Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Juan
1 Tej naʼmxtoq tbʼant tkyaqil,* ya in nanqʼintoq Yol. Ex aju Yol attoq tukʼil Dios ex jun dios te Yol.* 2 Ten tukʼil Dios atxix t-xe tnejel. 3 Ajbʼen tuʼn Dios tuʼn tkubʼ tbʼinchaʼn tkyaqil. Mintiʼwtlo bʼant jun tiʼ noqwit mintiʼ ajbʼen tuʼn Dios tuʼn tkubʼ tbʼinchaʼn.
4 Ax ikx ajbʼen tuʼn Dios tuʼn tten chwinqlal. Ex aju chwinqlal ok te jun spikʼun kye xjal. 5 In qoptzʼaj spikʼun toj qlolj, pero mintiʼ in kubʼ tiʼj spikʼun tuʼn qlolj.
6 Ul jun xjal Juan tbʼi, tzaj samaʼn tuʼn Dios. 7 Ul tuʼn tyolin kyukʼil xjal tiʼj spikʼun lu ex tuʼn kyokslaʼn kykyaqil xjal noq kyuʼn tyol. 8 Nya a Juan in nok te spikʼun lu, sino ul tuʼn tyolin tiʼj spikʼun lu kyukʼil xjal.
9 Aju spikʼun axix tok in qoptzʼaj kyibʼaj kykyaqil xjal, chʼixtoq tul twitz txʼotxʼ. 10 Bueno ya otoq tzul* twitz txʼotxʼ ex ajbʼen tuʼn Dios tuʼn tkubʼ tbʼinchaʼn txʼotxʼ, pero mintiʼ el kynikʼ xjal tiʼj. 11 Maske ul kyxol t-xjalil, mintiʼ okx qʼiʼn kyuʼn. 12 Pero kykyaqil qeju okx qʼinte, xi tqʼoʼn kyoklen tuʼn kyok te tkʼwal Dios porke ok qeʼ kykʼuʼj tiʼj. 13 In che ok te tkʼwal Dios porke a Dios in jaw skʼoʼn kye ex nya tuʼnju e ul itzʼj kyiʼj xjal, nya tuʼnju kubʼ kyximen xjal ex nya tuʼnju kubʼ kyximen kyman.
14 Ok Yol te xjal ex anqʼin qxol. Ex o qil toklen ik tzeʼn toklen oʼkxku jun kʼwalbʼaj in xi qʼoʼn tuʼn tman. Kubʼ tyekʼin Dios t-xtalbʼil tiʼj ex nojni tuʼn axix tok. 15 Yolin Juan tiʼj kyukʼil xjal, ex a Juan jaw tqʼajqʼajel twiʼ tej tqʼama jlu: «¡Aju lepchitz wiʼje mas nim toklen nwitze porke ya in nanqʼin tej naʼmxtoq wul itzʼje!». 16 Kukx in kubʼ tyekʼin Dios t-xtalbʼil qiʼj porke kubʼ tyekʼin nimxix t-xtalbʼil tiʼj. 17 Ajbʼen Moisés tuʼn Dios tuʼn ttzaj tqʼoʼn Ley, pero noq tuʼn Jesucristo kubʼ tyekʼin t-xtalbʼil qiʼj ex tzaj tyekʼin axix tok qe. 18 Ni jun xjal o til twitz Dios. Pero jaku tzʼel qnikʼ tiʼj tzeʼn te porke o tzaj tqʼamaʼn oʼkxku dios kʼwalbʼaj qe, aju at ttxlaj Mambʼaj.*
19 E tzaj samaʼn pal ex qe levita toj Jerusalén kyuʼn judiy tuʼn t-xi kyqanin te Juan: «¿Alkyeya?». 20 Mintiʼ kubʼ tewin Juan alkye ex xi tqʼamaʼn kye: «Nya aqine Cristo». 21 Ex xi kyqanin te: «Entonces, ¿aya Elías?». Pero xi ttzaqʼweʼn Juan kye: «Nya, nya aqine». Tuʼntzunju xi kyqanin juntl maj te: «¿Ma aya Profeta il tiʼj tuʼn tul?». Xi ttzaqʼweʼn Juan: «¡Nya!». 22 Tuʼntzunju xi kyqanin te: «Qʼamantza qeye alkyeya tuʼntzun t-xi qqʼoʼne jun tzaqʼwebʼil kye qeju ma che tzaj samante qeye. ¿Alkyetzuna toj twitza?». 23 Xi ttzaqʼweʼn Juan kye: «Ik tzeʼn kyaj tqʼamaʼn profeta Isaías, aqine in jaw tqʼajqʼajel twiʼ toj desierto ex in tqʼamaʼn: ‹Kybʼinchame tbʼe Jehová* tuʼn tok te recto›». 24 Kyuʼn fariseo e tzaj samaʼn xjal e pon tukʼil Juan. 25 Ex xi kyqanin te: «Qa nya aya Cristo, nix Elías ex aju Profeta tuʼn tul, ¿tiquʼn in che bautisarin xjal tuʼna?». 26 Xi ttzaqʼweʼn Juan kye: «In che bautisarin xjal wuʼne toj aʼ, pero at jun kyxole aju mintiʼ ojtzqiʼn kyuʼne. 27 Lepchitz wiʼje ex mintiʼ woklene tuʼn tel npjuʼne taqʼal t-xjabʼ». 28 Bʼaj tkyaqil jlu toj Betania toj juntl plaj río Jordán jatumel e bautisarin xjal tuʼn Juan.
29 Toj juntl qʼij, tej tok tkeʼyin Juan qa chʼixtoq tpon Jesús tukʼil tqʼama jlu: «¡Kykeʼyinxe, lu Trit* Dios lu in nel tiʼn kyil xjal twitz txʼotxʼ! 30 Tiʼj xjal lu in yoline tej t-xi nqʼamaʼne: ‹Aju xinaq* lepchitz wiʼje mas nim toklen nwitze porke ya in nanqʼin tej naʼmxtoq wul itzʼje›. 31 Nyatoq ojtzqiʼn wuʼne, pero in che bautisarin xjal toj aʼ wuʼne tuʼn tel kynikʼ xjal te Israel tiʼj». 32 Ax ikx tqʼama Juan jlu: «Ok nkeʼyine espíritu santo* tej tkuʼtz toj kyaʼj ik tzeʼn jun paloma ex kubʼ ten tibʼaj. 33 Nyatoq ojtzqiʼn wuʼne, pero aju tzaj samante weye tuʼn kybautisarin xjal toj aʼ wuʼne tzaj tqʼamaʼn jlu weye: ‹Alkye ma tzʼok tkeʼyina in kuʼtz espíritu santo tibʼaj ex in kubʼ ten tibʼaj, atzun in bautisarin tukʼil espíritu santo›. 34 Ex atzun jlu ok nkeʼyine ex in chin yoline tiʼj qa a Tkʼwal Dios».
35 Toj juntl qʼij, waʼltoq Juan junx kyukʼil kabʼe tdiscípulo toj lugar aju. 36 Tej tok tkeʼyin in bʼet Jesús, tqʼama jlu: «¡Kykeʼyinxe, atzun Trit Dios lu!». 37 Tej tok kybʼiʼn kabʼe tdiscípulo Juan aju tqʼama, e ok lepeʼ tiʼj Jesús. 38 Entonces ajtz tkeʼyin Jesús tiʼjxi ex tej tok tkeʼyin qa lepch qe tiʼj xi tqanin kye: «¿Tiʼ in kyjyone?». Atzun kye xi kytzaqʼweʼn te: «Rabí, ¿jatumel in kyaj tena?». (Aju yol Rabí a tzʼelpuna xnaqʼtzal). 39 Xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «Qoʼqe wukʼile tuʼn tok kykeʼyine». Entonces e xi lepeʼ tiʼj Jesús toj tposad ex e kyaj ten tukʼil toj qʼij aju porke chʼixtoq tpon a las 4 te qale.* 40 Kyxol qeju kabʼe ok kybʼiʼn tyol Juan ex e ok lepeʼ tiʼj Jesús, ten Andrés aju terman Simón Pedro. 41 Tnejel kanet Simón tuʼn aju terman ex xi tqʼamaʼn te: «Ma kanet Mesías quʼne». (Aju yol Mesías a tzʼelpuna Cristo). 42 Ex xi tiʼn Andrés terman jatumel taʼ Jesús. Tej tok tkeʼyin Jesús Simón, xi tqʼamaʼn te: «Aya Simón tkʼwal Juan. Atzun tbʼiya jaʼlo Cefas». (Aju yol Cefas a tzʼelpuna Pedro).
43 Toj juntl qʼij kubʼ t-ximen Jesús tuʼn t-xiʼ toj Galilea. Kanet Felipe tuʼn ex xi tqʼamaʼn te: «Lepeka wiʼje». 44 Atz tzaj Felipe toj Betsaida, aju tnam jatumel tzaj Andrés ex Pedro. 45 Atzunte Felipe kanet Natanael tuʼn ex xi tqʼamaʼn te: «Ma kanet xjal quʼne aju in yolin Tley Moisés tiʼj ex qe uʼj kubʼ kytzʼibʼin Profeta. A Jesús te Nazaret aju tkʼwal José». 46 Pero xi ttzaqʼweʼn Natanael te: «¿Jakupe tzʼetz jun tbʼanel xjal toj Nazaret?». Atzunte Felipe xi tqʼamaʼn te: «Tzaja tuʼn tok tkeʼyina». 47 Tej tok tkeʼyin Jesús chʼixtoq tpon Natanael tukʼil, xi tqʼamaʼn te: «Lu jun xjal te Israel mintiʼ in sbʼun». 48 Atzunte Natanael xi tqanin te: «¿Tzeʼn ojtzqiʼn qine tuʼna?». Xi tqʼamaʼn Jesús te: «Ma tzʼok nkeʼyina tjaqʼ tqan higo tej naʼmxtoq tpon Felipe txkol teya». 49 Xi ttzaqʼweʼn Natanael te: «Xnaqʼtzal,* ojtzqiʼn wuʼne qa aya Tkʼwal Dios, aya Rey te Israel». 50 Xi tqʼamaʼn Jesús te: «¿Mape tzʼok qeʼ tkʼuʼja wiʼje noq tuʼnju ma txi nqʼamaʼne teya qa ma tzʼok nkeʼyina tjaqʼ tqan higo? Kʼokel tqʼoʼna twitza kyiʼj junjuntl tiʼ mas tbʼanel twitz jlu». 51 Ex tqʼamatl Jesús: «Ax tok kxel nqʼamaʼne kyeye, kʼokel kykeʼyine kyaʼj jaqoʼn ex qe anjel in che kuʼtz jatumel taʼ Tkʼwal Xinaq ex in che jax».