddi nari, loroji na zaburi nǎ nja kʉ ná verse tso ngani njonjo kʉ ná herufi na, alfabe kperieni nari bbai (anja Mezali 31:10-31 maddi). Lo tso ngani ddiddi di ná lo na (allitération). Hesabu na le ngʉ adi njínji, Mezali sura 30 nanga le ndo aro nari dzá sehemu ya pili nǎ le ndi ri nari bbai. Bbo thonga nari kʉ, Gezer dhi kalandrie djó drrdrr le ndingʉe Kiebrania nǎ ná lo na bbo zønga ná kpa ngʉ adi njinjí ndiri na darasa nǎ rere nzø b’a lo ndima djǒ na d’e.
BI 9 DDO 22-DDO 28
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO MUHUBIRI 1-2
Ara anzi gosi ná gø dho ni longaddi nari na
w17.01 27-28 §3-4
“Fø ritsi abbʉ ni kʉ chi ná kpetsi kpa dhona”
3 Ko kana bí kʉ ná ndrŭ nanga adi jini ji ndima adi nji ná njí dho ndirigoti kpa adi riji ndima njiri theinga dho. Ro, njedha dhi lo kʉ ngó ndrŭ ngʉ ná saa na nzɨ ndrŭ adi jadda ro ndima ngʉ adi nji ná njí ro nji krʉ ri. (Muh. 1:4) Føri adi kpakpalo bbʉ, bbo jiri ndima ndri ndima dhó njí nanga ná bbʉbbʉ Wakristo dho. Yova dzá ndrŭ dhó njí ra anzi bbo nari dho, ko ngá wø njí tso ró ko adi fø njínji wø ufundi na ndiro njí ra lele anzi d’e. Ngó ngʉ ná nja ndrŭ adi rinja nari kʉ ndima dho nzɨ ri ro ka ndima njínji fø ufundi na ri. (Lu. 5:39) Ndirigoti nga ma rie fø ró, ri kʉ jadda kpa i ka ndima é kpakpanga na bbo fø ritsi njidha dho ri. (Mez. 20:29) Føri dho ri kʉ bblo ngó ngʉ ná ndrŭ dhǒ jidha ndirigoti kpa bbʉ mazoezi go kʉ jadda ná kpa dho ndiro ndima njí fø njí bblo d’e.—Azø Zaburi 71:18.
4 Madaraka kʉ dhó ná le-djoi dho ri ka ndi si kpakpa ndima bbʉ fø daraka jadda kpa dho. Nja kʉ ná kpa do adi nji ndima dhó bbo ndima jie ná njí ndima bba nari dho. Nja kʉ ná kpa do nji dhonalo kpa riddi jadda kpa nzá ka ndima njí fø njí bblo ri. Nja kpa adi riddi nari kʉ ndima dho nga saa ro kʉ ndiro ndima bbʉ mazoezi nja kpa dho ri. Ro, jadda kpa dho ringani ndima é ngatsovedha na njati le bbʉ njí ndima dhona bbo nzá ma thei ró.
Kiroho nǎ Mali
it “Muhubiri” §1
Muhubiri
Kiebrania nǎ dho Qo·heʹleth (na mana kʉ “nju le le tso nju nari; ndrŭ le nzi nari; ndrŭ le kó nari”) ná føri na le loti Waisraeli bbá pikpa ngʉ adi nji ná njí djo. (Muh 1:1, 12) Ndrŭ tsɨ kana ngʉe ná bbonga dho ringʉ adi ngani ndi liri Mungu dzá ndrŭ tso gbani ddi chi ndima tøni ndima dhi bbʉbbʉ pi dho ndirigoti Mungu dho ro. (1Fa 8:1-5, 41-43, 66) Føri dho ddikpa pi ká e bblo ma, inga che ma nari utso le ngʉ adi d’i ngbaribbai ma ke chutso ddá ndrŭ dho ndima má Yova nari ró. (2Fa 16:1-4; 18:1-6) Ndrŭ tso ngʉ adi nju ná ke Sulemani ngʉe b’lo ndi gbangʉe Waisraeli ma, kpa lai nja ndrŭ ma, kpa kana ngʉe ná lʉ ndrŭ ma na tso hekalu na ro. I buku chulu Sulemani kongʉe Yova dzá ndrŭ tsotso ndiro nzɨ kpa tsu nga na mana kʉ ná lo ma, dz’ dzá lo ma na kana ró ndirigoti ke ngʉ adi chutso ddá Mungu dho bbʉngʉe ndima ná fø ndrŭ dho ndiro ndrŭ njí bblolo d’e. Frase dhi Biblia nǎ kʉ ná dho Qo·heʹleth Septante nǎ Ek·kle·si·a·stesʹ (Muhubiri), na mana kʉ “nju tso njuni ná ndrŭ (nju le le tso nju nari).”
BI 9 DDO 29–BI 10 DDO 5
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO MUHUBIRI 3-4
Ali nidhó gbo nyǒdjo mbi kpakpa
ijwhf 10 §2-8
Ngbaribbai ma le ka le li Teknolojia ndidhi ngana nari
● Nyod’yu na le njínji teknolojia na nari ka ndi kó ndoa dhi ndrŭ tsotso maddi. Loroji na, nja kʉ ná dza bai ma, dza yi ma na adi njínji ri na ndiro ndima tilo ndima kana nga ndima kʉ ddi ngana ná saa na d’e.
“Le ripo seple ‘Ma ji ni bbo’ inga ‘ma ngaddi ni djo nì’ ná fø lo na mana ka ndi é bbo.”—Jonathan.
● Ngadhi nyod’yu ro le njínji teknolojia na nari ka ndi sa ledhó ndoa sa. Loroji na, nja kʉ ná ndrŭ adi njínji ndima dhó elektronike dhi ritsi na krʉ saa ró, nari adi kpadhó saa d’u bbo ndirigoti ri adi rili nzɨ kpa li ndima thí ndima lai djo.
“Ma churi chu nari kʉ mabbá ke ka ndi jiri ndi tilo bbo ma na rie nzá ma li ma thí bbo telefone djó ri ró.”—Julissa.
● Nja kʉ ná ndrŭ pori ndima dho ri ka ndi kaka ndima tilo ndima lai ndoa dhi ndrŭ na nì mai ndima njínji fø saa na ndima dhó elektronike dhi ritsi na ro. Sosioloji zø ná le, Sherry Turkle nzi føri “gba le gba njí nanga le ró ri.” Ro, gba lé njí nanga gba le ro ná føri nga e bblo kʉ ná lo ri. Le pori “nja kʉ ná njí le li nja kʉ ná njí djo ná føri nzɨ adi bblo matokeo bbʉ ri.”
“Mabbá ke na ma loti nari adi faida bbʉ bbo, ro ri adi riji ri é nga njí kʉ kedhó bbo ná saa na. Mabbá ke di bí kʉ ná ritsi nji ddikpa saa na ró, ri adi njani telefone dhé ka ndi bbʉ hwè ke dho nari bbai.”—Sarah.
Nzá nga ringani le vi ná lo: Ngbaribbai ma ko njínji teknolojia na nari ka ndi kó kodhó ndoa tsotso ko inga ri ka ndi sa ri sa.
Ab’o “Yova dhó kazz-da ronga” rø ndi rø ro
12 Dza dhi ndrŭ ká ka ndima dyø Akila ma, Prisila ma na dhó loroji ngbaribbai? Addinga nibbá le inga nibbá ke ma na ringani ni njí ná bí kʉ ná njí djo. Ni ká ka ni jiri ngbà ni njínji ddinga, ddiro ni njie njí nari rɨngana? Loroji na, Akila ma, Prisila ma na ngʉ adi lod’ra ddinga. Ni ká adi rikpe ni njiri fø bí ina nì? Godhé Akila ma, Prisila ma na ngʉ adi njínji ddinga. Njaro nibbá le ma na nzɨ ni adi ddikpa njí nji ri, ro ni ká ka ni njí adzá njí ddinga ngbà? (Muh. 4:9) Njati ni di ni tsotso kó ko ni kana nja njí na ró, ni ka ni mbu ni ddikpa ekipe bbai ndirigoti ni ka ni ba ddinga ni loti ná saa maddi. Robert ma, Linda ma na chi ndoa nari goti cho da 50 djolu b’lo. Ke pori: “Bbʉbbʉ dhé, ko nzɨ adi saa ro ba bbo ndiro ko chʉ ko ronga ddinga d’e ri. Ro, no ma ʉ ná saa na le di ri ronga njʉnjʉ inga bbaidjó nga ma tsu ná saa na, le di muchafu tso gbá ma una ró, ma nanga adi jini bbo. Ddinga ko njínji nari adi rili ko tso gbani ddi. Kodhó jidha adi dhidhi.”
13 Anonga nari kʉ, ddinga dza dhi ndrŭ di nari na mana nga kʉ kpa tso gbani ddi dhé ri. Brézil nǎ ddikpa isɨle pori ɨ: “I ddo ró ko ró njí e bbo nari dho, ko adi riddi nari kʉ ddikpa dza nǎ ko di ná føri kʉ ngbà ko tso gbani ddi ri. Ma rangʉe ri utso d’i nari kʉ ringani ko njí nja lo ki maddi ddinga ko di nari kina. Godhé ringʉngani ma li ma thí bbo mabbá ke dhó lo ji ná lo djo.” Anja ngbaribbai ma Bruno ma, ndibbá le Tays ma na adi ndima thí li ndima djo nari. Ke pori: “Ko ba saa ro ko di ddinga ró, ko adi kodhó telefone li da ko kuso ro ndirigoti ko adi hwè ba ddinga ko di nari nǎ ro.”
14 Nde, ri ká ka ndi é ngbǎ rie nzá ni jirie ddinga ni di ni lai na nari ri ró? Njaro ni nyǒ adi tho ná lo kʉ njonjo inga ni nji ná lo adi kani ka ni lai lu. Nde, ni ká ka ni njiri ngbǎ? Addinga anziro ko tielo djo ná kazz dhi loroji djo di. Kazz ro nzɨ adi rø bbo go ndi kani ró ri. Ri adi ngani ni di bbobbo kali li ri na. Føri bbai, ni ká ka ni di saa ro ba sese ma nzá krʉ ddo ró ndiro ni di ddinga d’e? Aninji ngbà ka ndi tho ni krʉ nyǒ ná lo, nga ka ka ndi kani ni lai lu ná lo ri. (Yak. 3:18) Aninga lo tso ddikpa sese lo ró ro, føro ni kana jidha ki ka ndi dhi vi.
Ab’o “Yova dhó kazz-da ronga” rø ndi rø ro
3 Ndiro “Yova dhó kazz-da” é rø ndi rø ro d’e, kpetsi ke ma, isɨle ma na dho ringani ndima li ndima kana kau kpakpa Yova na. Kpa kana kau kʉ kpakpa Yova na nari ká ka ndi kó kpadhó ndoa tsotso ngbaribbai? Dza dhi ndrŭ di ndima kana kau kʉ kpakpa ndima dhi ra nǎ Baba na nari nja mana na ngbà ró, kpa ka ndima é tayari ndima njinjí kedhó shauri na, ná føri ka ndi kó kpa tsotso kpa pʉ ndima kana jidha ka ndi djø ná lo ndirigoti kpa sisi ri djolu. (Azø Muhubiri 4:12.) Godhé, kpakpa kana kau kʉ Yova na ná ndrŭ adi kpakpanga nji ndima dyø kedhó sifa, føri i kʉ bblo le kʉ nari ma, ngatsovedha ma, ndrŭ zø le nji nari ma na. (Efe. 4:32–5:1) Dza dhi ndrŭ di fø sifa dhǒ ndima kana ró, ri ka ndi é sʉsʉ kpa kana jidha dhidhi. B’lo nji cho 25 ndoa kana ná ddikpa le-ve Lena pori, “Kiroho dhi ke dho le jidha ma, heshima ma na dho nari e sʉsʉ.”
Kiroho nǎ Mali
it “Jidha” §39
Jidha
“Jidha ringani le dhǒ ná saa.” Nzá dho ko ka ko dhǒ jidha nari kʉ nzá tso dhé Yova u le dhǒ jidha ndima dho ná ndrŭ inga bbʉbbʉ ndima chenga njidha dho ná ndrŭ. Jidha le adi dhǒ krʉ kʉ ná ndrŭ dho njati rie nzá kpa dhé d’rari ndima ndro Mungu ndro ri ró. Njati kpa pori ndima ndro Yova ndro ró, fø saa na i ko ka ko bbá jidha ko dhǒ kpa dho nari tso bbá. Yova Mungu ma, Yesu ma na jirie chølo ndirigoti kpa ndrorie nga kʉ chø ná lo ndro. (Zb 45:7; Ebr 1:9) Ri nzá ngani le dhǒ jidha bbo ndro Yova ná ndrŭ dho ri. Fø di ná ndrŭ dho le jidha dhǒ nari nga kʉ bblo ri dhonalo kpa djo nzɨ Mungu dzá jidha tso ro si ko ri. (Zb 139:21, 22; Isa 26:10) Ri kʉ føri dho i Mungu ndrorie kpa ndro ndirigoti ke li saa ndiro ndi si kpa sasa d’e ri.—Zb 21:8, 9; Muh 3:1, 8.
BI 10 DDO 6-DDO 12
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO MUHUBIRI 5-6
Ngbaribbai ma ko adi heshima bbʉ bbo kodhi Bbò Mungu dho nari
w08 15/8 15-16 §17-18
Abbʉ madha Yova dho nì ni heshima bbʉ ro
17 Ko dho ringani ko dhori ko kʉ heshima na Yova dho ko madha bbʉ nari kana. Muhubiri 5:1 pori ɨ “Ab’o ni ronga, bbʉbbʉ Mungu dzá dza na ni ra ná saa na.” Musa ma, Yoshua ma na dho Yova pongʉeri kpa tu ndima kó ró ss tu takatifu kʉ ná ngana kpa tøni ná saa na. (Kut. 3:5; Yos. 5:15) Kpa dho ringangʉeni ndima njiri fø ndiri na ndima dhori ndima heshima bbʉ nì nari d’e. Waisraeli bbá bbakuhani dho ringangʉeni ndima tho dy’a le d’ya ná kaleso “ndiri na ndima cho ndima ró ngaronga (buchi) tso d’e.” (Kut. 28:42, 43) Føri ngʉ adi kpa tsotso kó ndiro nzɨ kpa ró ngaronga ro njani mazabahu djó ró. Kuhani bbá familia nǎ ndrŭ krʉ dho ringangʉeni ndima rrnga heshima dhi fø lojadha dho.
18 Føri dho, ringani ko di heshima bbʉ madha ko bbʉ Mungu dho nari kana. Ndiro ko di heshima dhǒ d’e, ringani ko njí krʉ kʉ ná lo heshima na. Ri nzá ngani ko chu heshima le dhǒ nari chu dhé inga ko di ko njinji heshima dhǒ ri ri. Ri nzá ngani ko di ko dhǒ heshima na kʉ ri ndrŭ nyǒ djó dhé ri, ro ringani rie bbʉbbʉ kʉ ná heshima dhonalo Mungu adi ko thí nja. (1 Sa. 16:7; Mez. 21:2) Ringani ri ngʉ kodhó desturi dhonalo ri adi kodhó nyi ma, kodhó nganjadha ma, ngbaribbai ma ko kana nga kʉ nja ndrŭ na nari ma, ngbaribbai ma ko ko nja nari ma, ngbaribbai ma ko ko mbu nari ma na ronga lølø. Bbʉbbʉ dhé, krʉ saa ró ringani ko dhǒ heshima ko tso nǎ lo ma, nji ko nji ná lo ma na chulu. Njati føri lø kodhó nyi ma, ngbaribbai ma ko ko ronga thó nari ma, ko ko ronga thɨ nari ma na ró, føri na ko ridho ko ngarr nì mutume Paulo pongʉe ná ɨ lo dho: “Nzɨ ko bbari ko nji ná lo bʉ ndrŭ thí ro ddikpa chu nǎ maddi, ndiro nzɨ chelo tini kodhó njí djo ró, ro krʉ kʉ ná lo kana akodhori ko kʉ Mungu dzá njí dhi ndrŭ.” (2 Ko. 6:3, 4) Ko adi “Kodhi gødha ba Mungu dzá lo ronga thí krʉ kʉ ná lo kana.”—Tit. 2:10.
w09 15/11 11 §21
Aliri nidhó sala é bblo Biblia nǎ longa ni ne nari chulu
21 Yesu ngʉ adi sala nji udha na ndi kʉ ro. Loroji na, Lazaro ndi ga nari njí, “Yesu ngbengʉe ndi nyǒ røna ndirigoti ke pongʉeri ɨ: ‘Baba, ma mbai po ni dho ni adi ma rr nì nari dho. Bbʉbbʉ dhé ma churi nari kʉ ni adi ma rr nì dhé.’” (Yoh. 11:41, 42) Nidhó sala ká adi ridho nidhó udha kʉ føri bbai i nì? Ane longa Yesu dhó loroji dhi sala djo ndirigoti ni si rinja nari kʉ Yova ró dho le li ndi tsetse nari ma, kedhó pidhinga si kʉ si nari ma, ke ji ná lo si njini nari ma na kʉ mana na bbo. (Mt. 6:9, 10) Addinga ni nganga dhó sala djo. Ni dhó sala dho ringani ndi dhori nari kʉ Mungu dhó pidhinga ma, ke ró dho le li ndi tsetse nari ma, ke ji ná lo si njini nari ma na kʉ mana na bbo.
w17.04 6 §12
“Anji ni njie ná tsodha ró njí nji”
12 Batiso kʉ go le lo tso nganga ná nga. Føri goti, ko adi riji ko njí Yova dho ko njingʉe ná tsodha ró njí chi ko tøni ro ko njínji ke dho nari chulu. Føri dho, ko ka ko dhuri ko tso ɨ: ‘Batiso ma bangʉe ná nga djó ro ká madhó kiroho e ngbaribbai? Ma ká adi njinjí Yova dho ma thí nǎ ro krʉ i nì? (Kol. 3:23) Ma ká adi sala nji nì, ma ká adi Mungu dzá lo zø nì, ma ká adi ra njudha dhi ngana nì, ndirigoti ma ká adi lod’radha dhi njí nji bí ina nì ngbà ri ka ró? Inga madhó kiroho nǎ ká kʉ nzɨ bí bblo ná lo ro maddi?’ Mutume Petro pongʉeri nari kʉ ndiro nzɨ kodhó udha djødjø kiroho nǎ ró, ko dho ringani kodhó udha kina ko ndri lochudha ma, ngatsovedha ma, Mungu na le chini nari ma na.—Azø 2 Petro 1:5-8.
Kiroho nǎ Mali
w20.09 31 §3-5
Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo
Muhubiri 5:8 loti bbonga na kʉ ná ke adi vuvu njedha dhi ndrŭ ró ndirigoti ke adi nga kʉ chø ná lo nji kpa ró nari djo. Fø bbonga dho ringani ndi nonga nari kʉ ndi djolu da bbonga na ná ke ro ka ndi é thé nja ndi fø lo nja ro. Njaro nja kʉ ná kpa ma ka ndima é ddi fø kpa djolu bbo pli ndima kʉ bbonga na ro. Ro, njedha dhi lo kʉ, ndrŭ dhó guvernema tsena, pi nyǒ ná kpa krʉ adi kanyaga kó ndirigoti ndrŭ adi nzani nga kʉ chø ná lo djotsina.
Nja saa na njini ná lo dho ko ka ko di riddi nga ngab’odha ro kʉ ri, ro ko iso ka ndi pɨ nari kʉ Yova adi ‘guvernema nǎ bbobbonga na kʉ ná kpa ma nja ddi.’ Ko ka ko nziri Mungu tsó ke kó ko tsotso ndirigoti akobu ko djó li ǒ ná no ke djo. (Zb. 55:22; Flp. 4:6, 7) Ko churi nari kʉ “Yova nyǒ adi krr dz’ djolu gble dhonalo ke adi riji ndi dhǒ ndidzá kpakpanga, lú li ndima thí ndi djó ná ndrŭ dho.”—2 Ny. 16:9.
Føri dho, Muhubiri 5:8 loti ndrŭ dhó guvernema nǎ bbobbonga na kʉ ná kpa dhó hali djo ko dho; ro fø kpa krʉ djolu dada bbonga na ná ke ro i kʉ nì. Fø verse ko tsotso kó ko famu ri nari kʉ Yova i kʉ bbo pli kʉ bbonga na ná ke, dz’ lu djo kʉ bbonga na ná ke. Kpadjo ke pinyo ndidzá Ngba Yesu chulu kedhó Pidhinga nǎ pi ndi kʉ ro. Bbo pli kʉ kpakpanga na ná ke adi krʉ kʉ ná ndrŭ njanja ndirigoti ke ma, le ddù ma na kʉ chi kʉ ná kpa.
BI 10 DDO 13-DDO 19
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO MUHUBIRI 7-8
“Ara vodha dhi dza na”
it 447 §5
“Vodha”
Vodha dhi saa. Muhubiri 3:1, 4 pori njari e “dzz le dzz ná saa ndirigoti nga le gbo ná saa; njedha na le thí kʉ ná saa ndirigoti be le beni ná saa.” Krʉ kʉ ná ndrŭ adi hwini dhe le dhe nari tso ró nì dhé, føri dho ri kʉ nyod’yu dhi lo le rá “vodha dhi dza na” fete ndrŭ nji nǎ ná dza na le ra nari djolu. (Muh 7:2, 4; Anja Mez 14:13.) Fø ndi rinji nari na, nyod’yu dhi ke adi zølo dhǒ ndirigoti le isopɨdha bbʉ ndrŭ dho hwè dhi ngana ndi rae nari rɨngana. Føri adi rili ke no nga nari kʉ ndi ma si dhedhe i ndirigoti ndidhó nganjadha é bblo ndi no ná ke djo.
w19.06 23 §15
Ako d’o nanga rid’o ná ndrŭ tsotso
15 William pori ɨ ndibbá le dhe nari goti nzá cho d’e da bí ro: “Nja kʉ ná ndrŭ di bblo kʉ ná lo ti mabbá le djo ró, ma nanga adi jini ji; føri adi rili ma churi nari kʉ fø le ndrŭ jingʉe bbo ndirigoti ndrŭ ngʉ adi heshima bbʉ le dho. Fø ndrŭ rinji nari adi ma li kpakpa bbo. Føri adi rili ma é hwè na dhonalo mabbá le ma jingʉe bbo ndirigoti le na mana ngʉe bbo ma dho.” Bianca ró dho kʉ ná ddikpa bba-ngbai pori ɨ: “Nja ndrŭ di sala nji ma na inga ndrŭ zø verse ro ma dho ddikpa inga aro ró, ma adi ma mbu pɨ iso pɨni nari bbai. Ndirigoti nja ndrŭ di loti mabbá ke djo inga kpa di ma d’ra ke djo ná lo rr ró, føri maddi adi ma tsotso kó bbo.”
w17.07 16 §16
“Anidzz dzzdzz ná ndrŭ na”
16 Vivi ndidzá bbo ndi ji ná le ná Mukristo dho ni nji ná sala ka ndi é kpakpanga na bbo. Ni ka ni njí sala ke dho ddinga ni kʉ ke ma na ná ngana. Njati rie dzz ni dzz ri ró, ke dho ni sala nji nari nga ka ndi é sʉsʉ ri. Ro, ni thí nǎ ro krʉ ni sala nji, ni nyǒ-dda na ndirigoti dra ni nanga drani ro, vivi ndidzá bbo ndi ji ná le dho ná føri ka ndi kó fø le tsotso bbo. Dalene pori, “Nja saa na ma adi rinzi ma isopɨdha dho si ná le-vei tsó, kpa njí sala ma dho. Bí ina sala tso kpa nga ná saa na, lotidha adi si kpakpa kpa dho. Ro, b’lo kpa nga sala tso ró, kpa adi kpakpanga ba lotidha dho ndirigoti kpa nji ná sala adi si kpa thí nǎ ro. Kpadhó udha ma, jidha ma, kpa ndima thí li ma djo nari ma na adi madhó udha li kpakpa bbo.”
w17.07 16 §17-19
“Anidzz dzzdzz ná ndrŭ na”
17 Vivi ndima dhi ji ndima ji ná le ná nja ndrŭ iso adi pɨni tse ndirigoti nja ndrŭ iso nzɨ adi pɨni tse ri. Føri dho adi tayari ndiro ni kó ke tsotso d’e, nga go kedhó familia inga kedhó bbakau kʉ ke kuso ná saa na dhé ri, ro kpø kedhó lo krʉ ra ngʉ bblo ná nga djo. “Bbʉbbʉ kau adi jidha dhǒ krʉ saa ró, ndirigoti ri kʉ njedha dhi saa dho gøni ná le-djo.” (Mez. 17:17) Bbʉbbʉ bbakau ka ndima liri vodha na kʉ ná le iso pɨni pɨ ndiro ke si ndidhó kpakpalo djolu d’e.—Azø 1 Watesalonike 3:7.
18 Nidzá ji ni jingʉe ná le nga ni ka ni no ddikpa bi ddo ma, miziki ma, foto ma, ddikpa njí ma, inga ddikpa harufu ma, ddikpa sauti ma, inga nja kʉ ná cho nǎ njini ná lo ma na ró. Nja kʉ ná ritsi dhe bbá le dhe inga dhe bbá ke dhe ná le nji ya kwanza fø ke inga fø le dhe nari goti nari ka ndi si kpakpa maddi. Føri ka ndi é asamble inga ukumbusho le nji nari ro mai. Ddikpa le-djo pori ɨ: “Mabbá le dhe nari goti ma ngʉ riddi nari kʉ ma chingʉe ndoa ná ddo si ná dyi ma sie vodha na bbo, ndirigoti ri ngʉe kpakpa bbʉbbʉ dhé. Ro, le-djoi ma, le-vei ma na kpengʉeri ko ra di ddikpa ngana nja bbakau ma na nari lingʉeri nzɨ ma mbu ma ddiro kʉ nari bbai.”
19 Anonga nari kʉ dhe dzá ji dhi le dhe ná ndrŭ dhó lo uri le li ndima kpakpa krʉ saa ró. Junia pori ɨ: “Nzá le di pekee kʉ ná ddo nga le no ná dyi dhé nja ndrŭ ma na ro, njati le ba le tsotsokodha inga le di ddinga bí ina nja ndrŭ ma na ró, føri adi le tsotso kó bbo. Fø ritsi krʉ le nji nari na mana kʉ bbo ndirigoti ri ka ndi pɨ le iso pɨ.” Bbʉbbʉ dhé, njedha na ko thí kʉ nari ro nzá ka ndi sini krʉ ndirigoti ko ví b’lo dhe ná ke nga krʉ ri, ro ko ka ko pɨ ndidzá ji dhi le vi ná le iso ledhó lo u ná ritsi na ko le tsotso kó nari chulu. (1 Yo. 3:18) Gaby pori ɨ: “Ma adi mbai po bbo Yova dho, jidha na kʉ ná wazee ngʉe tayari ndima kó ma tsotso kpakpalo lu ma ngʉ da ná saa na nari dho. Kpa chulu ma d’ingʉe ri utso nari kʉ Yova thó jidha dhi ri kʉ ma djó nì.”
Kiroho nǎ Mali
“I lo ró i krʉ kʉ ná ndrŭ si richu nari kʉ, ni kʉ ma unakpa”
18 Nja saa djo ri ka ndi uri ko tilo ko dho tani ná ko lai Mukristo na ke nji ko ró ná lo djo. Nì mai ri kʉ føro, ringani ko dhu i lo ko tso: ‘Ma ká famu nji njini ná lo bblo i ngbà?’ (Mez. 18:13) ‘Njaro ká nzá ke taeni ma dho ndá ri?’ (Muh. 7:20) ‘Ma i ká d’erie fø di ná kosa ro nji nzá?’ (Muh. 7:21, 22) ‘Nde, ke na ma rá loti nari ká ka ndi liri lo gʉ ngʉ che pli?’ (Azø Mezali 26:20.) Njati ko ba saa ko ddinga fø di ná ngadhudha djo ró, ko djoi ma, ko vei ma na laidjo ko kʉ na ná jidha ka ndi liri ko bbá fø lo pá.
BI 10 DDO 20-DDO 26
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NǍ MANA KɄ NÁ LO MUHUBIRI 9-10
Adi bblo nganjadha na nidhó kpakpalo djo
w13 15/8 14 §20-21
Nzɨ bba “ni nanga kani Yova djo”
20 Akod’i kodhó kpakpalo si ná nga utso bblo. Fø ká ringani ko njiri addudho? Bbʉbbʉ dhé, nja kʉ ná kpakpalo ka ndi ba ko ko nganga nji ná kosa djotsina. Ri é fø ró, ringani ko d’ú ko djó nò ko koro (Gal. 6:7) Føri dho, nzɨ mburi ro ni ti chelo Yova djo ni nji ná kosa nǎ ro ni ba ná kpakpalo djotsina. Ká addudho? Akonja i loroji di: Ddikpa motokari dho ri ka ndi kaka ndi kø bbo pli. Nde, addinga ddikpa shofer ngbe vites bbo likømba djó nari goti ke nji aksida nari djo. Ni ká ka ni pori nari kʉ fø motokari nji aksida ri thɨ ná ke djotsina? Ri nga kʉ fø ri! Føri bbai, Yova nongʉe ko lo nangavʉdha dhi uhuru na. Ro, ke bbʉngʉe chutsoddadha maddi ko dho ndiro ko di lo nanga vʉ nyod’yu na d’e. Nde, føro ká ko ka ko di chelo ti ko no ná ke djo ko nganga nji ná kosa djotsina addudho?
21 Bbʉbbʉ dhé, ri nga kʉ ko adi bani na ná kpakpalo krʉ i adi si ko vʉ lo nanga bblo nzá nari dho ri. Nja kʉ ná lo adi ngaba “che kʉ ná saa ma, nzá le pɨpɨ ná lo ma na” djotsina. (Mhu. 9:11) Ndirigoti nzá nga ringani ko vi nari kʉ kodhó kpakpalo krʉ adi si Shetani dhó ro. (1 Yo. 5:19; Ufu. 12:9) Shetani i kʉ kodhó mbuba, ro nga Yova ri!—1 Pe. 5:8.
w19.09 5 §10
Yova adi ndidzá nyenyenga dhi njí dhi ndrŭ nja mana na
10 Godhé, nyenyenga adi kodhó maisha li ndi é dhʉdhʉ. Bbʉbbʉ dhé, ko ka ko di nja lo nja nga kʉ chø nari bbai. Nyod’yu na ngʉe ná Pi Sulemani pongʉeri ɨ: “Ma njangʉe njí dhi kpa farasi djó, ro bbobbonga na kʉ ná kpa bbí ndima kó na njí dhi kpa bbai.” (Mhu. 10:7) Ri nga kʉ uwezo na kʉ ná ndrŭ i ka ndima é lochudha na krʉ ddo ró ri. Ndirigoti nja kʉ ná ndrŭ nga e uwezo na ri, ro nja saa na kpa adi madha ba bbo pli. Nì mai ri kʉ fø ro, Sulemani pongʉeri nari bbai, ri kʉ bblo le hwini le bani na ná kpakpalo tso ró nga kʉ chø ná lo njini nari djo lé le thí li nari rɨngana. (Mhu. 6:9) Njati ko é nyenyenga na ró, ko ka ko gba ko tso maisha nǎ ko bani na ná lo na ko die riji lo njini ko ji ri nari bbai nari rɨngana.
w11 15/10 8 §1-2
Ni ká adi ni nyǒ dje bblo kʉ ná chu nǎ i ni?
BIBLIA nǎ bí kʉ ná maandiko pori, Yova nzá jiri ko di shi dhé ri, ro ke jiri ko é hwè na maddi maisha nǎ. Loroji na, Zaburi 104:14, 15 ridho nari kʉ Yova adi rili “nyo ngá dz’ nǎ ro, ke adi divai bbʉ ndiri bbʉ hwè ndrŭ thí dho d’e, ke adi ché bbʉ ndiri liri ndrŭ nyǒ djó nga chácha, ndirigoti ke adi mukati bbʉ ndiri bbʉ kpakpanga dhe ka ndi dhe ná ndrŭ dho d’e.” Bbʉbbʉ dhé, Yova adi rili nyo-kpa o ndiri liri ndrŭ ba nyo ma, ché ma, divai ma na d’e. Divai ‘adi rili le thí é hwè na.’ Ri nga kʉ divai i adi rili ko di shi ri, ro ri adi rili ko é hwè na. (Mhu. 9:7; 10:19) Bbʉbbʉ dhe, Yova jiri ko é hwè na, ko thí nanga lɨlɨ “hwè na.”—Mdo. 14:16, 17.
2 Føri dho, akodi saa ro ba ndiro ko “nja rakpa rolu ta ná rè” ma, “maua” ma, hwè ka ndi bbʉ ko thí dho maisha nǎ ná nja ritsi ma na. Fø ritsi njadha dho ko saa ba nari nzá ringani ko nja pá ko saa vi ri. (Mt. 6:26, 28; Zb. 8:3, 4) Hwè na le kʉ maisha nǎ ná føri kʉ “Mungu dhó ro si ná kado.” (Mhu. 3:12, 13) Le nyǒ djedha ma kʉ fø kado ro i, føri dho ko nanga adi jini ji Mungu nyǒ tho nari bbai ko ko nyǒ djé nari dho.
Kiroho nǎ mali
it “Ndrŭ lo le ti nari, Chelo le ti ndrŭ djo nari” §4, 8
Ndrŭ lo le ti nari, Chelo le ti ndrŭ djo nari
Ndrŭ lo le ti nari ka ndi liri le gbá ndrŭ djǒ tso, ná føri ka ndi tsú ndrŭ lo ti ná ke chelo na. Muhubiri 10:12-14 nǎ kʉ nyod’yu dhi i bbʉbbʉlo: “Rr chu ná ke tso i adi rili ke ba sadha. Ya kwanza si ke tso nǎ ro ná rie rr dhi lo dhé, ndirigoti ya mwisho si ke tso nǎ ro nari kʉ rɨchu ná che bbo kʉ ná lo. Ndirigoti rrchu ná ke adi loti bbo.”
Ndrŭ lo le ti nari nga e che dhé ri, (nì mai ri ka ndi é che nja saa na ro), chelo le ti ndrŭ djo nari e che dhé, ri adi le thí ronga vovo ndirigoti ri ka ndi ta gʉ ma ngbà dhé ndrŭ kana. Rie bblo le thí na ma, inga che le thí na ma ddikpa le ndrŭ lo ti ri ró, fø lé ndi li che kʉ ná hali na Mungu nyǒ njí, dhonalo “gʉ tá le djo-i kana” ná lo le ti ná føri kʉ ndro Mungu ndro ná lo kana ddiri ro. (Mez. 6:16-19) Kigiriki nǎ le ripo “chelo le ti ndrŭ djo” inga “ndrŭ nga le bbø” ná fø lo na mana kʉ di·aʹbo·los. Godhé, fø lo na le njinjí Biblia nǎ ndiri na le dhǒ chelo adi ti Mungu djo ná ke Shetani ró nja dho “Diabolo” d’e. (Yoh. 8:44; Ufu. 12:9, 10; Mwa. 3:2-5) Føri ndrŭ le bbø nari tso ká ngangʉeni ngbaga ma nari dhǒ.
BI 10 DDO 27–BI 11 DDO 2
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NǍ MANA KɄ NÁ LO MUHUBIRI 11-12
Anjiri ni é bblo afya na ndirigoti anji maisha hwè
g 15/3 13 §6-7
Bblo hewa ndirigoti dyi bbʉ ná mwangaza—Ri kʉ mikrobe adi che ná “Dawa”
Dyi bbʉ ná mwangaza nǎ kʉ ná nja ritsi adi nja mikrobe cheche. Journal of Hospital Infection dhi gazeti pori nari kʉ, “hewa nǎ kʉ ná mikrobe ró binga dyi dhó mwangaza adi cheche.”
Fø mwangaza nǎ ro ká ni ka ni ba faida ngbaribbai? Ni ka ni vʉ arugu ndiro dyi mó ni ronga ro sese saa dho kpali ndirigoti ni ddá bblo kʉ ná hewa ro. Føri ka ndi é bblo nidhó afya dho.
Anja Mungu bbʉ ko dho ná shinga dhi kado mana na
6 Nga mai Biblia kʉ afya dhi lo ma, nyo dhi lo ma na djo tilo ná buku ro, ri adi Mungu dhó ngaddidha dhodho fø lo djo. Loroji na, ke ripo ko “pʉ sa ka ndi sa ko ndí ná ritsi pʉ” ko ró ro. (Muh. 11:10) Bbo le nganyo nari ma, bbo le wa jø nari ma na krʉ kʉ che kodhó shinga dho. Biblia ripo ri nzá ngani ko nyó nga ndirigoti ko jø wa nga djolu ri dhonalo fø ritsi ka ndi é che kodhó afya dho ndirigoti ri ka ndi hwi ko hwi maddi. (Mez. 23:20) Yova adi riji ko cho ko tso cho njati rie addu ma ko ji ko nyó inga ko jø ndirigoti ngbá ngatsi ma nari nanga ko vʉ ná saa na.—1 Ko. 6:12; 9:25.
7 Ko ka ko dhǒ ko nja Mungu dhó shinga dhi kado mana na nari kodhó ngaddidha dhi kpakpanga na ko njínji bblo nari chulu. (Zb. 119:99, 100; azø Mezali 2:11.) Loroji na, ringani ko vʉ lonanga bblo nyodha dhi ritsi djo. Njati rie ji ma ko jirie ddikpa nyo, ro ko churi nari kʉ ri adi ko nji che ró, ko adi ri nyodha tso bbabba. Ko adi ko kʉ bblo ngaddidha na nari dhǒ, ngbà ka ná ngatsi ko ddo nari ma, mazoezi ko nji nari ma, safi ko kʉ nari ma, ko bbá dza nanga ko li ndi é tse ndi tse ro nari ma na chulu.
“Aningʉ nì njínji lo na ná ndrŭ”
2 Yova dzá njí dhi ndrŭ e hwè na. Ká addudho? Ko e hwè na dho ná lo kʉ bí. Ro, ri kana bbo na mana kʉ ná ddikpa ri kʉ, ko adi Mungu dzá lo zø ndirigoti ko adi njínji ri nǎ ro ko ba ná lo na.— Azø Yakobo 1:22-25.
3 “Lo na ko njínji” nari nǎ ro ko adi faida ba bí kʉ ná chu lu. Loroji na, njati ko di njínji Mungu dzá lo nǎ ro ko zø ná lo na ró, ko adi hwè bbʉ Yova dho ndirigoti ko ma adi hwè ba ddi. (Muh. 12:13) Føri kina, njati ko dyø Mungu dzá lo nǎ kʉ ná shauri ró, ri adi rili ko kana nga é chøchø kodhó familia ma, kutaniko nǎ ndrŭ ma na na. Njaro ni njarie fø lo dzá bbʉbbʉnga ro b’lo nidhó maisha nǎ. Føri djolu pli, ko ka ko pʉ nzɨ adi Yova dhó yadha dyø ná ndrŭ adi bani na ná kpakpalo ko ró ro. Bbʉbbʉ dhé ko gba ko tso gba Pi Daudi pongʉe ná lo na. B’lo ndi tilo ndidhó dyi nǎ, Yova dhó yadha ma, lojadha ma, lod’idha ma na djo nari goti ke dyangʉe ndidhó lo tso ɨ: “Ri dho le ngarr nari adi bbò ledha bbʉ.”—Zb. 19:7-11.
Kiroho nǎ mali
it “Roho chutso ddá nari” §10
Roho chutso ddá nari
Bbʉbbʉ dhé, nì kʉ ná lo ridho nari kʉ, ndiro ndima ndí Biblia d’e Mungu njingʉe njí na ná kpa nzɨ ngʉ njini mashini bbai ri, kpa nzá ndingʉe lo dikte le adi nji nari bbai ri. Mutume Yohana djo ko rizø nari kʉ “Mungu-hè” i lingʉeri Ufunuo dzá buku nǎ lo dhoni ke dho “alama” bbai malaika chulu, nari goti Yohana “bbʉngʉe ushahidi Mungu dhó ro si ná lo ma, Yesu bbʉngʉe ná ushahidi ma, ndi njangʉe ná lo krʉ ma na djo.” (Ufu 1:1, 2) Ri ngʉe “Mungu dzá roho chulu” i Yohana “rangʉe ndi ba Bboke dzá ddo dyina ri” ndirigoti ke rrngʉe ɨ le ripo ndi dho nari: “Andi ni nja ná fø lo kú nanga le ku ná kitabu na.” (Ufu 1:10, 11) Føri dho, Mungu njangʉeri ri kʉ bblo ndi bbari Biblia ndí ná kpa njínjí ndima dhó lo utsod’idha na, ndiro kpa vʉ ngbá lo na ma ndima ka ndima tú maono nǎ ndima njangʉe ná fø lo nanga d’e nari. (Hab 2:2) Føro mai, Mungu ngʉ kpa djó nga njanja dhé ndiro kpa ndí ná lo sí si d’ʉ ndirigoti ri tso gbani gba ndidhó kusudi na d’e. (Mez 30:5, 6) Lo ndí ná ke dho ringangʉeni ndi ne lonanga bblo, ndi njí utafiti ndiro ndi kperi ri é “ngbà thonga ná lo ndirigoti nga nǎ kosa kʉ ná bbʉbbʉlo d’e, Muhubiri 12:9, 10 ridho nari bbai”—Anja Lu 1:1-4.