Diciembre
Majte 1 sá diciembre
Koanmake nga je (Mar. 6:34).
Je xi ngisasa naskánatjín xi bakó jokjoan je Jesús kuinga majinle jme kjoa xi bitjatojiaan. Kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde, tsjoa kisʼele nga tsjoa kisatio kon je chjota kʼoa kiskiʼndákao je xi kiskiʼndá (Rom. 12:15). Tobʼelañá, kʼianga nʼio tsjoa tjíole nga jekichoni je xi 70 chjotatjenngile nga kikakóyason, je Jesús “nʼio koantsjoale xi tʼatsʼe Espíritu Santo” (Luc. 10:17-21). Kʼoa kʼianga kʼien je Lázaro, nga tsabe nga nʼio ba kisatio kon xínkjín, kʼoati “aon koanle Jesús” (Juan 11:33). Ningalani chjotatsje koan je Jesús, tsakakó kjoamatokon kʼoa koanmake je chjotasonʼnde. Jméni xi tsakasenkao nga tsakakóni kjoamatokon. Kuinga kisʼele kjoatsjoacha (Prov. 8:31). Kui xi tsakasenkao nga nda tsabeni josʼin síkjaʼaitsjen je chjota. Je pastro Juan i kitso: “Be jo kjoan chjota” (Juan 2:25). w19.03 20 párr. 1, 2
Mixkue 2 sá diciembre
Chja̱ʼalalai ngayeje jme xi tjínle, a tsílaxó ñaki ngixkuin kuinchja̱ʼaonli (Job 1:11).
Je Na̱i tsakjáʼayejele je Job jmeni xi tjínle. Tsakjáʼale kjoanyinále kao choʼndale kʼoa chʼaosʼin kisikʼéjna ngixko̱n chjota. Xi ijngosani, kʼoati kisikʼien je xtile xi te koanni. Kʼoa xijekoan, jngoo chʼintáo kitsjoale nga jtsé tsangajon ngayeje yaole. Ba koanle je chjoónle kʼianga tsabe je kjoañʼai xi tífaʼá je Job kʼoa kʼoakitsole nga katanchja̱ʼaonle Niná kʼoa nga katamʼe. Ningalani koanmele je Job nga kuiyá, tosi tonda kixi kitʼale je Niná. Tonga je Na̱i tikjaʼaísʼin kiskotʼayakaongáni je Job, jan miyole Job kisichjén nga kichosíxatʼa, tonga alikui kisinʼio kon jmeni xi kitsole, tosaa totsabesin kʼoa alikui nda tso én tsakjákao. Kʼoakitsole nga je Niná xi kjoañʼai títsjoále kʼoa nga tsín mandosinle tsa kixi tífitʼale kʼoa tsa mai. Saʼnda kʼoakitsole nga chjotatsʼen je Job kʼoa nga bakinle jmeni xi kjimatʼain (Job 1:13-22; 2:7-11; 15:4, 5; 22:3-6; 25:4-6). w19.02 4 párr. 7, 8
Xipe 3 sá diciembre
Nga nokjonchá je Jeobá yaa nroani nga sʼená kjoachjine (Sal. 111:10).
Ali tongantsjai nga chʼaotjín kʼianga nokjoaan. Tobʼelañá, ndatjín kʼianga nokjoaan nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín sasénle je Jeobá. Tsa kitsokjonkelani Niná je Adán kao Eva, alikuijin yátsʼi̱n tsakinyále. Tonga kʼianga jekʼoakisʼin, kitjoʼaingi xko̱n, xi tsonile, koanjinle nga tsakajngijée. Kʼoa kui je jée kao kjoabiya kisikakinle ntje̱le. Kʼianga koanjinle jme kjoa xi tjíojin, koansoale kʼianga tsabe nga kjiojti kʼoa tsakʼéʼma yaole (Gén. 3:7, 21). Ndasʼin bichómani kʼianga nokjonchá je Jeobá. Tonga je xi tsín koa̱n nga nʼio kuinókjonlee jé kjoabiya. Ánni. Nga̱ je Niná jekitsjoa jmeni xi koasenkaoná nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin. Tsa so̱kojéená, tonga tsa kʼoakoa̱nniná jéená, je Jeobá sichatʼaná nga̱ tjínná kjoamakjain kʼianga kʼienntjainá je ʼNdíle. Jngo koya josʼin koakoá nga tjínná kjoamakjain, kuinga kʼoaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa kjuinsʼenngindá (1 Ped. 3:21). w19.03 5, 6 párr. 12, 13
Bixine 4 sá diciembre
Nijngojinla kinjengi chjota jebi; toje kinjengi je Caleb ʼndíle Jefuné kao Josué ʼndíle Nun (Núm. 26:65).
Je Jeobá nʼio tse jmeni xi kisʼin xi tʼatsʼe chjota israelita kʼoa kuinga tjínnenile kitsjoa kjoanda tsakai. Tobʼelañá, te kjoañʼai kichokaone je naxinandá Egipto kʼianga tsakʼasjentjai nga choʼnda kjima. Kʼoa xijekoanni, tsakʼasjentjai ya ndáchikon Ní kʼoa yaa kisikʼienjin je chjotakjoajchán egipcio. Je chjota israelita nʼio kitsjoa kjoanda nga kʼoasʼin tsakʼasjentjai Jeobá kʼoa kisele. Tonga jókjitse nga tsakakó kjoanda. Kʼianga kjoa kisʼele kisichajin ngayeje jmeni xi kisʼin je Niná xi tʼatsʼe, kʼoa alikui titsakakónile kjoanda (Sal. 106:7). Je Biblia kʼoatso nga “ngatsʼi je xtile Israel chʼaosʼin kisikʼaxki̱ je Moisés kao Aarón”. Nga kʼoakitso jékjoánni Jeobá xokitsole (Éx. 16:2, 8). Je Jeobá koanjtile kʼoa kʼoakitso nga ya ʼndekixí kuiyá ngatsʼi, kʼoa nga toje Josué kao Caleb xi kuinje̱ngi (Núm. 14:22-24). w19.02 17 párr. 12, 13
Xoto 5 sá diciembre
Ndʼénía, kʼoa yo̱ma̱ kjiakoan (Mat. 11:29).
Nga kui nichxin be nga tojeme tsjoá je kjoabijnachonle kʼoa nga je Jeobá sikjaʼáyanile kʼoa nga Rey sʼin sikʼéjna ya ngʼajmi. Ninga kʼoalani alikui nʼio síxkón kisʼin nga tsakʼéjnachoa̱ josʼin kjoaʼaítsjenya je kjoabiyale. Kʼoakitsole je chjotatjenngile nga xki̱ nó kʼoakatasʼín kʼoa nga choa ñʼai sʼin katasíkjaʼaitsjenya (Juan 13:15; 1 Cor. 11:23-25). Je Jesús alikui ngʼakon koan. Nʼio tsjoa satío tokoán nga nangitokon je Jesús, xi Rey sʼin tíjnaná (Filip. 2:5-8, TNM). Jngo koya josʼin chjénngilee je Jesús kʼiaa nga tsín to yaoná kjuinñá, nga kʼoati kuenta sʼiaan xi ngikʼa (Filip. 2:3, 4). Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi kisʼin je Jesús nitje̱n nga kjesa nikʼienjin. Ningalani be nga tse kjoañʼai ni̱kjaʼá nga ni̱kʼien, ngisaa kui koankjáojinle je kjoaʼaon xi koatiojin je chjotatjenngile xi kixi kitʼale. Nga kui nitje̱n kitsoyale, kitsjoanganʼiole kʼoa kisinʼio kon (Juan 14:25-31). Tsakakó nga tsín to yaole kini, nga ngisa koanndosinle josʼin tsakatio xi ngikʼa. Nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná nga nangitokon koan. w19.01 21, 22 párr. 5, 6
Taingo 6 sá diciembre
Katasasénli je kjoatjao xi titsjoale nga tibʼasjengʼale, Jeobá (Sal. 119:108).
Kʼia tsa nokjuin nga mjengʼai ndsʼai, ali tsa tojijin xi ñʼai mali. Me tongatsʼiaa nga ñʼai maná kʼianga bʼé énná. Tonga ndatjín nga si̱kjaʼaitsjenjin ánni nga kʼoamani. Tsakui nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga ngisa ngʼa tjío xi ngikʼa, alikui chʼaotjín, nga̱ kui bakui nga nangitokon mai. Kʼoa je Jeobá nʼio sasénle nga nangitokon maa (Sal. 138:6; Filip. 2:3). Tonga kʼoati kui xi mele nga chʼa̱sjengʼai kʼoa nga si̱nʼiojin je ndsʼee ya jinjtín (1 Tes. 5:11). Je Niná tsjoakeli kʼoa tsjoáli kjoanʼiojin. Kataʼyala kʼaa kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia. Je Énle Niná kʼoatso nga saténgiaa ngatsʼiaa kʼianga nokjoaa (Sant. 3:2). Je Jeobá alikui koyale nga tsín sa̱téngiaa kʼianga kuinókjoaa kʼoa je ndsʼee kʼoati tsínkui koyale (Sal. 103:12-14). Je ndsʼee kao tichjaa xíngiaa mani kʼoa tsjoakená (Mar. 10:29, 30; Juan 13:35). Majinle nga sakʼoa tsínkjoan kʼoasʼin bʼé je énná josʼin nga mená. w19.01 8 párr. 3; 10, 11 párr. 10, 11
Lune 7 sá diciembre
Tikjaʼaitsjain nga sʼa xtisai je xi kisindali (Ecl. 12:1).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tsín choa ñʼai maná nga kʼoanʼia jotso én jebi. Tonga jé Jeobá koasenkaoli nga nda kuijnai kʼoa nga tsjoa sʼe̱ tokuin, ali tsa tokʼiajin nga sʼa xti, koasenkaoli nga nda kuijnai ngantsjai. Nga ngisa nda koa̱njinná jebi, kuila kataʼyaa jméni xi tsakinyakao je chjota israelita nga koan jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Kʼianga jeme kjoaʼasʼen je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, je Niná alikui kʼoakitsole nga ngisa nda sondado katama kʼoa nga ngisa nda katabationda nga koai je kjoajchán (Deut. 28:1, 2). Tosaa kui kʼoakitsole nga katasítjoson je kjoatéxomale kʼoa nga je katasínʼiotʼa (Jos. 1:7-9). Tsakui nichxin kʼoakuixoán nga tsín josʼin tsakinyakao nga kʼoatsakʼinle. Tonga nʼio koanchjénle kjoafaʼaitsjen jebi, nga̱ jé Jeobá tsakasenkao nga kisikinjele je chjota cananeo (Jos. 24:11-13). Kʼianga si̱tjosonlee je Niná machjén nga sʼe̱ná je kjoamakjain. Tsa tjínná kjoamakjain nda kuiyoaa ngantsjai. Kui xi koasenkaoná ndʼaibi tojo koan nichxin kjoatse. w18.12 25 párr. 3, 4
Majte 8 sá diciembre
ʼYá xi koangínchonlaijin. Ji xi tjínli én xi tsjoá kjoabijnachon ngantsjai (Juan 6:68).
Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi tjínkʼa xi tsín sasénle jmeni xi ʼmiya chjotsená xi tʼatsʼe je Biblia. Kʼoati tjínkʼa xi ya fijtakao je xi yátsʼi̱n binyále je Jeobá kʼoa tsa jeje̱ chjota xi batiochjoale je Énle Niná. Totʼatsʼe kjoa jebi nga kisikjinnile je Jeobá kʼoa kao naxinandále (Heb. 3:12-14). Ngisajin nda tsa tosi tonda kisʼele kjoamakjain kʼoa je Jesús kisinʼiotʼa, tojo kisʼin je pastro Pedro. Kʼoa tjínkʼa je ndsʼee xi saʼnda tsín be nga síkjinle je Énle Niná. Je Biblia kui síngósonkao jngo barco xi xin ndiaa fi kʼoa xi tobijbi makjin (Heb. 2:1). Tsakui nichxin tsín toxá kisʼinni nga kisikatío je Énle Niná, tonga kitsjoaʼnde nga koankjinle je Jeobá. w18.11 9 párr. 5, 6
Mixkue 9 sá diciembre
Je naxinandáli kao kjoatsjoa tsjoánganʼio (Sal. 110:3).
Tsa mená nga ngisasa tse si̱xálee je Jeobá, tsakui nichxin koa̱n kjuian je Skuela xi síchjine je xi bakóyason tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Yaa skuela jebi ʼmiyale je ndsʼee kao tichjaa xi ñaki to xále Niná tjíosʼín nga koa̱n ngisasa tse sixá jinnaxinandále Niná. Je xi ya fi skuela jebi tjínnele koai ya jñani si̱kasén kʼianga jekjoetʼale. A tiyondañá kʼianga kjuian je skuela jebi (1 Cor. 9:23). Je choʼndale Jeobá tjotʼaa jmeni xi tjínle, bakó kjoanda kao kjoatsjoacha. Koaan koakoá jebi kʼianga nyaon nyaon kʼianga kuinyakoaa je xi kjaʼaí. Tsa kʼoasʼiaan, sʼeená kjoanyʼán kʼoa tsjoa sa̱tío tokoán (Gál. 5:22, 23). Tojosʼin tiyoaa nga jngó jngoá, tsjoa sa̱tío tokoán kʼiatsa chjénngilee je Jeobá kʼoa tsa tosi tonda je si̱xákoaa (Prov. 3:9, 10). w18.08 27 párr. 16-18
Xipe 10 sá diciembre
Je xi Niná tsakʼékjao, ali bʼasjexinjin chjota (Mat. 19:6).
Tsakui nichxin tjín xi i̱ kuitso: “Kʼiáni nga koa̱n tsjión xínkjín je xi chjotale Cristo ma kʼoa nga koa̱n kuixan ijngokʼani”. Je Jesús i kitso: “Toʼyanibe xi tsjión chjoónle, xi kjaʼaí chjoón bixankao, síchajngitʼale chjoónle. Tsa chjoón xi tsjión xʼinle, xi kjaʼaí xʼin bixankao, kʼoati síchajngitʼale xʼinle” (Mar. 10:11, 12; Luc. 16:18). Jebi kui bakóná nga je Jesús nʼio xkón tsabe je kjoabixan, kʼoa kui xi mele nga kʼoatisʼin jchatokoán tsanda ñá. Kjoachajngi kisʼin ʼyani xi tokjoatjao kitsjion je chjoónle kʼoa tsa xʼinle kʼoa kjaʼaí xi chixankao. Nga̱ ngixko̱n Niná “tojngo yao” mani nga jao. Xi ijngosani, ʼyani xi tokjoatjao kitsjion je chjoónle xkón sʼin kisikʼéjna, nga̱ koanjin kjoachajngi kisʼin. Nga̱ je chjoón xi kinjion tsakui nichxin kjoanʼio chixan ijngokʼa nga kisʼele je xi tsakajngiʼa. Kʼoa tsa kʼoakisʼin joxi jeni kisichajngi. w18.12 11, 12 párr. 8, 9
Bixine 11 sá diciembre
Tosi tonda ya koatejna jñani tisikuinda (Hab. 2:1).
Jmeni xi kitsole Habacuc je Jeobá kui xi nyʼán tsakʼé kon. Kuinga tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼani nga je koasenkao. Ali tsa tokʼiajin nga kʼoakisʼe kon je Habacuc, nga jeki nichxin kʼoakitso nga skóya saʼnda nga kʼoaile kjoañʼai je chjotatsʼen (Hab. 3:16). Jmé xi bakóyaná jebi. Xi títjon, kuinga ntsjaintsjai kʼoétsʼoalee je Jeobá ninga kjoa tibitjatojiaan. Xi majaoni, nga tjínnele kuinóʼya jmeni xi tsoná je Énle kʼoa josʼin bándiaaná je naxinandále. Kʼoa xi majanni, nga kao kjoatsejta chóyaa nga je Jeobá koasenkaoná, kʼoa tsín jao kʼoé tokoán nga kjoaʼaxin je kjoañʼai nga kuichoka nichxin. Tsa chjénngiaa je choa̱le Habacuc, nyʼán sʼe̱ tokoán kʼoa kui xi koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan. Je kjoachoya kui xi koasenkaoná nga tosi tonda sʼe̱ná kjoatsejta, kʼoa je kjoatsejta kui xi koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ tokoán ninga kjoa tjínná. Je kjoachoya xi tjínná basenkaoná nga tsín jao sʼe tokoán nga tsjoánganʼioná je Jeobá (Rom. 12:12). w18.11 15, 16 párr. 11, 12
Xoto 12 sá diciembre
Je xi yánchjín katabʼakjá najño xi nda xi bakinle. Katasʼe i̱tséle kjoasoatakon nga nda katafikao yaole (1 Tim. 2:9).
Jósʼin bekon Jeobá kʼianga xíngiaa nikaténgiaa, xi tsonile, tsa ñá xosʼiaan nga koa̱njngijée je ndsʼee kʼoa tsakuije̱ nga tsín tije Jeobá sixánile. Je Jesús i kitso: “Toʼyanibe xi sikajngi jée jngo ʼndí xi makjainle tʼatsʼan, kjaíla nga ndale tsa jngo la̱jao̱ xi tsʼe molino sʼe̱tʼanʼiongi yásin, kʼoa si̱kʼatjenjin ndáchikon chjota xo kjibe” (Mar. 9:42). Alikui tokjoaská sʼin tsabekon je Jesús kʼianga xíngiaa nikaténgiaa. Kʼoa je Jeobá kʼoati tsín sasénle kʼianga tokjoa male jngo chjota nga kjoafaʼaitsjenle ndsʼe̱ síkaténgi (Juan 14:9). A kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá kao Jesús. Jmé xi bakó jonʼia. Tobʼelañá, tsakui nichxin tsjoachaa jokjoan najño xi chʼakjá kʼoa josoyoaa, tonga tsa sʼe̱jinná nga síkaténgi kʼa ya jinjtín kʼoa tsa kjoajndí ska̱niya jko̱, jméni xi sʼiaan. A to yaoná kjuinñá axo kui kuenta sʼiaan josʼin síkjaʼaitsjen je ndsʼee. w18.11 25 párr. 9, 10
Taingo 13 sá diciembre
Je Satanás i kitsole Jeobá: “A toxkia tíbexkón Niná je Job, chja̱ʼalalai ngayeje jme xi tjínle, a tsílaxó ñaki ngixkuin kuinchja̱ʼaonli” (Job 1:9, 11).
Ánni nga nʼio chjínile nga kixi koaan nga jngó jngoá. Kuinga je Na̱i tíbesin je Jeobá kʼoa kʼoati tíbesinná tsanda ñá. Je ánkje tsʼen jebi alikui kisitjosonle Niná. Chʼaosʼin kisikʼéjna je jaʼaínle Jeobá kʼianga kʼoakitso nga tsín male batéxoma, nga to yaole fini kʼoa nga tsín kixi jmeni xi sʼín. Je Adán kao Eva, jé Na̱i tsakʼaʼénle kʼoa yátsʼin tsakinyále je Jeobá (Gén. 3:1-6). Kʼianga tsakatio ya ʼndenaxóle Edén, je Adán kao Eva koan nga tosi tonda tsakakó tsakai nga tsjoake je Jeobá. Tonga kʼianga yátsʼi̱n tsakasén je Na̱i, je Adán kao Eva, tsakakó nga tsín tsjoake je Jeobá. Nga jejaʼato nichxin, kʼianga tsakʼejna je Job, ijngo kjoa kisʼejnabasen. Kui tsa tjín chjota xi kixi koaitʼale Niná. Xi tsonile, tsa ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le koaitʼanile. Kʼoa je Job kʼoakisʼin (Job 1:8-11). Je Job kixi koan ningalani kʼoati chjotajée koan joni tsa ñá, kuinga tsjoake koanni Jeobá nga̱ kixi kitʼale. w19.02 3, 4 párr. 6, 7
Lune 14 sá diciembre
Ki, tsakaténa ngayije xi tjínle, kʼoa kui tsakatseni (Mat. 13:46).
Kʼianga koa̱njinná jokji chjíle je Énle Niná, je Jesús kui tsakʼéyanajmí tʼatsʼe jngo chjota xi kjoama̱ sʼín xi perla básjai. Kʼianga jngo perla xi nʼio chjíle kisokole, tsakaténaa ngayeje xi tjínle nga tsakatse (Mat. 13:45, 46). Kʼoatisʼinni, kʼianga jeʼyaa xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa kao jmeni xi bakóya je Biblia, nʼio chjí ʼyaa kʼoa kjitʼanangi nikatioá ngayeje jmeni xi tsín sasénle je Jeobá. Tsa tosi tonda chjí jchatokoán tsínjinkʼia si̱kʼéjnaa (Prov. 23:23). Tonga tjínkʼa ndsʼee xi tsín tibechjíni kʼoa síkatío je Énle Niná. Alikui kʼoaiʼndee nga kʼoakatamaa, tosa tosi tonda kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná jotjínni je xi kixi (3 Juan 2-4). Kui xi tsonile nga kui títjon si̱kʼéjnaa kʼoa si̱tjosoán jmeni xi bakóyaná je Énle Niná. w18.11 9 párr. 3
Majte 15 sá diciembre
Kuinga koankjainle, kitsaojen je xjáolao̱ xi nyandaile ya Jericó kʼia nga tsakʼemandaile ñato nichxin (Heb. 11:30).
Je Jeobá kʼoakitsole nga tsín jokatasíkao Jericó. Je xi tjínnele sʼin, kuinga jaon nichxin nga jngó jngó kʼa kʼoetinndaile je naxinandá kʼoa nga ñato kʼa kʼoetinndai je xi mañatoni nichxin. Tsakui nichxin tjínkʼa je sondado xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga to nganʼiole kʼoa nichxinle sicha. Tonga je Jeobá, xi tsakándiaale je chjota israelita, nʼio nda be ánni nga kʼoakitsonile. Ndasʼin kichomani jmeni xi kitsole Jeobá je chjota israelita, kʼoa kui xi kisitaja je kjoamakjainle, kʼoa xi ijngosani, alikui koanchjén nga kiskan kao je sondado xi Jericó tsʼe (Jos. 6:2-5). Jméni xi bakóyaná jme xi koan nga nichxinle chjota israelita. Tsakui nichxin tsín majinyejená ánni nga bʼantjaiya sakʼoani josʼin bándiaaná je naxinandále Niná. Tobʼelañá, tsakui nichxin kʼoatsakixoán ánni nga tableta, tsa teléfono kʼoa tsa kjaʼaísanile xi si̱chjénñá kʼianga chótʼayá nga toñá, kʼianga ʼmiyasoán kʼoa nga feʼee kjoajtínná. Tonga ndʼaibi tiʼyañá nga machjénná. Kuinga machjénsíni nga kjuintjenngiaa jmeni xi tso je naxinandále Niná, ningalani sakʼoa jao sʼe̱ná nga títjon. Kʼianga ʼyaa nga ndasʼin bichómani jmeni xi bʼantjaiyajin, ngisaa matajasa je kjoamakjainná kʼoa ngisaa jtín sʼin biyoaa. w18.10 23 párr. 8, 9
Mixkue 16 sá diciembre
Señor, a kʼoéndaya ngijngokʼalai chjota Israel je kjoatéxoma kui nichxinbi (Hech. 1:6).
Je chjota judío kui xi koanmele nga je Mesías kʼoendajin kjoa xi tjínle. Kʼoa kuinga koanmenile je chjota xi Galilea tsʼe nga rey sʼin kʼoéjnale. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga nʼio nda koatexoma je Jesús. Nga̱ nda koanle kinchja̱yajin, kisindayaa je xi tjíomʼe kʼoa kisikjén je chjota xi baole. Ñandia 5,000 koanni chjota xi kisikjen. Xijekoanni, “tsen koanle Jesús nga mele [chjota] nga kjoaʼaítsoa, nga chjotatítjonle sʼin”, kʼoa kuinga tosa ya nindo kini toje (Juan 6:10-15). Kʼoa nga koannyaonni, nga kicho ya xingoatʼa ndáchikon Galilea, tsakui nichxin likui tikʼoakji tsjoa tjíoni kon je chjota. Kuinga Jesús kʼoakitsosínile je chjotankjín nga kui xá jaʼaini i̱ Sonʼnde nga kuitsoyale xi tʼatsʼe Niná. I kitsole: “Tixáo ali totʼatsʼe je xi bichaa xi fitson, tonga tʼatsʼe je xi bichaa xi tíjnantsjai xi tsjoá kjoabijnachon ngantsjai” (Juan 6:25-27). w18.06 4 párr. 4, 5
Xipe 17 sá diciembre
Alikui skótʼaó je yána̱xo̱ xi chikjan, kʼoa likui sikitsʼao je xka̱ xi totjoʼndi̱ (Is. 42:3).
Je Jesús koanjinle jokoanle je chjota xi ba tjío kon, xi ya mangóson joni “yána̱xo̱ xi chikjan” kʼoa joni “xka̱ xi totjoʼndi̱” xi jeme fitsʼao. Tsakakóni kjoanda, ndʼé koan kʼoa tsejta koan (Mar. 10:14). Ñá alikuikʼia kʼoakjoansʼin koa̱njinná jotjío kon je chjota joni je Jesús kʼoa alikuikʼia kʼoakjoansʼin koakoyalee. Tonga koaan koakolee kjoanda je chjota xi ʼmiyasonlee. Yaa koakoñá jebi josʼin chja̱kaonajmiá, kʼiáni kʼoa jókji tse chja̱kaonajmiá. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota xi negosioyʼai tjínle, je chjota político, kʼoa kao ngʼajko̱le religión alikui kixi jmeni xi sʼín kʼoa totaon tjíobe je chjota (Mat. 9:36). Je chjota alikui tiʼya xi sínʼiotʼani kʼoa tsínle kjoachoya. Kuinga nʼio machjénni nga ndʼé katamaa kʼoa kui én xi nda tso chja̱koaa. Ali tokuijin nga nrʼoéniná je chjota nga tjínná kjoankjíntokon xi tsʼe Biblia, sakʼoaa kuinga nrʼoéni nga bakolee kjoaxkóntokon kʼoa nga mandosinná xi tʼatsʼe. w18.09 31, 32 párr. 13, 14
Bixine 18 sá diciembre
Tsjoa tjíole je xi be nga machjénle tʼatsʼe Niná (Mat. 5:3, TNM).
Kʼoasʼin bakoñá nga machjénná xi tʼatsʼe Niná kʼianga chotʼayá je Biblia, nga nitjosoán je kjoatéxomale kʼoa nga kui títjon nikʼéjnaa xi tʼatsʼe. Tsa kʼoasʼiaan, tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná nga kuitjoson jmeni xi tso je Niná (Tito 2:13). Xi nʼio koasenkaoná nga tsjoa sa̱tío tokoán kuinga miyole Jeobá koaan. Je pastro Pablo itso xi kiski: “Tsjoá tʼaotakon ngantsjai nga tiyokao Nainá [Jeobá]. Ngijngokʼa kʼoaxinngánino tsjoá tʼaotakon” (Filip. 4:4). Kʼianga miyole Jeobá koaan, machjén nga sʼe̱ná je kjoachjine xi tsʼe (Prov. 3:13, 18). Kʼianga tsjoa sa̱tío tokoán ngantsjai, machjén nga tosi tonda si̱tjosoán jmeni xi tso je Biblia. Je Jesús i kitso: “Tsa ʼyanío kjoa jebi, jó tondano tsa kʼoasʼiaon” (Juan 13:17; Sant. 1:25). Tsa kʼoasʼiaan, kui xi koasenkaoná nga taja sʼe̱jna kjoamakjainná kʼoa tsjoa sa̱tío tokoán ngantsjai. w18.09 18 párr. 4-6
Xoto 19 sá diciembre
Je Epafras, síxítíyantsjaile yaole xi tʼatsaon nga bʼétsʼoantjaino (Col. 4:12).
Je Epafras nda tsabexkon je ndsʼe̱ xi ya Colosas tsʼe kʼoa nʼio koankjáojinle xi tʼatsʼe. Ningalani kʼoati kjoa jaʼatojin je Epafras nga ñatjen tsakatioʼya ndoyá kao Pablo, alikui kui tsakʼéchjoale nga kitsjoanganʼiole je ndsʼe̱ xi ngikʼa (Filem. 23). Tosaa tosi tonda tsakasenkao kʼoa kʼoasʼin tsakakóni nga tsjoake koan je ndsʼe̱. Kʼianga bʼetsʼoantjé je ndsʼee nʼio nda binyakao, kʼoa ngisaa tsa jaʼaínle si̱kʼaxkiaa (2 Cor. 1:11; Sant. 5:16). ʼYáni je ndsʼee xi machjénle nga kʼoétsʼoantjé. Tojo kisʼin je Epafras, nʼio nkjín je ndsʼee xi kʼoasʼin bʼétsʼoantjai je ndsʼe̱. Tobʼelañá, je xi ñatjen fi kjoajtín, je familia xi nʼio tse kjoa tjíofaʼatojin, je xi ñʼai male nga kjoéjin jmeni xi sʼin kʼoa tsa jeje̱ xi kui tjíokjántʼakao jmeni xi satíobasenle. Tonga kʼoati machjén nga kʼoétsʼoantjé je xi xínkjín sícha, je xi kjoaxkón faʼatojin kʼoa tsa jñani kjoajchán tjín kʼoa tsa jeje̱ xi ñʼai male tao̱n. Nkjín mani je ndsʼee xi machjénle nga kʼoétsʼoantjé. w18.09 5, 6 párr. 12, 13
Taingo 20 sá diciembre
Tongisa ndani nga kʼoee kaoni tsa nga chjoé (Hech. 20:35).
Je Pablo ali tokuijin xi kitsonile tsa kʼoee je tsojmi xi tjínná, kʼoati kui kinchja̱ni nga si̱nʼioá kon xíngiaa kʼoa nga kuinyakoaa je xi nganʼio machjénle (Hech. 20:31-35). Jmeni xi kitso kʼoa jmeni xi kisʼin je pastro Pablo kui bakóyaná nga kʼoee jmeni xi tjínná, jolani je nichxinná, nganʼioná, nga koa̱nndosinná kʼoa nga koakolee kjoatsjoacha xíngiaa. Je chjotachjine kʼoatso nga tsjoa satío tokoán kʼianga tjotʼaa jmeni xi tjínná. Jngo xo̱n xi kitjo kʼoatso nga kui xi tsjoa batío kon je chjota kʼianga binyakao je xi kjaʼaí. Kʼoati tjín je chjotachjine xi kʼoatso nga tiñá binyakaoñá yaoná kʼianga binyakoaa xi kjaʼaí, nga̱ nda satío tokoán kʼianga kʼoanʼia. Kʼoa tjínsa je chjotachjine xi kʼoatso nga mandaya je chjota xi chʼin tjínle kʼianga ni̱ma̱le nroajinni nga síxá kjoatjao. Alikui tokʼoamaná jebi, nga̱ je Jeobá kʼoatsoná ngantsjai nga kui xi tsjoa báya tokoán kʼianga tjotʼaa (2 Tim. 3:16, 17). w18.08 22 párr. 17, 18
Lune 21 sá diciembre
Alikui kʼoasʼin chósonnilao jñalebe josʼin nga matsen, tonga kʼoasʼin chósonlanandalao jñale xi tjínle kjoakixi (Juan 7:24).
Je én xi tongini kinchja̱ je Isaías xi tʼatsʼe Jesús, itso: “Alikui tokui koaini jme xi skoe̱ni xko̱n kʼianga kʼoendajinle chjota, kʼoa alikui tokui koaini jmeni xi kjuinrʼoé xoño nga koatekjáya. Kʼoa tongóson sʼin kʼoendajinle xi nangi tíjna” (Is. 11:3, 4). Nʼio tsjoánganʼioná je én jebi, nga̱ nʼio bʼasjengi xínkjín je chjota kʼoa tokui fini jmeni xi beni xko̱n. Tonga kʼianga kjoaʼaí je nichxin nga kʼoendajinle chjota je Jesús alikui tokui koaini jmeni xi skoe̱ni xko̱n. Nga chjotajée maa alikui koa̱nná kʼoakjoansʼin jchatokoán je xíngiaa joni je Jesús, kuinga sakʼoa tsín ndasʼin nikʼaxki̱ñá xíngiaa nga̱ tokui mangínñá jmeni xi ʼyaa. Ninga kʼoalani, je Jesús i kitso: “Alikui kʼoasʼin chósonnilao jñalebe josʼin nga matsen, tonga kʼoasʼin chósonlanandalao jñale xi tjínle kjoakixi”. Kui xi kitsonile je Jesús nga tsín tokui kjuinñá josʼin matsen jngo chjota. Je xi mele Jesús kuinga choa̱le kjuintjenngiaa. w18.08 8 párr. 1, 2
Majte 22 sá diciembre
Je xo̱ñui kjuinrʼoé jngo jta̱ je xi kuitso ya jto̱n yándsʼin: “Kui jebi je ndiaa. Ya titsomayao” (Is. 30:21).
Alikui ñaki jta̱le noʼyalee Jeobá nga fákaoná, kui Biblia síchjén. Xi ijngosani, kui nganʼiotsjele Niná bándiaale je choʼnda xi nʼiotʼakon xi nda be xá, nga tosi tonda títsjoáná xi tʼatsʼe Niná tínroani, jolani je xo̱n xi nichjén xi Énle Niná yʼangini, xi faʼaitʼa Internet, je video kʼoa kao grabación (Luc. 12:42). Nʼio tse xi tíbʼainá xi tʼatsʼe Niná nroani. Sínʼio tokoán kʼianga kʼoatso ya Biblia nga jetjínndajinle Jeobá josʼin kjoaʼaxin jmeni xi tísʼín je Na̱i kao jme xi chon sonʼnde. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tosi tonda kuinóʼyalee je Jeobá. Tsa kʼoasʼiaan, chókjoajinná jme kjoa xi kuitjátojiaan ndʼaibi kʼoa kao nichxin xi nroaján. Je Biblia itsoná: “Machjénno nga chókjoajinno, kʼoa kʼianga jesi̱tjoson josʼin mele Niná, tjoéno jmeni xi tongini kitso” (Heb. 10:36, TNM). w19.03 13 párr. 17, 18
Mixkue 23 sá diciembre
Je Jeobá i kitsole Josué: Je choʼndana Moisés jekʼien. Tijnandai ndʼaibi, titjájinndái ya xo̱ngá Jordán, ji kʼoa kao ngatsʼi naxinandá (Jos. 1:1, 2).
Nga nkjín nó nga je Moisés tsakasentítjonle je naxinandá Israel, tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjen je Josué jósʼin naxinandá nga je koasentítjonle (Deut. 34:8, 10-12). Jngo xo̱n xi tʼatsʼe Biblia nchja̱ni, itso kʼianga síkʼaxki̱ Josué 1:1, 2: “Nichxin kjoatse kʼoa kao ndʼaibi, ñʼai male je naxinandá kʼianga bʼantjaiya je xi basentítjonle”. Je Josué tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ñʼai koa̱nle nga je koandiaale naxinandá Israel, tonga jé Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa kitjenngi josʼin tsakándiaale (Jos. 1:9-11). Je Jeobá jngoo ánkje kisichjén nga tsakándiaale je Josué kao naxinandá Israel. Je ánkje jebi jé xi “Én” ʼmile, xi tsonile je ʼNdítjonle Niná (Juan 1:1; Éx. 23:20-23). Jé Jeobá tsakasenkao je naxinandá Israel nga tsín ñʼai koanle nga kitjenngi josʼin tsakándiaale je Josué. w18.10 22, 23 párr. 1-4
Xipe 24 sá diciembre
Jngo libro kichji ya ngixko̱n jñani kisʼetʼa jaʼaínle je xi kʼoasʼin tjíotsokjónke Jeobá (Mal. 3:16).
Je Jeobá be ʼyani xi kao kjoatsjoa síxále kʼoa yaa bʼétʼa je jaʼaínle ya “libro” xi kijnale. Tsa mená nga ya sʼe̱tʼa je jaʼaínná ya “libro” xi kijnale Jeobá tjínnele kʼoasʼiaan jmeni xi tso Malaquías. Kʼoatso nga tjínnele kuijkónchaa je Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan je jaʼaínle. Tsa kjaʼaí xi kʼoétsʼoalee, je Jeobá sichajon je jaʼaínná ya libro xi tíkijnale (Éx. 32:33; Apoc. 3:5). Kʼianga bʼaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa nga mangínsʼenngindá tojngokʼa kʼoanʼia. Tonga alikui xi tsonile nga tokʼoabixoán nga mená si̱tjosonlee je Niná. Nga mená je Jeobá kjuintʼalee kʼoa nga mená choʼndale koaan, machjén nga nyaon nyaon koakoá nga nitjosonlee (1 Ped. 4:1, 2). w18.07 23, 24 párr. 7-9
Bixine 25 sá diciembre
Si̱kʼéjnaa je xi títjon kichotʼayá xi tʼatsʼe Cristo, kjuintítjoán josaʼnda nga koa̱nsonná (Heb. 6:1).
Jebi alikui xi tsonile nga tosasa sʼe̱niná kjoafaʼaitsjen, tjínnele nga ntsjaintsjai chótʼayá. Kʼianga jengisa sʼe̱ná kjoafaʼaitsjen, chjine koaan kʼoa ngisaa jchaa jme xi sʼiaan. Kuinga nyaon nyaon kʼoéxkiasíñá je Biblia (Sal. 1:1-3). A kʼoasʼin tjínndajinná nga nyaon nyaon bʼexkiaa. Kʼiatsa kʼoanʼia koasenkaoná nga ngisa koa̱njinná je kjoatéxomale Niná kao kjoafaʼaitsjen xi tsjoá. Je kjoatéxoma xi ngisa tjínle kjoandosin kui kjoatsjoacha. Je Jesús i kitsole je chjotatjenngile: “Kʼuisʼin skoe̱ ngatsʼi nga jon nío chjotana, tsa kʼoasʼin matsjoachao xíngio” (Juan 13:35). Je Santiago, xi ndsʼe̱jon koanni je Jesús, “kjoatéxoma xi ngʼa” tíjna kitsole (Sant. 2:8). Je Pablo i kitso: “Je xi síjngo kjoatéxoma, jé xi kjoatjaocha” (Rom. 13:10). Je Biblia kʼoatso nga “kjoatjaocha” je Niná (1 Juan 4:8). w18.06 19 párr. 14, 15
Xoto 26 sá diciembre
Jé xokisʼin nga tsín tinda kisʼeni kon, kʼoa alikui tinda kisikjaʼaitsjenni jmeni xi kitso (Sal. 106:33).
Ningalani je Jeobá xi kisijtile je chjota israelita, jé Moisés xi tsín tinda kisʼeni kon. Nga tsín koanle kiskoéxkó yaole tsín kisikjaʼaitsjen josʼin kuichomani jmeni xi kitso. Je Moisés alikui tije Jeobá kiskotsennile, xi tsonile, alikui tije kuenta kisʼinni. Ngisaa kui kini jmeni xi kisʼin je xi kjaʼaí. Nga títjon, kʼianga nandá kisijé je chjota israelita, koanle jokisʼin je Moisés (Éx. 7:6). Tonga nga koanskanni, tsakui nichxin jelikui tikichokjoajinnile nga nʼio xíjin koan je naxinandá. Tsakui nichxin kui ngisa kisikjaʼaitsjen jokisʼe kon tikʼoajinni nga je Jeobá kʼoasjengʼa. Tsa kisatengi je Moisés, jngo profeta xi kixi koan, kui xi tsoyaná nga kʼoati koaan tsanda ñá kʼiatsa tsín si̱kuindaa yaoná. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati tochoasa chale nga kjoaʼaí je sonʼnde chjotse (2 Ped. 3:13). Kui xi mená ngatsʼiaa nga ya kuiyoaa. Tonga machjén nga kuenta sʼiaan je Jeobá kʼoa nga kui kʼoasʼiaan ngantsjai jmeni xi mele (1 Juan 2:17). w18.07 15 párr. 14-16
Taingo 27 sá diciembre
Kinikinjelao je na̱i (1 Juan 2:14).
Je Na̱i alikui koa̱nle kʼoenená nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín mená (Sant. 1:14). Nʼio nkjín chjota xi kui kʼoasʼín jmeni xi mele je Na̱i. Tonga kʼianga jemajinle jngo chjota jotjínni je xi kixi, tjínnele skoéjin ʼyáni xi koaitʼale, a jé Jeobá axo jé Na̱i (Hech. 3:17; 17:30). Tsa ñaki kʼoatjín tokoán nga je Niná mená si̱tjosonlee, alikui kʼoakoa̱nle je Na̱i nga sikinroajen tokoán ninga tojmeni xi sʼin (Job 2:3; 27:5). Kʼoati tjínsa jmeni xi tsín koa̱nle kʼoasʼin je Na̱i kʼoa kao ánkje tsʼen. Tobʼelañá, alikui jña kʼoatso je Biblia tsa koa̱nle skoe̱ jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjío je ni̱ma̱ná. Tojé Jeobá kao Jesús xi male kʼoasʼín (1 Sam. 16:7; Mar. 2:8). Tsa kʼoasʼin kuinókjoaa kʼoa kui kʼoasʼiaan jmeni xi mele Jeobá, alikui tsjoáʼnde je Jeobá kʼianga jme xi sikaoná je Na̱i (Sal. 34:7). Tjínnele jchaa je kontraná, tonga alikui koa̱n nga kuijkónlee. Ningalani chjotajée maa, koaan si̱kinjelee je Na̱i nga̱ jé Jeobá koasenkaoná. Kʼiatsa kuiyotajalee je Na̱i koa̱nngatʼaxin (Sant. 4:7; 1 Ped. 5:9). w18.05 26 párr. 15-17
Lune 28 sá diciembre
Je Jeobá tintsjai tojmeni xi sʼiain, kʼoa jmeni xi tibʼendajin ndasʼin kuichotsjoá (Prov. 16:3).
Cha̱niyalai jkui kʼiatsa nʼio kjin jñani tiʼmi kʼoa nʼio tjínle kjoandosin jme xá tiʼmini. Ya jñani bitjo carro nʼio nkjín carro tjín, tonga kui carro chjoai xi ya koaikaoli jñani tiʼmi. Alikuijin kui kʼuínkin je carro xi xin ʼnde tífi. Jebi mangóson kao jmeni xi sʼín je xti nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Nʼio nkjín koya jmeni xi tjínnele skoéjin nga sijchá yaole. Tonga tsa be jmeni xi mele sʼin, ngisajin choa ñʼai koa̱nle nga skoéjin jmeni xi sʼin. Jméni xi tjínnele sʼin je xi sʼa xti nga tsjoa koaya kon je Jeobá. Jebi kui xi tsonile nga tjínnele kuenta sʼin ngantsjai, jolani jmeni xi skótʼaya, jme xá xi sʼin kʼoa tsa sʼe̱le familia. Kʼoati tjínnele kʼoenele yaole nga kuichotjenngi je xále Niná. Je xti xi je Jeobá síxále, ñaki kʼoabatío kon nga je Jeobá sichikontʼain kʼoa nga nʼio ndasʼin koatio nga koa̱nskanni. w18.04 25 párr. 1-3
Majte 29 sá diciembre
ʼNdínaa. Nʼio tse kjoaba tinikʼéjnajin ni̱ma̱na, nga̱ jexin kʼuín (Juec. 11:35).
Je Jefté kisitjoson jmeni xi kitso kʼoa yaa kisikasén tsotile ya Siló nga ya kisíxá ya ndʼianajñole Jeobá (Juec. 11:30-35). Ñʼaijin koanle je Jefté nga kʼoakisʼin, tonga ngisajin ñʼai koanle je tsotile. Ninga kʼoalani, kisitjoson jmeni xi kitso je nʼaile (Juec. 11:36, 37). Kʼoa nga tojngo koanni je tsotile Jefté alikui tiʼya ntje̱ sʼe̱nile xi jaʼaínle kʼoa̱, tsín koa̱n kuixan kʼoa tsín koa̱n sʼe̱le xti. Nʼiojin koanchjénle nga ʼya xi kisinʼiojin. Je Biblia itso: “Kʼoa costumbre koan ya naxinandá Israel: Nga xki̱ nó xki̱ nó je xtiyánchjín israelita kisíxatʼa nga kisinʼiojin je tsotile Jefté je galaadita, ño nichxin nga xki̱ nó” (Juec. 11:39, 40). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjotale Cristo xi tjíotoje kʼoa xi ngisa tse nichxin síkʼayale je xále Niná, machjén nga kʼoati kʼuínlee nga nda tjíosʼín kʼoa si̱nʼioá kon (1 Cor. 7:32-35). w18.04 17 párr. 10, 11
Mixkue 30 sá diciembre
Je ánkje tsín kisikuinda xátítjonle, kitsjionkon ʼndele (Jud. 6).
Nʼio nkjín mani je ánkje xi je Na̱i kitʼale. Kʼianga kjesa faʼaijin je Jtsínʼio, je Na̱i nkjín ánkje tsakinyáskále nga chjota kisikʼóya yaole kʼoa nga yánchjín tsakjayokao. Kʼoa nga kʼoakisʼin je Na̱i, je Biblia kʼoatso nga janya niño xi tjío ngʼajmi kiskenʼndó (Gén. 6:1-4; Apoc. 12:3, 4). Kʼianga kisikatío ʼndele ya ngʼajmi je ánkje jebi, kitsjoaʼnde nga je Na̱i tsakatéxomale. Tonga je ánkje tsʼen jebi ñaki ndasʼin tjíondajinle josʼin tjíosíxá. Je Na̱i kui kjenngi josʼin tjínndajinle je Chjotaxále Niná kʼoa jo rey sʼin bekon yaole. Títsjoále xá je ánkje tsʼen nga tjíobatéxoma ngakjijnda sonʼnde (Efes. 6:12). Nga tjínndajinle je Na̱i josʼin batéxoma, kui síchjén kʼianga bánentsja je chjotaxá sonʼnde. w18.05 23 párr. 5, 6
Xipe 31 sá diciembre
Kʼoasjengʼaña je Jeobá, je xi tsjoána kjoafaʼaitsjen. Kʼoa je kjoafaʼaitsjenna síkixiyandana nga manjio (Sal. 16:7).
Nga nda chjota je Jeobá kʼoa nga tsjoakená, sakʼoaa batekjáyaná. Je David tsabechjí nga tsakatekjáyale je Jeobá. Je David kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kitsole je Jeobá kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen joni je. Kitsjoaʼnde nga kui kjoafaʼaitsjenle Jeobá tsakándiaale nga ngisa ndasʼin kikao yaole. Tsa kʼoati sʼiain tsanda ji, ngisaa tsjoacha koai̱n je Jeobá kʼoa ngisaa koa̱nmeli si̱tjosonlai. Xi ijngosani, taja sʼe̱jna je kjoamakjainli. Jngo tichjaa xi Christin ʼmi, i kitso: “Kʼianga kotʼaya kʼoa sikjaʼaitsjenjian jmeni xi bʼexkia, ñaki kʼoasʼe tokoan nga an kiskina je Jeobá”. Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjain josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá, tsjoáli je kjoankjíntokon kao kjoamajintokon xi machjénli nga kʼoasʼin jchatokuin jmeni xi tjín sonʼnde josʼin be je. Kui xi mele nga jchai jmeni xi ngisa chjíle, nga nda chjoéjin jmeni xi sʼiain kʼoa nga tsín kuinókjuin tʼatsʼe nichxin xi nroaján (Is. 26:3). w18.12 26 párr. 9, 10