Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • nwt 2 Weche mag Ndalo 1:1-36:23
  • 2 Weche mag Ndalo

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • 2 Weche mag Ndalo
  • Muma Maler—Loko mar Piny Manyien (nwt)
Muma Maler—Loko mar Piny Manyien (nwt)
2 Weche mag Ndalo

BUK MAR ARIYO MAR WECHE MAG NDALO

1 Solomon wuod Daudi ne omedo gurore motegno e pinyruodhe, kendo Jehova Nyasache ne ni kode mi nomiyo obedo gi duong’ matamre ginono.+

2 Solomon nooro wach mondo ochok Jo-Israel duto, jotelo e wi ji aluf achiel-achiel kod mag ji mia-mia, gi jong’ad bura, gi jotelo duto mag Jo-Israel, kod jodong dhoudi. 3 Eka Solomon kaachiel gi oganda duto ne odhi kar lamo moting’ore man Gibeon,+ nikech kuno e ma hema mar romo mar Nyasaye madier ne nitie, hema ma Musa jatich Jehova ne oloso e thim. 4 Kata kamano, Daudi ne osegolo Sandug Singruok mar Nyasaye madier Kiriath-jearim+ mi otere ka ma noseikone. Ne ogurone hema Jerusalem.+ 5 Kendo mar mula+ ma Bezalel+ wuod Uri ma wuod Hur ne oloso noket e nyim hema mar Jehova, kendo Solomon kaachiel gi oganda duto ne dhiga lemo e nyim kendono. 6 Solomon ne ochiwo misengni kuno e nyim Jehova. Ne ochiwo misengni miwango 1,000 e kendo mar mula+ manie nyim hema mar romo.

7 Nyasaye nofwenyore ne Solomon e otienono mi owachone niya: “Kwaya gima idwaro ni amiyi.”+ 8 Solomon nowacho ne Nyasaye kama: “Isenyiso Daudi wuora ng’wono gi hera,+ kendo iseketa ruoth kare.+ 9 Koro Jehova Nyasaye, yie mondo singruok ma ne itimo gi Daudi wuora ochop kare,+ nimar iseketa ruoth e wi oganda mang’eny ka buru manie piny.+ 10 Kuom mano, miyae ng’eyo gi rieko+ mar tayo ogandani, nimar ere ng’ama dinyal ng’ado bura ne oganda maduong’ kama?”+

11 Eka Nyasaye nowacho ne Solomon niya: “Nikech ma e gima chunyi gombo, to ok ikwayo mwandu, kata duong’ kata tho mar wasiki. Bende, ok ikwayo dak aming’a, to ikwayo ng’eyo kod rieko mar ng’ado bura ne joga ma aseketi ruoth e wigi,+ 12 abiro miyi ng’eyo kod rieko. To bende abiro miyi mwandu kod duong’ ma pok nomi ruoth moro amora ma nokwongoni kendo ok nomi ruoth moro amora ma biro locho bang’i.”+

13 Omiyo, Solomon nowuok ka moting’ore man Gibeon,+ e nyim hema mar romo mi odhi Jerusalem kendo ne olocho e wi Israel. 14 Solomon nodhi nyime choko geche lweny kod farese* mang’eny. Ne en gi geche lweny 1,400, kod farese* 12,000.+ Moko noketo e mier mag geche,+ to moko noketo Jerusalem machiegni gi ruoth.+ 15 Ruoth nomiyo fedha kod dhahabu obedo mang’eny ka kite e Jerusalem,+ kendo yiend sida nobedo mang’eny ka ng’owo mag Shefela.*+ 16 Farese mag Solomon ne ong’iew kowuok Misri+ kendo jolok ohala mag ruoth ne ng’iewo farese mang’eny dichiel* gi nengo achiel.+ 17 Nengo mar moro ka moro kuom geche lweny ma nong’iew kowuok Misri ne en fedha 600, to nengo faras ne en fedha 150. Jolok ohalago ne usogi ne ruodhi duto mag Jo-Hiti gi mag Jo-Siria.

2 Solomon nochiko mondo oger ot ne nying Jehova+ kendo ne loch mare.+ 2 Solomon nondiko nying jotich 70,000 ma ting’o osike, gi ji 80,000 ma payo kite e gode,+ kod jotendgi 3,600.+ 3 Bende, Solomon nooro wach ne Hiram+ ruodh Turo niya: “Timna kaka ne itimo ne Daudi wuora ka ne iorone yiend sida mondo ogergo ode.+ 4 Koro agero ot ne nying Jehova Nyasacha mondo awalnego, awang’ie ubani+ e nyime, aketie makate miketo e nyime ndalo duto,+ kendo achiwie misengni miwang’o okinyi godhiambo,+ gi michiwo chieng’ Sabato,+ gi michiwo dwe manyien,+ kod kinde mag sewni mamoko+ mitimo ne Jehova Nyasachwa. Ma en chik mosiko moket ne Jo-Israel. 5 Ot ma adwaro gero biro bedo ot maduong’ malich, nimar Nyasachwa en Nyasaye maduong’ moloyo nyiseche duto. 6 En ng’ano ma nyalo gerone ot? Nimar kata polo man malo moloyo ok dirome,+ an to an ng’a ma dagerne ot ka ok en mana mar wang’o misengni ma golo yiro e nyime? 7 Koro orna fundi molony e tije mag dhahabu, fedha, mula,+ nyinyo, usi ma rajamna, usi makwar, kod usi ma rambulu, kendo mong’eyo payo kido kuom gik moko. Fundino biro tiyo gi fundena man Juda kod man Jerusalem ma Daudi wuora nochiwo.+ 8 Bende, orna bepe mag sida, gi mag junipa,+ kod mag algum+ man Lebanon, nimar ang’eyo ni jotichni ong’eyo ng’ado yiende man Lebanon.+ Jotichna biro tiyo gi jotichni+ 9 mondo giikna bepe mang’eny, nimar ot ma abiro gero biro bedo ot maduong’ ma pok odwar one. 10 Koro ne! Abiro chiwo chiemo ne jotichni+ ma ng’ado yien. Ogunde* 20,000 mag ngano, ogunde* 20,000 mag shairi, agulni* 20,000 mag divai, kod agulni* 20,000 mag mo.”

11 Hiram ruodh Turo nooro ne Solomon barua mondik kama: “Jehova oketi ruoth e wi joge nikech oherogi.” 12 Bende, Hiram nowacho niya: “Opak Jehova Nyasach Israel ma nochueyo polo gi piny, nimar osemiyo Ruoth Daudi wuoyi mariek+ kendo man gi ng’eyo+ ma biro gero ot ne Jehova kendo ot ne pinyruodhe. 13 Koro aoro Hiramabi, ma en fundi molony kendo mariek.+ 14 Wuon mare en Ja-Turo, to min mare en nya Dan. Olony e tiyo gi dhahabu, fedha, mula, nyinyo, kite, bao, usi ma rajamna, usi ma rambulu, law mayom, kod usi makwar.+ Onyalo payo kido moro amora kuom gik moko kendo onyalo goro gimoro amora monyise.+ Obiro tiyo gi fundeni molony kod funde mag ruodha Daudi wuonu. 15 Koro or ngano, shairi, mo, kod divai ma ne iwacho ni ibiro miyo jotichna.+ 16 Wabiro tong’oni yien mang’eny man Lebanon+ kaka idwaro. Wabiro tueyogi mondo gikwang’ e nam nyaka Jopa,+ kae to ibiro kawogi kuno mondo itergi Jerusalem.”+

17 Solomon nokwano chwo duto ma jodak ma ne ni Israel,+ kaka Daudi wuon mare notimo,+ mi noyudo ni gin ji 153,600. 18 Noketo ji 70,000 kuomgi mondo oting’ osike, ji 80,000 mondo opa kite+ e gode, kod jotelo 3,600 mondo ochung’negi e tich.+

3 Solomon nochako gero od Jehova+ Jerusalem e Got Moria,+ ka ma Jehova nofwenyoree ne Daudi wuon mare.+ Ne en kar dino mar Ornan+ Ja-Jebus ma Daudi noseiko. 2 Nochako gedo e odiechieng’ mar ariyo e dwe mar ariyo, e higa mar ang’wen mar lochne. 3 Solomon noketo mise mar od Nyasaye madier ma borne ne en bede* 60, to lachne ne en bede 20+ kaluwore gi pimo machon.* 4 Ne nitie agola e nyim ot. Borne ne en bede 20, to mano ne romre gi lach mar ot. Borne kadhi malo ne en bede 20,* kendo nomuono iye gi dhahabu lilo.+ 5 Nogoyo bepe mag junipa e kor ot gi iye, kae to omuono i odno gi dhahabu lilo.+ Bang’ mano, nopayo kido mag yiend othith+ kod mag thiwni+ e kor odno. 6 E wi mano, nomuono kite mabeyo ma nengogi tek e kor odno,+ kendo dhahabu+ ma notiyogo nogol Parvaim. 7 Nomuono odno duto gi dhahabu, nyaka bepe ma ne ogo e tado, e kor ot, bwo dhoudi, kod dhoute duto,+ kendo nopayo kido mag jokerubi e kor ot.+

8 Eka noloso Ka Maler Moloyo.+ Borne ne rom gi lach mar ot ma ne en bede 20, lachne bende ne en bede 20. Ne omuone gi talanta* 600 mag dhahabu lilo.+ 9 Pek mar dhahabu ma nolosgo msumande ne en shekel* 50 kendo ne omuono ute ma malo gi dhahabu.

10 Nopayo kido ariyo mag jokerubi momuonogi gi dhahabu kae to noketogi Ka Maler Moloyo.+ 11 Buombe jokerubigo duto koyar+ ne romo bede 20. Buomb kerubi konchiel ne romo bede abich kendo nochopo e kor ot, to komachielo bende ne romo bede abich to ne omulo buomb kerubi machielo. 12 Buomb kerubi machielo bende ne romo bede abich kendo ne chopo e kor ot komachielo, to buombe machielo bende ne romo bede abich to ne mulo buomb kerubi mokwongo. 13 Buombe jokerubigo duto koyar ne romo bede 20. Ne gichung’ gi tiendegi kendo wengegi ne ng’iyo Ka Maler.

14 Bende noloso pasia+ kotiyo gi usi ma rambulu, usi ma rajamna, usi makwar, kod law mayom mi notwang’o kido mag jokerubi kuomgi.+

15 Ne oloso sirni ariyo+ e nyim ot. Borgi ne gin bede 35 kendo agulni ma noket e wi sirnigo ne romo bede abich.+ 16 Noloso thiwni ma chalo gi ma irwako e ng’ut moketogi kuom agulni ma ne nie wi sirni. Kae to noloso komamanga 100 moketogi e thiwnigo. 17 Nochungo sirnigo e dho hekalu. Achiel noketo korachwich,* to machielo koracham.* Ma ne ni korachwich noluongo ni Jakin* to ma ne ni koracham noluongo ni Boaz.*

4 Eka noloso kendo mar mula+ ma borne ne romo bede 20, lachne bede 20, to borne kadhi malo bede 10.

2 Nolenyo mula mi olosogo karaya maduong’ miluongo ni Nam.+ Lach mar dhoge ne romo bede 10, to borne ne bede 5. Tol ma ne nyalo lworo kore ne bede 30.+ 3 Ne olwor bwo dhoge gi maridadi mong’inore ka agwata.+ Noriedgi e lainde ariyo ka iketo maridadi apar e bat achiel-achiel. Namno nothedh gi maridadigo chuth. 4 Nokete e wi ruedhi 12.+ Ruedhi adek nong’iyo yo nyandwat, adek nong’iyo yo podho chieng’, adek nong’iyo yo milambo, to adek nong’iyo yo wuok chieng’; Namno nobet kuom ruedhigo ka yo ka iwgi ochomo diere. 5 Lachne* ne romo lith lwedo ang’wen;* dhoge nolos kaka dho okombe, nochalo gi maua kendo nonyalo ting’o pi ma romo rapim* 3,000.

6 Noloso besende apar mag mula mondo otigo e lwoko, abich korachwich, to abich koracham.+ Ne gilwoko gik motigo e golo misengni miwang’o e besendego.+ Kata kamano, Nam to ne jodolo tiyogo e lwok.+

7 Noloso gik moko apar mag chungo taya kotiyo gi dhahabu+ kaka nonyise+ moketogi e hekalu, abich korachwich to abich koracham.+

8 Noloso bende mesni apar moketogi e hekalu, abich korachwich to abich koracham.+ Bende, noloso bakunde 100 mag dhahabu.

9 Noloso laru+ mar jodolo+ kod laru ma oko+ kod dhoudi mag laruno kendo ne omuono dhoudigo gi mula. 10 Nam to noketo korachwich kochomo yo milambo.+

11 Bende, Hiram noloso ndope, opewni, kod bakunde.+

Kamano Hiram notieko tich ma Ruoth Solomon nomiye mondo otim e od Nyasaye madier.+ 12 Noloso sirni ariyo+ kod gik ma chalo agulni ma ne ni e wi sirnigo, kod thiwni mag mula molos e kido mag osera*+ mondo oumgo agulnigo. 13 Noloso bende komamanga 400+ mondo olier e thiwni mag mula ariyogo. Nochano lainde ariyo mag komamanga kuom thiwnigo mondo oumgo agulni ma noket e wi sirnigo.+ 14 Noloso geche apar kod besende apar ma noket kuom gechego,+ 15 Nam kod ruedhi 12 ma noluowie Namno,+ 16 ndope, opewni, uma,+ kod gik mamoko mitiyogo kanyo. Hiramabiv+ noloso ne Ruoth Solomon gigo duto gi mula maler mondo oket e od Jehova. 17 Nolosogi e alwora mar Jordan e kind Sukoth+ gi Zereda kotiyo gi gik mochue gi lowo. 18 Solomon noloso gigo mang’eny miwuoro. Pek mar mula ma ne olosgigo ne ok ong’ere.+

19 Solomon noloso gik moko duto+ mitiyogo e od Nyasaye madier. Gigo ne gin: kendo mar dhahabu,+ mesni+ miketoe makate miketo e nyim Nyasaye,+ 20 gige chungo taya kod teynigi molos gi dhahabu lilo+ mondo oliel Ka Maler Moloyo kaka dwarore. 21 Bende, noloso maupe, teyni, kod gige simo taya. Giduto nolosgi gi dhahabu lilo. 22 Noloso bende makas mag ng’ado otambi, bakunde, okombe, kod gik ting’o mach. Giduto nolosgi gi dhahabu lilo. Nomuono dhoudi mag Ka Maler Moloyo+ kod dhoudi mag hekalu gi dhahabu.+

5 Kamano Solomon notieko tich duto mag od Jehova.+ Kae to Solomon nokelo gik ma Daudi wuon mare nowalo+ mi noketo fedha, dhahabu, kod gik mamoko duto e kuonde keno mag od Nyasaye madier.+ 2 E kindeno, Solomon nochoko jodong Israel. Nochoko jotend dhoudi duto kod jotelo mamoko mag dhout Israel. Ne gidhi Jerusalem mondo gigol sandug singruok mar Jehova e Dala Daudi,+ tiende ni Sayun.+ 3 Jo-Israel duto nochokore e nyim ruoth e sawo* mitimoga e dwe mar abiriyo.+

4 Omiyo, jodong Israel duto nobiro, kendo Jo-Lawi noting’o Sandug Singruok.+ 5 Ne gikelo Sandug Singruok, hema mar romo,+ kod gik maler duto ma ne itiyogo e hemano. Jodolo kod Jo-Lawi* nokelogi. 6 Ruoth Solomon gi Jo-Israel duto ma noluong mondo obi ire nochokore e nyim Sandug Singruok. Ne ogol misengni+ mag rombe kod dhok mang’eny ahinya ma ne ok nyal kwan. 7 Eka jodolo notero sandug singruok mar Jehova ka ma nonego obedie. Ne gikete e ot ma iye, ma en Ka Maler Moloyo, kendo ne gikete e bwo buombe jokerubi.+ 8 Omiyo, buombe jokerubigo noyarore e wi Sandug Singruok mi jokerubigo noumo Sandugno kod ludhe+ miting’ego. 9 Ludhe mag sandugno ne boyo ahinya kendo ng’ato ne nyalo neno wigi ka en Ka Maler e nyim Ka Maler Moloyo. Kata kamano, ludhego ne ok nyal nenore gi oko, kendo gin kanyo nyaka kawuononi. 10 Ne onge gimoro ei Sandugno mak mana kite ariyo mopamore ma Musa noketo ka en Horeb,+ ka ne Jehova otimo singruok+ gi oganda Israel e kinde ma ne giwuok e piny Misri.+

11 Ka ne jodolo owuok Ka Maler (nimar jodolo duto ma ne nitie ne opwodhore+ bed ni ne gitiyo e grup mane),+ 12 jower duto ma Jo-Lawi+ ma ne otelnegi gi Asaf,+ Heman,+ kod Jeduthun,+ kaachiel gi yawuotgi kod owetegi norwako lewni mayom, kendo ne giting’o nyidwonge, gige thum molos gi tonde, kod nyatiti. Ne gichung’ e bath kendo mar misango gi yo wuok chieng’, ka jodolo 120 ma kudho turmbeta+ ochung’ kodgi. 13 Ka turmbeta ne ywak to jower pako Jehova kendo goyone erokamano gi dwol achiel, sa ma turmbeta, gi nyidwonge, kod gige thum mamoko ne ywak kendo jower ne pako Jehova, “nimar ober; herane osiko nyaka chieng’,”+ kanyo gi kanyo bor polo nopong’o od Jehova.+ 14 Jodolo ne ok nyal dhi nyime timo gimoro amora nikech bor polono, nimar duong’ mar Jehova nopong’o od Nyasaye madier.+

6 Gie kindeno, Solomon nowacho niya: “Jehova nowacho ni obiro dak e mudho mandiwa.+ 2 Koro asegeroni ot ma nigi duong’ mondo idagie nyaka chieng’.”+

3 Eka ruoth nolokore mi ochako guedho oganda Israel duto ka gichung’.+ 4 Nowacho niya: “Opak Jehova, Nyasach Israel ma nosingo ne Daudi wuora gi dhoge owuon kendo mosechopo wechegi gi lwete owuon kowacho niya: 5 ‘Nyaka ne agol joga e piny Misri, pok ayiero dala moro amora e dhout Israel duto mondo ogernae ot ma nyinga betie,+ kendo pok ayiero ng’ato mondo otel ne joga Israel. 6 To aseyiero Jerusalem+ mondo nyinga obedie, kendo aseyiero Daudi mondo e ma oloch e wi joga Israel.’+ 7 Daudi wuora ne dwaro ahinya gero ot ne nying Jehova Nyasach Israel.+ 8 To Jehova nonyiso Daudi wuora niya: ‘Ne idwaro ahinya gero ot ne nyinga, kendo ne itimo maber gombo gima kamano e chunyi. 9 Kata kamano, in ok ibi gerona ot, to wuodi ma ibiro nyuolo e ma biro gero ot ne nyinga.’+ 10 Jehova osetimo kaka nosingo, nimar asekawo kar Daudi wuora kendo abet e kom-loch Israel+ mana kaka Jehova nosingo.+ Bende, asegero ot ne nying Jehova Nyasach Israel, 11 kendo aseketoe Sanduk moting’o singruok+ ma Jehova notimo gi Jo-Israel.”

12 Eka Solomon nochung’ e nyim kendo mar Jehova e nyim Jo-Israel duto, kae to noting’o bedene malo.+ 13 (Nimar Solomon noloso ndiri mar mula mokete e dier laru.+ Borne ne en bede* abich, lachne bede abich, to borne ka dhi malo bede adek. Kae to nochung’ e ndirino.) Nogoyo chonge piny e nyim Jo-Israel duto koting’o bedene malo e polo+ 14 mowacho niya: “A Jehova Nyasach Israel, onge Nyasaye ma chalo kodi e polo kata e piny. In Nyasaye ma rito singruokne kendo ma ok we hero jotichne ma wuotho e yorene gi chunygi duto.+ 15 Iserito singruok ma ne itimo gi jatichni Daudi wuora.+ Ne itimo kode singruok gi dhogi iwuon, kendo kawuono ichopo singruogno gi lweti iwuon.+ 16 To koro, A Jehova Nyasach Israel, tim kaka ne isingo ne jatichni Daudi wuora ka ne iwachone niya: ‘Kothi e ma nobed e kom-loch mar Israel kinde duto, to mano notimre mana ka yawuoti orito yoregi kuom wuotho e chikena+ mana kaka isewuotho.’+ 17 To koro, A Jehova Nyasach Israel, yie mondo gima ne isingo ne jatichni Daudi wuora otimre.

18 “Kata kamano, be Nyasaye nyalo dak gi dhano e piny?+ Ka koro polo, kata mana polo man malo moloyo e ma ok diromi,+ to nade ot ma asegeroni?+ 19 A Jehova Nyasacha, koro akwayi ni iwinjie lamo kod sayo mar jatichni kendo yie iwinjie ywakna kod lamo ma alamo e nyimi. 20 Yie iket wang’i e odni odiechieng’ gotieno, ot ma ne iwachoe ni niketie nyingi,+ mondo iwinj lamo ma jatichni kwayigo kochomo odni. 21 Chik iti iwinj kwayo mar jatichni kod mar jogi Israel sa ma gilamo ka wang’gi ochomo odni.+ Yie iwinj kwayogi ka in e polo, kar dakni,+ ee, yie iwinjgi kendo iwenegi richogi.+

22 “Ka ng’ato otimo marach ne nyawadgi mi onyise ni okuong’re* kendo obedo e bwo ting’ mar kuong’ruokno, mi obiro e nyim kendo mar misango e odni ka osekuong’ore,+ 23 yie iwinj ka in e polo mondo ing’ad bura ne jotichni kuom chulo ng’at marach richone ka imiyo gik ma ne otimo obed e wiye,+ kendo iket ng’at makare obed ma onge bura kendo iguedhe kaluwore gi timne makare.+

24 “Ka olo jogi Israel e lweny nikech gisiko gitimo richo e nyimi+ to giduogo iri kendo gimiyo nyingi duong’+ ka gilamo+ e nyimi e odni kendo ka gisayi ni ikonygi,+ 25 yie iwinjgi ka in e polo+ kendo iwe ne jogi Israel richogi kendo iduokgi e piny ma ne imiyogi kaachiel gi kweregi.+

26 “To ka odin polo kendo onge koth ma chue+ nikech gisiko ka gitimo richo e nyimi,+ kae to gilemo ka gichomo odni kendo gimiyo nyingi duong’ mi giweyo richogi nikech ikumogi,+ 27 yie iwinjgi ka in e polo kendo iwe ne jotichni richogi, nimar ibiro puonjogi yo maber monego giwuothie;+ kendo ikelnegi koth+ e piny ma ne imiyogi mondo obed margi.

28 “Ka kech kata tuo marach omako piny,+ kata ka tuo ma miyo cham tho,+ kata kute maketho cham,+ kata det-bonyo omonjo piny,+ kata ka jowasigu olworo dala moro amora e piny Israel,+ kata midekre moro amora omako piny,+ 29 lamo moro amora,+ kata kwayo moro amora+ ma ng’ato ang’ata kata ma jogi Israel duto (nimar ng’ato ka ng’ato ong’eyo chandruokne kod lit ma en-go owuon)+ okwayi sa ma giyaro bedegi ka gichomo odni,+ 30 yie iwinjgi ka in e polo, kar dakni,+ kendo ing’wonnegi;+ kendo iguedh ng’ato ka ng’ato kaluwore gi timne, nimar ing’eyo chuny ji (in kendi e ma kuom adier ing’eyo chuny dhano),+ 31 eka mondo giluori ka giwuotho e yoreni kinde duto ka gidak e piny ma ne imiyo kwerewa.

32 “Bende, kuom wendo ma ok en achiel kuom jogi Israel mobiro kowuok e piny mabor nikech nyingi maduong’+ gi lweti man gi teko, kendo olemo kochomo odni,+ 33 yie ichik iti ka in kar dakni e polo kendo itim gik moko duto ma ng’at ma wendo okwayi, mondo ji duto e piny mangima ong’e nyingi+ kendo omiyi luor mana kaka jogi Israel timo, kendo ging’e ni ot ma asegeroni iluongo gi nyingi.

34 “Ka jogi odhi kedo gi wasikgi kaka iorogi+ kendo gilami+ ka gichomo wang’gi yo dala ma iyieroni kod ot ma asegero ne nyingini,+ 35 yie iwinj lamogi ka in e polo kod kwayogi kendo yie ikonygi.+

36 “Ka gitimo marach e nyimi (nimar onge dhano ma ok tim richo),+ kendo ibedo gi mirima kodgi mi ijwang’ogi e lwet jowasigu, kendo wasigugo okawogi moterogi e tuech e piny mabor kata machiegni,+ 37 ka chunygi olokore e piny ma notergie tuech kendo giduogo iri mi gisayi e piny ma otuegieno, ka giwacho niya: ‘wasetimo richo kendo waseketho; wasetimo gik maricho,’+ 38 kendo giduogo iri gi chunygi duto+ ka gin e tuech e piny wasikgi,+ mi gilamo ka gichomo wang’gi e piny ma ne imiyo kweregi kendo gichomo wang’gi e dala miyiero+ kod ot ma asegero ne nyingi, 39 yie iwinj lamogi kod kwayogi ka in e polo kar dakni kendo yie ikonygi,+ kendo yie iwenegi richo kod ketho duto ma gisetimoni.

40 “Koro, A Nyasacha, yie mondo wang’i one kendo iti owinj lamo ma ilamo kae.+ 41 A Jehova Nyasaye, koro yie idonj kari mar yueyo,+ in kaachiel gi Sanduk mar tekoni. A Jehova Nyasaye, yie mondo jodolo magi orwakre gi warruok, kendo yie mondo jogi momakore kodi obed mamor nikech ber mari.+ 42 A Jehova Nyasaye, kik ijwang’ ng’ati mowir.+ Yie ipar herani mosiko ma ne inyiso Daudi jatichni.”+

7 Ka ne Solomon osetieko lemo,+ mach nowuok e polo+ motieko misango miwang’o gi chiwo duto kendo duong’ mar Jehova nopong’o ot.+ 2 Jodolo ne ok nyal donjo e od Jehova, nimar duong’ mar Jehova nopong’o od Jehova.+ 3 Jo-Israel duto noneno ka mach wuok e polo kendo ka duong’ mar Jehova opong’o ot, mi ne gikulore piny e laru kendo ne gigoyo ne Jehova erokamano ka giwacho niya: “Nimar ober; herane osiko nyaka chieng’.”

4 Eka ruoth kod Jo-Israel duto nochiwo misengni e nyim Jehova.+ 5 Ruoth Solomon nochiwo misengni mag dhok 22,000 kod mag rombe 120,000. Kamano ruoth kod Jo-Israel duto nowalo od Nyasaye madier.+ 6 Jodolo nochung’ kuondegi mag tich, to Jo-Lawi bende nochung’ gi gigegi mag thum ma ne gigoyo ka giwer ne Jehova.+ (Ruoth Daudi noloso gige thumgo mondo ogonego Jehova erokamano kinde ma Daudi ne pako Nyasaye kodgi* niya: “Nimar herane osiko nyaka chieng’.”) Jodolo ne goyo turmbetagi+ matek e nyim Jo-Lawi ka Jo-Israel duto ochung’.

7 Eka Solomon nopwodho laru manie nyim od Jehova mondo ochiwie misengni miwang’o+ kod boche mag misengni mag kuwe nikech kendo mar mula+ ma Solomon noloso ne ok nyal ting’o misengni miwang’o, chiwo mag cham,+ kod boche.+ 8 E kindeno, Solomon gi Jo-Israel duto notimo sawo kuom ndalo abiriyo.+ Ne gin oganda maduong’ mowuok chakre Lebo-hamath* nyaka Aora manie kind pinygi kod piny Misri.+ 9 To e odiechieng’ mar aboro,* ne gitimo chokruok mowal+ nikech ne gisepwodho hekalu kuom ndalo abiriyo kendo ne gitimo sawo kuom ndalo abiriyo. 10 E odiechieng’ mar 23 mar dwe mar abiriyo, ne ogonyo oganda mondo odhi e miechgi ka giil+ kendo chunygi mor nikech ber ma Jehova nonyiso Daudi kod Solomon gi joge Israel.+

11 Kamano Solomon notieko gero od Jehova gi ode owuon.+ Gik moko duto ma Solomon ne dwaro timo e od Jehova kod ode owuon notieko maber.+ 12 Jehova nofwenyore ne Solomon+ gotieno mowachone kama: “Asewinjo lamoni, kendo aseyiero odni mondo obed ka ma ichiwoe misengni.+ 13 Ka adino polo mondo koth kik chue, kendo ka achiko det-bonyo mondo oketh piny, kata ka akelo tuo ne joga, 14 ka joga ma iluongo gi nyinga+ obolore+ mi gilemo mi gimanya kendo giweyo yoregi maricho,+ eka abiro winjogi ka an e polo kendo weyonegi richogi mi achang pinygi.+ 15 Koro abiro keto wang’a kae kendo abiro chiko ita ne lamo milamo kae.+ 16 Aseyiero kendo asewalo ot ma igero mondo nyinga osikie,+ kendo wang’a kod chunya biro bedo kuome kinde duto.+

17 “To in, ka idhi nyime wuotho e nyima kaka Daudi wuoru nowuotho kitimo duto ma asechiki kendo kimako chikena gi buchena,+ 18 eka abiro guro kom-lochni+ mana kaka nasingo ne Daudi wuoru+ ka ne awachone niya: ‘Kothi e ma noloch e wi Israel kinde duto.’+ 19 To ka ilokori miweyo luwo buchena kod chikena ma asemiyi, michako lamo nyiseche mamoko kendo tiyonegi,+ 20 abiro golo Jo-Israel e piny ma ne amiyogi+ kendo ot ma asewalo ne nyingani abiro ketho, kendo Jo-Israel biro bedo gima ji nyiero* kendo ma ji duto jaro.+ 21 Kendo odni biro kethore ma lwar.* Ji duto ma nokal bute kanyo nobwog+ kendo gibiro penjo niya: ‘Ang’o momiyo Jehova ne otimo kama ne pinyni kod odni?’+ 22 Eka gibiro wacho kama: ‘En nikech ne gijwang’o Jehova+ Nyasach kweregi ma ne ogologi e piny Misri,+ kendo ne gimakore gi nyiseche mamoko mi gikulorenegi kendo tiyonegi.+ Mano e momiyo osekelonegi masira ma kama.’”+

8 Bang’ higni 20, Solomon notieko gero od Jehova kod ode owuon.+ 2 Solomon ne ochako ogero mier ma Hiram+ nomiye kendo moketo Jo-Israel mondo odagie. 3 E wi mano, Solomon ne odhi Hamath-zoba mokawo dalano. 4 Kae to nogero Tadmor e thim kaachiel gi mier duto mag keno+ ma nosegero Hamath.+ 5 Nogero Beth-horon ma Malo+ kod Beth-horon ma Mwalo+ mochielogi motegno gi ohinga, moketonegi rangeye, kod lodi.* 6 Solomon nogero bende Baalath,+ kod mier duto mag keno, mier mag geche lweny,+ mier mag joidh farese, kod gimoro amora ma ne odwaro gero Jerusalem, gi Lebanon, kod kuonde duto ma ne olochoe.

7 To ji duto ma ne odong’ kendo ma ne ok gin Jo-Israel,+ moriwo Jo-Hiti, Jo-Amor, Jo-Perizi, Jo-Hivi, gi Jo-Jebus,+ 8 kaachiel gi nyithindgi ma ne odong’ e piny Israel nikech ne gitamo Jo-Israel tieko,+ Solomon ne ochuno gi tich kendo gin kamano nyaka kawuononi.+ 9 Kata kamano, Solomon ne ok oloko Ja-Israel moro amora misumba.+ Kar mano, ne oketogi jolweny, jotend jodong lweny, gi jotelo ma ne ochung’ ne jo ma riembo geche lweny kod joidh farese.+ 10 Ruoth Solomon ne nigi jotelo madongo 250 ma ne otelo ne jotichne.+

11 Solomon nogolo nyar Farao+ e dala Daudi motere e ot ma nogerone;+ nimar nowacho niya: “Kata obedo ni en chiega, ok owinjore odag e od Daudi ruodh Israel, nimar kuonde ma Sanduk Jehova osebetie gin kuonde maler.”+

12 Kae to Solomon nogolo misengni miwango+ ne Jehova e kendo+ mar Jehova ma nogero e nyim agola.+ 13 Noluwo chenro mar odiechieng’ kodiechieng’ kendo nogolo chiwo kaka Musa nochiko ni ogol e odiechienge Sabato,+ dwe manyien,+ kod sewni moket mitimo didek e higa,+ ma gin Sap Makate ma Ok Oketie Thowi,+ Sap Jumbe,+ kod Sap Kiche.+ 14 E wi mano, noketo grube mag jodolo+ e tich kaluwore gi chik Daudi wuon mare. Jo-Lawi noketo e tichgi mar pako Nyasaye+ kendo tiyo e nyim jodolo kaluwore gi chenro modiechieng’ kodiechieng’, kendo noketo jorit rangeye e grube ma rito rangeye mopogore opogore,+ nimar mano e kaka Daudi jatich Nyasaye madier nochiko. 15 Ne ok gitimo mopogore gi kaka ruoth nochiko jodolo gi Jo-Lawi e wi wach moro amora moriwo nyaka wach ute keno. 16 Kuom mano, tije Solomon duto nochan e yo maber chakre chieng’ ma noket mise mar od Jehova+ nyaka chieng’ ma notiek odno. Omiyo, ne otiek gero od Jehova.+

17 Kindeno e ma Solomon ne odhi Ezion-geber+ kod Eloth+ manie dho nam e piny Edom.+ 18 Hiram+ noorone jotichne ma ne okelone meli kod jokwang’ meli molony. Ne gidhi Ofir+ gi jotij Solomon mi gikelo ne Ruoth Solomon+ talanta* 450 mag dhahabu.+

9 Ka ne ruoth ma dhako ma Sheba+ owinjo huma ma Solomon ne nigo, nobiro Jerusalem mondo oteme gi penjo* ma korgi tek. Nobiro gi oganda maduong’ ahinya ka en gi ngamia modhuro moting’o mor balsam, gi dhahabu+ mogundho, kod kite mabeyo ma nengogi tek. Nodhi ir Solomon mowachone duto ma ne nie chunye.+ 2 Solomon nodwoko penjoge duto. Onge gimoro kata achiel ma ne otamo Solomon lerone.

3 Ka ne ruoth ma dhako ma Sheba oneno rieko duto mag Solomon,+ ot ma nogero,+ 4 chiemo ma ne nie mesane,+ kaka jotichne ne bet e mesa, joter chiemo e mesa kod kit rwakruokgi, jolos divai kod kit rwakruokgi, kod misengni ma ne owang’o pile e od Jehova,+ ruodhno nodhier nono mi dhoge nomoko. 5 Eka nowacho ne ruoth niya: “Huma ma ne awinjo ka an e pinywa e wi riekoni kod gik misetimo gin adier. 6 Ka ne awinjo wechego ne ok ayie kodgi nyaka ne abiro ma aneno gi wang’a.+ Kare ne ok onyisa kata mana nus riekoni matamre gi nono.+ Ikalo mabor weche ma nonyisa.+ 7 Mano kaka oguedh jogi gi jotich ma chung’ e nyimi kinde duto ka giwinjo riekoni! 8 Opak Jehova Nyasachi ma oyiero mar keti e kom-lochne mondo ibed ruoth ma locho e lo Jehova Nyasachi. Nikech Nyasachi ohero Israel+ kendo odwaro ni Israel osik nyaka chieng’, oseketi ruodhgi ma ng’adonegi bura makare.”

9 Kae to nomiyo ruoth Solomon dhahabu ma romo talanta* 120+ kod mor balsam mang’eny nyowuoyo gi kite mabeyo ma nengogi tek. Onge ng’ato ang’ata ma nokelo mor balsam mang’eny minyalo pim gi ma ruodh Sheba nokelo ne Ruoth Solomon.+

10 E wi mano, jotij Hiram kod jotij Solomon ma ne okelo dhahabu kowuok Ofir+ bende ne okelo bepe mag yiend algum, kod kite mabeyo ma nengogi tek.+ 11 Ruoth notiyo gi bepe mag algumgo e loso raidhi mag od Jehova+ kod mag od ruoth+ kendo e loso ne jower nyatiti kod gige thum ma nigi tonde migwelo.+ Bepe algum ma kamago ne pok one e piny Juda.

12 Ruoth Solomon bende nomiyo ruodh Sheba gimoro amora ma ne ogombo kendo ma nokwaye. Nomiye gik mang’eny moloyo ma nokelo ne Ruoth Solomon. Bang’ mano, ruodh Sheba nodok e pinygi kaachiel gi jotichne.+

13 Pek mar dhahabu ma Solomon ne yudo e higa achiel ne romo talanta 666 mag dhahabu.+ 14 E wi mano, jolok ohala mag Solomon kaachiel gi ruodhi duto mag Arabia gi gavana mag piny ne kelone dhahabu gi fedha.+

15 Ruoth Solomon noloso okumbni 200 kotiyo gi dhahabu mokik gi chuma+ (okumba achiel ne olos gi shekel* 600 mag dhahabu mokik gi chuma)+ 16 gi okumbni 300 matindo molos gi dhahabu mokik gi chuma (okumba achiel ne olos gi mina* adek mag dhahabu). Kae to ruoth noketogi e Od Bungu mar Lebanon.+

17 Ruoth noloso bende kom-loch maduong’ gi lak liech momwone gi dhahabu lilo.+ 18 Komno ne nigi raidhi man gi kuonde auchiel minyono kiidhe kendo ne en gi raten tielo ma nochuog kuome. Ne en gi bedene kendo sibuor achiel nochung’ e bath bade konchiel, to sibuor machielo e bathe machielo.+ 19 Sibuoche 12+ nochung’ moro ka moro e bath kuonde auchiel minyono e raidhi koni gi koni. Onge pinyruoth moro amora ma noseloso kom machal kamano. 20 Gik moko duto ma ne imethogo e od Ruoth Solomon nolos gi dhahabu, kendo sende duto mag Od Bungu mar Lebanon nolos gi dhahabu lilo. Ne onge gimoro amora ma ne olos gi fedha, nimar fedha ne ok kwan ka gimoro e ndalo Solomon.+ 21 Meli mag ruoth ne dhiga Tarshish+ kaachiel gi jotij Hiram.+ Bang’ higni adek ka higni adek, ne gibiro ka gipong’ gi dhahabu, fedha, lak liech,+ bimbe, kod winy miluongo ni tausi.

22 Omiyo, Ruoth Solomon noloyo ruodhi duto manie piny gi mwandu kod rieko.+ 23 Kendo ruodhi duto mag piny ne dwaro chopo ir Solomon mondo giwinjie rieko ma Nyasaye madier nomiye.+ 24 Ng’ato ka ng’ato kuomgi ne kelo mich mag gik molos gi fedha, gik molos gi dhahabu, lewni,+ gik lweny, mor balsam, farese, kod nyumbu.* Mano ne timore higa ka higa. 25 Solomon ne nigi udi 4,000 moger ne farese mag gechene. Ne en gi farese* 12,000.+ Moko noketo e mier mag geche, to moko noketo Jerusalem machiegni gi ruoth.+ 26 Solomon nolocho e wi ruodhi duto chakre Aora* nyaka e piny Jo-Filistia, kendo nyaka e tong’ mar piny Misri.+ 27 Ruoth nomiyo fedha obedo mang’eny ka kite e Jerusalem, kendo yiend sida nobedo mang’eny ka ng’owo mag Shefela.*+ 28 Ne ikelo ne Solomon farese kowuok Misri+ kendo kowuok e pinje mamoko duto.

29 Weche mamoko duto e wi ngima Solomon,+ a chakruokgi nyaka gikogi, donge ondikgi e weche mag Nathan+ janabi, e weche ma Ahija+ Ja-Shilo nokoro, kod e fweny ma Ido+ janen nondiko e wi Jeroboam+ wuod Nebat? 30 Solomon nolocho e wi Israel duto kuom higni 40 kodak Jerusalem. 31 Gikone, Solomon notho moyike gi kwerene. Omiyo, ne giyike e Dala Daudi wuon mare+ kendo Rehoboam wuode nobedo ruoth kare.+

10 Rehoboam nodhi Shekem+ nikech Jo-Israel duto nosedhi kuno mondo gikete ruoth.+ 2 Ka ne Jeroboam+ wuod Nebat owinjo wachno (noyudo pod odak Misri ka ma noringo odhiye nikech Ruoth Solomon),+ nowuok Misri moduogo. 3 Ne gioro wach mondo oluonge, kendo Jeroboam gi Jo-Israel duto nodhi ir Rehoboam mi giwachone kama: 4 “Wuonu ne omiyowa ting’ mapek ahinya.+ To in ka imiyowa ting’ mayot kendo iduoko piny tich matek ma ne oketonwa, to wanatini.”

5 Nodwokogi niya: “Duoguru ira bang’ ndalo adek.” Kuom mano, oganda nodhi.+ 6 Ruoth Rehoboam nodhi ir jodongo ma ne tiyo ne Solomon wuon mare mondo okonye ng’ado rieko. Nopenjogi kama: “Uneno nade, onego adwok jogi nang’o?” 7 Ne gidwoke niya: “Kiyie timo maber ne jogi kendo imorogi ma imiyogi dwoko maber, to gibiro tiyoni kinde duto.”

8 Kata kamano, ne otamore winjo rieko ma jodongo ne ong’adone. Kar mano, ne odhi ir yawuoyi ma ne opon-go kendo ma koro ne tiyone mondo okonye ng’ado rieko.+ 9 Nopenjogi niya: “Uparo ni en dwoko mane monego wami jogi, nimar giwachona niya: ‘Ket ting’ ma wuonu nomiyowa obed mayot.’” 10 Yawuoyi ma ne opon kodego nodwoke niya: “Kama e kaka onego idwok jo ma wachoni ni, ‘Wuonu nomiyowa ting’ mapek ahinya, in to koro ketnwago obed mayot.’ Nyisgi niya: ‘Lith lweta matin biro bedo maduong’ moloyo nungo wuora. 11 Wuora nomiyou ting’ mapek, an to abiro medou ting’ mapek moloyo. Wuora nochwadou gi del, an to abiro chwadou gi del man gi kuthe.’”

12 Jeroboam kod oganda duto noduogo ir Rehoboam chieng’ mar adek mana kaka ruoth nowachonegi niya: “Duoguru ira bang’ ndalo adek.”+ 13 Kata kamano, ruoth nodwokogi gi gero. Kuom mano, Ruoth Rehoboam notamore luwo rieko ma jodongo nong’adone. 14 Noluwo paro ma yawuoyi wetene nonyise mowachonegi niya: “Abiro miyou ting’ mapek moloyo. Wuora nochwadou gi del, an to abiro chwadou gi del man gi kuthe.” 15 Ruoth ne ok owinjo oganda nikech Nyasaye madier+ e ma nomiyo mano otimore mondo ochop wach ma Jehova ne onyiso Ahija+ Ja-Shilo mondo owach ne Jeroboam wuod Nebat.

16 Nikech ruoth notamore winjo Jo-Israel duto, ne ginyiso ruoth kama: “Daudi ok en watwa kendo waonge pok kuom wuod Jesse. Wan Jo-Israel, ng’ato ka ng’ato odog ne nyasache. Un joka Daudi,+ koro rituru mana dhoodu kendu!” Bang’ mano, Jo-Israel duto nodok e miechgi.+

17 Kata kamano, Rehoboam nodhi nyime locho e wi Jo-Israel ma ne odak e mier mag Juda.+

18 Eka Ruoth Rehoboam nooro Hadoram+ ma ne en jatend jo ma ne omi tij achune, to Jo-Israel ne ochiele gi kite motho. Ruoth Rehoboam noidho gache moringo nyaka Jerusalem.+ 19 Chakre chieng’no, Jo-Israel osebedo ka ng’anyo ne dhood Daudi nyaka kawuononi.

11 Ka ne Rehoboam ochopo Jerusalem, nochoko jolweny 180,000 molony* e dhood Juda kod dhood Benjamin+ mondo gidhi giked gi Jo-Israel mondo loch oduog ne Rehoboam.+ 2 Eka wach Jehova nobiro ne Shemaya+ ng’at Nyasaye madier ka wachone niya: 3 “Wach ne Rehoboam wuod Solomon ruodh Juda kod Jo-Isael duto modak Juda kod Benjamin ni, 4 ‘Jehova owacho kama: “Kik udhi uked gi oweteu. Ng’ato ka ng’ato mondo odog e ode, nikech an e ma asemiyo ma otimore.”’”+ Kamano ne giwinjo Jehova mi gidok kendo ne ok gidhi kedo gi Jeroboam.

5 Rehoboam nodak Jerusalem kendo ne ogero mier mochiel motegno e piny Juda. 6 Omiyo, ne ogero Bethlehem,+ Etam, Tekoa,+ 7 Bethzur, Soko,+ Adulam,+ 8 Gath,+ Maresha, Zif,+ 9 Adoraim, Lakish,+ Azeka,+ 10 Zora, Aijalon,+ kod Hebron.+ Magi ne gin mier mochiel motegno e piny Juda kod Benjamin. 11 E wi mano, ne omiyo mier mochiel motegnogo obedo gi teko koketonegi jotend lweny. Bende, ne omiyogi chiemo, mo, kod divai, 12 kendo ne omiyo mier mopogore opogorego duto okumbni madongo kod tonge. Ne omiyo gibedo gi teko mang’eny ahinya. Kendo piny Juda kod Benjamin ne osiko ka gin mage.

13 Jodolo kod Jo-Lawi ma ne ni Israel duto ne oriwore kode, kendo ne giwuok kuonde duto ma ne gidakie. 14 Jo-Lawi noweyo pewegi mag kwath kod lopegi+ mi gidhi Juda kod Jerusalem, nikech Jeroboam gi yawuote ne ogologi e tij bedo jodolo mag Jehova.+ 15 Jeroboam ne oketo jodolone owuon mondo oti kuonde moting’ore+ kendo mondo giti ne jochiende manie kido mag diek+ kod nyiroye ma noloso.+ 16 Jo ma noketo chunygi mondo gimany Jehova Nyasach Israel, ne owuok e dhoudi duto mag Israel mi oluwogi nyaka Jerusalem mondo gigol misango ne Jehova Nyasach kweregi.+ 17 Kuom higni adek, ne gitego loch mar Juda kendo ne giriwo lwedo Rehoboam wuod Solomon, nimar kuom higni adekgo ne giwuotho e yor Daudi kod Solomon.

18 Eka Rehoboam nokendo Mahalath nyar Jerimoth wuod Daudi ma min mare ne en Abihail nyar Eliab wuod Jesse.+ 19 Bang’ kinde, ne onyuolone Jeush, Shemaria, kod Zaham. 20 Bang’ Mahalath, nokendo Maaka nyakwar Absalom.+ Maaka nonyuolone Abija,+ Atai, Ziza, kod Shelomith. 21 Rehoboam nohero Maaka nyakwar Absalom moloyo mon kod monde mamoko ma nokendo.+ Nokendo mon 18 kod mon ma jotich 60. Nonyuolo yawuoyi 28 kod nyiri 60. 22 Omiyo, Rehoboam noketo Abija wuod Maaka mondo obed jatend owetene, nimar nodwaro ni en e ma okete ruoth. 23 Kata kamano, ne otiyo gi rieko mi nokeyo yawuote e piny Juda gi piny Benjamin duto, e mier duto mochiel motegno.+ Nomiyogi mwandu mogundho kendo ne onyuomonegi mon mang’eny.

12 Ka ne loch Rehoboam osegurore motegno+ kendo ka nosebedo gi teko, noweyo luwo chik Jehova,+ kendo Jo-Israel duto bende noriwore kode. 2 E higa mar abich mar loch Rehoboam, Shishak+ ruodh Misri nobiro monjo Jerusalem, nimar ne gitimo marach e wang’ Jehova. 3 Ne obiro gi geche lweny 1,200, joidh farese 60,000, kaachiel jolweny ma wuotho gi tiendgi ma ok nyal kwan kowuok Misri; Jo-Libya, Jo-Sukim, kod Jo-Ethiopia.+ 4 Nokawo mier mochiel motegno mag Juda, kendo gikone nochopo Jerusalem.

5 Shemaya+ janabi nodhi ir Rehoboam kod jodong Juda ma nochokore Jerusalem nikech ne giluoro Shishak mi nowachonegi kama: “Jehova owacho niya: ‘Useweya omiyo an bende asejwang’ou+ e lwet Shishak.’” 6 Ka ne giwinjo kamano, jodong Israel kod ruoth ne obolore+ ma giwacho ni, “Jehova ni kare.” 7 Ka ne Jehova oneno ni gibolore, wach Jehova nobiro ne Shemaya niya: “Gisebolore, koro ok abi kethogi.+ Bang’ kinde matin, abiro resogi. Ok abi olo mirimba kuom Jerusalem ka atiyo gi Shishak. 8 Kata kamano, gibiro bedo jotichne mondo ging’e pogruok e kind tiyona kod tiyo ne ruodhi mag pinje mamoko.”

9 Kuom mano, Shishak ruoth Misri nomonjo Jerusalem. Nokawo mwandu ma nokan e od Jehova+ kod mwandu ma nokan e od ruoth. Nokawo gik moko duto moriwo nyaka okumbni mag dhahabu ma Solomon noloso.+ 10 Kuom mano, Ruoth Rehoboam noloso okumbni mag mula kargi, kae to oketogi e lwet jotend jorit ma ne rito ka ma idonjogo e od ruoth. 11 Kinde duto ma ruoth ne dhi e od Jehova, jorit ne donjo kuno kendo ting’ogi, kae to bang’e ne giduokogi e od jorit. 12 Nikech ruoth nobolore, Jehova ne oweyo bedo gi mirima kode+ kendo ne ok okethogi chuth.+ E wi mano, ne nitie gik mabeyo ma ne oyud e piny Juda.+

13 Rehoboam nomedo guro lochne Jerusalem kendo nodhi nyime locho. Nobedo ruoth ka en jahigni 41 kendo nolocho kuom higni 17 kodak Jerusalem, dala ma Jehova noyiero e kind dhoudi duto mag Israel mondo nyinge obedie. Nying min ruoth ne en Naama nya Amon.+ 14 Kata kamano, notimo gik maricho nikech ne ok oketo chunye mondo odwar Jehova.+

15 Weche mamoko duto e wi ngima Rehoboam, a chakruokgi nyaka gikogi, donge ondikgi e weche mag Shemaya+ janabi kod weche Ido+ janen manie bug tienge kod anyuola? Kendo ne nitie lweny mosiko e kind Rehoboam gi Jeroboam.+ 16 Gikone, Rehoboam notho moyike gi kwerene e Dala Daudi+ kendo Abija+ wuode nobedo ruoth kare.

13 E higa mar 18 mar loch Jeroboam, Abija nobedo ruodh Juda.+ 2 Ne olocho Jerusalem kuom higni adek. Nying min mare ne en Mikaya,+ nyar Uriel Ja-Gibea.+ Kendo ne nitie lweny e kind Abija gi Jeroboam.+

3 Abija nodhi kedo ka en gi jolweny 400,000 mathuondi kendo motieg* ne lweny.+ Jeroboam bende nobiro kedo kode ka en gi jolweny 800,000 mathuondi kendo motiegi.* 4 Abija nochung’ e wi Got Zemaraim manie piny gode mag Efraim kendo nowacho niya: “Yaye Jeroboam kod Israel duto, winjauru! 5 Donge ung’eyo ni Jehova Nyasach Israel nomiyo Daudi pinyruoth mar Israel nyaka chieng’,+ mana en kod yawuote+ kuom singruok mar chumbi?*+ 6 Kata kamano, Jeroboam+ wuod Nebat ma jatich Solomon wuod Daudi nong’anyo ne ruodhe.+ 7 Kendo jomoko ma nono ma budho abudha noriwore kode, mi ne giloyo Rehoboam wuod Solomon nikech Rehoboam ne pod en rawera maluor kendo ne ok onyal kedo kodgi.

8 “To koro uparo ni unyalo kedo gi pinyruoth mar Jehova manie lwet yawuot Daudi nikech un oganda maduong’ kendo un gi nyiroye mag dhahabu ma Jeroboam noloso mondo obed nyisecheu.+ 9 Donge useriembo jodolo mag Jehova+ ma gin nyithind Harun, kod Jo-Lawi, kendo useketo jodolo magu uwegi mana kaka ogendni mamoko?+ Kendo ng’ato ang’ata mokelo nyaruath kod yimbe abiriyo uketo mondo obed jadolo mar nyiseche manono. 10 Wan to Jehova e Nyasachwa+ kendo pok waweye. Jodolowa ma gin yawuot Harun, tiyo ne Jehova kendo Jo-Lawi konyogi tich. 11 Gichiwo misengni miwang’o mondo ogol yiro ne Jehova okinyi kokinyi kod odhiambo kodhiambo.+ Bende, giwang’one ubani+ kendo makate miketo e nyim Nyasaye+ ni e mesa molos gi dhahabu lilo, bende gimoko teyni+ mag dhahabu manie gige chungo taya mag dhahabu+ nikech wachopo ting’ ma Jehova Nyasachwa omiyowa. Un to useweye. 12 Koro winjuru! Nyasaye madier ni kodwa kendo otelonwa gi jodolo mage kod turmbeta ma gibiro goyo mondo waked kodu. Yaye Jo-Israel, kik uked gi Jehova Nyasach kwereu, nimar ok unyal loye.”+

13 Kata kamano, Jeroboam nooro jolweny moko mondo omonjgi gi ka tokgi. Omiyo, jolwenje moko ne ni e nyim Jo-Juda, to moko ne nie tokgi. 14 Ka ne Jo-Juda olokore mong’iyo chien, ne gifwenyo ni nyaka giked gi jolweny manie nyimgi kod manie tokgi. Omiyo, ne gichako ywak ne Jehova+ ka jodolo goyo turmbeta matek. 15 Jolweny mag Juda nokok matek gi milome mar lweny, to ka ne gitimo kamano, Nyasaye madier noloyo Jeroboam kod Jo-Israel duto e nyim Abija kod Juda. 16 Jo-Israel noringo e nyim Jo-Juda, kendo Nyasaye noketogi e lwet Jo-Juda. 17 Abija gi joge nonego ji mang’eny ahinya, kendo jolweny mag Israel motieg* ma notho ne gin 500,000. 18 Omiyo, ne olo Jo-Israel e kindeno, to Jo-Juda nolocho nikech ne gigeno Jehova Nyasach kweregi.+ 19 Abija nolawo Jeroboam mi nomaye Bethel+ kod mier matindo molwore, Jeshana kod mier matindo molwore, kod Efrain*+ gi mier matindo molwore. 20 Jeroboam ne ok ochako obedo gi teko e kinde loch Abija. Bang’e, Jehova nogoye motho.+

21 Abija to ne omedo bedo gi teko. Ne okendo mon 14+ monyuolo yawuoyi 22 kod nyiri 16. 22 Weche mamoko duto e wi ngima Abija, gik ma notimo kod wechene, ondikgi e weche mag Ido janabi.+

14 Gikone, Abija notho moyike gi kwerene e Dala Daudi,+ kendo Asa wuode nobedo ruoth kare. E kindene, piny nobedo gi kuwe kuom higni apar.

2 Asa notimo gik mabeyo kendo makare e wang’ Jehova Nyasache. 3 Nomuko kendo mag misango mag nyiseche mag pinje mamoko+ kod kuonde moting’ore. Bende, nomuko sirni mag kite+ kendo notong’o sirni mag yien.*+ 4 E wi mano, nonyiso Jo-Juda mondo omany Jehova Nyasach kweregi kendo mondo giluw chikene. 5 Omiyo, nogolo kuonde moting’ore kod kendo mag wang’o ubani+ e mier duto mag Juda, kendo pinyruodhe nobedo gi kuwe. 6 Nogero mier mochiel e piny Juda+ nikech piny nokuwe kendo ne onge lweny e hignigo, nimar Jehova nomiye kuwe.+ 7 Nowacho ne Jo-Juda kama: “Wageruru miergi kendo walworgi gi ohinga man gi ute maboyo mag ng’icho,+ kod rangeye gi lodi. Pinyni en marwa, nikech wasemanyo Jehova Nyasachwa. Wasemanye kendo osemiyowa kuwe kuonde duto.” Omiyo, ne gigedo ma gitieko.+

8 Asa ne nigi jolweny 300,000 mowuok Juda ma ne omanore gi okumbni madongo kod tonge. Bende, ne en gi jolweny 280,000 mathuondi mowuok Benjamin ma ne omanore gi okumbni matindo kod atung’.+

9 Bang’e, Zera Ja-Ethiopia nobiro monjogi gi jolweny 1,000,000 kod geche lweny 300.+ Ka ne ochopo Maresha,+ 10 Asa ne odhi rado kode mi ne gichanore ne lweny e Hoho mar Zefatha ka gin Maresha. 11 Asa noywak ne Jehova Nyasache+ kowacho niya: “A Jehova, inyalo konyo ji bed ni ging’eny kata gionge teko.+ A Jehova Nyasachwa, konywa nikech in e ma wageno kuomi,+ kendo wabiro kedo gi ogandani e nyingi.+ A Jehova, in e Nyasachwa, dhano adhana kik loyi.”+

12 Kuom mano, Jehova noloyo Jo-Ethiopia e nyim Asa kod Juda, kendo Jo-Ethiopia noringo.+ 13 Asa kaachiel gi jolweny mage nolawogi nyaka Gerar.+ Ne gidhi nyime nego Jo-Ethiopia ma onge kata achiel ma ne odong’, nimar Jehova e ma notiekogi kaachiel gi ogandane mar lweny. Bang’ mano, ne giting’o mwandu mang’eny ahinya ma ne giyako. 14 E wi mano, ne gimonjo mier duto molworo Gerar nimar jogo nobedo maluor nikech Jehova. Ne giyako mwandu e miergo duto nimar ne gin gi mwandu mang’eny ahinya. 15 Bende, ne gimonjo hembe mag jo ma ne pidho jamni ma gikawo rombe gi diek modhuro kaachiel gi ngamia, kae to ne gidok Jerusalem.

15 Roho mar Nyasaye nobiro kuom Azaria wuod Oded. 2 Omiyo, ne odhi romo gi Asa mi owachone niya: “Yaye Asa kod Juda duto kaachiel gi Benjamin, winjauru! Jehova ni kodu mana ka umakoru kode.+ Ka umanye, to ubiro yude,+ ka uweye, to obiro jwang’ou.+ 3 Kuom kinde malach, Israel ne onge Nyasaye madier. Ne gionge jadolo ma puonjogi, bende ne gionge chik.+ 4 To ka ne gichandore, ne gidok ir Jehova Nyasach Israel kendo ne gimanye mi ne giyude.+ 5 E ndalogo, wuoth ne tek nikech kuwe ne onge e kind ogendni ma ne odak e pinyno. 6 Oganda ne tieko oganda machielo kendo dala ne kedo gi dala machielo nikech Nyasaye e ma ne kelonegi tungni kod chandruok.+ 7 Un to beduru motegno kendo chunyu kik nyosre,+ nimar ibiro guedh tiju.”

8 Ka ne Asa owinjo wechegi kod weche ma Oded janabi nokoro, nobedo gi chir mogolo sanamu makwero e piny Juda duto+ kod Benjamin duto. Nogologi bende e mier ma ne okawo e piny gode mag Efraim. Bende, nodwoko kendo mar Jehova ma ne nie nyim agola mar Jehova.+ 9 Nochoko Jo-Juda gi Jo-Benjamin duto gi jodak ma nowuok e piny Efraim, Manase, kod Simeon,+ nimar ji mang’eny noringo Israel mondo giriwre kode ka ne gineno ni Jehova Nyasache ne ni kode. 10 Omiyo, ne gichokore Jerusalem e dwe mar adek e higa mar 15 mar loch Asa. 11 Chieng’no, ne gigolo ne Jehova misengni mag dhok 700 gi rombe 7,000 ma ne gigolo kuom gik ma ne giyako. 12 E wi mano, ne gisingore mar manyo Jehova Nyasach kweregi gi chunygi duto kod tekogi duto.+ 13 Ng’ato ang’ata ma ne ok omanyo Jehova Nyasach Israel ne inego, bed ni en ng’at maduong’ kata matin, dichwo kata dhako.+ 14 Omiyo, ne gisingore ne Jehova gi dwol maduong’ ka gigoyo sigalagala, turmbeta, kod tung’. 15 Jo-Juda duto ne mor gi singruogno nimar ne gisingore gi chunygi duto kendo ne gimanyo Nyasaye gi kinda kendo ne giyude.+ Kendo Jehova nodhi nyime miyogi kuwe kuonde duto.+

16 Ruoth Asa nogolo Maaka+ dan mare e duong’ne kaka min ruoth, nikech noloso sanamu makwero ne siro mar yien.*+ Asa nomuko sanamuno kendo norege mowang’e e Hoho mar Kidron.+ 17 To ne ok ogol kuonde moting’ore+ e Israel.+ Kata kamano, Asa nomakore gi Nyasaye gi chunye duto kuom ngimane te.+ 18 Ne okawo fedha, dhahabu, kod gik mamoko mi otero e od Nyasaye madier. En owuon kaachiel gi wuon mare ne gipwodho gigo ne tij hekalu.+ 19 Lweny ne onge e piny nyaka e higa mar 35 mar loch Asa.+

16 E higa mar 36 mar loch Asa, Baasha+ ruodh Israel nodhi monjo Juda, kendo nochako gero* Rama+ mondo ogeng’ ng’ato ang’ata kik wuog e piny Asa ruodh Juda kata kik donj e pinyno.+ 2 Mano nomiyo Asa okawo fedha kod dhahabu ma ne nie kuonde keno mag od Jehova+ gi kuonde keno mag od ruoth mi okowogi ne Benhadad ruodh Siria+ ma ne odak Damaski. Asa ne oorone wach kama: 3 “Nitie winjruok e kinda kodi kendo e kind wuora gi wuoru. Ero aoroni fedha gi dhahabu. Bi iketh winjruok manie kindi gi Baasha ruodh Israel mondo owere koda.”

4 Benhadad nowinjo Ruoth Asa mi ne ooro jotend jolweny mondo odhi omonj mier mag Israel, kendo ne giloyo mier mag Ijon,+ Dan,+ Abel-maim, kod kuonde duto mag keno manie piny Naftali.+ 5 Ka ne Baasha owinjo wachno, ne oweyo gero* Rama mojwang’o tijno gi kanyo. 6 Eka Ruoth Asa nochoko Jo-Juda duto mi ne giting’o kite kod bepe ma ne Baasha gerogo+ Rama+ kendo Ruoth Asa nokawogi mi ogerogo Geba+ kod Mizpa.+

7 E kindeno, Hanani+ janen nodhi ir Asa ruodh Juda mowachone kama: “Nikech ne iketo genoni kuom ruodh Siria kendo ne ok igeno Jehova Nyasachi, oganda lweny mar ruodh Siria osebwodho e lweti.+ 8 Donge Jo-Ethiopia kod Jo-Libya ne gin oganda lweny maduong’ ahinya ma ne nigi geche lweny kod joidh farese mang’eny? To nikech ne igeno Jehova, noketogi e lweti.+ 9 Nimar wang’ Jehova ng’iyo piny ngima+ mondo onyis tekone* ne jogo ma lame gi chunygi duto.+ Isetimo fuwo e wachni, omiyo chakre sani ibiro bedo gi lweny kinde duto.”+

10 Kata kamano, Asa iye nowang’ gi janen motweye e jela nimar mirima nomake kode e wachni. Kendo e kindeno, Asa nochako sando jomamoko e ogandagi. 11 Weche mamoko duto e wi ngima Asa, a chakruokgi nyaka gikogi, ondik e Bug Ruodhi mag Juda kod Israel.+

12 E higa mar 39 mar loch Asa, tuo nomako tiendene mi nohewore ahinya, to kata e tuoneno, ne ok omanyo Jehova, to nodhi ir jothieth. 13 Gikone, Asa notho moyike gi kwerene;+ notho e higa mar 41 mar lochne. 14 Noyike e liel malich miwuoro ma nokunyo owuon e Dala Daudi.+ Ne opiele e otanda ma opong’ gi mor balsam kod gik mang’eny mang’we ng’ar ma ne okik mondo olos mo makende.+ E wi mano, ne gimokone mach maduong’ ahinya e liende.*

17 Jehoshafat wuode+ nobedo ruoth kare, kendo ne omedo guro lochne e wi Israel. 2 Noketo jolweny e mier duto mochiel motegno mag Juda kendo ne oketo kembe mag jolweny e piny Juda kod e mier mag Efraim ma Asa wuon mare nokawo.+ 3 Jehova nodhi nyime guedho Jehoshafat nikech nowuotho e yore mag Daudi kwar mare+ kendo ne ok otiyo ne nyiseche mag Baal. 4 Nimar ne otiyo ne Nyasach wuon mare+ mi oluwo chikene kendo ne ok oluwo timbe Jo-Israel.+ 5 Jehova nodhi nyime guro pinyruoth e lwete+ kendo Jo-Juda duto ne kelo ne Jehoshafat mich, mi nobedo gi mwandu mang’eny kod huma.+ 6 Nobedo gi chir mar luwo yore Jehova kendo nogolo kuonde moting’ore+ kod sirni mag yien*+ e piny Juda.

7 E higa mar adek mar lochne, ne ooro jodongo mondo opuonj ji e mier duto mag Juda. Jodongogo ne gin Benhail, Obadia, Zekaria, Nethanel, kod Mikaya. 8 Jo-Lawi ma nodhi kodgi e magi: Shemaya, Nethania, Zebadia, Asahel, Shemiramoth, Jehonathan, Adonija, Tobija, kod Tobadonija. Jodolo ma ne ni kodgi ne gin Elishama kod Jehoram.+ 9 Ne gichako wuotho e mier duto mag Juda gi buk moting’o chik Jehova+ ka gipuonjo ji.

10 Pinjeruodhi ma ne olworo piny Juda ne obedo maluor nikech Jehova kendo ne ok gikedo gi Jehoshafat. 11 Jo-Filistia nokelo ne Jehoshafat mich kod pesa mar osuru. Jo-Arabia nokelone yimbe 7,700 kod nyuogi* 7,700 ma ne gigolo kuom jambgi.

12 Jehoshafat nodhi nyime bedo gi huma+ kendo ne odhi nyime gero kuonde mochiel motegno+ kod mier mag keno+ e piny Juda. 13 Notimo tije madongo e mier mag Juda, kendo ne en gi jolweny mathuondi e Jerusalem. 14 Jolwenygo ne opog e grube kaluwore gi anyuolagi: kuom jotelo mag jolweny aluf-aluf mag Juda, ne nitie Adna jatelo kendo ne en gi jolweny 300,000 mathuondi.+ 15 Bende, ne nitie Jehohanan ma ne nigi jolweny 280,000. 16 Jatelo machielo ne en Amasia wuod Zikri ma ne ochiwore ne tij Jehova, kendo ne en gi jolweny 200,000 mathuondi. 17 Kuom dhood Benjamin,+ ne nitie Eliada jalweny mathuon, kendo ne en gi jolweny 200,000 man gi atung’ kod okumba.+ 18 Jalupne ne en Jehozabad ma ne nigi jolweny 180,000 moikore ne lweny. 19 Jogi ne tiyo ne ruoth ka ok okwan jo ma ne ruoth oketo e mier mamoko mochiel motegno mag Juda.+

18 Jehoshafat ne nigi mwandu mang’eny kod huma malach.+ Kata kamano, notimo winjruok mar kend gi Ahab.+ 2 Higni moko bang’e nodhi Samaria ir Ahab,+ kendo Ahab noyang’o* rombe gi dhok mang’eny ne Jehoshafat gi jo ma nowuothogo. Ahab nokwaye* mondo gidhi giked gi Jo-Ramoth-gilead.+ 3 Ahab ruodh Israel nopenjo Jehoshafat ruodh Juda kama: “Donge ibiro dhi koda Ramoth-gilead?” Jehoshafat nodwoke niya: “An kodi, joga gin jogi, kendo wabiro konyi kedo.”

4 Kata kamano, Jehoshafat nowacho ne ruodh Israel niya: “Kwong ipenjie wach kuom Jehova.”+ 5 Omiyo, ruodh Israel nochoko jonabi ma dirom 400 mopenjogi kama: “Be onego wadhi waked gi Ramoth-gilead, koso kik wadhi?” Ne gidwoke niya: “Dhiyo, nimar Nyasaye madier biro kete e lweti.”

6 Jehoshafat nopenjo kama: “Onge janabi mar Jehova kae+ mondo en bende wapenje wachni?”+ 7 Ruodh Israel nodwoko Jehoshafat niya: “Pod nitie ng’at moro+ ma wanyalo penjo gima Jehova owacho. En Mikaya wuod Imla. Kata kamano, ok adwarega nikech onge kinde moro amora mosekoro weche mabeyo kuoma, okoroga mana weche maricho.”+ To Jehoshafat nodwoke niya: “Ruoth ok onego owuo kamano!”

8 Omiyo, ruodh Israel noluongo jatelo moro monyise niya: “Dhi mapiyo ikel Mikaya wuod Imla.”+ 9 Koro, ruodh Israel gi Jehoshafat ruodh Juda ne orwako lepgi mag ruodhi kendo ne gibet e kombegi mag loch e kar dino man e dho ranga Samaria, kendo jonabi duto ne koro wach e nyimgi. 10 Eka Zedekia wuod Kenaana ne oloso tunge mag chuma kendo ne owacho kama: “Jehova owacho niya: ‘Ibiro chuoyo* Jo-Siria gi tungegi mi itiekgi chuth.’” 11 Jonabi mamoko duto bende ne koro wach machal kamano. Ne giwacho kama: “Dhi iked gi Ramoth-gilead kendo ibiro loye.+ Jehova biro keto pinyno e lweti.”

12 Jaote ma noor mondo odhi oluong Mikaya nowachone niya: “Jonabi mamoko duto koro ne ruoth gima ber. In bende kor ne ruoth gima ber.”+ 13 To Mikaya nodwoko kama: “Akuong’ora gi nying Jehova, ni gima Nyasacha onyisa e ma abiro wacho.”+ 14 Mikaya nodhi ir ruoth, mi ruoth nopenje niya: “Mikaya, be onego wadhi waked gi Ramoth-gilead, koso kik wadhi?” Kanyo gi kanyo, Mikaya nodwoko ruoth kama: “Dhi iked kodgi kendo ibiro loye nimar ibiro kete e lweti.” 15 Ka ne Ruoth owinjo kamano, nowachone niya: “Onego anyisi nyadidi ni ikuong’rina ni ok ibi wuonda, to ibiro nyisa mana adier e nying Jehova?” 16 Omiyo, nowachone niya: “Aneno Jo-Israel kokere e gode ka rombe ma onge jakwath.+ Jehova owacho kama: ‘Jogi onge jatelo. We ng’ato ka ng’ato odog e ode gi kuwe.’”

17 Eka ruodh Israel nowacho ne Jehoshafat niya: “Donge ne anyisi ni ok obi koro weche mabeyo kuoma, to mana weche maricho?”+

18 Mikaya nowacho kama: “Koro winj gima Jehova wacho: Ne aneno ka Jehova obet e kom-lochne+ to ogendni mag polo+ ochung’ e bathe korachwich gi koracham.+ 19 Kae to Jehova nopenjo niya: ‘Ng’ano ma biro dhi wuondo Ahab ruodh Israel mondo odhi otho Ramoth-gilead?’ Malaika achiel ne wacho kama, to machielo ne wacho gima opogore. 20 Eka malaika moro+ ne obiro mochung’ e nyim Jehova mowacho kama: ‘Abiro dhi wuonde.’ Jehova ne openje niya: ‘Ere kaka idhi wuonde?’ 21 Nodwoke niya: ‘Abiro dhi keto weche mag miriambo e dho jonabine.’ Nonyise kama: ‘Adier ibiro wuonde kendo ibiro loye. Dhi itim kamano.’ 22 Koro Jehova oseketo weche mag miriambo e dho jonabinigi,+ to Jehova oseng’ado ni masira nyaka yudi.”

23 Eka Zedekia+ wuod Kenaana nosudo machiegni mothalo lemb+ Mikaya+ kopenje niya: “Roho mar Jehova nokala nade mobiro wuoyo kodi?”+ 24 Mikaya nodwoke niya: “Chieng’ ma inidonj e ot ma iye mondo ipondi, eka ining’e.” 25 Ruodh Israel nochiko kama: “Makuru Mikaya mondo utere ir Amon jatend dala kod Joash wuod ruoth. 26 Nyisgiuru ni, ‘Ruoth owacho kama: “Tweuru ng’atni e jela+ kendo umiye mana chiemo matin gi pi nyaka chieng’ aduog gi kuwe.”’” 27 To Mikaya nowacho niya: “Kiduogo gi kuwe, to kare Jehova ok osewuoyo koda.”+ Nomedo bende niya: “Un uduto, kik wiu wil gi wachni.”

28 Kamano, ruodh Israel gi Jehoshafat ruodh Juda nodhi Ramoth-gilead.+ 29 Ruodh Israel nowacho ne Jehoshafat kama: “Abiro dhi e lweny ka aloko lepa mondo kik fwenya, to in rwak lepi mag ruoth.” Omiyo, ruodh Israel notimo kamano mi ne gidhi e lweny. 30 Koro, noyudo ruodh Siria osechiko jotend lweny motelo ne gechene kama: “Kik uked gi ng’ato ang’ata, obed ng’at maduong’ kata ng’at matin, to uked mana gi ruodh Israel kende.” 31 Ka ne jotend geche oneno Jehoshafat, ne giwacho e kindgi kama: “Ma e ruodh Israel.” Omiyo, ne gichome mondo giked kode. Eka Jehoshafat noywak matek mondo okonye+ mi Jehova nokonye kendo gikanyono, Nyasaye nomiyo gibaro mi giweyo luwe. 32 Ka ne jotend geche ofwenyo ni ok en ruodh Israel, ne giweyo lawe.

33 To ng’at moro ne obayo asere mopo kochuoyo ruodh Israel gie kind lawe mar akor. Omiyo, ruoth nowacho ne ng’at ma ne riembo gache niya: “Lokri igola kar lweny kae, nikech ahinyora marach.”+ 34 Lweny nodhi nyime odiechiengno mangima, kendo nochuno ni jomoko osire nyaka odhiambo kochung’ e gache kochomo Jo-Siria, kendo notho ka chieng’  podho.+

19 Jehoshafat ruodh Juda nodok e ode man Jerusalem gi kuwe.+ 2 Jehu+ wuod Hanani+ janen nodhi romone kendo ne onyise kama: “Be owinjore ikony jo maricho+ kendo iher jo ma ok ohero Jehova?+ Jehova nigi mirima kodi nikech gima itimo. 3 Kata kamano, nitie gik mabeyo moseyud kuomi,+ nimar ne igolo sirni mag yien* duto e piny kendo iseiko chunyi mondo imany Nyasaye madier.”+

4 Jehoshafat nodhi nyime dak Jerusalem, kendo ne odhi limo oganda chakre Beer-sheba nyaka e piny gode mag Efraim+ mondo ojiwgi giduog ir Jehova Nyasach kweregi.+ 5 Bende, noketo jong’ad bura e mier duto mochiel motegno mag Juda.+ 6 Nowacho ne jong’ad bura kama: “Nonuru ahinya gima utimo, nimar ok ung’ad bura e nying dhano, to ung’ado bura e nying Jehova. En kodu sa ma ung’ado bura.+ 7 Koro luoruru Jehova.+ Nonuru adimba gik mutimo nikech Jehova Nyasachwa ok ng’ad bura marach ngang’,+ ok odew wang’ ng’ato,+ kendo ok okaw asoya.”+

8 Jehoshafat noketo Jo-Lawi gi jodolo kod jodong dhoudi moko mag Israel e Jerusalem bende mondo ging’ad bura ne Jehova kendo giyal buche mag jo ma odak Jerusalem.+ 9 Nochikogi niya: “Ka ma e kaka unung’ad bura gadiera gi chunyu duto kendo kuluoro Jehova: 10 Kinde moro amora ma oweteu modak e mier mamoko okelo wach moro, bed ni en wach nek+ kata wach motudore gi chik moro, kata bura moro mong’adi, siemgiuru mondo kik gibed joketho e nyim Jehova. Nono to obiro bedo gi mirima kodu kaachiel gi oweteu. Kamano e kaka onego utim mondo kik ubed joketho. 11 Amaria jadolo maduong’ ni kae kendo en e ma ochung’ ne weche duto mag Jehova.+ Zebadia wuod Ishmael jatend dhood Juda ochung’ ne weche duto motudore gi ruoth. To Jo-Lawi gin jodongu. Beduru gi chir kendo tiuru, Jehova mondo obed gi jo ma timo gik mabeyo.”+

20 Bang’e, Jo-Moab+ kod Jo-Amon,+ kaachiel gi moko kuom Jo-Amonim,* nobiro mondo giked gi Jehoshafat. 2 Omiyo, nowach ne Jehoshafat niya: “Oganda maduong’ obiro monji kowuok Edom+ e alwora mar nam.* Gisechopo Hazazon-tamar, ma en En-gedi.+ 3 Mano nomiyo Jehoshafat obedo maluor mi nong’ado mar manyo Jehova.+ Omiyo, ne olando ni ji otue chiemo e piny Juda duto. 4 Eka Jo-Juda nochokore mondo gipenj Jehova wach.+ Ne giwuok e mier duto mag Juda mondo gipenj Jehova wach.

5 Eka Jehoshafat nochung’ e nyim oganda mar Juda gi Jerusalem ma ne ochung’ e laru manyien mar od Jehova. 6 Nowacho kama:

“A Jehova Nyasach kwerewa, donge in e Nyasaye e polo malo?+ Donge in e ma in gi teko e wi pinjeruodhi duto e piny?+ Teko gi nyalo nie lweti, kendo onge ng’at ma nyalo loyi.+ 7 A Nyasachwa, donge niriembo weg pinyni e nyim jogi Israel kendo ne ichiwe mondo obed mwandu mosiko ne koth Ibrahim osiepni?+ 8 Kendo ne gidakie mi gigeroni ot moluongo nyingi kanyo+ ka giwacho niya: 9 ‘Ka masira oyudowa, bed ni en ligangla, kum mager, tuo marach, kata kech, wabiro chung’ e nyim odni kendo e nyimi (nimar nyingi nie odni)+ mondo wakwayi igolwa e masira momakowa, to yie iwinjwa kendo ikonywa.’+ 10 To koro nee gima Jo-Amon, gi Jo-Moab, kod jo mowuok e piny gode mag Seir timo.+ Ka ne Jo-Israel wuok Misri ne inyisogi ni kik gimonjgi kendo Jo-Israel noweyogi mi ne ok gitiekogi.+ 11 Koro gichulowa kuom golowa oko e piny ma ne imiyowa kaka mwandu mondo obed pokwa.+ 12 A Nyasachwa, donge ibiro kumogi?+ Nimar wan waonge gi teko mar kedo gi oganda maduong’ mobiro monjowani. Kendo ok wang’eyo gima wanyalo timo,+ to in e ma wachiko wang’wa kuomi.”+

13 Kindeno duto, oganda Juda duto ne ochung’ e nyim Jehova gi jogi matindo, mondegi, kod nyithindgi.

14 Eka e dier chokruok, roho mar Jehova ne obiro kuom Jahaziel wuod Zekaria ma wuod Benaya, wuod Jeiel, wuod Matania ma Ja-Lawi kendo ma ne en achiel kuom yawuot Asaf. 15 Nowacho kama: “Chikuru itu un Jo-Juda duto, un jo ma odak Jerusalem, kod in Ruoth Jehoshafat. Ma e gima Jehova wachonu: ‘Kik uluor kendo kibaji kik gou nikech oganda maduong’ni, nimar lweny ok en maru, to en mar Nyasaye.+ 16 Kiny dhi urad kodgi. Gibiro luwo yo ma idho ka dhi Ziz kendo ubiro yudogi e giko aora man machiegni gi thim mar Jeruel. 17 Un ok ubi kedo e lwenyni. Chung’uru mos+ mondo une kaka Jehova resou.+ Yaye, Juda gi Jerusalem, kik uluor kendo kibaji kik gou.+ Kiny dhi urad kodgi, kendo Jehova biro bedo kodu.’”+

18 Gikanyono, Jehoshafat nogoyo chonge piny mokulore nyaka e lowo, kendo Jo-Juda duto kaachiel gi jo ma odak Jerusalem bende ne ogoyo chonggi piny e nyim Jehova mi gilamo Jehova. 19 Eka Jo-Lawi ma wuok e anyuola mar Kohath+ kod Kora nochung’ mi gipako Jehova Nyasach Israel gi dwol maduong’ ahinya.+

20 Ne gimondo chiewo gokinyi mi gidhi e thim mar Tekoa.+ Sa ma ne gidhi, Jehoshafat nochung’ monyisogi niya: “Winjauru, un Jo-Juda kod un jo ma odak Jerusalem. Keturu yie kuom Jehova Nyasachu mondo omi uchung’ motegno. Keturu yie kuom jonabine+ kendo ubiro loyo lweny.”

21 Ka ne osewuoyo gi oganda, ne oketo jomoko mondo ower+ ne Jehova kendo opake ka girwako lewni maler ka gin e nyim jolweny ka giwacho niya: “Gouru ne Jehova erokamano, nimar herane osiko nyaka chieng’.”+

22 Ka ne gichako wero wende pak gimor, Jehova norundo Jo-Amon, Jo-Moab, kod Jo-Seir ma ne obiro monjo Jo-Juda, mi ginegore giwegi.+ 23 Jo-Amon gi Jo-Moab noriwore mi gichako kedo gi jo ma ne owuok e piny gode mar Seir+ mondo gitiekgi. To ka ne gisetieko Jo-Seir, ne ginegore giwegi.+

24 To ka ne Jo-Juda oidho ohinga ma ne nie thim+ mi ging’iyo ka ma ogandano ne nitie, ne gineno mana ringre jo motho kopie piny,+ kendo onge ng’at ma notony. 25 Kuom mano, Jehoshafat gi joge ne odhi mi giyako gik mang’eny kuomgi. Ne giyudo lewni kod gik mamoko mabeyo kendo ne gikawo gik mang’eny ahinya kuomgi ma ne otamogi ting’o duto.+ Ne okawogi ndalo adek mondo gisomb gigo, nimar gigo ne ng’eny nyowuoyo. 26 E odiechieng’ mar ang’wen, ne gichokore e Paw Beraka mondo gipak Jehova. Mano e momiyo ne giluongo kanyo ni Paw Beraka*+ kendo iluonge kamano nyaka kawuononi.

27 Eka Jo-Juda kod Jo-Jerusalem duto nodok Jerusalem gimor ahinya ka Jehoshafat otelonegi, nimar Jehova nomiyo giloyo jowasikgi.+ 28 Ne gidok Jerusalem ka gigoyo gige thum man gi tonde, nyatiti,+ kod turmbeta+ kendo ne gidhi nyaka e od Jehova.+ 29 Nyasaye ne omiyo pinjeruodhi duto obedo maluor ka ne giwinjo ni Jehova okedo gi wasik Jo-Israel.+ 30 Omiyo, pinyruodh Jehoshafat nobedo gi kuwe, kendo Nyasache ne odhi nyime miye kuwe kuonde duto.+

31 Jehoshafat ne odhi nyime locho e wi Juda. Nobedo ruoth ka en jahigni 35 kendo ne olocho kuom higni 25 kodak Jerusalem. Nying min mare ne en Azuba nyar Shilhi.+ 32 Ne odhi nyime wuotho e yor Asa wuon mare.+ Ne ok oweyo yorno, kendo notimo gik makare e wang’ Jehova.+ 33 Kata kamano, ne ok ogol kuonde moting’ore,+ kendo oganda ne pok oiko chunygi mondo gimany Nyasach kweregi.+

34 Weche mamoko duto e wi ngima Jehoshafat, a chakruokgi nyaka gikogi, oket e weche mag Jehu+ wuod Hanani,+ ma ne ondik e Bug Ruodhi mag Israel. 35 Bang’ mano, Jehoshafat ruodh Juda notimo winjruok gi Ahazia ruodh Israel ma timbene ne richo.+ 36 Omiyo, ne oriwore kode e ohala mar loso meli ma dhi Tarshish.+ Ne giloso meligo Ezion-geber.+ 37 Kata kamano, Eliezer wuod Dodavahu Ja-Maresha nokoro wach kuom Jehoshafat niya: “Nikech itimo winjruok gi Ahazia, Jehova biro ketho tiji.”+ Omiyo, meligo ne okethore+ kendo ne ok ginyal dhi Tarshish.

21 Jehoshafat notho moyike gi kwerene e Dala Daudi, kendo Jehoram wuode nobedo ruoth kare.+ 2 Owetene ne gin Azaria, Jehiel, Zekaria, Azaria, Mikael, kod Shefatia. Giduto ne gin yawuot Jehoshafat ruodh Israel. 3 Wuon-gi ne omiyogi mich mang’eny mag fedha, dhahabu, kod gik ma nengogi tek, kaachiel gi mier mochiel motegno e piny Juda.+ Kata kamano, loch to ne omiyo Jehoram+ nikech ne en wuoyi makayo.

4 Ka ne Jehoram okawo loch kuom wuon mare, ne otego lochne kuom nego owetene duto+ gi ligangla. Nonego bende moko kuom jodong Israel. 5 Jehoram ne en jahigni 32 ka ne obedo ruoth, kendo nolocho kuom higni aboro kodak Jerusalem.+ 6 Nowuotho e yor ruodhi mag Israel,+ mana kaka jood Ahab notimo, nikech nokendo nyar Ahab.+ Nodhi nyime timo gik maricho e wang’ Jehova. 7 Kata kamano, Jehova ne ok dwar ketho od Daudi chuth nikech singruok ma ne otimo gi Daudi,+ nimar ne osesingone ni obiro miye taya maliel kinde duto en kaachiel gi nyithinde.+

8 E ndalone e ma Jo-Edom nong’anyo ne Juda+ kendo ne gibedo gi ruodhgi giwegi.+ 9 Omiyo, Jehoram nowuok gi gechene duto mag lweny. Nodhi gotieno mokedo kendo oloyo Jo-Edom ma ne olwore kaachiel gi jotend gechene mag lweny. 10 To Jo-Edom osebedo ka ng’anyo ne Jo-Juda nyaka kawuononi. Libna+ bende ne ong’anyonegi e kindeno, nikech ne oweyo Jehova Nyasach kwerene.+ 11 Noyudo oseloso kuonde moting’ore+ e gode mag Juda mondo omi jo ma odak Jerusalem odwany lamo maler, kendo ne omiyo Juda obalo.

12 Gikone, janabi Elija+ ne oorone barua ma wacho niya: “Jehova Nyasach Daudi kwaru owacho kama: ‘Ok isewuotho e yore Jehoshafat+ wuonu kata e yore Asa+ ruodh Juda. 13 To iwuotho e yore ruodhi mag Israel,+ kendo isemiyo Juda gi jo ma odak Jerusalem odwanyo lamo maler kuom lamo nyiseche manono+ mana kaka jood Ahab,+ kendo ne inego oweteni,+ jood wuonu ma ne beyo moloyi. 14 Kuom mano, Jehova biro kelo masira maduong’ ne jogi, ne yawuoti, ne mondeni, kendo ne mwanduni duto. 15 Ibiro bedo gi tuoche mang’eny, kendo tuo biro mako nyimbiyeni, tuono biro medore pile ka pile nyaka nyimbiyeni wuog oko.’”

16 Jehova ne omiyo+ Jo-Filistia+ gi Jo-Arabia+ ma ne odak machiegni gi Jo-Ethiopia obedo wasik Jehoram. 17 Ne gimonjo Juda mi gimwomo kendo gikawo mwandu duto ma ne nitie e od ruoth,+ kaachiel gi yawuote kod mondene. Wuode machogo miluongo ni Jehoahaz*+ kende e ma nodong’ne. 18 Bang’ magi duto, Jehova ne ogoye gi tuo nyimbich ma ok changi.+ 19 Bang’ higni ariyo, nyimbiyene ne owuok nikech tuoneno kendo ne otho ka osandore malit ahinya. Joge ne ok omokone mach maduong’ kaka ne gimoko ne kwerene.+ 20 Ne obedo ruoth ka en jahigni 32 kendo nolocho kuom higni aboro kodak Jerusalem. Onge ng’at ma ne owinjo malit ka ne otho. Ne giyike Dala Daudi,+ to ok ka ma ne iyikoe ruodhi.+

22 Jo ma odak Jerusalem ne oketo Ahazia* wuode machogo mondo obed ruoth kare, nimar jomecho ma ne obiro gi Jo-Arabia e kambi ne osenego owetene madongo duto.+ Omiyo, Ahazia wuod Jehoram nobedo ruoth e piny Juda.+ 2 Ahazia nobedo ruoth ka en jahigni 22 kendo nolocho kuom higa achiel kodak Jerusalem. Nying min mare ne en Athalia+ nyakwar Omri.+

3 En bende nowuotho e yore mag od Ahab,+ nimar min mare e ma ne ng’adone rieko mondo otim gik maricho. 4 Nodhi nyime timo marach e wang’ Jehova mana kaka jood Ahab, nimar bang’ tho wuon-gi, gin e ma ne ging’adone rieko ma ne okelone masira. 5 Noluwo rieko ma ne ong’adne mi en kod Jehoram wuod Ahab ne gidhi Ramoth-gilead+ mondo giked gi Hazael+ ruodh Siria, to jo ma bayo asere nohinyo Jehoram. 6 Nodok Jezreel+ mondo ochangi nikech Jo-Siria nohinye ka ne odhi Rama kedo gi Hazael ruodh Siria.+

Ahazia* wuod Jehoram+ ruodh Juda nodhi Jezreel mondo olim Jehoram+ wuod Ahab nikech nohinyore.*+ 7 Kata kamano, Nyasaye ne omiyo Ahazia oromo gi thone ka ne odhi limo Jehoram. Ka ne ochopo ne giwuok gi Jehoram mondo gidhi girom gi Jehu+ nyakwar Nimshi ma Jehova noyiero mondo oketh od Ahab.+ 8 Ka ne Jehu ochako nego jood Ahab, ne oyudo jodong Juda kod yawuot owete Ahazia kaachiel gi jotij Ahazia mi onegogi.+ 9 Kae to ne gimanyo Ahazia mi ne gimake Samaria ka ma ne opondoe mi gikele ir Jehu. Ne ginege mi giyike+ nikech ne giwacho niya: “En nyakwar Jehoshafat, jal ma ne omanyo Jehova gi chunye duto.”+ Ne onge ng’ato e od Ahazia ma ne nigi teko mar bedo ruoth.

10 Ka ne Athalia+ min Ahazia oneno ni wuode osetho, nodhi monego koth joka ruoth duto e dhood Juda.+ 11 Kata kamano, Jehoshabeath nyar ruoth nokawo Jehoash+ wuod Ahazia e kind yawuot ruoth ma ne idhi negi mopande gi japite e ot moro ma iye. Jehoshabeath* nyar Ruoth Jehoram+ (ne en chi Jehoyada+ jadolo kendo ne en nyamin Ahazia) ne opande mi Athalia ne ok onege.+ 12 Ne gipande kuom higni auchiel e od Nyasaye madier ka Athalia to ne locho e piny.

23 E higa mar abiriyo, Jehoyada nochoko chir motimo singruok gi jotelo mag ji mia-mia.+ Jotelogo ne gin Azaria wuod Jeroham, Ishmael wuod Jehohanan, Azaria wuod Obed, Maaseya wuod Adaya, kod Elishafat wuod Zikri. 2 Ne giwuotho e piny Juda duto ka gichoko Jo-Lawi+ ma ne nie mier duto mag Juda kod jodong dhout Israel. Ka ne gichopo Jerusalem, 3 oganda duto ne otimo singruok+ gi ruoth e od Nyasaye madier. Bang’ mano, nowachonegi niya:

“Neuru! Wuod ruoth biro locho mana kaka Jehova nosingo e wi nyithind Daudi.+ 4 Ma e gima ubiro timo: Poguru jodolo kod Jo-Lawi ma biro tiyo+ chieng’ Sabato e grube adek. Grup mokwongo biro rito dho rangeye.+ 5 Grup mar ariyo biro rito dala ruoth,+ to grup mar adek biro rito Ranga Mise, to jomamoko duto biro bedo e laru mar od Jehova.+ 6 Kik uwe ng’ato ang’ata donj e od Jehova mak mana jodolo gi Jo-Lawi ma tiyo kuno.+ Ginyalo donjo nikech gin jo ma owal ne tich maler, kendo jomamoko duto biro timo kaka Jehova dwaro ni gitim. 7 Jo-Lawi onego olwor ruoth ka ng’ato ka ng’ato oting’o liganglane e lwete. Ng’at motemo donjo e ot, to neguru. Dhiuru gi ruoth kamoro amora modhiye.”

8 Jo-Lawi gi Jo-Juda duto notimo mana kaka Jehoyada jadolo nochikogi. Omiyo, ng’ato ka ng’ato nokawo joge ma ne tiyo chieng’ Sabato kod ma ne ok ti chieng’ Sabato,+ nikech Jehoyada jadolo ne pok ogonyo jodolo ma ne ok ti chieng’ sabato.+ 9 Jehoyada jadolo nomiyo jotelo mag ji mia-mia+ tonge, okumbni matindo, kod okumbni molworore mag Ruoth Daudi+ ma ne okan e od Nyasaye madier.+ 10 Eka noketo ji duto mondo orit ruoth ka ng’ato ka ng’ato ochung’ kare kendo oting’o gige lweny e lwete. Ne gichung’ e bath ot korachwich nyaka bath ot koracham, e but kendo mar misango kod e bath ot. 11 Eka ne gigolo wuod ruoth+ oko mi girwakone osimbo kendo ne gimiye bug chik+ mi gikete ruoth kendo Jehoyada gi yawuote ne owire. Ne giwacho niya: “Ruodh odag aming’a!”+

12 Ka ne Athalia owinjo ka ji ringo kendo pako ruoth, ne oringo piyo modhi irgi e od Jehova.+ 13 Noneno ka ruoth ochung’ but siro mar ruoth manie dhoot. Jotelo+ kod jo ma goyo turmbeta ne nigi ruoth kendo piny duto ne mor gilala+ ka turmbeta ywak, jower ma nigi gige thum ne otelo ne ji* e wer. Gikanyono, Athalia noyiecho lepe mi okok niya: “Un jo maricho! Ulokoruna!” 14 To Jehoyada jadolo noluongo jotelo mag ji mia-mia ma noyier kuom jolweny mowachonegi kama: “Goleuru e kind jolweny. Ka ng’ato ang’ata oluwe, to unege gi ligangla!” Nimar jadolo nosewacho kama: “Kik unege e od Jehova.” 15 Omiyo, ne gimake kendo ka ne gichopo kode e dho Ranga Farese manie dala ruoth, ne ginege kanyo.

16 Eka Jehoyada kaachiel gi oganda duto kod ruoth nosingore ni gibiro dhi nyime bedo jo Jehova.+ 17 Bang’ mano, oganda duto nodhi e od Baal ma gimuke,+ kendo ne gimuko kendone mag misango kaachiel gi sanamu mag Baal,+ kendo ne ginego Matan jadolo mar Baal+ e nyim kendo mag misango. 18 Eka Jehoyada noketo jodolo kod Jo-Lawi mondo orit od Jehova. Gin e ma Daudi noketogi e grube e od Jehova mondo gichiw misengni miwang’o ne Jehova+ kaluwore gi Chik Musa,+ kendo gitim kamano ka gimor kendo ka giwer mana kaka Daudi nochiko. 19 Bende, ne oketo jorit mag rangach e rangeye+ mag od Jehova mondo ng’ato ang’ata ma ok ler e yo moro amora kik donji. 20 Eka nokawo jotelo mag ji mia-mia,+ jodongo, jotelo mag oganda, kod oganda duto mi ne gigolo ruoth e od Jehova kendo ne gitere e od ruoth ka giluwo rangach ma malo. Kae to ne gikete e kom-loch+ mar pinyruoth.+ 21 Kamano, piny duto ne mor gilala kendo dala nokuwe nikech ne oseneg Athalia gi ligangla.

24 Jehoash nobedo ruoth ka en jahigni abiriyo+ kendo nolocho kuom higni 40 kodak Jerusalem. Nying min mare ne Zibia ma nya Beer-sheba.+ 2 Jehoash nodhi nyime timo gik makare e wang’ Jehova ndalo duto mag Jehoyada jadolo.+ 3 Jehoyada nonyuomone* mon ariyo, kendo nonyuolo yawuoyi gi nyiri.

4 Bang’e, Jehoash ne ogombo loso kuonde mokethore e od Jehova.+ 5 Omiyo, ne ochoko jodolo kod Jo-Lawi mowachonegi niya: “Dhiuru e mier duto mag Juda mondo uchok pesa mar loso kuonde mokethore e od Nyasaye+ kuom Jo-Israel duto. Ubiro timo kamano higa ka higa. Kendo timuru kamano mapiyo.” To Jo-Lawi ne ok otimo kamano piyo.+ 6 Omiyo, ruoth noluongo Jehoyada jadolo maduong’ monyise kama:+ “Ang’o momiyo pok inyiso Jo-Lawi mondo ochok osuru mowal kuom Jo-Juda kod jo ma odak Jerusalem? En osuru mowal ma Musa+ jatich Jehova nochiko oganda Israel mondo ogol ne hema miketoe Sandug Chik.+ 7 Nimar yawuot Athalia+ dhako ma timbene richocha, ne odonjo githuon e od Nyasaye madier+ mi gikawo gik maler duto mag od Jehova kendo gitiyogo e lamo nyiseche manono mag Baal.” 8 Eka ruoth nochiko mondo olos sanduk+ mi ne okete e dho ranga od Jehova gi oko.+ 9 Bang’ mano, ne oland e piny Juda duto gi Jerusalem mondo ji okel osuru mowal+ ne Jehova, osuru ma Musa jatich Nyasaye madier nochiko Jo-Israel e thim mondo ogol. 10 Jodongo duto gi oganda ne mor,+ kendo ne gikelo chiwo maggi mi giketo e sanduk nyaka sandugno nopong’.

11 Kinde moro amora ma Jo-Lawi ne neno ka pesa ng’eny ahinya e sanduk, ne gikele mondo omiye ruoth, eka jagoro mar ruoth kod jatij jadolo maduong’ ne biro to golo pesago e sandugno,+ kae to gidwoke kare. Mano e gima ne gitimo pile ka pile, kendo ne gichoko pesa mang’eny ahinya. 12 Kae to ruoth kod Jehoyada ne chiwo pesago ne jo ma ne ochung’ ne tich ma ne itimo e od Jehova. Jogo ne ndiko jopa kite kod funde ma ne loso kuonde mokethore e od Jehova.+ Bende, ne gindiko jo ma olony e tije mag nyinyo kod mula mondo olos od Jehova. 13 Jo ma ne ochung’ ne tich ne ochako tich kendo tij loso kuonde mokethore ne odhi maber, mi ne giloso od Nyasaye mobedo maber kaka chon kendo nomedo bedo motegno. 14 Ka ne gitieko tich, ne gitero pesa ma ne odong’ ne ruoth kod Jehoyada, kendo ne gitiyo gi pesago e loso gik mitiyogo e od Jehova, gige tich kod michiwogo misengni gi okombe kod gige dhahabu gi gige fedha.+ Ne gichiwo misengni miwang’o+ e od Jehova pile ka pile kuom ndalo duto mag Jehoyada.

15 Jehoyada ne oti kendo hike ne oniang’, mi ne otho ka en jahigni 130. 16 Omiyo, ne giyike e Dala Daudi ka ma ne iyikoe ruodhi,+ nimar notimo gik mabeyo ne Israel,+ ne Nyasaye madier, kendo ne od Nyasaye.

17 Bang’ tho Jehoyada, jodong Juda nodhi mokulore e nyim ruoth, kendo ruoth nowinjo gima ne giwachone. 18 Ne gijwang’o od Jehova Nyasach kweregi kendo ne gichako lamo sirni mag yien* kod sanamu, mi Nyasaye ne obedo gi mirima gi Juda kod Jerusalem nikech kethogi. 19 Jehova ne siko oro jonabi irgi mondo odwokgi ire kendo jonabigo ne siko siemogi to ne gitamore winjo.+

20 Roho mar Nyasaye nobiro kuom Zekaria wuod Jehoyada+ jadolo, kendo nochung’ ka ma oting’ore e nyim oganda monyisogi niya: “Ma e gima Nyasaye madier owacho, ‘Ang’o momiyo uketho chike mag Jehova? Ok ubi dhi maber. Nikech useweyo Jehova en bende obiro jwang’ou.’”+ 21 Kata kamano, ne gichano mi gigoye+ gi kite e laru mar od Jehova kaka ruoth ne ochikogi.+ 22 Kuom mano, Ruoth Jehoash ne ok oparo ng’wono ma Jehoyada wuon Zekaria nonyise, kendo ne onego wuode. Sa ma Zekaria ne tho, nowacho niya: “Jehova mondo ochuli gima itimoni.”+

23 E chak higa, jolweny mag Siria nobiro kedo gi Jehoash, kendo ne gimonjo Juda gi Jerusalem.+ Eka ne ginego jodong oganda duto,+ kendo gik moko duto ma ne giyako ne gikowo ne ruodh Damaski. 24 Kata obedo ni jolweny mag Siria ma ne obiro monjogi ne gin ji matin, Jehova ne oweyo giloyo jolweny mang’eny,+ nikech ne giweyo Jehova Nyasach kweregi. Omiyo, Jo-Siria notimo gima Nyasaye noseng’ado kuom Jehoash. 25 To ka ne giweye (nimar ne giweye kohinyore marach*), jotichne nochano nege nikech ne onego yawuot* Jehoyada+ jadolo. Ne ginege e otandane.+ Omiyo, ne otho kendo ne giyike e Dala Daudi,+ to ok ka ma ne iyikoe ruodhi.+

26 Magi e jo ma ne oriwone:+ Zabad wuod Shimeath Nya-Amon kod Jehozabad wuod Shimrith Nya-Moab. 27 Kuom wach yawuote kod weche mang’eny ma ne okor kuome+ kisiemego kod kaka ne olos kuonde mokethore e od Nyasaye madier,+ magi duto ondik e Bug Ruodhi. Kendo Amazia wuode nobedo ruoth kare.

25 Amazia nobedo ruoth ka en ja higni 25 kendo nolocho kuom higni 29 kodak Jerusalem. Nying min mare ne en Jehoadan nya Jerusalem.+ 2 Nodhi nyime timo gik makare e wang’ Jehova. Kata kamano, ne ok otimo gi chunye duto. 3 Ka pinyruodhe nosegurore motegno, ne onego jotichne ma nonego wuon mare ka locho.+ 4 Kata kamano, ne ok onego yawuotgi kaluwore gi chik ma ne ondik e bug Musa, ka ma Jehova nowachoe niya: “Wuone kik tho nikech richo ma nyithindgi otimo, to bende nyithindo kik tho nikech richo ma wuonegi otimo. To ng’ato ka ng’ato notho mana nikech richone owuon.”+

5 Amazia nochoko Juda kendo ne ochanogi kaluwore gi anyuolagi, kendo e bwo jotendgi mag ji aluf achiel-achiel kod ji mia-mia. Notimo kamano ne Jo-Juda kod Jo-Benjamin duto.+ Nokwanogi chakre johigni 20 kadhi nyime,+ kendo noyudo ni gin jolweny 300,000 motiegi.* Ne ginyalo kedo gi tong’ kod okumbni madongo. 6 E wi mano, nochulo Jo-Israel talanta* 100 mag fedha mondo gimiye jolweny 100,000. 7 Kata kamano, ng’at Nyasaye madier nodhi ire mowachone kama: “A ruoth, kik idhi gi jolweny mag Israel e lweny, nimar Jehova ok ni kod Israel,+ ok en gi Jo-Efraim. 8 To dhi kendi, ikedi, kendo ibed jachir e lweny. Nono to Nyasaye madier biro miyo ilwar e nyim wasiki, nimar Nyasaye nigi teko mar konyi+ kata miyo ilwar.” 9 Eka Amazia nopenjo ng’at Nyasaye madier kama: “To nade talanta 100 ma asemiyo jolweny mag Israel?” Ng’at Nyasaye madier nodwoke niya: “Jehova nyalo miyi mang’eny moloyo mago.”+ 10 Kuom mano, Amazia nochiko jolweny mag Efraim mondo odog e miechgi. Kata kamano, igi nowang’ ahinya gi Jo-Juda. Omiyo ne gidok e miechgi ka gin gi mirima mang’eny ahinya.

11 Amazia nobedo gi chir mokawo jolweny mage kende modhi kodgi e Hoho mar Chumbi,+ kendo ne onego jolweny mag Seir 10,000.+ 12 Jolweny mag Juda nomako jolweny 10,000 mag Seir ka ngima mi gidhi kodgi e wi lwanda, kae to ne giwitogi piny mi ging’injore matindo tindo. 13 To jolweny ma Amazia notamo ni kik dhi kode e lweny,+ ne omonjo mier mag Juda chakre Samaria+ nyaka Beth-horon.+ Ne ginego ji 3,000 kendo ne giyako mwandu mang’eny.

14 Kata kamano, ka ne Amazia oa nego Jo-Edom ne oduogo gi nyiseche mag Jo-Seir mi ne ochungogi mondo gibed nyisechene.+ Ne ochako kulorenegi kendo nochiwonegi misengni ma golo yiro. 15 Omiyo, Jehova nobedo gi mirima mager ahinya gi Amazia mi noorone janabi ma ne openje niya: “Ang’o momiyo ilamo nyiseche mag ogendni ma ne ok nyal kata mana reso joggi e lweti?”+ 16 Ka ne pod owuoyo, ruoth ne onyise niya: “Be waseketi ibed jang’ad rieko ne ruoth?+ Ling’ thi!+ Ang’o momiyo idwaro tho?” Ne oling’. Kata kamano, nomedo wacho kama: “Ang’eyo ni Nyasaye oseng’ado mar tieki nikech gima isetimoni kendo ok isewinjo wachna.”+

17 Bang’ wuoyo gi jong’adne rieko, Amazia ruodh Juda nooro wach ne Jehoash wuod Jehoahaz wuod Jehu ruodh Israel kowachone niya: “Bi warakre e lweny.”*+ 18 Jehoash ruodh Israel nooro wach ne Amazia ruodh Juda niya: “Buya motimo kuthe man Lebanon nooro wach ne sida man Lebanon kama: ‘Yie mondo wuoda okend nyari.’ Kata kamano, ondiek moro man Lebanon nobiro monyono buya motimo kutheno. 19 Isewacho e chunyi ni, ‘Aseloyo Edom.’+ Kendo ipakori kidwaro ni omiyi duong’. Kata kamano, kik iwuog e dalani. Ang’o momiyo idwaro kelo masira ma biro tieki kaachiel gi Juda?”

20 To Amazia ne ok owinje,+ nimar Nyasaye madier ne dwaro kete e lwet wasike+ nikech ne gilamo nyiseche mag Edom.+ 21 Omiyo, Jehoash ruodh Israel nodhi ma girakore gi Amazia ruodh Juda e dala mar Beth-shemesh+ manie piny Juda. 22 Jo-Israel noloyo Jo-Juda mi ng’ato ka ng’ato ne oringo modok dalane. 23 Jehoash ruodh Israel nomako Amazia ruodh Juda, ma wuod Jehoash wuod Jehoahaz* e dala mar Beth-shemesh, kae to nodhi kode Jerusalem mi omuko ka ma romo bede 400* e ohinga mar Jerusalem chakre Ranga Efraim+ nyaka e Rangach ma Tung’.+ 24 Nokawo dhahabu duto kod fedha kaachiel gi gik mamoko duto ma Obed-edom ne rito e od Nyasaye madier kod ma ne nie kuonde keno mag od ruoth.+ Bende, nomako jomoko modok Samaria.

25 Amazia+ wuod Jehoash ruodh Juda nodak kuom higni 15 bang’ tho Jehoash+ wuod Jehoahaz ruodh Israel.+ 26 Weche mamoko duto e wi ngima Amazia, a chakruokgi nyaka gikogi, donge ondikgi e Bug Ruodhi mag Juda kod Israel? 27 Chakre kinde ma Amazia noweyo luwo Jehova, e ma jomoko nochano+ mondo onege ka en Jerusalem, to noringo modhi Lakish. Kata kamano, noor jomoko kuno monege. 28 Omiyo, ne giduogo kode ka giting’e e farese mi ne giyike gi kwerene e dala mar Juda.

26 Jo-Juda duto nokawo Uzia+ ma ne jahigni 16 mi gikete ruoth kar Amazia wuon mare.+ 2 Nochako ogero Eloth+ kendo mi odwoke ne Jo-Juda bang’ ka ruoth* nosetho moyike gi kwerene.+ 3 Uzia+ nobedo ruoth ka en jahigni 16 kendo nolocho kuom higni 52 kodak Jerusalem. Nying min mare ne Jekolia ma nya Jerusalem.+ 4 Nodhi nyime timo gik makare e wang’ Jehova mana kaka Amazia wuon mare notimo.+ 5 Nodhi nyime manyo Nyasaye e ndalo Zekaria ma ne opuonje luoro Nyasaye madier. Kinde ma ne omanyoe Jehova, Nyasaye madier noguedhe.+

6 Nodhi mokedo gi Jo-Filistia+ motucho ohinga mar Gath,+ gi ohinga mar Jabne,+ kod ohinga mar Ashdod.+ Bang’ mano, nogero mier moko machiegni gi Ashdod kod e piny Jo-Filistia. 7 Nyasaye madier nodhi nyime konye kokedo gi Jo-Filistia gi Jo-Arabia+ ma ne odak Gurbaal, kendo kokedo gi Jo-Meunim. 8 Jo-Amon+ nochako chulo Uzia osuru. Huma mar Uzia nolandore nyaka Misri, nimar ne en ruoth man gi teko mang’eny ahinya. 9 E wi mano, Uzia nogero kuonde maboyo mag ng’icho+ Jerusalem. Nogerogi but Rangach ma Tung’,+ e Ranga Hoho,+ kod Siro, kendo ne ogerogi motegno. 10 E wi mano, ne ogero kuonde maboyo mag ng’icho+ e thim mokunyo* sokni mang’eny (nikech ne en gi jamni mang’eny); notimo kamano bende Shefela kendo e pap. Ne en gi jopur kod jo ma tiyo e puothe mzabibu e gode kod Karmel, nimar ne ohero pur ahinya.

11 Bende, Uzia ne nigi jolweny moikore ne dhi e lweny. Ne gidhiga kedo kochan-gi e grube. Jeiel jagoro+ kod Maaseya nokwanogi mondiko nyinggi+ ka ichikogi gi Hanania ma ne en achiel kuom jodong ruoth. 12 Jodongo duto mag anyuola ma ne ochung’ ne jolweny mathuondigi ne gin ji 2,600. 13 Ne gitelo ne jolweny 307,500 moikore kedo e lweny. Ne gin oganda lweny maroteke kendo ma oikore kedo gi wasik ruoth.+ 14 Uzia nomiyo oganda lwenyne duto okumbni, tonge,+ ogute, lep akor,+ atung’, kod kite mag orujre.+ 15 E wi mano, Uzia noloso gige lweny molos gi funde molony. Noketogi e udi maboyo mag ng’icho+ kod kuonde ma ohinga ogomogo kendo gige lwenygo ne nyalo bayo asere kod kite madongo. Kuom mano humbe ne olandore ahinya nikech Nyasaye ne okonye ahinya mi obedo gi teko.

16 Kata kamano, ka nobedo gi teko, nobedo gi sunga kendo mano nomiyo opodho. Notimo marach ne Jehova Nyasache kuom donjo e hekalu mar Jehova mondo owang’ ubani e kendo mar ubani.+ 17 Gikanyono, Azaria jadolo gi jodolo ma jochir 80 mag Jehova noluwe. 18 Ne gikwero Uzia ka giwachone niya: “Uzia, ok owinjore mondo iwang’ ubani ne Jehova.+ Jodolo kende e ma onego owang’ ubani nikech gin koth Harun+ kendo gin e ma owalgi. Wuog ka maler, nikech isetimo marach kendo ok ibi yudo duong’ moa kuom Jehova Nyasaye nikech wachni.”

19 Kata kamano, mirima nomako Uzia ma noyudo nigi gir wang’o ubani e lwete mondo owang’go ubani.+ To sa ma mirima nomake gi jodologo, dhoho+ notuch e pat wang’e e nyim jodolo e od Jehova e bath kendo mar ubani. 20 Ka ne Azaria jadolo maduong’ kod jodolo duto ong’iye, ne gineno ka dhoho otuch e pat wang’e. Omiyo, ne gigole kanyo mapiyo, to en bende ne oreto kowuok nikech Jehova ne ogoye.

21 Ruoth Uzia nobedo jadhoho nyaka thone, kendo nodak e ot moro tenge nikech ne en gi tuo mar dhoho,+ kendo ne ok oyiene donjo e od Jehova. Jotham wuode e ma ne ochung’ ne od ruoth kong’ado bura ne ji e piny.+

22 Weche mamoko duto e wi ngima Uzia, a chakruokgi nyaka gikogi, ne ondik gi janabi Isaya+ wuod Amoz. 23 Gikone, Uzia notho moyike machiegni gi kwerene e puodho ka ma ne iyikoe ruodhi, nimar ji ne wacho kama: “En jadhoho.” Eka Jotham wuode+ nobedo ruoth kare.

27 Jotham+ nobedo ruoth ka en jahigni 25 kendo nolocho kuom higni 16 kodak Jerusalem. Nying min mare ne Jerusha nyar Zadok.+ 2 Nodhi nyime timo gik makare e wang’ Jehova mana kaka Uzia wuon mare notimo.+ Kata kamano, en ne ok omwomore modonjo e hekalu mar Jehova.+ To ji ne pod timo gik maricho. 3 En e ma nogero rangach ma malo mar od Jehova+ kendo nogero ka ma duong’ e ohinga mar Ofel.+ 4 Bende, nogero mier+ e piny gode mag Juda+ kendo nogero kuonde mochiel motegno+ kod ohingni mag ng’icho+ kuonde ma yiende ng’enyie. 5 Nokedo gi ruodh Jo-Amon+ mi gikone ne oloyogi, kendo e higano Jo-Amon nochule talanta* 100 mag fedha, gi rapim* 10,000 mag ngano, kod rapim* 10,000 mag shairi. Jo-Amon nochule kamano e higa mar ariyo kod higa mar adek.+ 6 Kuom mano, Jotham nomedo gurore motegno nikech nowuotho e yo makare e nyim Jehova Nyasache.

7 Weche mamoko duto e wi ngima Jotham, gi lwenje ma nokedo kod yorene, ondikgi e Bug Ruodhi mag Israel kod Juda.+ 8 Nobedo ruoth ka en jahigni 25 kendo nolocho kuom higni 16 kodak Jerusalem.+ 9 Gikone Jotham notho moyike gi kwerene e Dala Daudi,+ kendo Ahaz wuode nobedo ruoth kare.+

28 Ahaz+ nobedo ruoth ka en jahigni 20 kendo nolocho kuom higni 16 kodak Jerusalem. Ne ok otimo gik makare e wang’ Jehova kaka Daudi kwar mare notimo.+ 2 Kar mano, nowuotho e yore mag ruodhi Israel,+ kendo noloso nyiseche mag Baal kotiyo gi chuma.+ 3 E wi mano, nowang’o misengni e Hoho mar Wuod Hinom,* kendo nowang’o yawuote e mach kaka misango+ koluwo timbe makwero mag ogendni+ ma Jehova noseriembo oa e nyim Jo-Israel. 4 Bende, nodhi nyime wang’o misengni kuonde moting’ore,+ e gode, kendo e tiend yiende madongo.+

5 Kuom mano, Jehova Nyasache nokete e lwet Jo-Siria,+ mi ne giloye kendo ne gikawo ji mathoth mi gitero e tuech Damaski.+ Ne okete bende e lwet ruodh Israel ma ne onego joge mang’eny ahinya. 6 Peka+ wuod Remalia nonego jolweny 120,000 ma jochir e piny Juda e odiechieng’ achiel. Notimo kamano nikech Jo-Juda noweyo lamo Jehova Nyasach kweregi.+ 7 Zikri Ja-Efraim ma ne en jalweny, nonego Maaseya wuod ruoth kod Azrikam ma ne ochung’ e od ruoth, kaachiel gi Elkana ma ne en jalup ruoth. 8 E wi mano, Jo-Israel nomako mon, yawuoyi, kod nyiri 200,000 mi gidhigo. Bende, ne giyako gik mang’eny ahinya mi gitero Samaria.+

9 To noyudo Oded janabi mar Jehova ni kuno. Ne odhi romo gi jolweny ma ne biro Samaria mowachonigi kama: “Neuru! Jehova Nyasachu e ma oketo Jo-Juda e lwetu+ nikech mirima nomake kodgi, kendo usenegogi gi nek malich mi wachno osechopo e polo. 10 To koro udwaro loko Jo-Juda gi Jo-Jerusalem mondo obed jotiju ma chwo kod ma mon.+ Donge kata un bende un joketho e nyim Jehova Nyasachu? 11 Koro winjauru kendo dwokuru oweteu ma umako, nimar Jehova nigi mirima mager kodu.”

12 Gikanyono, jotelo mag Efraim ma gin Azaria wuod Jehohanan, Berekia wuod Meshilemoth, Jehizkia wuod Shalum, kod Amasa wuod Hadlai, noromo gi jolweny ma nowuok kedo, 13 kendo ne gikwerogi kama: “Kik udonj gi jo ma umakogo kae nikech ubiro miyo watim richo e nyim Jehova. Gima udwaro timoni biro miyo wabed gi richo mang’eny ahinya, nimar richo ma wasetimo ng’eny kendo Nyasaye nigi mirima mager gi Israel.” 14 Kuom mano, jolweny noketo jo ma ne gimakogo kod gik ma ne giyako+ e lwet jodongo kod oganda duto. 15 Eka chwo ma noyier kendo ma noluong nyinggi nokawo jogo mi gimiyo jo ma ne ni duge lewni mogol kuom gik ma noyaki. Kuom mano ne gimiyogi lewni, wuoche, chiemo, kod gik mimadho, kaachiel gi mo mondo giwirrego. E wi mano, jo ma ne ok nyal wuotho ne giketo e wi punde kendo gikowogi nyaka Jeriko, dala mar yiend othidhe. Bang’ mano ne gidok Samaria.

16 Kindego e ma Ruoth Ahaz nokwayoe ruodhi mag Asuria mondo okonye.+ 17 Jo-Edom bende nobiro mi gimonjo Jo-Juda kendo ne gimako jomoko mi gidhigo. 18 Jo-Filistia+ bende ne omonjo mier mag Shefela+ kod Negeb mag Juda, kendo ne gikawo Beth-shemesh,+ Aijalon,+ Gederoth, Soko kod mier matindo molwore, Timna+ kod mier matindo molwore, gi Gimzo kod mier matindo molwore mi gidakie. 19 Jehova nodwoko Jo-Juda piny nikech tim Ahaz ruodh Israel. Nimar nomiyo Jo-Juda otimo gik maricho ahinya ne Jehova.

20 Tilgath-pilneser+ ruodh Asuria bende ne obiro kedo kode kendo nokelone masira+ kar konye. 21 Nimar Ahaz nosekawo gik ma ne nie od Jehova gi od ruoth+ kod ute jodongo mi ochiwogi ne ruodh Asuria kaka mich. Kata kamano, mano ne ok okonye. 22 Ruoth Ahaz nomedo timo marach moloyo e wang’ Jehova kata e kinde ma ne en gi chandruok. 23 Nochako chiwo misengni ne nyiseche mag Jo-Damaski+ ma noyudo oseloye,+ kendo nowacho kama: “Nikech nyiseche mag ruodhi mag Siria konyogi, abiro chiwonegi misengni mondo an bende gikonya.”+ Kata kamano, ne gimiyo otimo richo kaachiel gi Jo-Israel duto. 24 E wi mano, Ahaz nochoko gik moko duto mitiyogo e od Nyasaye madier,+ mi nong’adogi matindo tindo, kae to noloro dhoudi mag od Jehova+ kendo ne oloso kendo mag misango mage owuon kuonde duto e Jerusalem. 25 Noloso bende kuonde moting’ore e mier duto mag Juda mondo ochiwie misengni ma golo yiro ne nyiseche mamoko,+ kendo ne otimo marach e nyim Jehova Nyasach kwerene.

26 Weche mamoko duto e wi ngimane, gi gik moko duto ma ne otimo a chakruokgi nyaka gikogi, ondikgi e Bug Ruodhi mag Juda kod Israel.+ 27 Gikone, Ahaz notho moyike gi kwerene e dala mar Jerusalem, nimar ne ok oyike ka ma ne iyikoe ruodhi mag Israel,+ kendo Hezekia wuode nobedo ruoth kare.

29 Hezekia+ nobedo ruoth ka en jahigni 25, kendo ne olocho kuom higni 29 kodak Jerusalem. Nying min mare ne en Abija nyar Zekaria.+ 2 Nodhi nyime timo gik makare e wang’ Jehova+ mana kaka Daudi kwar mare notimo.+ 3 E dwe mokwongo e higa ma nobedoe ruoth, noyawo dhoudi mag od Jehova kendo nolosogi.+ 4 Noluongo jodolo kod Jo-Lawi mochokogi e laru man yo wuok chieng’. 5 Nowachonegi kama: “Winjauru un Jo-Lawi. Koro pwodhreuru+ kendo pwodhuru od Jehova Nyasach kwereu, kendo goluru gimoro amora mochido man ka maler.+ 6 Nimar wuonewa oseweyo Nyasaye kendo gisetimo marach e wang’ Jehova Nyasachwa.+ Ne giweye mi gijwang’o hema mar Jehova kendo ne gilokone ng’egi.+ 7 Ne giloro dhout agola+ mar hekalu mi gisimo teyini.+ Ne giweyo wang’o ubani+ kendo ne giweyo chiwo misengni miwang’o+ ka maler ne Nyasach Israel. 8 Kuom mano, Jehova nobedo gi mirima mager gi Juda kod Jerusalem+ mi nokelonegi masira, kendo nomiyo gibedo gima lich miwuoro ma bwogo ji kendo ma ji wuoro, mana kaka uneno uwegi.+ 9 Mano e momiyo noneg kwerewa gi ligangla,+ kendo yawuotwa, nyiwa, kod mondewa noter e tuech.+ 10 Koro daher timo singruok gi Jehova Nyasach Israel,+ di po ka oweyo bedo gi mirima kodwa. 11 Owetena, koro ma ok en sa mar yueyo, nimar Jehova oseyierou mondo uchung’ e nyime, utine,+ kendo uwang’ misengni ma golone yiro.”+

12 Eka Jo-Lawi nochung’: Kuom Jo-Kohath,+ Mahath wuod Amasai gi Joel wuod Azaria; kuom Jo-Merari,+ Kish wuod Abdi kod Azaria wuod Jehalelel; kuom Jo-Gershon,+ Joa wuod Zima kod Eden wuod Joa; 13 kuom yawuot Elizafan, Shimri gi Jeuel; kuom yawuot Asaf,+ Zekaria gi Matania; 14 kuom yawuot Heman,+ Jehiel gi Shimei; kuom yawuot Jeduthun,+ Shemaya gi Uziel. 15 Kae to ne gichoko owetegi mi gipwodhore kendo ne gibiro mondo gipwodh od Jehova mana kaka ruoth nochikogi kaluwore gi wach Jehova.+ 16 Eka jodolo nodonjo e od Jehova mondo gipwodhe kendo ne gigolo gik mochido duto ma ne giyudo e hekalu mar Jehova mi giterogi e laru+ mar od Jehova. Jo-Lawi nokawo gigo moterogi oko e Hoho mar Kidron.+ 17 Kamano ne gichako pwodho hekalu e odiechieng’ mokwongo mar dwe mokwongo, to e odiechieng’ mar aboro mar dweno ne gichopo e agola mar Jehova.+ Ne gipwodho od Jehova kuom odiechienge aboro, to e odiechieng’ mar 16 mar dwe mokwongo, ne gitieko tich.

18 Bang’ mano, ne gidhi ir Ruoth Hezekia mi giwachone kama: “Wasepwodho od Jehova duto, kendo mar misango+ kod gik moko duto mitiyogo kuno,+ gi mesa miketoe makate miketo e nyim Nyasaye+ kod gik moko duto mitiyogo kanyo. 19 Bende, waseiko mi wapwodho+ gik moko duto ma Ruoth Ahaz nogolo oko e kinde lochne kotimo marach,+ kendo koro gin e nyim kendo mar Jehova.”

20 Ruoth Hezekia ne omondo chiewo mi nochoko jodong dala kendo ne gidhi e od Jehova. 21 Ne gikelo ruedhi abiriyo, yimbe abiriyo, gi nyiyimbe abiriyo, kod nyuogi abiriyo mondo ochiw kaka misango mar richo ne pinyruoth, ne ka maler, kod Juda.+ Ruoth nonyiso jodolo ma joka Harun ni giwang’ misengnigo e kendo mar misango mar Jehova. 22 Eka ne giyang’o dhok+ kendo jodolo nokawo remo mi gikiro e kendo mar misango.+ Bang’ mano, ne giyang’o yimbe mi gikiro rembgi e kendo mar misango, kendo ne giyang’o nyiyimbe mi gikiro rembgi e kendo mar misango. 23 Eka ne gikelo nyuogi mag misango mar golo richo e nyim ruoth kod oganda duto, mi giketo lwetgi kuomgi. 24 Jodolo noyang’ogi mi gichiwo rembgi e kendo kaka misango mar golo richo, mondo gipwodhgo Israel duto, nikech ruoth nochiko ni misango miwang’o kod misango mar golo richo onego ogol ne Israel duto.

25 Gie sechego, Hezekia noketo Jo-Lawi mondo ochung’ e od Jehova ka giting’o nyidwonge, gige thum man gi tonde, kod nyatiti,+ kaluwore gi chik mar Daudi,+ Gad+ janen mar ruoth, kod Nathan+ janabi. Chikno nowuok kuom Jehova kokalo kuom jonabine. 26 Omiyo, Jo-Lawi nochung’ gi gige thum mag Daudi, to jodolo ne nigi turmbeta.+

27 Eka Hezekia nochiko mondo ochiw misengni miwang’o e kendo mar misango.+ To ka ne ochak chiw misengnigo, ne ochak wero wend Jehova kendo ne igoyo turmbeta ka iluwo kaka gige thum mag Daudi ruodh Israel ywak. 28 Sa ma ne iwer kendo turmbeta ywak, oganda duto ne okulore. Ne gitimo kamano nyaka misango miwang’o ne orumo. 29 Ka ne otiek wang’o misango, ruoth gi oganda duto ma ne ni kode, nogoyo chonggi piny mi gikulore nyaka e lowo. 30 Ruoth Hezekia kod jodongo nowacho ne Jo-Lawi mondo opak Jehova gi wende Daudi+ kod wende Asaf+ janen, mi ne gipako Nyasaye gi mor malich ahinya, kendo ne gigoyo chonggi piny mi gikulore nyaka e lowo.

31 Eka Hezekia nowacho kama: “Nikech koro osewalu ne Jehova, keluru misengni kod chiwo mag goyo erokamano e od Jehova.” Omiyo, oganda ne ochako kelo misengni kod chiwo mag goyo erokamano. Kendo ng’ato ang’ata ma chunye ne ohero ne okelo misengni miwang’o.+ 32 Misengni miwang’o ma oganda ne okelo ne gin dhok 70, yimbe 100, kod nyiyimbe 200. Ne gikelo magi duto mondo ogol ne Jehova kaka misango miwang’o.+ 33 Chiwo maler ne gin dhok 600 kod rombe gi diek 3,000. 34 Kata kamano, jodolo ne tin ahinya kendo ne ok ginyal yang’o misengni miwang’o duto. Omiyo, owetegi ma Jo-Lawi nokonyogi+ nyaka ne gitieko tich, kendo nyaka jodolo mamoko notieko pwodhore,+ nimar Jo-Lawi ne jokinda* ahinya e wach pwodhruok moloyo jodolo. 35 Bende, ne nitie misengni miwango mang’eny,+ kaachiel gi boche mag misengni mag kuwe+ kod chiwo miolo ne misengni miwang’o.+ Kuom mano, tich mitimo e od Jehova ne odwok e wang’e. 36 Omiyo, Hezekia gi oganda duto ne mor gi gima Nyasaye madier ne otimonegi,+ nimar gigo duto ne otimore mapiyo ahinya.

30 Hezekia nooro wach ne Israel+ kod Juda duto, kendo nondiko barupe ne Efraim kod Manase+ ni gibi e od Jehova man Jerusalem mondo gitim Pasaka ne Jehova Nyasach Israel.+ 2 Kata kamano, ruoth gi jodonge kod oganda duto ma ne ni Jerusalem nong’ado mar timo Pasaka e dwe mar ariyo,+ 3 nimar ne ok ginyal time e kinde ma ne oketi,+ nikech jodolo manok e ma nosepwodhore+ kendo oganda bende ne pok ochokore Jerusalem. 4 Wachno ne ber ne ruoth kod oganda duto. 5 Omiyo, ne ging’ado mar oro wach e Israel duto chakre Beer-sheba nyaka Dan+ ni ji obi Jerusalem mondo gitim Pasaka ne Jehova Nyasach Israel, nimar noyudo pok gitimo Pasaka ka gin kanyakla kaka chik dwaro.+

6 Joote nowuotho e piny Israel gi Juda duto ka gitero barupe mowuok kuom ruoth kod jodonge, nimar ruoth nochikogi kowacho niya: “Yaye Israel, duoguru ir Jehova Nyasach Ibrahim, Isaka, kod Israel mondo oduog ir jo ma ne otony e lwet ruodh Asuria.+ 7 Kik ubed kaka kwereu kod oweteu ma ne otimo richo e wang’ Jehova Nyasachgi mi nomiyo gibedo gima bwogo ji, mana kaka uneno uwegi.+ 8 Koro, kik ubed gi tok matek kaka kwereu.+ Bolreuru ne Jehova kendo biuru e hema mar lamo+ ma nopwodho nyaka chieng’ mondo uti ne Jehova Nyasachu eka owe bedo gi mirima kodu.+ 9 Nimar ka uduogo ir Jehova, wasigu mosemako oweteu kod nyithindu biro nyisogi ng’wono+ kendo biro yienegi duogo e pinyni+ nikech Jehova Nyasachu ng’won kendo okecho ji,+ kendo ok obi lokonu ng’eye ka uduogo ire.”+

10 Kamano, joote nowuotho e mier duto e piny Efraim gi Manase,+ nyaka Zebulun. Kata kamano, ji ne jarogi kendo nyierogi.+ 11 To jo manok mowuok e piny Asher, Manase, kod Zebulun nobolore mi gidhi Jerusalem.+ 12 Lwet Nyasaye madier ne ni Juda mondo omi gibed gi chuny achiel mar timo gima ruoth kod jodongo nochiko kaluwore gi wach Jehova.

13 Oganda maduong’ nochokore Jerusalem mondo gitim Sap Makate ma Ok Oketie Thowi+ e dwe mar ariyo.+ Ogandano ne duong’ ahinya. 14 Ne giwuok ma gimuko kendo mag misango man Jerusalem+ mi ne gigolo kendo mag wang’o ubani duto,+ ma giwitogi e Hoho mar Kidron. 15 Kae to ne giyang’o misango mar Pasaka e odiechieng’ mar 14 e dwe mar ariyo. Jodolo gi Jo-Lawi nobedo gi wich-kuot ma gipwodhore kendo gikelo misengni miwang’o e od Jehova. 16 Ne gichung’ kuondegi mapile kaluwore gi chik Musa ng’at Nyasaye madier. Eka jodolo nokiro remo+ ma Jo-Lawi nomiyogi. 17 Ne nitie ji mang’eny ei oganda ma ne pok opwodhore, kendo Jo-Lawi ne ochung’ ne yang’o jamni mag Pasaka ne ji duto ma ok ler,+ mondo gipwodhgi e nyim Jehova. 18 Ji mang’eny, to moloyo jo ma nowuok Efraim, Manase,+ Isakar, kod Zebulun ne pok opwodhore to ne gichamo Pasaka kata obedo ni chik ne ok dwar kamano. Kata kamano, Hezekia nolemonegi kowacho niya: “Jehova, Nyasaye maber+ owene 19 ng’ato ang’ata ma oseiko chunye mondo omany Nyasaye madier,+ ma en Jehova Nyasach kweregi, kata obedo ni pok opwodhe e okang’ ma chik dwaro.”+ 20 Jehova nowinjo Hezekia moweyo ne ji kethogi.

21 Omiyo, Jo-Israel ma ne ni Jerusalem notimo Sap Makate ma Ok Oketie Thowi+ kuom odiechienge abiriyo ka gimor ahinya.+ Jo-Lawi gi jodolo ne pako Jehova pile ka pile ka gigoyo ne Jehova gigegi mag thum gi dwol maduong’.+ 22 E wi mano, Hezekia nojiwo Jo-Lawi duto ma ne tiyo ne Jehova gi rieko. Kendo ne gichiemo ndalo abiriyo+ duto mag sawo ka gigolo misengni mag kuwe+ kendo gidwoko erokamano ne Jehova Nyasach kweregi.

23 Oganda duto noyie mondo gimed timo sawono kuom ndalo abiriyo moko. Omiyo, ne gitimo sawono kuom ndalo abiriyo mamoko ka gimor.+ 24 Hezekia ruodh Juda nogolo ne oganda ruedhi 1,000, gi rombe 7,000. Jodongo bende nogolo ne oganda ruedhi 1,000 kod rombe 10,000,+ kendo jodolo mang’eny ahinya ne pwodhore.+ 25 Oganda Juda duto, jodolo, Jo-Lawi, gi oganda duto ma nowuok Israel,+ kaachiel gi jodak+ ma nowuok e piny Israel gi ma nodak Juda nodhi nyime bedo mamor. 26 Ne nitie mor maduong’ ahinya Jerusalem, nimar chakre ndalo Solomon wuod Daudi ruodh Israel, gima kamano ne pok otimore Jerusalem.+ 27 Gikone, jodolo ma Jo-Lawi nochung’ moguedho oganda,+ kendo Nyasaye nowinjo dwondgi mi lamogi nochopo e polo, kar dakne maler.

31 Ka ne gisetieko timo gigo duto, Jo-Israel ma nochokore ne odhi e miech Juda duto kendo ne gimuko sirni mag kite+ kendo ne gitong’o sirni mag yien.*+ Bende, ne gimuko kuonde moting’ore+ kod kendo mag misango+ e piny Juda gi Benjamin duto, gi Efraim kod Manase,+ nyaka ne gitieko ketho gigo chuth. Bang’ mano, Jo-Israel duto nodok e miechgi kendo ng’ato ka ng’ato nodok e ode owuon.

2 Eka Hezekia noketo jodolo gi Jo-Lawi e grubegi mag tich, kaluwore gi tich ma gitimo.+ Noketogi mondo gichiw misengni miwang’o kod misengni mag kuwe, giti kendo gigo erokamano ka giwer e rangeye mag laru mar Jehova.+ 3 Nogol moko kuom mwandu ruoth mondo ochiw kaka misango miwang’o,+ moriwo misengni migolo okinyi godhiambo,+ kaachiel gi misengni miwang’o e odiechienge Sabato,+ dwe manyien,+ kod sewni mamoko+ kaluwore gi weche mondik e Chik Jehova.

4 E wi mano, nochiko jo ma nodak Jerusalem mondo omi jodolo gi Jo-Lawi pokgi,+ mondo gichiwre chuth timo kaka chik Jehova dwaro. 5 Ka ne Jo-Israel owinjo chikno, ne gikelo chiwo mang’eny mag cham ma nokwongo nyak, divai manyien, mo,+ gi mor kich, kod gik mamoko duto ma nonyak e puothegi.+ Ne gikelo gik mathoth mag achiel kuom apar mag gigegi duto.+ 6 Jo-Israel gi Jo-Juda nokelo achiel kuom apar mag dhoggi gi rombegi kod achiel kuom apar mag gik maler+ ma ne opwodh ne Jehova Nyasachgi. Omiyo, ne gikelo chiwo mang’eny ahinya. 7 E dwe mar adek,+ ne gichako choko chiwo ma ji nokelo kamoro achiel, to e dwe mar abiriyo,+ ne gitieko chokogi. 8 Ka ne Hezekia gi jodongo obiro moneno chiwo ma ji nokelo, ne gipako Jehova kendo ne giguedho joge ma Jo-Israel.

9 Hezekia nopenjo jodolo kod Jo-Lawi kaka chiwo nobedo mang’eny kamano, 10 to Azaria jadolo maduong’ ma ja dhood Zadok nodwoke kama: “Chakre chieng’ ma ne ji ochako kelo chiwo e od Jehova,+ wasebedo ka wachiemo ma wayieng’ kendo chiemo mang’eny pod odong’ nimar Jehova oseguedho joge, kendo gik mang’eny minenogi gin ma odong’.”+

11 Ka ne Hezekia owinjo kamano, nonyisogi mondo giik kuonde keno*+ e od Jehova, kendo ne gitimo kamano. 12 Ne gidhi nyime kelo chiwo mag achiel kuom apar+ kod gik maler. Konania ma ne en Ja-Lawi e ma ne oket mondo ochung’ne tijno, to Shimei owadgi ne en jalupne. 13 Ruoth Hezekia nochiko mondo Jehiel, Azazia, Nahath, Asahel, Jerimoth, Jozabad, Eliel, Ismakia, Mahath, kod Benaya obed jotelo ma konyo Konania kod Shimei owadgi, to Azaria e ma nochung’ ne od Nyasaye madier. 14 Kore wuod Imna Ja-Lawi ma ne rito rangach ma ne ni yo wuok chieng’+ ne ochung’ ne chiwo ma ji golo ne Nyasaye madier kuom herogi,+ kendo ne opogo chiwo mogol ne Jehova+ kod gik maler moloyo.+ 15 Jokonyne e mier mag jodolo+ ne gin Eden, Miniamin, Jeshua, Shemaya, Amaria, kod Shekania nikech ne gin jo ma ogen. Ne gipogo chiemo ma romre ne owetegi ma ne oket e grube,+ bed ni gin jo ma dongo kata jo ma tindo. 16 E wi mano, ne gipogo chiemo ne jo ma ne ondik nyingegi kaluwore gi tiengegi kod anyuolagi, tiende ni jo ma ne biro tiyo e od Jehova pile ka pile mondo otim tije ma ne opog ne grubegi. Ne ipogonegi chiemo kaachiel gi yawuotgi ma johigni adek ka dhi nyime.

17 Ne ondik tienge mag jodolo kaluwore gi anyuolagi.+ Kamano bende e kaka ne ondik nyinge Jo-Lawi ma johigni 20 ka dhi nyime.+ Nondikgi kaluwore gi tich ma grubegi ne timo.+ 18 Nondikgi kaachiel gi nyithindgi duto, mondegi, yawuotgi, nyigi, kod joggi duto nikech ne gipwodhore ne tich maler ma ne omigi. 19 Kwanno noriwo nyikwa Harun ma ne gin jodolo ma ne odak e pewe mag kwath molworo miechgi.+ Noyier chwo moko e miergo duto mondo opog chiemo ne jodolo duto kod ji duto ma ne ondik nyingegi e anyuola mar Jo-Lawi.

20 Hezekia notimo kamano e piny Juda duto kendo nodhi nyime timo gik mabeyo kendo makare e wang’ Jehova Nyasache, kendo nomakore kode. 21 Gimoro amora ma notimo komanyo Nyasache, notimo gi chunye duto. Bed ni en gima otudore gi tich mar od Nyasaye+ kata gi Chik, notimo gi chunye duto kendo nodhi maber.

32 Bang’ wechegi duto kendo bang’ timo makare,+ Senakerib ruodh Asuria nobiro monjo Juda. Nolworo mier mochiel motegno kodwaro mwomogi mondo odonjie kendo okawgi.+

2 Ka ne Hezekia oneno ni Senakerib osebiro mondo oked gi Jerusalem, 3 nong’ado mar dino sokni mag pi man oko mar dala bang’ wuoyo gi jodongo kod jolweny mage,+ kendo ne giriwe lwedo. 4 Ji mang’eny nochokore kendo ne gidino sokni gi aoche ma ne mol e pinyno ka giwacho niya: “Onge gimomiyo ruodhi mag Asuria onego oyud pi mang’eny kamae ka gibiro kae.”

5 E wi mano, notimo kinda moloso kuonde duto mokethore e ohinga ma noyudo omukore kendo noketo ute maboyo mag ng’icho e wigi kendo nogero ohinga machielo gi oko. Noloso kuonde mokethore e Pith*+ mar Dala Daudi, kod gige lweny mang’eny kod okumbni. 6 Kae to noyiero jotend jolweny mochokogi e laru manie dho ranga dala kendo nojiwogi kowachonegi niya: 7 “Beduru gi chir kendo gi teko. Kik uluor kendo kibaji kik gou nikech ruodh Asuria+ kod oganda maduong’ man kode, nimar jo ma ni kodwa ng’eny moloyo jo ma ni kode.+ 8 En ogeno kuom teko mar dhano, to wan wageno kuom Jehova Nyasachwa mondo okonywa kendo okednwa e lweny.”+ Wach ma Hezekia ruodh Juda nowachono nojiwo oganda.+

9 Bang’ mano, ka ne Senakerib ruodh Asuria ni Lakish+ kod jolweny mage duto ma roteke, nooro jotichne Jerusalem ir Hezekia ruodh Juda kod Jo-Juda duto ma nodak Jerusalem+ kowacho niya:

10 “Ma e gima Senakerib ruodh Asuria owacho, ‘Ugeno kuom ang’o momiyo pod un Jerusalem to oselwore?+ 11 Donge Hezekia wuondou mondo kech gi riyo onegu kowachonu niya: “Jehova Nyasachwa biro resowa e lwet ruodh Asuria”?+ 12 Donge ma e Hezekia ma nogolo kuonde moting’ore+ mag Nyasachu, kendo nomuko kendone mag misango+ mowacho ne Juda kod Jerusalem niya: “Onego ukulru e nyim kendo achiel kendo e kendono e ma onego uwang’ie misengni ma golo yiro”?+ 13 Donge ung’eyo gima an kaachiel gi kwerena ne watimo ne jopinje mamoko?+ Be Nyiseche mag pinjego ne oresogi e lweta?+ 14 Kuom nyiseche duto mag pinje ma kwerena noketho, ere mosereso joge e lweta? To koro ang’o momiyo uparo ni Nyasachu nyalo resou e lweta?+ 15 Koro, kik uyie Hezekia owuondu kamano!+ Kik uyie gi wechene, nimar onge nyasach piny moro amora kata pinyruoth moro amora mosereso joge e lweta kata e lwet kwerena. To koro Nyasachu en ng’a ma doresu e lweta?’”+

16 Jotichne nomedo wacho weche maricho kuom Jehova Nyasaye madier kendo kuom Hezekia jatichne. 17 Bende, nondiko barua+ koyanyogo Jehova Nyasach Israel+ kendo kowuoyo marach kuome niya: “Mana kaka nyiseche mag ogendni mamoko ne ok oreso joggi e lweta,+ e kaka Nyasach Hezekia bende ok bi reso joge e lweta.” 18 Ne gidhi nyime kok gi dwol maduong’ gi dho Jo-Yahudi ne jo ma nie wi ohinga mag Jerusalem mondo gibwoggi kendo gimigi luoro, eka gikaw dalano.+ 19 Ne giwuoyo marach e wi Nyasach Jerusalem mana kaka ne giwuoyo e wi nyiseche mag jopiny, ma gin mana tich lwet dhano. 20 Kata kamano, Ruoth Hezekia kod janabi Isaya+ wuod Amoz nodhi nyime lemo e wi wachno kendo ne giywak ne Nyasaye manie polo mondo okonygi.+

21 Eka Jehova nooro malaika motieko jolweny duto ma roteke,+ jotelo, kod jodongo duto ma ne nie kambi mar ruodh Asuria. Omiyo, ne odok e pinye ka en gi wich-kuot. Bang’e, nodhi e od nyasache, to moko kuom yawuote nobiro monege gi ligangla kanyo.+ 22 Omiyo, Jehova noreso Hezekia kod jo ma nodak Jerusalem e lwet Senakerib ruodh Asuria kendo noresogi e lwet jomamoko bende mi nomiyogi kuwe kuonde duto. 23 Ji mang’eny nobiro Jerusalem mi gikelo ne Jehova mich kendo ne gikelo ne Hezekia ruodh Juda gik mabeyo.+ Bang’ mano, ogendni duto nomiye luor ahinya.

24 E ndalogo, Hezekia nobedo matuo kendo nohewore mi nolamo Jehova,+ kendo Nyasaye nodwoke momiye ranyisi.+ 25 Kata kamano, Hezekia ne ok odwoko erokamano marom gi ber ma notimne nikech chunye nong’are mi nokelo masira kuome kendo ne Juda gi Jerusalem. 26 Kata kamano, Hezekia nobolore moweyo sunga ma ne nie chunye+ kod Jo-Jerusalem. Kuom mano, Jehova ne ok okelo mirimbe kuomgi e ndalo Hezekia.+

27 Hezekia nobedo gi mwandu mang’eny kod duong’.+ Noloso kuonde mokanoe+ fedha, dhahabu, kite mabeyo ma nengogi tek, mor balsam, okumbni, kod gik mabeyo duto. 28 Bende, noloso kuonde mokanoe cham, divai manyien, gi mo, kaachiel gi kul mag jamni mopogore opogore kod kul mag rombe gi diek. 29 Bende, nogero mier ma mage owuon, kendo nochoko jamni mang’eny, rombe, diek, kod dhok nimar Nyasaye nomiye mwandu mang’eny. 30 Hezekia e ma ne obaro pi soko ma malo+ mar Gihon+ mi ochiko pigego mondo omol kochomo yo podho chieng’ e Dala Daudi,+ kendo tije duto ma Hezekia notimo nodhi maber. 31 Kata kamano, ka ne oor joote mag jodong Babulon ire mondo openj wach ranyisi+ ma ne otimore e piny,+ Nyasaye madier ne oweye mondo oteme+ kendo ong’e duto ma ne nie chunye.+

32 Weche mamoko duto e wi ngima Hezekia kod hera ma ne onyiso,+ ondikgi e fweny mag Isaya+ janabi ma wuod Amoz e Bug Ruodhi mag Juda kod Israel.+ 33 Gikone, Hezekia notho moyike gi kwerene. Noyike e yo ma ne idho kadhi ka ma ne oyikie yawuot Daudi.+ Juda duto gi jo ma nodak Jerusalem nomiye duong’ e thone kendo Manase wuode nobedo ruoth kare.

33 Manase+ nobedo ruoth ka en jahigni 12 kendo nolocho kuom higni 55 kodak Jerusalem.+

2 Notimo gik maricho e wang’ Jehova, koluwo timbe makwero mag ogendni ma Jehova noseriembo oa e nyim Jo-Israel.+ 3 Nochako ogero kuonde moting’ore ma Hezekia wuon mare noseketho.+ Bende, nogero kendo mag misango ne nyiseche mag Baal, moloso sirni mag yien* kendo nokulore motiyo ne oganda duto mag polo.+ 4 Bende, nogero kendo mag misango e od Jehova,+ ot ma Jehova nowacho kuome niya: “Nyinga nobed Jerusalem nyaka chieng’.”+ 5 E wi mano, nogero kendo mag misango ne oganda duto mag polo e laru ariyo mag od Jehova.+ 6 Nowang’o yawuote e mach kaka misango+ e Hoho mar Wuod Hinom;+ nobedo jambofwa,+ jadil, kendo noketo ajuoke nyakalondo, kod jopenj jochiende wach.+ Notimo gik maricho ahinya e wang’ Jehova mondo owang’go iye.

7 Noloso sanamu mopa ma okete e od Nyasaye madier,+ ot ma Nyasaye nonyiso Daudi kod Solomon wuode niya: “Abiro keto nyinga mondo osik e odni kendo e Jerusalem ma aseyiero e kind dhoudi duto mag Israel.+ 8 Ok nachak ami Jo-Israel owuog e piny ma ne amiyo kweregi, to mana ka giluwo chikena duto ma ne amiyogi, mana chike duto kod buche ma ne amiyo Musa jatichna mondo omigi.” 9 Manase nodhi nyime baro gi Jo-Juda kod jo ma odak Jerusalem kendo nomiyo gitimo gik maricho moloyo ogendni ma Jehova notieko mondo oa e nyim Jo-Israel.+

10 Jehova nodhi nyime wuoyo gi Manase kod ogandane, to ne ok giwinje.+ 11 Omiyo, Jehova noweyo mondo jotend lweny mag ruodh Asuria oked kode, kendo ne gimako Manase gi olowu kendo ne gitweye gi nyororo mar mula mi gitere Babulon. 12 Ka ne ochandore, ne osayo Jehova Nyasache mondo okonye kendo nodhi nyime bolore ahinya e nyim Nyasach kwerene. 13 Nodhi nyime lame, kendo Nyasaye nowinjo ywakne ma nosayego mondo okonye, kendo Nyasaye nodwoke Jerusalem e kom-lochne.+ Omiyo, Manase nong’eyo ni Jehova e Nyasaye madier.+

14 Bang’ mano, nogero ohinga ma oko mar Dala Daudi+ gi yo podho chieng’ chakre aora Gihon+ nyaka e Ranga Rech,+ kendo nodhi nyime gere mochopo Ofel.+ Nogero ohingano mabor ahinya kadhi malo. E wi mano, noketo jotelo mag jolweny e mier duto mochiel mag Juda. 15 Kae to nogolo nyiseche manono kod sanamu ma noketo e od Jehova.+ Bende, nomuko kendo mag misango ma nogero e got mar od Jehova+ kod Jerusalem mochiko mondo owitgi oko mar dala. 16 E wi mano, noiko kendo mar Jehova+ mochako chiwo misengni mag kuwe+ kod misengni mag goyo erokamano+ e kendono. Nojiwo Jo-Juda mondo oti ne Jehova Nyasach Israel. 17 Kata kamano, ji ne pod chiwo misengini kuonde moting’ore, to mana ne Jehova Nyasachgi.

18 Weche mamoko duto e wi ngima Manase, kaka nolamo Nyasache, kod weche mag jonen ma nowuoyo kode e nying Jehova Nyasach Israel, ondikgi e bug weche mag ruodhi Israel. 19 Bende, lamone+ kod kaka ne odwok ywakne, richo duto ma notimo kod kaka noweyo Nyasaye,+ kuonde duto ma nogeroe kuonde moting’ore kod sirni mag yien,*+ kaachiel gi sanamu ma nopayo ka pok obolore molokore, ondikgi e buge jonen mage. 20 Gikone, Manase notho moyike gi kwerene but ode, kendo Amon wuode nobedo ruoth kare.+

21 Amon+ nobedo ruoth ka en jahigni 22 kendo nolocho kuom higni ariyo kodak Jerusalem.+ 22 Nodhi nyime timo gik maricho e wang’ Jehova mana kaka Manase wuon mare notimo.+ Amon nochiwo misengni ne sanamu mopa duto ma Manase wuon mare noloso+ kendo notiyonegi. 23 To ne ok obolore ne Jehova+ kaka Manase wuon mare notimo.+ Kar mano, Amon nomedo timo gik maricho ahinya. 24 Gikone, jotichne nochano mi ne ginege+ e ode. 25 Kata kamano, oganda nonego jogo duto ma ne ochano mi onego Ruoth Amon+ kendo ne giketo Josia wuode+ mondo obed ruoth kare.

34 Josia+ nobedo ruoth ka en jahigni aboro kendo nolocho kuom higni 31 kodak Jerusalem.+ 2 Notimo gik makare e wang’ Jehova kendo nowuotho e yore duto mag Daudi kwar mare. Ne ok obaro korachwich kata koracham.

3 E higa mar aboro mar lochne, ka ne pod en wuoyi, nochako manyo Nyasach Daudi kwar mare,+ to e higa mar 12 mar lochne, nochako pwodho Juda kod Jerusalem+ kogolo kuonde moting’ore+ kod sirni mag yien,* kido mopa,+ kod sanamu mag chuma. 4 E wi mano, ne omuk kendo mag nyiseche mag Baal koneno, kendo ne ong’ado rachungi mag ubani ma ne ochuogi e wi kendogo. Bende, ne ong’ado matindo tindo sirni mag yien,* kido mopa, kod sanamu mag chuma mi noregogi nyaka gilokore buru, kae to nokirogi e liete jo ma ne chiwonegi misengni.+ 5 Nowang’o choke jodolo e kendogi ma ne gigoloe misengni.+ Kamano, nopwodho Juda kod Jerusalem.

6 Nodhi e mier mag Manase, Efraim,+ Simeon, kendo nyaka Naftali kod kuonde molworogi ma nokethi, 7 mi nomuko kendo mag misango kendo nong’ado matindo tindo sirni mag yien* kod kido mopa,+ kendo noregogi nyaka ne gilokore buru. Bende, nong’ado rachungi duto mag ubani e piny Israel duto.+ Bang’ mano, nodok Jerusalem.

8 E higa mar 18 mar lochne, ka ne osepwodho piny kod hekalu, ne ooro Shafan+ wuod Azalia, Maaseya jatend dala, kod Joa wuod Joahaz jagoro mondo gidhi gilos kuonde mokethore e od Jehova Nyasache.+ 9 Ne gidhi ir Hilkia jadolo maduong’ kendo ne gimiye pesa ma nokel e od Nyasaye, pesa ma Jo-Lawi ma jorit dhoot nochoko e piny Manase, Efraim, kod kuom Jo-Israel mamoko duto,+ kaachiel gi Jo-Juda, Jo-Benjamin, kod jo ma nodak Jerusalem. 10 Ne gimiyo jo ma noyier mondo ochung’ ne tij od Jehova pesago. Kae to jo ma ne tiyo e od Jehova notiyo gi pesago e loso kuonde mokethore e odno. 11 Ne gimiyo funde kod jogedo pesago mondo ong’iewgo kite mopa kod bepe mondo gigergo sirni mag kor ot kod mag tado mar ot ma ruodhi mag Juda noweyo mokethore.+

12 Jogo notiyo maber+ kendo Jo-Lawi ma noyier mondo otelnegi ne gin Jahath gi Obadia ma wuok e dhood Merari,+ kod Zekaria gi Meshulam ma wuok e dhood Kohath.+ To Jo-Lawi, ma bende ne olony e goyo thum,+ 13 ne otelo ne joting’ osike kod jogo duto ma ne tiyo tije mopogore opogore. Moko kuom Jo-Lawi ne gin jogoro, jodong oganda, kod jorit rangeye.+

14 Ka ne gidhi kawo pesa ma ne okel e od Jehova,+ Hilkia jadolo noyudo buk mondikie chik Jehova+ ma ne Musa omiyo Jo-Israel.+ 15 Omiyo, Hilkia nonyiso Shafan jagoro niya: “Ayudo bug Chik e od Jehova.” Kuom mano, Hilkia nomiyo Shafan bugno. 16 Eka Shafan nokelo ne ruoth bugno mowachone kama: “Jotichni timo tich duto ma ne imiyogi. 17 Gisegolo pesa moyud e od Jehova kendo giseketogi e lwet jo ma oyier mondo ochung’ ne tich kaachiel gi funde.” 18 Shafan jagoro nomedo wacho ne ruoth niya: “Hilkia jadolo nomiya buk moro.”+ Eka Shafan nochako somo bugno e nyim ruoth.+

19 Ka ne ruoth owinjo weche manie bug Chik, noyiecho lepe.+ 20 Ruoth nochiko Hilkia, Ahikam+ wuod Shafan, Abdon wuod Mika, Shafan jagoro, kod Asaya ma jatich ruoth niya: 21 “Dhiuru upenj Jehova wach e loya kendo e lo jo ma odong’ Israel kod Juda duto kuom weche mondik e buk moyudni. Nimar Jehova nigi mirima mager kodwa nikech kwerewa ne ok otimo kaluwore gi weche Jehova duto mondiknwa e bugni.”+

22 Omiyo, Hilkia kaachiel gi jo ma ruoth noorego nodhi ir Hulda janabi ma dhako.+ Ne en chi Shalum wuod Tikva ma wuod Harhas, jal ma ne ochung’ ne kar kano lewni. Ne odak ka ma ne oger manyien e bath Jerusalem kendo ne giwuoyo kode kanyo.+ 23 Nowachonegi kama: “Ma e gima Jehova Nyasach Israel owacho, ‘Nyisuru jal ma noorou ira niya: 24 “Ma e gima Jehova owacho: ‘Abiro kelo masira ne dalani kod jo ma odak e iye,+ kaluwore gi kuong’ duto mondik e buk+ ma ne osom e nyim ruodh Juda. 25 Nikech giseweya+ kendo gichiwo misengni ma golo yiro ne nyiseche mamoko mondo giwang’ iya+ gi tije duto mag lwetegi, mirimba biro bedo mager gi dalani kendo onge ng’at ma biro kweye.’”+ 26 To dhi unyis ruodh Juda ma oorou mondo ubi upenj Jehova wach niya: “Ma e gima Jehova Nyasach Israel owacho kaluwore gi weche misewinjo.+ 27 Nikech ok isebedo gi chuny matek kendo ne ibolori e nyim Nyasaye ka ne iwinjo wechene kuom dalani kod jo ma odak e iye ma iyiecho lepi kendo iywak e nyima, an bende asewinji,+ Jehova owacho. 28 Kuom mano, ibiro yiki e liendi gi kuwe kaachiel gi kwereni, kendo ok inine masira ma biro yudo dalani kod jo ma odakie.’”’”+

Eka ne gidwoko ne ruoth wach. 29 Kuom mano, ruoth nooro wach mondo oluongne jodongo duto mag Juda kod Jerusalem.+ 30 Eka ruoth nodhi e od Jehova gi Jo-Juda duto, ji duto modak Jerusalem, jodolo, kod Jo-Lawi. Nodhi gi ji duto madongo kod matindo kendo ne osomonegi weche duto ma ne ondik e bug singruok ma noyud e od Jehova.+ 31 Ruoth nochung’ kare motimo singruok+ kendo e nyim Jehova ni obiro luwo Jehova, kendo ni obiro mako chikene kod buchene gi chunye duto, gi ngimane duto,+ kotimo duto mondik e bug singruok.+ 32 E wi mano, nojiwo ji duto ma ne ni Jerusalem kod Benjamin mondo omakre gi singruogno. Jo ma nodak Jerusalem notimo kaluwore gi singruok mar Nyasach kweregi.+ 33 Josia nogolo gik modwanyore* duto e pinje duto mag Jo-Israel+ kendo nomiyo ji duto e Israel olamo Jehova Nyasachgi. E ndalone duto, ne ok giweyo luwo Jehova Nyasach kweregi.

35 Josia notimo Pasaka+ ne Jehova e dala mar Jerusalem kendo ne giyang’o misango mar Pasaka+ e odiechieng’ mar 14 mar dwe mokwongo.+ 2 Noketo jodolo e tijgi kendo nojiwogi mondo gidhi nyime tiyo e od Jehova.+ 3 Kae to nowuoyo gi Jo-Lawi, ma ne gin jopuonj mag Israel duto+ kendo jo ma ne ler e nyim Jehova kowachonegi niya: “Keturu Sandug Singruok e ot ma Solomon wuod Daudi ruodh Israel nogero.+ Ok onego udhi nyime ting’e e goku.+ Koro tiuru ne Jehova Nyasachu kod joge Israel. 4 Ikreuru kaluwore gi anyuola magu kendo kaluwore gi grube magu kuluwo weche ma Daudi+ ruodh Israel kod Solomon wuode nondiko.+ 5 Chanreuru ka maler kaluwore gi grube mag anyuolau gi oweteu. Onego uchanru e yo ma anyuola ka anyuola biro bedo gi grup mar anyuola Jo-Lawi. 6 Yang’uru misango mar Pasaka,+ pwodhreuru kendo utim ikruok ne oweteu mondo gitim kaluwore gi wach ma Jehova nomiyo Musa.

7 Josia nochiwo yimbe kod diek matindo 30,000 kod dhok 3,000 mondo oganda duto ma ne nitie otimgo Pasaka. Mago duto ne gin mwandu ruoth.+ 8 Jodong ruoth bende nogolo chiwo ma ng’ato golo kohero ne oganda, jodolo, gi Jo-Lawi. Hilkia,+ Zekaria, Jehiel, ma ne gin jotelo e od Nyasaye nomiyo jodolo misango mag Pasaka 2,600 kod dhok 300. 9 Konania gi Shemaya kod Nethanel owetene, kaachiel gi Hashabia, Jeiel, kod Jozabad, ma ne gin jotend Jo-Lawi, nomiyo Jo-Lawi misango mag Pasaka 5,000 kod dhok 500.

10 Nochan tich kendo jodolo nochung’ kargi, to Jo-Lawi bende nobet e grubegi+ kaka ruoth nochiko. 11 Ne giyang’o misengni mag Pasaka,+ kendo jodolo nokiro remo ma ne omigi.+ Jo-Lawi to ne dang’o pien kuom jamni.+ 12 Bang’ mano, ne giiko misengni miwang’o mondo gipog ne oganda ma ne osechan kaluwore gi grube mag anyuolagi mondo gichiw misengnigo ne Jehova kaka ondik e bug Musa. Ne gitimo kamano bende gi dhok. 13 Ne gitedo* misango mar Pasaka e kendo kaluwore gi chik,+ bende ne gitedo misango maler e agulni, sufuria, kod pan. Bang’ mano, ne gikelogi piyo piyo ne oganda duto. 14 Eka ne giiko margi kod mar jodolo, nikech jodolo ma nyikwa Harun nochiwo misengni miwang’o kod boche nyaka otieno. Kuom mano, Jo-Lawi noiko misango margi kod mar jodolo ma nyikwa Harun.

15 Jower ma yawuot Asaf,+ nochung’ kargi kaluwore gi chik Daudi,+ Asaf,+ Heman, kod Jeduthun+ janen mar ruoth. Jorit mag dho rangach ne nie dho rangeye mopogore opogore+ kendo ne ok ochuno ni giwuog e migepegi nikech owetegi ma Jo-Lawi ne olosonegi Pasaka. 16 Kuom mano, notim ikruok ne tije duto mag Jehova e odiechiengno mondo otim Pasaka+ kendo ochiw misengni miwang’o e kendo mar Jehova kaluwore gi kaka Ruoth Josia nochiko.+

17 Jo-Israel ma ne nitie e kindeno notimo Pasaka kod Sap Makate ma Ok Oketie Thowi kuom ndalo abiriyo.+ 18 Ne pok otim Pasaka machal kamano e piny Israel chakre ndalo janabi Samuel kendo onge ruodh Israel moro amora ma notimo Pasaka machal gi ma notim gi Josia,+ jodolo, Jo-Lawi, kod Jo-Juda duto gi Jo-Israel ma ne nitie, kaachiel gi jo ma nodak Jerusalem. 19 Ne otim Pasakano e higa mar 18 mar loch Josia.

20 Bang’ magi duto, ka Josia ne osetieko loso hekalu, Neko+ ruodh Misri ne odhi kedo Karkemish machiegni gi Yufrate. To Josia nowuok mondo odhi oked kode.+ 21 Kuom mano, Neko noorone joote mondo owachne kama: “Ang’o ma chandi koda in ruodh Juda? In ok e ma abiro kedo kodi kawuono, to abiro kedo gi oganda machielo, kendo Nyasaye onyisa ni kik adigni. Kik iked gi Nyasaye, nikech en kora, nono to obiro tieki.” 22 Kata kamano, Josia notamore winje omiyo noloko lepe mondo kik fwenye+ modhi kedo gi Neko. Ne ok owinjo gima Neko nowachone, ma gin weche ma nowuok kuom Nyasaye. Kuom mano, ne odhi kedo e Paw Megido.+

23 Jo ma bayo asere nochuoyo Ruoth Josia mi nonyiso jotije niya: “Golauru kae, nimar ahinyora marach.” 24 Omiyo, jotije nogole e gach lweny ma noidho mi ne gikete e gari machielo kendo ne giterego nyaka Jerusalem. Kamano, Josia notho mi giyike e liend kwerene+ kendo Juda duto gi Jerusalem noywage. 25 Kendo Jeremia+ noywago Josia kendo jower duto ma chwo gi ma mon+ pod wer ka giywago Josia e wendegi* nyaka kawuononi. Nong’ad ni mondo ower wendego e Israel kendo ondikgi e bug wende ywak.

26 Weche mamoko duto e wi ngima Josia, gik mabeyo ma notimo, kaluwore gi weche mondik e bug Chik mar Jehova, 27 kod gik ma notimo, a chakruokgi nyaka gikogi, ondikgi e Bug Ruodhi mag Israel kod Juda.+

36 Oganda ne okawo Jehoahaz+ wuod Josia mokete ruoth Jerusalem kar wuon mare.+ 2 Jehoahaz nobedo ruoth ka en jahigni 23 kendo nolocho Jerusalem kuom dweche adek. 3 Kata kamano, ruodh Misri nogole e loch Jerusalem kendo nogoyo pinyno fain mar talanta* 100 mag fedha kod talanta achiel mar dhahabu.+ 4 E wi mano, ruodh Misri noketo Eliakim owadgi Jehoahaz mondo obed ruoth e wi Juda kod Jerusalem, kendo noloko nyinge ni Jehoyakim. To Neko+ nokawo Jehoahaz owadgi modhigo Misri.+

5 Jehoyakim+ nochako locho ka en jahigni 25 kendo nolocho Jerusalem kuom higni 11. Nodhi nyime timo gik maricho e wang’ Jehova Nyasache.+ 6 Nebukadnezar+ ruodh Babulon nobiro kedo kode mondo otweye gi nyororo mar mula kendo otere Babulon.+ 7 Nebukadnezar nokawo moko kuom gik mitiyogo e od Jehova modhigo Babulon kendo ne oketogi e ode man Babulon.+ 8 Weche mamoko duto e wi ngima Jehoyakim, gi gik maricho ma notimo kod gik ma ne odonjnego, ondik e Bug Ruodhi mag Israel kod Juda, kendo Jehoyakin wuode nobedo ruoth kare.+

9 Jehoyakin+ nobedo ruoth ka en jahigni 18 kendo nolocho kuom dweche adek gi ndalo apar kodak Jerusalem. Nodhi nyime timo gik maricho e wang’ Jehova.+ 10 E chak higa, Nebukadnezar ruodh Babulon nooro jotichne mondo okele Babulon+ kaachiel gi gik ma nengogi tek ma ne nie od Jehova.+ Kae to ne oketo Zedekia owadgi wuon mare mondo obed ruoth e wi Juda kod Jerusalem.+

11 Zedekia+ nobedo ruoth ka en jahigni 21 kendo nolocho kuom higni 11 kodak Jerusalem.+ 12 Nodhi nyime timo gik maricho e wang’ Jehova Nyasache. Ne ok obolore e nyim janabi Jeremia+ ma Jehova ne ooro ire. 13 Bende, ne ong’anyo ne Ruoth Nebukadnezar+ kata obedo ni ne osekuong’ore gi nying Nyasaye ni obiro bedo e bwo lochne. Nosiko gi tok teko kod chuny matek kendo notamore duogo ir Jehova Nyasach Israel. 14 Jotelo duto mag jodolo kod oganda notimo gik maricho ahinya, ne gitimo gik modwanyore ma ogendni ne timo, kendo ne gidwanyo od Jehova+ ma ne osepwodho Jerusalem.

15 Jehova Nyasach kweregi nodhi nyime siemogi nyading’eny kotiyo gi jootene nikech ne ohero joge kod hekalune.* 16 Kata kamano, ne gidhi nyime jaro joote Nyasaye madier.+ Ne gichayo wechene+ kendo ne gijaro jonabine+ nyaka Jehova nobedo gi mirima mager kod joge+ mi ne ok nyal konygi kendo.

17 Omiyo, ne ooronegi ruodh Jo-Kaldea+ ma ne onego yawuotgi gi ligangla+ e hekalu.+ Ne ok oneno lit ne wuoyi kata nyako, ng’at moti kata ng’at matuore.+ Nyasaye ne oketo gik moko duto e lwete.+ 18 Gik moko duto mitiyogo e od Nyasaye madier, madongo gi matindo, kaachiel gi mwandu duto mag od Jehova, gi mwandu duto mag od ruoth, kod mwandu duto mag jodong ruoth, notero Babulon.+ 19 Nowang’o od Nyasaye madier+ mi nomuko ohinga mag Jerusalem,+ kendo ne owang’o ohingni duto mag ng’icho mochiel motegno. Noketho gik mabeyo duto+ ma ne ni Jerusalem. 20 Jogo duto ma ligangla ne ok onego notero e tuech Babulon,+ kendo ne olokogi jotichne+ kod jotich yawuote nyaka pinyruodh Persia nochako locho.+ 21 Notimo kamano mondo ochopgo wach Jehova ma Jeremia+ janabi nokoro, nyaka piny nochulo sabato duto.+ Ndalo duto ma ne pinyno osiko ka en gunda ne ochulo sabato nyaka higni 70 norumo.+

22 E higa mokwongo mar loch Kuros+ ruodh Persia, mondo wach ma Jehova nokoro kotiyo gi Jeremia+ ochopi, Jehova nojiwo chuny Kuros ruodh Persia mondo ogo milome e pinyruodhe duto, kendo nondiko wechego+ kowacho niya: 23 “Ma e gima Kuros ruodh Persia owacho, ‘Jehova Nyasach polo osemiya pinjeruodhi duto mag piny,+ kendo osechika ni agerne ot e dala mar Jerusalem e piny Juda.+ Ng’ato ang’ata e kindu ma en achiel kuom jo ma lame, Jehova Nyasache mondo obed kode, kendo ng’atno owuogi odhi.’”+

Kata, “joidh farese.”

Kata, “joidh farese.”

Tiende ni, pap.

Kata nyalo bedo, “ne giwuok e piny Misri gi piny Kue; Jo-ohala mag ruoth ne ng’iewogi Kue,” ma nyalo bedo ni ne en Kilikia.

En “kor” e dho Hibrania, ma romre gi lita 220. Som Apendiks B14.

En “kor” e dho Hibrania, ma romre gi lita 220. Som Apendiks B14.

En “bath” e dho Hibrania, bath achiel ne romo lita 22. Som Apendiks B14.

En “bath” e dho Hibrania, bath achiel ne romo lita 22. Som Apendiks B14.

Bat achiel ne romre gi sentimita 44.5 (inj 17.5). Som Apendiks B14.

Bat achiel ne romre gi sentimita 44.5 (inj 17.5). Kata kamano, jomoko neno ni bat achiel ne romre gi sentimita 51.8 (inj 20.4) e “pimo machon” miwuoyoe kae. Som Apendiks B14.

E kitepe moko machon ondik kae ni “120,” to e kitepe kod Mumbni mamoko ondike ni “bede 20.”

Talanta achiel ne romre gi kilo 34.2. Som Apendiks B14.

Shekel achiel ne romre gi gram 11.4. Som Apendiks B14.

Kata, “milambo.”

Kata, “nyandwat.”

Tiende ni, “Mad [Jehova] Ogure Motegno.”

Tiende nyalo bedo, “Teko.”

Kata, “Chwe mare.”

Lith lwedo ang’wen romre gi sentimita 7.4 (inj 2.9). Som Apendiks B14.

En “bath” e dho Hibrania, bath achiel ne romo lita 22. Som Apendiks B14.

Kata, “osero.”

Tiende ni, Sap Kiche.

Kata, “Jodolo ma Jo-Lawi.”

Bat achiel ne romre gi sentimita 44.5 (inj 17.5). Som Apendiks B14.

Kata, “nyawadgino okuong’e.” Ma tiende ni omiyo osingore ni ka owacho miriambo kata ok otimo kaka osingore, to kuong’ biro make.

Samoro iwuoyo kuom Jo-Lawi.

Kata, “ka ma idonjogo Hamath.”

Odiechieng’ ma luwo sawo, kata odiechieng’ mar 15.

Hibrania, “ngero.”

Kata, “biro dong’ gunda.”

Kata, “luth.”

Talanta achiel ne romre gi kilo 34.2. Som Apendiks B14.

Kata, “ngeche.”

Talanta achiel ne romre gi kilo 34.2. Som Apendiks B14.

Shekel achiel ne romre gi gram 11.4. Som Apendiks B14.

E Ndiko mag Dho-Hibrania, mina achiel ne romre gi gram 570. Som Apendiks B14.

Nyumbu en le ma punda onyuolo gi faras.

Kata, “joidh farese.”

Tiende ni, Yufrate.

Tiende ni, pap.

Hibrania, “moyier.”

Hibrania, “moyier.”

Hibrania, “moyier.”

Tiende ni singruok mosiko kendo ma ok nyal loki.

Hibrania, “moyier.”

Kata, “Efron.”

Som Tiend Weche.

Som Tiend Weche.

Kata, “chiele motegno; gere kendo.”

Kata, “chiele motegno; gere kendo.”

Kata, “mondo okony.”

Nenore ni ne ok owang’ ringre Asa e mach, to ne owang’ gik mang’we ng’ar.

Som Tiend Weche.

Tiende ni, diek ma chwo.

Tiende ni, nochiwo misango.

Kata, “nosaye.”

Kata, “dhiro.”

Som Tiend Weche.

Kata nyalo bedo, “Jo-Meun.”

Nenore ni en Nam Chumbi.

Tiende ni, “Gueth.”

Iluonge bende ni Ahazia.

Ma en Jehoahaz mi wuoyo kuome e 2We 21:17.

Iluonge ni Azaria e kitepe moko mag dho Hibrania.

Kata, “notuo.”

Kata, “Jehosheba.”

Kata, “ne tayo ji.”

Kata, “noyudone.”

Som Tiend Weche.

Kata, “gi tuoche mang’eny.”

Kata, “wuod.” Nyalo bedo ni oti gi “yawuot” mondo onyis ber mokalo.

Hibrania, “moyier.”

Talanta achiel ne romre gi kilo 34.2. Som Apendiks B14.

Kata, “warom wang’ gi wang’.”

Iluonge bende ni Ahazia.

Ma dirom mita 178 (fut 584). Som Apendiks B14.

Tiende ni, Amazia wuon mare.

Nyalo bedo ni okunye e lwanda.

Talanta achiel ne romre gi kilo 34.2. Som Apendiks B14.

Tiende ni, kor. Som Apendiks B14.

Tiende ni, kor. Som Apendiks B14.

Som Tiend Weche, “Gehena.”

Hibrania, “jo ma chunygi tir.”

Som Tiend Weche.

Kata, “ute chiemo.”

Kata, “Milo,” ma en wach mitiyogo e dho Hibrania kiwuoyo kuom ka ma obiwie lowo.

Som Tiend Weche.

Som Tiend Weche.

Som Tiend Weche.

Som Tiend Weche.

Som Tiend Weche.

Kata “sanamu.”

Kata nyalo bedo, “githolo; gibulo.”

Tiende ni, wendegi mag ywak.

Talanta achiel ne romre gi kilo 34.2. Som Apendiks B14.

Kata, “kar dakne.”

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki