Noviembre
Taingo 1 sá noviembre
Je xi kjen je nioxtila kʼoéjnakon ngantsjai (Juan 6:58).
Kʼianga je Jeobá nixálee kui kjoachoya tjínná nga koa̱n sʼe̱ná jmeni xi kisicha je Adán kao Eva, jolani nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin. Je Adán kao Eva alikui nʼio tsjoake koan je Niná, kuinga tsín je kisixánile. Ninga kʼoalani, je Niná kitsjoaʼndele nga tsakatiokon kʼoa nga kisʼele xti, kʼoa kitsjoaʼndele nga je kiskoejin josʼin sijchá. Tochoatsee jaʼato nga tsaʼyale nga tsín ndasʼin kichomani nga toje tsakʼa yaole je Adán kao Eva. Nʼio chini koan nga kʼoakisʼin. Je tile xi majchínga tijé kisikʼienni je tindsʼe̱, kʼoa nga jeki nichxin je chjota nʼio tsʼen koan kʼoa to yaole kini (Gén. 4:8; 6:11-13). Tonga je Jeobá tsakʼéndajin josʼin koa̱n kʼoasjentjai je ntje̱le Adán kao Eva xi mele nga je sixále (Juan 6:38-40, 57). Jebi kui xi bakóná nga tsejta je Jeobá kʼoa nga tsjoakená. Kʼianga jchasai xi tʼatsʼe Jeobá, sa tsjoacha sa tsjoachaa koai̱n. Alikuijin kʼoasʼiain jokisʼin je Adán kao Eva, tosajin ñaki kʼoakʼoaí tokuin nga je Niná si̱xálai. w19.03 2 párr. 3; 4 párr. 9
Lune 2 sá noviembre
Katamajinno jomale xíngio (1 Ped. 3:8, TNM).
Si̱jinlee yaoná jme kjoa xi tjíofaʼatojin je familianá kʼoa kao je ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Katamandosinná je xi sʼa xti, xi chʼin tjíobʼetʼale, xi jetjínle nó, kao je xi xínkjín kisicha. Chjónangilee jósʼin tjíoni kʼoa nda kuinóʼyalee jme xi kuitsoná. Koakolee nga majinná jme kjoa xi tjíofaʼatojin, kʼoa kʼoakʼuínlee nga koa̱n kuinyakoaa. Kʼianga kʼoanʼia, bakoñá nga tsjoacha kjoaixiaa je ndsʼee (1 Juan 3:18). Kʼianga kuinyakoaa je xíngiaa, machjén nga chósonnilee jme xi kʼuínlee, nga̱ kjaʼaí kjaʼaí nʼia nga jngó jngoá. Tjínkʼa xi tsín ñʼai male nga bʼéyanajmí jme kjoa xi tjíofaʼatojin, tonga tjínkʼa xi tsín tso kon nga kʼoatso jotjío kon. Ninga mená kuinyakoaa, alikuijin kui chjónangilee jmeni xi tsín tso kon nga kʼoakuitso (1 Tes. 4:11). Kʼianga ʼya xi kʼoeyanajmíná jotjín kon, ninga tsín sa̱sénná ñá josʼin síkjaʼaitsjen, machjén nga si̱jinlee yaoná jomale. Kuinga ngasin nganda kuinóʼyanilee kʼoa tsín toñá kuinókjoaa (Mat. 7:1; Sant. 1:19). w19.03 19 párr. 18, 19
Majte 3 sá noviembre
Kuinga nʼio kitsokjonña (Neh. 2:2).
Jméni xi koasenkaoná nga tsín kuinókjoaan kʼianga kʼoee je énná. Kuila kataʼyaa choa̱le Nehemías, je xi ya kisixákao jngo rey xi nʼio tse nganʼio kisʼele. Kʼianga kisʼejinle nga tsín tísʼendaya je xjáo xi kjindai naxinandá Jerusalén kao xo̱ntjoale ba kisʼe kon (Neh. 1:1-4). Nʼiojin kitsokjon je Nehemías kʼianga kʼoakitsole je rey nga katatsoyale ánni nga ba tjínni kon. Tokjoan tsakʼétsʼoale Jeobá, kʼoa xijekoan, je Nehemías kʼiaa kitsoyale je rey jmeni xi tísíkjáojin. Nga kʼoakisʼin je rey tsakasenkao je naxinandále Niná (Neh. 2:1-8). Nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná je Nehemías. Nʼio tjínle kjoandosin nga tongini kʼoétsʼoaa kʼianga kjesa nokjoajián. Kʼoa si̱kjaʼaitsjenla je choa̱le Jonás. Kʼianga kʼoakitsole je Jeobá nga ya Nínive katafi, nʼio kitsokjon kʼoa tosaa toxin ndiaa ki (Jon. 1:1-3). Tonga jé Niná tsakasenkao nga kitjosonle je xá xi kisʼenele kʼoa jmeni xi kitso nʼio tsakasenkao je naxinandá Nínive (Jon. 3:5-10). Je choa̱le Jonás kui tsoyaná kʼianga je Jeobá koasenkaoná ninga nʼio nokjoaan. w19.01 11 párr. 12
Mixkue 4 sá noviembre
Niʼyajin xi kisikʼéjna niʼyale xi totʼatsʼan, xi totʼatsʼe je énndana, xi tsín ngisa nkjín ya kʼoatjín kʼoaile ndʼaibi, kʼoa nichxin xi kjoaʼaí sʼeele kjoabijnachon ngantsjai (Mar. 10:29, 30).
Kʼianga kʼoanʼia jmeni xi tso je Biblia, bʼantjaiyaa josʼin biyoaa kao je xíngiaa. Nga̱ je Jesús i kitsole je Jeobá xi tʼatsʼe chjotatjenngile: “Tikatíondatsjai xi totʼatsʼe kjoakixili. Jé énli xi ñaki kjoakixi” (Juan 17:17). Nga “tikatíondatsjai” tso je Biblia kʼoati “tʼaxin tikatiui” sʼin tsoyanile. Kʼianga kui xi kixi tjín kʼoanʼia, tʼaxin biyolee je sonʼnde. Je chjota kjaʼaísʼin bekonná kʼianga kʼoanʼia jotso je Biblia. Ninga tsín mená nga kʼoakoa̱n, tonga je miyoná kʼoa kao je xíngiaa síkjinná kʼoa saʼnda batiochjoa nga Énle Niná chotʼayá. ʼYañá nga toxá kʼoakoa̱nni, nga̱ je Jesús i kitso: “Je xi kontrale chjota, tijeni xi tjío ya ndʼiale” (Mat. 10:36). Tonga kʼoati kitso nga tse kjoanichikontʼain so̱kóná kʼianga kui kjoásjee je xi kixi. w18.11 6 párr. 11
Xipe 5 sá noviembre
Ngatsʼi chjota xi li judíojin xi chjotale Cristo tsjoá kjoanda (Rom. 16:4).
Je pastro Pablo nʼio tsabechjí je ndsʼe̱ kʼoa yaa tsakakóni jmeni xi kitso xi tʼatsʼe. Tobʼelañá, kitsjoale kjoanda Niná ngantsjai xi tʼatsʼe ndsʼe̱. Kʼoa kʼianga kiski carta kʼoakitso jokji tsjoake koan. Ya Romanos 16:1-15 kanñato mani xi kisikʼaxki̱ jaʼaínle. Kisikʼaxki je Priscila kao Áquila kʼoa kʼoakitso nga me kinikʼien xi totʼatsʼe. Kʼoati kisikʼaxki̱ Febe, kʼoa kʼoakitso nga nʼio nkjín ndsʼee tsakasenkao, saʼnda tsakasenkao je Pablo. Kuinga nʼio ndasʼin kinchja̱ni Pablo xi tʼatsʼe ndsʼee jebi, nga kʼoasʼin nʼio nda kisixále Niná. Ningalani be Pablo nga sakʼoa saténgi je ndsʼe̱, kui kisikʼaxki̱ jmeni xi nda kisʼin. Kʼoa nga kisʼexkia carta jebi ya jinjtín nʼiojin tsjoa kisatio kon je ndsʼee kʼianga kinrʼoé jmeni xi kitso Pablo xi tʼatsʼe, kʼoa ngisajin koanmiyosa. A kʼoanʼia jokisʼin Pablo, a bʼailee kjoanda je ndsʼee xi tjío ya jinjtín tsa jme xi ndatjín kasʼín kʼoa tsa jme xi katso. w19.02 16 párr. 8, 9
Bixine 6 sá noviembre
Kixi koa̱n (Job 27:5).
Nga chjotajée maa, tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toje chjota xi tsje xi koa̱n kixi koaitʼale Niná. Tonga mai. Je Jeobá alikui kui kotsenle je jéená. Je Biblia itso: “Kʼiatsa tokuilani je jée xi kuenta sʼiain, ji Jah, ji Jeobá, ʼyáni xi koa̱n koase̱nkixi” (Sal. 130:3). Je Jeobá bení nga chjotajée maa kʼoa tíjnandaa nga síchatʼaná (Sal. 86:5). Be jokji tjen bichó nganʼioná kʼoa alikui kui síjéná jmeni xi tsín kʼoakoa̱nná (Sal. 103:12-14). Je xi machjénná nga kixi koaan kui je kjoatsjoacha. Tjínnele tsjoacha koaan je Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱ná kʼoa kixi kjuintʼalee. Tsa kʼoasʼiaan ninga kjoa kuitjátojiaan, kixi kjimaa (1 Crón. 28:9; Mat. 22:37). ʼYañá nga kixi je kjoatéxomale Niná kʼoa kui xi mená nga tsjoa sʼe̱ kon je Jeobá. Nga tsjoachaa je Jeobá kui xosíkaoná nga je títjon nikʼéjnaa kʼianga jme xi nʼia, kʼoa kʼoasʼin bakoñá nga kixi timangíntʼalee. w19.02 3 párr. 4, 5
Xoto 7 sá noviembre
Tikuindai je ni̱ma̱li (Prov. 4:23).
Matajaa je kjoamakjainná kʼianga ʼyaa nga ndasʼin bichómani nga kui kʼoanʼia je xi kixi tíjna (Sant. 1:2, 3). Nda satío tokoán kʼianga xtile tsoná je Jeobá kʼoa tosi tonda nitjosonlee (Prov. 27:11). Nga jme kjoa xi bitjatojiaan yaa bakoñá nga tsín jao tjín tokoán nga tinixálee (Sal. 119:113). Bakoñá nga ñaki kao ni̱ma̱ná tsjoachañá je Jeobá kʼoa nga ñaki kʼoatjío tokoán nga si̱tjosoán je kjoatéxomale kʼoa nga kʼoasʼiaan josʼin mele (1 Rey. 8:61). Nga chjotajée maa, sakʼoaa saténgiaa. Kʼianga kʼoama, si̱kjaʼaitsjenjiaan je choa̱le rey Ezequías. Kʼianga kisokojéele kʼoakoannile, kʼoa tosi tonda je Jeobá kisixále kao ngayeje ni̱ma̱le (Is. 38:3-6; 2 Crón. 29:1, 2; 32:25, 26). Alikui kʼoaiʼndelee je Na̱i nga sikitsón je kjoafaʼaitsjenná. Si̱jéle je Jeobá nga katatsjoáná jngo ni̱ma̱ xi sítjoson kʼoa nga katabasenkaoná nga kixi kjuintʼalee (1 Rey. 3:9; Sal. 139:23, 24). w19.01 18, 19 párr. 17, 18
Taingo 8 sá noviembre
Kʼoaitʼantsjailee Niná kjoatjao xi joni njín xi sʼejten, nga nda chʼasjenía Niná, xi tsoni, énle ndsoʼbaa xi síkixiya tʼatsʼe (Heb. 13:15).
Kʼianga bʼé énná ya jinjtín basenkaoná (Is. 48:17). Xi títjon, tsa kʼoakʼoé tokoán nga kʼoee je énná, ndajin chótʼayá jmeni xi kjoaʼa ya kjoajtín, ngisajin nda koa̱njinná je Énle Niná kʼoa ngisajin nda si̱tjosoán jmeni xi tsoyaná je Niná. Xi majaoni, ngisajin tsjoa sʼe̱ tokoán ya kjoajtín, nga̱ ngisajin nda koa̱njinná jmeni xi kjoaʼa. Kʼoa xi majanni, kʼianga nikʼayalee nichxin nga tongini chotʼayá ngisaa sʼejintokoán je én xi bʼé. Je Jeobá sasénle kʼianga bʼé énná. Alikui jao tjín tokoán nga nrʼoéná je Jeobá kʼoa nʼio bechjí kʼianga bʼé je énná ya jinjtín ninga ñʼai maná (Mal. 3:16). Je Jeobá kʼoasʼin bakóni nga chjí be jmeni xi nʼia kʼianga síchikontʼainná (Mal. 3:10). Kuinga machjénni nga kʼoee énná ya jinjtín. w19.01 8 párr. 3; 9, 10 párr. 7-9
Lune 9 sá noviembre
Chʼaocha katamao xi chʼaotjín, nʼio tangíntʼalao xi ndatjín (Rom. 12:9).
Josʼin bekonná je Jeobá yaa bakóni nga nʼio chjine. ʼNdele nga nʼio nkjín kjoatéxoma tsjoáná, kao kjoatsejta bakóyaná nga si̱tjosoán je kjoatéxomale. Kui xi mele nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi nroatʼa Biblia kʼoa nga jtichaa katamaa xi chʼaotjín. Jngo choa̱ josʼin bakóyaná kui jmeni xi kitso je Jesús ya jngo jko̱nindo, nga kui kinchja̱ni tʼatsʼe jmeni xi jée ska̱nijinná (Mat. 5:27, 28). Kʼianga jekoatexomaná je Jesús ya sonʼnde chjotse, tosi tonda koakoyaná nga kʼoasʼin jchatokoán je xi ndatjín kao xi chʼaotjín josʼin bekon je (Heb. 1:9). Koasenkaoná nga chjotatsje koaan kʼoa nga tsje sʼe̱ je kjoafaʼaitsjenná. Nga kʼia alikui ʼya xi tikoa̱njngíjéeni kʼoa alikui tijme kjoa sʼe̱ni. Nga kui nichxin, je Jeobá tsjoáli je kjoandái xi tongini kitso (Rom. 8:21). Tonga alikui xi tsonile nga totjóʼndená kʼoasʼiaan tojmeni xi mená, nga ndái sʼin kuiyoaa tokʼiaa tsa je Niná chjénngilee (1 Juan 4:7, 8). w18.12 23 párr. 19, 20
Majte 10 sá noviembre
Tjínnele kʼoenda je xo̱n xi tsjiónni xínkjín kʼoa kʼaonsje je ndʼiale (Deut. 24:1).
Je chjota israelita koan kitsjion xínkjín tsa je xi xʼin tsabe nga “tsín kixi tíjna” jmeni xi kisʼin je chjoónle. Je kjoatéxoma alikui kʼoakitso jmé kjoanni xi kinchja̱ni nga “xi tsín kixi tíjna” tso, tonga alikuijin tsa tosʼa choa kjoa jmeni xi kisʼin, kuijin je xi chʼaosʼin kisikʼéjna (Deut. 23:14). Tonga kʼianga nichxinle Jesús nkjín chjota judío xi totjín totjen kjoa kitsjionni xínkjín (Mat. 19:3). Ñá alikui mená kʼoasʼiaan. Kʼianga nichxinle je profeta Malaquías, je chjota tsakʼanachale je yánchjínle kʼoa kitsjion, tsakui nichxin kui xi koanmele nga jngo xi sʼa tsoti kuixankao xi tsín je Jeobá bexkón. Je Malaquías kʼoakitso jósʼin kisikjaʼaitsjen je Jeobá tʼatsʼe jebi. I kitso: “Jtike̱ña nga tsjion xínkjín je chjota” (Mal. 2:14-16). Jebi mangóson kao jmeni xi kitso je Niná xi tʼatsʼe kjoabixan saʼnda nga títjon, nga je xi xʼin “jé chjoónle kʼoéjnakao kʼoa tojngo yao koa̱nni” (Gén. 2:24). Je Jesús kʼoatisʼin kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe kjoabixan joni Nʼaile kʼianga i̱ kitso: “Je xi Niná tsakʼékjao, ali bʼasjexinjin chjota” (Mat. 19:6). w18.12 11 párr. 7, 8
Mixkue 11 sá noviembre
Nʼio tse xi majchá, tonga tochoa mani xi síxá (Mat. 9:37).
Tjínkʼa je ndsʼee xi kao kjoatsjoa fi jñani xin ʼnde nga fitsoyason. Kʼoatisʼin síkjaʼaitsjen jokitso je Isaías kʼianga i̱ tso xi kiskonangi je Jeobá: “ʼYáni xi sikasén kʼoa ʼyáni xi koaingajaoná”. Kʼoa je Isaías i kitso: “I tijna. An tikasénnái” (Is. 6:8). A kʼoati tiyondaa tsanda ñá nga kʼoainganʼioá jme xá xi tjín jinnaxinandále Niná. Kʼianga kui kinchja̱ni je Jesús nga sa̱kóyason kʼoa nga chjotale si̱koaa je chjota, i kitso: “Tʼetsʼoalao tsokʼoa je Nainá xi tsʼe je xi kjimajchábe, nga katasíkasén chjota xi síxá xi tʼatsʼe xi majchále” (Mat. 9:38). A koaan nga precursor sʼin si̱xá jñani ngisa machjén je xi tsoyason. Axo koaan kuisenkoaa tsa ʼyani nga koa̱n kʼoasʼin sixá. Nʼio nkjín ndsʼee xi precursor sʼin tjíosíxá ya ʼnde jñani ngisa machjén je xi tsoyason. A tjínsa josasʼin koa̱n si̱xálee je Niná. Tsa kʼoasʼiaan, nʼiojin tsjoa sa̱tío tokoán. w18.08 27 párr. 14, 15
Xipe 12 sá noviembre
Ali kjoanyinájin nimetakon. Tʼejngo takon kao xi jetjínno (Heb. 13:5).
Ya Evangelio tsoya josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tʼatsʼe tsojmi xi tjín sonʼnde. Je José kao María alikui nʼio tse tao̱n kisʼele, tonga jé kiskoejin Jeobá nga kisijchá je ʼNdíle i̱ Sonʼnde (Lev. 12:8; Luc. 2:24). Kʼianga kitsin je Jesús, je María “yaa tsakájnaya kaxa̱ xi kjenya cho̱ nga̱ tsín ʼndejin xi tʼatsʼe jña nga ma sikjáya chjota” (Luc. 2:7). Tsa jelani Jeobá xi kʼoasʼin koanmele, alikuijin ñʼai koanle nga tsakásjai jngo ʼnde jñani nda chon kʼianga kitsin je ʼNdíle. Je xi ngisa koanmele kuinga je sijchá ʼNdíle i̱ Sonʼnde je chjota xi je bexkón. Kʼianga chotʼayajiaan jebi, majinná josʼin bekon Jeobá je tsojmi xi tjín sonʼnde. Tjínkʼa je xijchá xi kʼoatsole je xtile nga nkjín tsojmi katasʼele, ninga tsín tindasʼin koationi xi kao Niná. Tonga je xi ngisa mandosinle je Jeobá kuinga ndasʼin kuiyoaa kao je. Kʼoa ñá, a kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá. w18.11 24 párr. 7, 8
Bixine 13 sá noviembre
Nʼio tsjoa tjínle je naxinandá xi Ninále mani je Jeobá (Sal. 144:15).
Tʼatsʼe Jeobá nroani je kjoatsjoa, kʼoa kui xi mele nga tsjoa sa̱tío tokoán, kʼoa nkjín koya tjínni anni nga tsjoa satíoni tokoán (Deut. 12:7; Ecl. 3:12, 13). Tonga nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, alikui choa ñʼai maná nga tsjoa satío tokoán. Ánni. Kuinga kjoa bitjatojiaan. Tobʼelañá, tsa xáná si̱chaa, tsa tsjión xínkjín xi jechixán, tsa xíngiaa kuichonsjejin naxinandále Niná, tsa jngo xíngiaa kuiyá, tsa kjoa tjínná kao je familianá, tsa skoe̱sinná je xi ñatjen nixá, xi ñatjen mangián skuela, tsa chjota koaitjenngikená kʼoa tsa ndoyá cha̱niná. Kʼoati tsín tsjoa sʼe̱ tokoán tsa táo chʼin tjínná kʼoa tsa depresión tjínná. Tonga je Jesucristo, xi tsjoa tjínle kʼoa “xi ngʼa kjoatéxoma tjínle”, kui xi mele nga sinʼio kon je chjota kʼoa nga tsjoa katasatíole (1 Tim. 6:15; Mat. 11:28-30). Kʼianga kinchja̱ya Jesús ya jngo jko̱nindo, nkjín koya kisikʼaxki̱ jmeni xi tsjoa koaya tokoán ninga sakʼoa kjoa kuitjátojiaan nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. w18.09 17 párr. 1-3
Xoto 14 sá noviembre
Ali yaonojin bichalao kʼoa ali bʼejonjion ntsja̱no xi tʼatsʼe jngo kʼien (Deut. 14:1).
Tjínkʼa xi choa ñʼai male nga síkatío je costumbrele kʼianga jebe xi tʼatsʼe Niná (Prov. 23:23). Tonga tjínkʼa xi nʼio ñʼai male. Tsakui nichxin kuinga tsín síkatíoni nga̱ tsín mele nga chʼao kuitsole xínkjín, xi ñatjen síxá kʼoa kao xi miyole mani. Kʼoa ngisaa tiñʼai mangánile nga tsín tisʼuí bʼasjenile je ʼndíkʼienle josʼín je xínkjín. Je choa̱le ndsʼee xi nʼiojin kjima koasenkaoná nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá. Jméni xi kisʼin je chjota xi ya tsʼe Éfeso kʼianga jechjotale Cristo koan. Je Biblia itso: “Jaʼaikao librole tjíobaká ngixko̱n ngatsʼi. Tsakʼasje kuenta jo tjín chjíle xo̱n xi tsakaká. Koansjaile nga ñachante jmi chjíle ngayije” (Hech. 19:19, 20). Je chjotale Cristo jebi tsakaká je librole ninga nʼio tse tao̱n tsakʼéngi, tonga tsee kjoanichikontʼain kitsjoale je Jeobá nga kʼoakisʼin. w18.11 7 párr. 15, 16
Taingo 15 sá noviembre
Kʼianga jetsakatendai yaole ngatsʼi, je naxinandá yaa tsakatio jñani tjío je ndʼianajño saʼnda nga koanndaya je chjota xi xʼin (Jos. 5:8).
Kʼianga to chriankʼia jaʼatojin xo̱ngá Jordán je naxinandá Israel ya chrian Jericó, je Josué jngo chjota kisatejin xi jngo espada yʼatonntsja. Tokʼoakoanle je Josué kʼianga kʼoakitsole nga je xi séjnatítjonle “je chjotakjoajchánle Jeobá” (Jos. 5:13-15). Je ánkje kʼoakitsole je Josué jmeni xi tjínnele sʼin kʼianga tjoéle je naxinandá Jericó. Tsakui nichxin tsín koanjinle nga títjon je Josué jmeni xi tsakʼinle. Tobʼelañá, je Niná kʼoasʼin tsakʼéne nga tjínnele jtíndai yaole je xi xʼin. Tonga nkjínjin nichxin koatiokjáya kʼoa tsínjin tikoa̱n skaanni (Gén. 34:24, 25; Jos. 5:2). Tochajinle kui kisikjaʼaitsjen je sondado xi kitindai yaole jósʼin sitoánntjaini je familiale kʼiatsa je kontrale kuichokʼétʼale. Tonga je chjota xi ya Jericó tsʼe alikui jokisʼin, tosaa tokitsokjon. Je Biblia itso: “Nʼio kisʼechjoa je xo̱ntjoale Jericó xi totʼatsʼe chjota israelita, aliʼya xi kitjo kʼoa aliʼya xi jaʼasʼen” (Jos. 6:1). Kʼianga kʼoakoan, alikui jao tjínná nga je chjota israelita ngisaa kisinʼiotʼa josʼin tsakándiaale je Jeobá. w18.10 23 párr. 5-7
Lune 16 sá noviembre
Ánni nga kʼoanʼiasínio. Kʼoati jin chjota níjin, jo tinyasayo nga jon (Hech. 14:15).
Jósʼin koa̱n chjénngiaa je kjoanangitokon xi kisʼele je Pablo. Xi títjon, machjén nga tsín kʼoaiʼndee nga ʼya xi kʼoasjengʼaná tʼatsʼe jme kjoanda xi tsjoáná je Jeobá. Xi majaoni, chjónangilee yaoná jebi: “Jósʼin ʼbekoan je chjota xi xinyale. A kʼoati sʼian josʼín je chjota nga xínkjín bʼasjengi”. Ñá xi testigole Jeobá maa tosi tonda tifasjee chjota xi mele skoe̱ je Énle Niná, saʼnda tjínkʼa ndsʼee xi kjimale je én xi nchja̱ je chjota xi tsoyale kʼoa be jme costumbre xi tjínle nga jngó jngó. Je ndsʼee jebi alikui ngʼa bʼasje yaole, tosaa síjinle yaole jotjío kon je chjota ánni nga kjuinrʼoéni je Énle Niná. w18.09 5 párr. 9, 11
Majte 17 sá noviembre
Jisótjen Judas, je chjota galileo. Ali tokʼoakji chjota naxinandá xi je kikao (Hech. 5:37).
Je chjota romano kisikʼieen je Judas. Joni je kʼoa kao chjota judío xi ngikʼa kui xi koanmele nga katafaʼai je Mesías, nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je sikʼéjnandái naxinandá nga chjota romano kjinentsja kʼoa nga nda sikʼéjna ijngokʼani je naxinandá Israel (Luc. 2:38; 3:15). Nʼio nkjín chjota judío xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je Mesías jngo chjotaxá sikʼéjna ya Israel ánni nga kjoaʼaí ijngokʼani je chjota judío xi kjin tjíole naxinandále. Je Juan Bautista saʼnda i kitso ñandiale Jesús: “A ji ní je xi kjuinroa, axo chóyalaijin xi kjaʼaí” (Mat. 11:2, 3). Tsakui nichxin kui xi mele skoe̱ je Juan Bautista tsa kjaʼaí chjota xi sikatíondái je chjota judío. Kʼianga jejaʼáyanile je Jesús, jao chjotale kisatejin ya ndiaa xi fi ya Emaús, kʼoa kʼoakitsole nga je Mesías alikuini kʼoakisʼin josʼin tjíokoyale tsakai (Luc. 24:21). Kʼoa xijekoanni itso xi kiskonangile Jesús je pastrole: “Señor, a kʼoéndaya ngijngokʼalai chjota Israel je kjoatéxoma kui nichxinbi” (Hech. 1:6). w18.06 4 párr. 3, 4
Mixkue 18 sá noviembre
Toʼyani xi tsín nkjín kon tomakjainyejele tojme énni (Prov. 14:15).
Machjén nga si̱kuindalee yaoná kʼianga kui noʼyá xi tsín ndatjín tʼatsʼe naxinandále Niná. Kuenta sʼiaan nga je Na̱i énndiso tíbáne ʼndeʼnde je choʼndale Niná (Apoc. 12:10). Kʼoa je Jesús kʼoakitso nga je xi kontra tjíoná énndiso koanená (Mat. 5:11). Kuinga tsín tokʼoamaniná kʼiatsa chʼaosʼin kʼoaxki̱ je naxinandále Niná. A tsjoachañá nga correo electrónico nikasén kʼoa tsa mensaje nikasénlee je miyoná. Kʼiatsa jme xi sʼejinná kʼoa tsa jme xi noʼyá, a tokjoan bʼeyanajmíñá. Kʼianga kjesa nikasénjián, chjónangilee yaoná: “A ʼbeña nga ñaki kʼoatjín jebi. A tjínjinna jokjoantjínni kjoa”. Kʼiatsa tsín ʼyaa jokjoantjínni kjoa, énndisojin cha̱nibasoán. Kuinga tsín ndatjínni tsa kʼoasʼiaan. w18.08 3 párr. 3; 4 párr. 6, 7
Xipe 19 sá noviembre
Tʼao, kʼoa kʼoaino (Luc. 6:38).
Je Jesús kui xi mele nga tsjoa sa̱tío tokoán. Ningalani tjotʼaa jmeni xi tjínná, alikui tongatsʼi je chjota nga sa̱sénle. Tonga je xi tsjoá kjoanda kʼoati sʼin tsanda je. Kuinga machjénsíni nga tosi tonda tjótʼaa jmeni xi tjínná ningalani tsín skoe̱chjí je chjota. Kʼianga kʼoanʼia nʼio ndasʼin bichómani. Je xi ñaki ni̱ma̱le nroajinni nga tjotʼa jmeni xi tjínle, alikui jme xi koya ngajaonile. Je Jesús i kitso: “Tonga kʼia nga sʼuí nosjai, tinókjoalai chjotayo̱ma̱, kʼoa xi yo̱ma̱ kjoan yaole, xi chjiʼngé, xi xka̱. Jó tonda koa̱nli, nga tsín tsa koa̱nle kʼoechjí ngindianili” (Luc. 14:13, 14). Je Biblia kʼoatso nga je chjota xi tjotʼa koa̱nchikontʼain. Kʼoa itsosa: “Tsjoa tjínle je xi bakóle kjoamatokon je xi ma̱ tjío” (Prov. 22:9; Sal. 41:1). Tsjoa satío kjoaixi tokoán kʼianga binyakoaa xi kjaʼaí. w18.08 21, 22 párr. 15, 16
Bixine 20 sá noviembre
Tin’iot’ai Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱li, kʼoa ali tokuijin ’mini josʼin machoyali. Jé kuenta tʼiain tojmeni xi sʼiain, kʼoa jé sikixiya je ndiaali (Prov. 3:5, 6).
Ñʼai maná nga ʼyaa tsa ñaki kʼoatjín jmeni xi ʼminá. Jan koya tjínni anni nga ñʼai maniná. Xi títjon, kuinga tsínni ñaki kʼoatjín jmeni xi sʼejinná. Xi majaoni, nga sakʼoa to énndisoni. Kʼoa xi majanni, kuinga chjotajée maa. Tonga jméni xi koasenkaoná nga nda sʼe̱jinná jokjoantjínni kjoa. Kuinga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia. Tobʼelañá, kʼoatso nga je chjota “xi tokjoan nchja̱ nga tikje nrʼoéjinni jotjínni kjoa, to chjotachininí kʼoa nangi síkʼéjna yaole” (Prov. 18:13). Ijngosa koya xi koasenkaoná kuinga tsín tokjoan katamakjainná jmeni xi noʼyá (Prov. 14:15). Kʼoa tsín tokui kjuinñá josʼin nikjaʼaitsjeen. Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia basenkaoná nga títjonkjoanla fasjaiyaa tsa kʼoatjín kʼoa tsa mai jmeni xi noʼyá ánni nga kui xi ndatjín kʼoanʼiañá. w18.08 7 párr. 19
Xoto 21 sá noviembre
Tsí ngisa nda si̱tjosonlee je Nʼaile ni̱ma̱ná, kʼoa kuiyochoán (Heb. 12:9).
Kʼianga mangínsʼenngindá, kʼoasʼin bakonilee ngatsʼi je xi bená nga jetsakʼaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa nga tiyondaa nga si̱tjosonlee. Je Jesús kʼoakisʼin, kʼianga kisʼenngindá i kitsole je Nʼaile: “Kʼoasʼian josʼin nga meli, ji Ninána, kui xi simetokoan” (Sal. 40:7, 8). Jókisʼe kon je Jeobá nga kisʼenngindá je Jesús. Je Biblia itso: “Kʼianga jekichanisʼenngindá Jesús, kitjokajin ndi̱toonni nandá; kʼoa koeni, je ngʼajmi kitjoʼai, kʼoa tsabe je nganʼiole Niná xi kinroajen joni nisechxoa kʼoa yaa kinroajennele Jesús. Koeni, jngo jta̱ kinoʼyale xi kitso: Jébi ʼNdína xi tsjoake̱, jonda sʼe koan xi tʼatsʼe” (Mat. 3:16, 17, TNM). Nʼio tsjoa kisʼe kon je Jeobá kʼianga tíjnanda je ʼNdíle nga ñaki toje sixále. Tikʼoasʼinni, je Jeobá nʼio tsjoa sʼe kon nga bʼaitʼalee yaoná, kʼoa alikui jao tjínná nga sichikontʼainná (Sal. 149:4). w18.07 23 párr. 4, 5
Taingo 22 sá noviembre
A i na̱xi̱ jebi chʼa̱sjenilaijin je nandá (Núm. 20:10).
Kʼianga “chʼa̱sjenilaijin” nandá kitso, tsakui nichxin je xokitsole yaole kao Aarón. Jmeni xi kitso alikui tsakakóle kjoaxkóntokon je Jeobá, nga̱ jé xokisʼin nga nandá kitjo je na̱xi̱. Ya Salmo 106:32, 33, itso: “Kisijtile je Niná ya Meribá, kʼoa xi totʼatsʼe nga kʼoakisʼin kjoa tsakajngile je Moisés. Nga̱ jé xokisʼin nga tsín tinda kisʼeni kon, kʼoa alikui tinda kisikjaʼaitsjenni jmeni xi kitso” (Núm. 27:14). Jmeni xi kitso je Moisés alikui je Jeobá tsakʼasjengʼa. Kʼoa je Jeobá kʼoakitsole je Moisés kao Aarón nga tsín kisitjoson je kjoatéxomale (Núm. 20:24). Nga tongini, nʼio nkjín je chjota israelita xi tsín kisitjoson, kʼoa je Jeobá alikui kitsjoaʼndele nga jaʼasʼen ya Canaán (Núm. 14:26-30, 34). Nga kʼoati tsín kʼoakisʼin je Moisés jmeni xi kitsole je Jeobá, kixi tíjna nga tsín kitjoʼndele nga jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. w18.07 14 párr. 9, 12; 15 párr. 13
Lune 23 sá noviembre
Ndatjín nga tsín tsa yao chinai, ni ʼyojin xán, kʼoa nijmejin xi nʼiai xi sa̱téngi ndsʼai (Rom. 14:21).
Kʼiatsa jngo ndsʼee xi tsín tsjoáʼndele kjoafaʼaitsjenle nga ʼbi, alikuijin xán sʼioaa ngixko̱n ánni nga tsín kjoafaʼaitsjenle si̱katéngisíñá. Tjínkʼa ndsʼee xi nʼio tsakʼi nga kjesa kotʼayajin je Énle Niná, tonga ndʼaibi kʼoatjío kon nga tsín tixán skuíni. Alikui mená nga kui kjoa katatsaojin ijngokʼa je ndsʼee (1 Cor. 6:9, 10). Tsa koa̱nkaile je ndsʼee nga xán kʼoailee, alikuijin tibakolee kjoatsjoacha tsa kjoanʼio kʼoénelee nga kataʼbi. Kataʼyala je choa̱le Timoteo, kʼianga kichole 20 nó kitsjoaʼnde nga tsakichandai je yaole, ninga tsín choa ñʼai koanle nga kʼoakinikao, kʼoakisʼin nga tsín sikaténgi je chjota judío xi kitsoyasonle. Nga kʼoakisʼin, kui choa̱le pastro Pablo kitjenngi (Hech. 16:3; 1 Cor. 9:19-23). Kʼoa ñá jónʼia. A tiyondañá nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi sikaténgi xi ngikʼa ninga ñʼai koa̱n sakʼoaná. w18.06 18, 19 párr. 12, 13
Majte 24 sá noviembre
Kʼiaa sikʼantjaiya je én xi male naxinandá nga jngo én xi tsje katanchja̱ (Sof. 3:9).
Kʼianga tosʼa ʼyaxkuin jngo xi tsín testigole Jeobá ma, tosʼajin choa ʼyai xi tʼatsʼe. Tsakui nichxin tokui ʼyai joʼmi kʼoa jokji. Kʼoa kʼianga ʼyaxkuin jngo testigole Jeobá, ʼyaní nga tsjoake Jeobá, kʼoa nga je Jeobá xi koanmele nga ya naxinandále tsakʼejnajin (Juan 6:44). Ningalani xin tsʼe kʼoa kjaʼaísʼin tsen yaole, ʼyaní xi tʼatsʼe, kʼoa je kʼoati be xi tʼatsi. Kʼoati ʼyai nga kʼoati kui nchja̱ “én xi tsje”. Xi tsonile, nga tojngo kjoamakjain tjínno, nga tsje mangínkao yaono, nga jngo kjoachoya tjínno tʼatsʼe nichxin xi nroaján, kʼoa nkjínsa koya kjoanda xi tjínno. Kui jebi xi tjínnele jchaa tʼatsʼe jngo chjota, nga̱ kui basenkaoná nga ninʼiotʼaa kʼoa nga miyoná mani ngantsjai. w18.12 21 párr. 9, 10
Mixkue 25 sá noviembre
Tsa tsín je kjoacircuncisión koa̱nno, likui koa̱n kuitjo̱ntjao (Hech. 15:1).
Jé Cristo tsakándiaale je cuerpo gobernante kʼianga kʼoakitso nga je chjotale Cristo xi tsín chjota judío kitjenni tsín tjínnele kjoanʼio sitjoson xi tʼatsʼe kjoacircuncisión (Hech. 15:19, 20). Tonga nga jejaʼato nó, nkjín chjotale Cristo xi chjota judío kitjenni xi tojo kjoacircuncisión kitjenngi. Tsakui nichxin i̱ kuixoán: “Tsa toya tjen jetʼa je Kjoatéxomale Moisés kʼianga jekʼien Cristo, ánni kitsjoaʼndeni nga tsín ndi̱to̱n kisʼendajin kjoa jebi” (Col. 2:13, 14). Tjínkʼa xi ñʼai male nga majinle jmeni xi makixiyanda. Je chjotale Cristo xi chjota judío kitjenni kʼoati ñʼai koanle nga kisikʼantjaiya josʼin kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe kjoacircuncisión (Juan 16:12). Ñʼai koanle nga koanjinle nga tsín tikuini kjoacircuncisión xi ndasʼin sikatío ngixko̱n Niná (Gén. 17:9-12). Tjínkʼa xi kitsokjon tsa chjota koaitjenngike xi totʼatsʼe nga tsín tikʼoasʼinni (Gál. 6:12). Nga jeki nichxin, je Cristo kui carta xi kiski je Pablo kisichjén nga tsakándiaale je chjotatjenngile ánni koanjinnile kjoa jebi (Rom. 2:28, 29; Gál. 3:23-25). w18.10 24, 25 párr. 10-12
Xipe 26 sá noviembre
Je Caifás tsakinyáʼa chjota judíos, nga kjaínga machjén nga jngo chjota kuiyántjai naxinandá (Juan 18:14).
Je Caifás kisikasén sondado nga katatsoa je Jesús kʼianga njio. Tonga je Jesús jebe nga kʼoakoa̱ntʼain. Kuinga kʼoakitsonile chjotale kʼianga tokʼoatjínni tsakjenkao nga katabʼa espada. To jao espada tsakʼa kʼoa kao kui tsakakóyanile Jesús nga tsín koa̱n ki̱cha̱ sichjén (Luc. 22:36-38). Nga tikuini nitje̱n, je Pedro nʼio koanjtile nga tsín kixi jme xi tínikao Jesús kʼoa kui espada tsakále jngo chjota xi kichotsoa Jesús (Juan 18:10). Tonga je Jesús i kitsole: “Cha̱nisʼain ki̱cha̱li yaxjoa̱le, nga̱ ngatsʼi xi skoé ki̱cha̱, ki̱cha̱ kuiyáni” (Mat. 26:52, 53). Jméni xi kitsoyale Jesús je chjotale nga kʼoakitso. Kuinga tsín koa̱n ya tsjónjin yaole je kjoa xi tjín sonʼnde. Kʼoa kui xi tongini kitso je Jesús kʼianga tsakʼétsʼoa (Juan 17:16). Tjínnele kitsjoaʼnde je chjotale Jesús nga je Niná tsakʼéndajin kjoa xi tsín kixi kjima. Ñá jtín sʼin tiyoaa kʼoa tjínná kjoanyʼán. Nʼiojin tsjoa sʼe kon je Jeobá nga be kʼianga jtín sʼin tiyoaa ninga xkoa̱ya sʼin tjío je chjotasonʼnde (Sof. 3:17). w18.06 7 párr. 13, 14, 16
Bixine 27 sá noviembre
Je cho̱toánbe ali kʼoakji koanjtike chjoónbe. Ki sʼín kjoajchán, kontra kile je xikʼa ntje̱le chjoónbe (Apoc. 12:17).
Je Na̱i kui xi mele nga tsín tikixi kjuintʼanilee je Jeobá. Tobʼelañá, koaanle je xokikao je chjotaxá nga kʼoechjoa kʼianga ʼmiyasoán. Kʼoati koa̱nle je kjoájin nga katabesinná je chjota xi ñatjen nixá kʼoa tsa je xi ñatjen mangián skuela nga kui mangíntjenngiaa je kjoatéxomale Niná (1 Ped. 4:4). Kʼoati koa̱nle je kjoájin nga kʼoakuitsoná je xíngiaa nga tsín tikjuinñá je kjoajtín, ningalani kao kjoandale kʼoakuitsoniná (Mat. 10:36). Jmé xi koasenkaoná nga tsínkui kjoa jebi sikinroajen tokoán. Xi títjon, kuinga katamajinná nga toxá kʼoakoa̱nni, nga̱ jngoo kjoabixkan tjínná kao je Na̱i (Apoc. 2:10). Xi majaoni, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi ngisa chjíle: nga kʼoatso je Na̱i nga tokʼia nixálee je Niná kʼianga kjenndiaaná kʼoa nga yándsʼiaan koasenlee kʼiatsa kjoa kuitjátojiaan (Job 1:9-11; 2:4, 5). Kʼoa xi majanni, si̱jélee je Jeobá nga katatsjoánganʼioná ánni nga chókjoajinniná je kjoa xi kuitjátojiaan. Si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkʼia tsjiónkonná je Jeobá (Heb. 13:5). w18.05 26 párr. 14
Xoto 28 sá noviembre
Nga̱ likui ʼyai jñánile xi koa̱nntje (Ecl. 11:6).
Je xi kuenta sʼiaan kʼianga ʼmiyasoán kuinga binyakao je chjota, ningalani tjínkʼa xi tsín binyáño. Je chjota kuenta sʼín jonʼia kʼoa josoyoaa, kuenta sʼín nga tsje kjoan najño chʼakjá, nga nda tso én nokjoaa kʼoa nga tsjoa tjíoná ngantsjai. Tsakui nichxin je xi tsín ndasʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsaan nga títjon, skanni koa̱nkjainle. Je Sergio kao Olinda be nga kʼoasʼin bichóma sakʼoani. Je Sergio itso: “Kʼianga chʼin tsakʼetʼanajin alikui tsangínjin ya jñani ʼmiyasuinjin. Kʼianga kicho ijngokʼaijin, je chjota kui kiskonanginajin ánni nga tsín kichonijin kʼoa kʼoatso nga kisikjáonajin”. Je Biblia itso: “Likui katasíkjáya ndsai”. Kʼianga tosi tonda kʼuínyasoán je Énle Niná, kʼoainganʼioñá nga kʼuínyasonle “ngatsʼi naxinandá” (Mat. 24:14). Xi ngisa tsjoa koaya tokoán kuinga nda kuiyoaa ngixko̱n Jeobá, nga̱ je Jeobá tsjoake je xi kao “kjoatsejta” tsoyason (Luc. 8:15). w18.05 16 párr. 16-18
Taingo 29 sá noviembre
Kjoanda katabʼaile je Niná xi síjekonná ngayije kjoañʼainá (2 Cor. 1:3, 4).
Je Jeobá tibakó nga je xi male sínʼio tokoán saʼnda nichxin nga tsakajngijée je Adán kao Eva ya Edén. Saʼnda nga kʼia, kisinʼio kon kʼoa kitsjoale kjoachoya je ntje̱le Adán, tojo tso Génesis 3:15. Je Jeobá kʼoakitso nga kjoaʼaxin je Na̱i kao ngayeje jmeni xi tísʼín (1 Juan 3:8; Apoc. 12:9). Kʼianga tsakʼejna je Noé, toje kao familiale xi Jeobá tsakʼétsʼoale. Ñaki to kjoatsʼen kao kjoachajngi kisʼe ngakjijnda. Nga kʼoakoan tsakui nichxin kisikinroajen kon Noé (Gén. 6:4, 5, 9, 11; Jud. 6). Tonga je Jeobá kʼoakitsole nga sikjeson ngatsʼi je chjotatsʼen kʼoa kʼoati kitsole jmeni xi tjínnele sʼin nga kuitjontjaile yaole kao yaniʼyale (Gén. 6:13-18). Nʼiojin kisinʼiojin én jebi. w18.04 15 párr. 1, 2
Lune 30 sá noviembre
Kʼoasʼin ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio, josʼin timanʼiao (1 Tes. 5:11).
Tsa soaná nga nokjoanajmiá, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín koa̱n si̱nʼioá kon je xi ngikʼa. Tobʼelañá, koaan kuijnokoaa je ndsʼee kʼianga si̱tiʼndaa. Kʼoa tsa tsín kuijno, tsakui nichxin kuinga kjoa tjínle kʼoa kuijin xi machjénle nga tjín xi kjoakaonajmí. Ndajin sʼe̱ kon je ndsʼee kʼianga kuinóʼyalee (Sant. 1:19). Koaan kuinyakoaa ngatsʼiaa je ndsʼee xi nganʼio machjénle. Je rey Salomón itso xi kiski: “Jngo én xi kʼiakjoan nokjoaa nga machjén, ¡kjaínga nda síkao je xi nrʼoé!”. Kʼoa i kitsosa: “Jngo xi tsjoa tjínle sítsjoayale je ni̱ma̱ná, kʼoa jngo én xi nda tso ñaki sítajaa je nindaná” (Prov. 15:23, 30). Je Pablo kʼoakitso kʼianga ñatjen jndalee je Niná kao je ndsʼee, nda satío tokoán (Hech. 16:25; Col. 3:16). Kʼianga sa chrian sa chrian tiyolee je nichxinle Jeobá, nʼio machjén nga tosi tonda si̱nʼioá kon je xíngiaa (Heb. 10:25). w18.04 23 párr. 16; 24 párr. 18, 19