MAA WOLI WƆLƆ ZƐVƐI 44
GUI 138 Beauty in Gray-Headedness
Kuuzu Nɛɛ Ɣa Ɣɛ E Ya Ani Ɓalaa E Wɔlɔ-Zaɣagɛ
“ Ani ɓalaa ta wɔlɔ-zaɣa na kuuzu nɛɛ ɣa ɣɛ te ya.”—PS. 92:14.
MA-ƁIGITIƐ
Da vaazu zaɓui wɛ̃ɛsu e kɛɛ maa nɛɛ kuuzu nɛɛ ɣɛ nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ya. Na ɣa ɣɛɛna nii ya ɓɔ te va ga te kuuzu nɛɛ maa zɔlɔwo
1-2. Zɛɓɛi e ga Jehova na ki-gaa-ziɛi e vile feli veai niitiɛ va te wɔlɔ-zaɣagɛi? (Psalm 92:12-14; wɛlɛ ɓalaa footei va e ma)
NUMAA ta ɣi-gaa-ziɛ ga ta ɓalaa e vile pɔlɔ-zaɣa faa va. Ɣi-gaa-ziɛ po-kɔ̃ɔ-mai nii ma, e ɣi ka su siɛgi e puo vɛtɛni la ya wũ deɣai zu ga maa wũ? Ɣeeta, e wõini ga e kulo na kaʋile ga nu mɛ lɛ pɛtɛ. Kɛ, kwɛ̃ɛga ya puoi wulona wũmɔ, na lei e vaazu kɛɛzu ga ɛ lɛ sa ta vɛtɛ ga na wulu. Po-kɔ̃ɔ-mai nii ɣa dɛɛzu ga velei numaa ta ɣaa-ɓaa la ga te mɛ lɛ wɔlɔ-zaɣa.
2 Kɛ na ɓalaa ɣɛɛvɛ, de ɣeea Gala na ki-gaa-ziɛi ɣa ga ta ɓalaa e vile feli veai niitiɛ va te wɔlɔ-zaɣa zu. (Prov. 16:31) E boga ga, te maa ʋaa wulovɛ ga gului nii wɔɔlɔ zu ga pagɔ. (Psalm 92:12-14 lodo.) Na zu-wulo-zu ɣa ga zɛɓɛ? Gului niitiɛ te lebiga ta va-pa ga ʋike, zaɓui ɣa ga te ma lai ɣa lamaa te ɣa. Gulu nii mazii ta ɣa Japan. Ta va-pa ga ʋike. Gulu nii mazii taniga ta leve ɓalaa kwena 1000 ba. Velei nɔ gului niitiɛ te la, vele ɣa na nɔ Jehova ʋeli veai niitiɛ te wɔlɔ-zaɣagɛi te vagɛi la gaazu. Te ʋize wogɛ Jehova ɣaazu, velei ɓalaa te wɔlɔ-zaɣagɛi la. Tɔwɔ kuuzu nɛɛvɛ tuɓo vele vagɔi niitiɛ ʋaa ma e feli veai niitiɛ ya te wɔlɔ-zaɣagɛi—velei ta yii-lɔɔ la na ɣa ɣɛɛna te lo kpãa Jehova ʋaa ma—ta velei te vɛɛ felizu la ga pagɔ kwena tamaa wuuzu
Jehova ʋeli veai niitiɛ te wɔlɔ-zaɣagɛi te vagɛ e ɣɛ velei nɔ gulu ɣa ɓɛtɛ la (Wɛlɛ palega 2 va)
3. Po-kɔ̃ɔ-ma fe e dɛɛzu ga velei Jehova tii ʋeeni la feli veai niitiɛ ya te wɔlɔ-zaɣagɛi
3 Nui e wɔlɔ-zaɣasu fize wogɛ dɛ Jehova ɣaazu.a To mu ʋɔlɔ, siɛ lamaa Jehova ɣa tii ɣɛ lamaa nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ zaala zu. Ma wo-kɔ̃ɔ-mai ta ɣa ga, Seelɔ wɔlɔ-zaɣagɛi e ɣɛni siɛgi Jehova boni la ma ga tɔ vaazu zunu luu ɣaazu, nii ɔ ɣɛ ga zuu wala na ɣa ɣɛɛna e ɣɛ ga Kolai mama gwɔlɔni te ta. (Gen. 17:15-19) Mooze wɔlɔ-zaɣagɛi e ɣɛni na zu Jehova boni la ma ga e Yezɔitiɛ wulo duolai zu Iije. (Ex. 7:6, 7) Na ɣa ɣɛɛna Gala da woo wo nui jɔ̃ ɓalaa wɔlɔ-zaɣagɛi e ɣɛni na zu Jehova ɓɔni la ba ga e Gala Kɔlɔ looluo wonɛ.
4. E ɣɛ velei Proverbs 15:15 boga la, zɛɓɛi ya ɓɔ nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ va ga te yii-lɔɔ faa ɓaagi niitiɛ zu ta levesu? (Wɛlɛ ɓalaa footei va.)
4 Taitiɛ te wɔlɔ-zaɣagɛ ta leve faa ɓaa tamaa zu. De ɣaa yɔwɔ̃ gila boni ga, “ɛ lɛ ga soloya ga e ɣɛ ga pɔlɔ-zaɣa nu.” Kɛ kuuzu nɛɛ ɣa ɣɛɛnabpɔlɔ-zaɣa beaitiɛ ya towa ɓɔ te va ga te yii-lɔɔ niitiɛ zu ta ɣɛ levesu su. (Proverbs 15:15 lodo.) Kɔlɔ zɛvɛi nii zu, da vaazu yɛpɛzu e vile faa taniga va pɔlɔ-zaɣa beaitiɛ ta kɛ ga kuuzu nɛɛ ɣɛ te ya wɔ. Da yɛpɛ wɔnɔ e vile velei va da ɓɔ la de ɣaa yɔwɔ̃itiɛ va kuuwui zu te wɔlɔ-zaɣagɛi. Ga de tɔɔ-zei de yɛpɛ dɛ e vile zaɓui va e kɛɛ na ɣa ɓaa ga kuuzu nɛɛ ɣɛ de ya wɔ ani da ɣɛna wɔlɔ-zaɣa su.
Ani ya ɣi-gaa-ziɛ na niitiɛ ɓɔgapɛ ma Jehova kɛɛ e vɛ, towa ɓɔ e va ga kuuzu nɛɛ ɣɛ e ya ani ya ɣɛna wɔlɔ-zaɣa su (Wɛlɛ palega 4 va)
PƆLƆ-ZAƔAGI ƔA FAA VƐƐ YA WUUZU NƐƐ VA ƔƐ LE?
5. Zɛɓɛi ya kɛ pɔlɔ-zaɣa bea taniga te yii-zuuli?
5 Zɛɓɛi ya kɛ tanisu e yii yiɛ zuuli? Ɣeeta e yii ɣa zuulizu zaɓui ɣa ga ɛ lɛ sa zooga ɔ fai niitiɛ ɣɛ ɔ kɛ wɔlɔ. Tanisu ya ɣi-gaa-ziɛ siɛgi ma e ɣɛni la ga nu niinɛ e wɔlɔsu wodoai ɓɔɔ e ɣɛni. (Eccl. 7:10) De ɣaa yɔwɔ̃i nii daa ga Ruby e ɣɛ: “Seɣe looʋai ɣa ɓaa ɓɔɔ zeema, zaɓui ɣa ga gɛ lɛ zooga gɔ ziɛ na ɣa ɣɛɛna ga taɓa ziɣi ga ʋike. Ga ge wɔwɔ wuziɣi ɓalaa ga ge kɔwɔ maa lɔ, na ɣa ɓaa zeema. Zeetiɛ ta taɓa ga ʋike, na ma gɛ lɛ zooga gɔ tii ɣɛ gatiɛ ga pagɔ.” Na ɣa ɣɛɛna, Harold nii e Bɛtɛ, e ɣɛ: “Tanisu zii ɣa zuuli, zaɓui ɣa ga niitiɛ gɔ wõi ga ge kɛ gɛ lɛ sa te ɣɛɛ. Suɓai ɓɔɔ e ɣɛni, ge ɣɛni wõini ɓɔɔ ga bɔɔ loa ʋai. Numaa tɔ ɣɛ ɣɛɛzu tea a bɔi ʋe Harold ya zaɓui ɣa ga ɛ lɛ wɔlɔ-wɔlɔ ʋoola.’ Kɛ nii zu, gɛ lɛ ʋɔlɔ zooga gɔ bɔɔ vili.”
6. (a) Zaɓui ta ɣa wɔnɔ ga zɛɓɛ ya kɛ pɔlɔ-zaɣa bea te yii-zuuli? (b) Zɛɓɛi ya ɓɔ pɔlɔ-zaɣa beaitiɛ va ga te kwɛ̃ɛ siɛgi maa nɛɛ te ɓe kaa ziɛ ʋaa va? (Wɛlɛ kɔlɔ zɛvɛi nii va “Ge Ɓe Kaa Ziɛ Ʋaa Va?” kɔlɔi nii zu)
6 Tanisu e yii ɣa zuuli zaɓui ɣa ga ɛ lɛ sa zooga ɔ faa taniga ɣɛ ɓɔɔ yee ma. Nii ɣa ʋɔlɔ ga gaama ani kɛni nui ta va ya vɛlɛi la ga yiɛ ɓɔ e va ɔɔ kɛni li e yɛ e lui ta va ga yiɛ e maazu vɛtɛ. Ani na laale, ɣeeta e yii ɣa zuulizu ga tei kɔlɔ su wodo lɛ e ya, e ɣaazu lɛ sa ŋada ma ɓɛɛzu ga pagɔ ga ɔ li ŋada ɓɔɔ yeema ɔɔ e kaa ziɛ. Na ɣa kɛ ɛ lɛ sa lia ŋada ya gila ɔ nɔ ɣɛ ga ya ɓɔɔ e kaa ziɛ. Na ɣa ɓɔɔ ga zii-zuuli ʋaa! Kɛ, tɔ ga faa vagɔ ga de kwɛ̃ɛ ga Jehova kwɛ̃ni velei de ɣi-gaa-ziɛ zu la. Lɛ ga ani dɛ lɛ zooga dɔ faa ɣɛ ɓɔɔ yeema ɔɔ dɛ lɛ zooga dɔ ɣɛ ŋada da ɣila ɔ nɔ ɣɛ ga dɛ lɛ zooga dɔ kaa ziɛ. Nii fize wogɛi Jehova ɣaazu tɔ ga ani da ɣaa ɓaazu ga tuɓo vele vagɔ ɣɛ de ya—Jehova kwɛni wõilai e de ya faa ma e vɛɛ feli veaitiɛ va, tɔwɔ na ɣa e ga faa ɓigii gaazu.—1 Sam. 16:7.
7. Zɛɓɛi ya ɓɔ niitiɛ va te yii ɣa zuuli ga tei tɛ lɛ vaazu wɛlɛzu Amagɛdɔ̃ wɔi va?
7 Ɣeeta e yii ɣa zuulizu ga tei e kwɛ̃ɛga ga ɛ lɛ vaazu wɛlɛzu Amagɛdɔ̃ wɔi va. Ani vele ɣana e ɣi-gaa-ziɛzu la, zɛɓɛi ya ɓɔ e va? Kwɛ̃ɛga Jehova ɣa yii-lɔɔ zu, yiɛ na maa kpowũ ga e faa yowũ ŋeteai nii zu ŋala-ŋala. (Isa. 30:18) Kɛ tɔ yii-lɔɔ zu zaɓu ma. Na zii-lɔi nii ɣa kɛɛzu numaa lamaa tiɛ faa wɛ̃ɛ e vile ba na ɣa ɣɛɛna tiɛ feli. (2 Pite 3:9) Na ma ani e yii ɣa ɣɛna zuulizu, ɣi-gaa-ziɛ numai niitiɛ ma te wulozu Jehova na zii-lɔi zu-nu-ma. Kilaa ʋaazu taniga te wulovɛ ya ɣaalai zu?
8. Ani pɔlɔ-zaɣa bea ta ɣɛna zeeɓɛzu, na ɣa faa vɛɛ te va ɣɛ le?
8 Ani da ga nu niinɛ ɔɔ de wɔlɔ-zaɣagɛ da ɣɛna zeeɓɛzu towa kɛ de faa taniga wo ɔɔ de faa taniga ɣɛ lɛ vani. (Eccl. 7:7; Jĩi 3:2) Ma wo-kɔ̃ɔ-mai ta ɣa ga, naa zu Jehova ʋeli nui Job ɣɛni zeeɓɛzu, e woo taniga woni tɛ lɛ ɣɛni vani. (Job 6:1-3) E wulo na wulu, salei nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ta siɣi ani ta ɣɛna seeɓɛzu towa kɛ te faa taniga wo ɔɔ te faa taniga ɣɛ lɛ vani. Na ɓalaa ɣɛɛvɛ de mɛ lɛ ɓe pɔlɔ-zaɣa ba ɔɔ seeɓɛ ʋaa va ɔ kɛ dɔ yɛpɛ numaa wɔ ga yowũa ɔ nɔ ɣɛ ga diɛ ɣi-gaa-ziɛ ga kɛni te faa ɓɔgapɛ kɛ de vɛ. Na ɣa ɣɛɛna, ani da kwɛ̃ɛna ga de fai ta woga nui ta ma lɛ vani de ɣaa-ɓaa ga de peeʋe nui na vɛ kaʋile.—Maf. 5:23, 24.
YA LEVE ƔƐ LE KUUZU NƐƐ ƔƐ E YA WƆ?
Velei ɓalaa e wɔlɔ-zaɣa su la, zɛɓɛi dɛ ya ɓɔ e va ga kuuzu nɛɛ ɣɛ e ya? (Wɛlɛ palega 9-13 va)
9. Zɛɓɛi e kɛɛ maa nɛɛ numaa te ɓɔ de va? (Wɛlɛ ɓalaa footeitiɛ va.)
9 Ɓɛ numaa te ɓɔ e va. (Gal. 6:2) Tanisu, na ɣa vaazu ɓaazu e yeema ga e nii ɣɛ. De ɣaa yɔwɔ̃i nii daa ga Gretl e ɣɛ: “Tanisu na ɣa ɓaa zeema ga ge ɓe numaa va te ɓɔ ba, zaɓui ɣa ga ga ɣɛ ɣi-gaa-ziɛzu ga ge mɛ lɛ te ɓala. Siɛ tamaa leveni gɔ vɛɛ ki-gaa-ziɛi nii maa ʋelibosu. Na ɣa ɣɛɛna ga ge ɓɔɔ yii bu ga numaa te ɓɔ ba.” Ani ya ɓe na numaa va ga te ɓɔ e va, towa kɛ te tuuyiɛi nii maa zɔlɔwo ya va nu wɔ faa-nɛɛ wulu vele zu. (Te Ɣɛɛ Ʋaitiɛ 20:35) Na ɣa ɓɔ e va e kwɛ̃ɛ ga wõila ɣa numaa ya e ʋaa ma, na ɣa ɣɛɛna te ɓɛdɛvɛ e ʋaa ma.
(Wɛlɛ palega 9 va)
10. Zɛɓɛi e kɛɛ maa nɛɛ yiɛ mama fe numaa vɛ? (Wɛlɛ ɓalaa footeitiɛ va.)
10 Yiɛ numaa mama. (Kol. 3:15; 1 Tɛsɛ. 5:18) Ani numaa ta faa-nɛɛ ɣɛɛna de vɛ de wuuzu ɣa nɛɛ, kɛ tanisu da yeema ga de te mama. Na ɓalaa ɣɛɛvɛ, ani da ɣɛna ŋɛɛzu laa wo ba diɛ manui mama towa kɛ manui kwɛ̃ɛ ga de wuuzu nɛɛvɛ nii ʋaa ma e kɛɛ de vɛ. De ɣaa yɔwɔ̃i nii ya nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ maazu vɛtɛ Bɛtɛ daa ga Leah e ɣɛ: “De ɣaa yɔwɔ̃itiɛ ge ɓɔsu te va, gila ka na towa kɔlɔ wonɛ pɔ ga e mama siɛ nɛpɛ ma. Kɔlɔitiɛ ya ponɛ, ta ziizo ɓɔɔ velei ɓalaa su lɛ woo zaga la. Ga wõi ɓɔɔ ga giɛ te maa zɔlɔwo, na ɣa ɣɛɛna towa kuuzu nɛɛ ga tei ge kwɛ̃ɛga ga zii-laavɛ niitiɛ ma ga kɛ bɛ.”
(Wɛlɛ palega 10 va)
11. Ya ɓɔ numaa va ɣɛ le? (Wɛlɛ ɓalaa footeitiɛ va.)
11 Ɣaa-ɓaa yiɛ ɓɔ numaa va. Ani ya siɛ siɣini ba yiɛ ɓɔ numaa va na ɣa kɛ ɛ lɛ ɣaazu ɓadoga faa ɓaagiitiɛ va e levesu su. Nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ te maʋaa wulovɛ e ɣɛ kɔlɔi nii nu ɣa kele-ɣele lamaa maa zɔlɔwo su. Kɛ, ani numaa tɛ lɛ kɔlɔi na lodoni, tɛ lɛ zooga tɔ faa nɛpɛ maa wolisu. Naa ma, ga nu niinɛitiɛ te faa maa woli e ya kɛni ya siɛ siɣi ba ga e yɛpɛ e vile faa taniga va e kwɛni. Ya te ɣaa-zaɣa-kɛ na ɣa ɣɛɛna e wuito nii ma ta bo. Ɓɔ te va te zaɓui wɛ̃ɛ e kɛɛ maa nɛɛ te ziɛga Jehova na tɔgitiɛ siɛ nɛpɛ e vɛɛ velei va ta wulo la su-nu-ma. Ɓɔɔɓɔɔsu, ani ya nu niinɛitiɛɣaa-nɛkpɛ na ya zoo e kuuzu nɛɛ ɓɔɔɓɔɔ maa zɔlɔwo.—Ps. 71:18.
(Wɛlɛ palega 11 va)
12. E ɣɛ velei Isaiah 46:4 boga la, ki-to sɛɓɛi Jehova fea nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ya? (Wɛlɛ ɓalaa footeitiɛ va.)
12 Jehova ʋeli ga e gaa-ɓaa ʋe e ya. Velei ɓalaa tanisu ya ɓɔlɔ la e yii yiɛ zuulii, Jehova “lɛ wɔlɔ-wɔlɔ ɓɔlɔga ɔ nɔ ɣɛ ga fii-ɓɛɛ.” (Isa. 40:28) Jehova ɣa tii ɣɛ ɣɛ le ga na gaa-ɓai nii lɛ wɔlɔ-wɔlɔ ɓea? Pele gila ka ga, towa gaa-ɓaa ʋe feli veai niitiɛ ya te wɔlɔ-zaɣagɛi. (Isa. 40:29-31) To mu, e boga ga towa ɓɔ te va. (Isaiah 46:4 lodo.) Tɔwɔ, nii Jehova ɣa bo towa kɛ. (Josh. 23:14; Isa. 55:10, 11) Ya Jehova ʋelina, e kwɛ̃ɛga wõila ɣa zeea e ʋaa ma na ɣa ɣɛɛna tɔ ɓɔsu e va na ɣa kɛ kuuzu nɛɛ ɣɛ e ya.
(Wɛlɛ palega 12 va)
13. E ɣɛ velei 2 Kɔlĩitiɛ 4:16-18 boga la, zɛɓɛi maa nɛɛ de pɛɛ ɣibɛ? (Wɛlɛ ɓalaa footeitiɛ va.)
13 Kwɛ̃ɛga faa-ɓaagitiɛ e levesu su tɔ vaazu ɓeazu. Ani da kwɛ̃ɛna ga faa-ɓaagitiɛ te laazu de ma su lɛ vaa lebisu te ɓea, towa kɛ de yii-lɔɔ. Tɔwɔ, Gala Kɔlɔi boga ga pɔlɔ-zaɣa ɓɔga seeɓɛ ta vaazu ɓeazu. (Job 33:25; Isa. 33:24) Naa ma, e wuuzu ɣa nɛɛ zaɓui ɣa ga e kwɛni ga naa luoi zu kɔlɔsu wodo ɣa ɣɛ e ya, na ɣa ɣɛɛna ya ɣɛ wɔnɔ ga nu niinɛ. (2 Kɔlĩitiɛ 4:16-18 lodo.) Kɛ zɛɓɛi numaa ɓalaaga ta kɛ ga te ɓɔ e va?
(Wɛlɛ palega 13 va)
NUMAA ƁALAAGA TA ƁƆ E VA ƔƐ LE?
14. Zɛɓɛi e kɛɛ e ga faa ɓi ga diɛ laali nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ma?
14 Siɛ siɣi ba yiɛ laali wɔ de ɣaa yɔwɔ̃itiɛ ma te wɔlɔ-zaɣagɛi. (Hii. 13:16) Nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ te yii ɣa zuulii, ani siɛ tamaa nu lɛ te woba. De ɣaa yɔwɔ̃i da ga Camille, seeɓɛɛ kɛɛ tɔ nɔ pɛlɛi wu. Nii ɣa e boga: “Ga nɔ pɛlɛi wɔ zii yiɛ zuuli. Faa lamaa lɛ zea ga ge kɛ.” Ani da ɣɛna laalizu nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ma na ɣa dɛ ga te ʋize wogɛ de ɣaazu na ɣa ɣɛɛna wõila ɣa de ya te ʋaa ma. Tanisu de deʋeni ga de nu wɔlɔ-zaɣagi ta lili ɔɔ ga de li de laali ma, kɛ dɛ lɛ kɛɛni. De ɓɔgapɛ tii lamagɛ ɓɔɔ de ma, na ma zɛɓɛi ya ɓɔ de va ga de nii ɣɛ “pagɛi faa ta lɛ ba” ta ɣa ga diɛ laali nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ma? (Fel. 1:10) Nii ya ɓɔ e va tɔ ga e kɔlɔ wonɛ ŋada ga e e loo ɣisu siɛgi ɔɔ foloi ya lii la ga e laali manui ma ɔɔ ga e keela wo leve pɔ. Ya deʋe wɔnɔ ga e laali te ma, mɛ lɛ ɓe faa nɛpɛ ba ɔ kɛ ɔ ɓe liizu.
15. Zɛɓɛi nu niinɛitiɛ ɓɔga nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ta kɛ kii-ma?
15 Ani ya ga nu niinɛ ɣeeta ya ɣɛ ɣi-gaa-ziɛzu nii ma wa nu wɔlɔ-zaɣagi na wo vaazu yɛpɛ zu e vile ba ɔɔ wo vaazu kɛɛzu kii-ma. Kɛ mɛ lɛ ɣi-gaa-ziɛ ga ʋike. Ɣɛ nɔ ga siɛ pulu vagɔ. (Prov. 17:17) Yiɛ yɛpɛ nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ wɔ gaalɛ-bai ɔ vɛɛ lɔɔ-zeizu ɔɔ gaalɛ-bai ɣa ɓeana. Tanisu, ya te ɣaa-zaɣa-kɛ ga te Gala goi nii lɛ ga yiɛ wõi ɓɔɔ te ma. Ɔɔ e te ɣaa-zaɣa-kɛ e vile fai ta va te kɛɛni naazu te ɣɛni la ga nu niinɛ ga e ga ŋɛɛ ʋaa. Bo te ma te vɛɛ e va ga wo wɛlɛ JW Broadcasting® va. Ya zoo ɓalaa e faa taniga ɣɛ ga e ɓɔ nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ va. Ma wo-kɔ̃ɔ-mai ta ɣa ga, ya ɓɔ te va e tii ɣɛ ta foũgitiɛ ma ɔɔ e kɔlɔ niinɛitiɛ dãaloo kɛ. De ɣaa yɔwɔ̃i nii daa ga Carol, e ɣɛ: “Niitiɛ ya wõi ga e kɛ, ya bo nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ma ga wo kɛ kii-ma. Velei ɓalaa pɔlɔ-zaɣagɛi la, ge wõini dɛ ge yii-ma ɣɛ. Ge wõini ga sɔɔla ɣeea ʋaa, ga beaitiɛ giɛ laa-mi kii-ma, na ɣa ɣɛɛna giɛ wɛlɛ Jehova ɓɛtɛ ŋɛniitiɛ va.” De yaa yɔwɔ̃i nii daa ga Maira, e ɣɛ: “Na siɛ-pului ta ɣa na, tɔ ga kwena 90. Kwenagi e ge yɔɔzu, tɔ ga 57. Kɛ ga yeema na ma, zaɓui ɣa ga ga ɣɛna kii-ma ga ɣɛ ŋɛɛzu na ɣa ɣɛɛna giɛ wɛlɛ ʋiliogi taniga va. Ani wɔnɔ ga ɣɛna levesu faa ɓaasu ga ɣiini ɣaa-zaɣa-kɛ tɛnɛ faa ma.”
16. Zɛɓɛi e kɛɛ e ga faa vagɔ ga de nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ masa sale vɛlɛi la?
16 Te masa sale vɛlɛi la. E wulo velei va ya ɓɔ la te va ga te li sale vɛlɛi la, towa ɣɛ ga faa vagɔ ga e kwɛ̃ɛ ani wui sale lii ɣɛɛ veaitiɛ ta te zosu ga pagɔ, na ɣa ɣɛɛna ani ta salei niitiɛ ʋeezu te ya maa nɛɛ te fe te ya. (Isa. 1:17) Ya zoo wɔnɔ e ɓɔ nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ va ani ya ɣɛna niitiɛ wonɛsu wui sale lii ɣɛɛ veaitiɛ te bosu te ma. De ɣaa yɔwɔ̃ gila pɔlɔ-zaɣagɛi daa ga Ruth, e ɣɛ: “Siɛ laama ga liina sale vɛlɛi la na gila, wui sale lii ɣɛɛ nui lɛ maʋaa ziɣi ya ga zɔɓɛlɛ. Tanisu towa ɣɛ tea, ‘Ya ɣi-gaa-ziɛzu nɔ ga ya zeeɓɛzu, kɛ ɛ lɛ zeeɓɛzu. Kɛ ani ga nui ta ga liina sale vɛlɛi la, velei wui sale lii ɣɛɛ nui ɣa so la towa ɣɛ ga taɓala. Ga kaa yɔwɔ̃i niitiɛ mama su ta siɛ siɣi ba ga te masa.”
17. Gala goo wo mazii zɛɓɛi da kɛ kii-ma da nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ?
17 Wa tiɛni a Gala goo wo kii-ma. Nu wɔlɔ-zaɣagi taniga gaa-ɓaa lɛ ɣɛɛ te ya ga te Gala goo wo pɛlɛitiɛ la. Kilaa ʋaazu ya bo nu wɔlɔ-zaɣagi ta ma ga e vɛɛ e va wo li wo zei da wɔlɔi taniga woba ga wiɛ Gala goo wo? Ya kpɔkpɔ ɣaa-ziɛ ga manui zei. Ɔɔ ya bo de ɣaa yɔwɔ̃i ta ma pɔlɔ-zaɣagɛi ga e vɛɛ e va wo li wo nui ta ɣalabo. Tanisu solowogɛ ga wo kalabogi na wo pɔlɔ-zaɣa nui na pɛlɛi la? Gaalɛ-bai da so dɔ vɛɛ liizu Gala goo wo su, kuuwu wũ-tuo veaitiɛ ta deʋe ga te so pɔlɔ-zaɣa nui ta na pɛlɛi la, kɛɛ ʋaa ma manui wulo su-nu ma. Nii nɛpɛgi da kɛ ga de dɛ ga wõila ɓɔga wũfe-ma ɣa de ya nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ʋaa ma da wulo su-nu-ma.—Prov. 3:27; Loo. 12:10.
18. Zɛɓɛi de vaa maa wolizu kɔlɔ zɛvɛi zɔi zu?
18 De maa wolivɛ ga wõila ɣa Jehova ya nu wɔlɔ-zaɣagitɛ ʋaa ma. Na ɣa ɣɛɛna te ʋize wogɛ gaazu. Tɔwɔ de ɓɔgapɛ de kuuwui zu, vele ɣana nɔ maa nɛɛ de ɣi-gaa-ziɛ la e vile te va! Pɔlɔ-zaɣa fai lɛ ga soloya, kɛ Jehova ɣa ɓɔ e va ga kuuzu nɛɛ ɣɛ e ya wɔ. (Ps. 37:25) Tɔ ga faa vagɔ ga de ɣi-gaa-ziɛ velei de vaazu kuuzu nɛɛ maa zɔlɔ wosu la na luoi zu! Kɛ da wɔgi sa de lopaa, nu wɔlɔ-zaɣagitiɛ ɔɔ seeɓɛ vea maazu vɛtɛsu? Zɛɓɛi ya ɓɔ te va ga kuuzu nɛɛ ɣɛ te ya wɔ? Da vaazu gaa-zaɣa-kɛɛ niitiɛ ɣaa wotesu na wulu wɔlɔ zɛvɛi zu.
GUI 30 My Father, My God and Friend
a Li jw.org ʋãga wɔlɔi ma ɔɔ JW Wɔlɔ Ɓulugi® zu ga e wɛlɛ ʋiliogi nii va, Older Ones—You Have an Important Role.
b WOO TANIGA ZU-WULO-ZUVƐ: Kuuzu nɛɛ ɣa ga Gala na gaa-ɓai ma lɔnɔi ta. (Gal. 5:22) Nii ya kuuzu nɛɛ ɓɔɔɓɔɔ fe de ya tɔ ga siɛ-pulu vagɔ ɣɛ de yɔɔzu da Jehova.