BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es22 p. 7-17
  • Enero

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Enero
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2022
  • Subtítulo
  • Xoto 1 sá enero
  • Taingo 2 sá enero
  • Lune 3 sá enero
  • Majte 4 sá enero
  • Mixkue 5 sá enero
  • Xipe 6 sá enero
  • Bixine 7 sá enero
  • Xoto 8 sá enero
  • Taingo 9 sá enero
  • Lune 10 sá enero
  • Majte 11 sá enero
  • Mixkue 12 sá enero
  • Xipe 13 sá enero
  • Bixine 14 sá enero
  • Xoto 15 sá enero
  • Taingo 16 sá enero
  • Lune 17 sá enero
  • Majte 18 sá enero
  • Mixkue 19 sá enero
  • Xipe 20 sá enero
  • Bixine 21 sá enero
  • Xoto 22 sá enero
  • Taingo 23 sá enero
  • Lune 24 sá enero
  • Majte 25 sá enero
  • Mixkue 26 sá enero
  • Xipe 27 sá enero
  • Bixine 28 sá enero
  • Xoto 29 sá enero
  • Taingo 30 sá enero
  • Lune 31 sá enero
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2022
es22 p. 7-17

Enero

Xoto 1 sá enero

Saʼnda nga ʼndí tisui, tsaʼyai je xo̱n Escritura xi tsʼe Niná, je xi nda sichjineli josʼin kuitjontjai xi totʼatsʼe nga makjainli tʼatsʼe Cristo Jesús (2 Tim. 3:15).

Je kjoamakjainle Timoteo yaa tsakʼangini jmeni xi tso je Énle Niná kʼoa kui xi tsakasenkao nga tosi tonda kisimiyo je Jeobá. Ñá kʼoati tjínnele chótʼayá je Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bakóyaná tʼatsʼe Jeobá. Janla koya kataʼyaa xi tsín jao kʼoe tokoán nga ñaki kʼoatjín. Xi títjon, nga je Jeobá kisinda ngayeje jmeni xi tjín (Éx. 3:14, 15; Heb. 3:4; Apoc. 4:11). Xi majaoni, nga ya Biblia faʼaitʼa jme xi mele Niná nga katasʼejinle je chjota (2 Tim. 3:16, 17). Kʼoa xi majanni, nga jngo jtín mani chjota xi je Jeobá bexkón kʼoa xi je Jesucristo bándiaale, xi tsonile, je testigole Jeobá (Is. 43:10-12; Juan 14:6; Hech. 15:14). Alikuikjoan machjén nga jchaa ngayeje jmeni xi bakóya je Biblia. Xi tjínnele sʼiaan kuinga si̱jinlee yaoná jmeni xi chotʼayá nga ngisa katasʼejngo tokoán nga ñaki kʼoatjín jmeni xi makjainná (Rom. 12:1, TNM). w20.07 10 párr. 8, 9

Taingo 2 sá enero

Likui kitsʼaile ʼnde nga sikʼen, tosijtile xi aon sá (Apoc. 9:5).

Ya Apocalipsis je chjo̱ba̱ xi síkʼaxki̱ nkjaín chjota yʼa “kʼoa yason jko̱ tjínle joni korona xi kʼoakjoan taonsine kjoan” (Apoc. 9:7). Chjo̱ba̱ jebi jé tsjoále kjoañʼai “chjota xi tsínkui tjíotʼa ya tjen je seyo xi tsʼe Niná”, xi tsonile je kontrale Jeobá. Aon sá nga kjoañʼai tsjoále, jokjitse batiokon je chjo̱ba̱ (Apoc. 9:4). Jebi jé nchja̱ni choʼndale Niná xi ya ngʼajmi tjínle kjoachoya, nga̱ kao kjoanʼiojin tsoyason nga sikjeson Niná jmeni xi chon sonʼnde, kʼoa alikui sasénle jebi je chjota xi tsín Niná síxále. Je chjo̱ba̱ xi síkʼaxki̱ ya Joel 2:7-9 alikui tikuini je chjo̱ba̱ xi bʼaxki̱ ya libro xi tsʼe Apocalipsis. Alikui tokʼoamaná nga kjaʼaí kjaʼaísʼin tsoyanile, nga̱ je Biblia sakʼoa tikui choa̱ síchjénni kʼianga kjaʼaí kjaʼaínile jmeni xi tsoya. Tobʼelañá, ya Apocalipsis 5:5 kʼoatso nga je Jesús jéní “xale chjota Judá”, kʼoa ya 1 Pedro 5:8 kʼoatso nga je Na̱i yaa mangóson “joni tsa xa xi tíbaté”. w20.04 3 párr. 8; 5 párr. 10

Lune 3 sá enero

Je xko̱n Jeobá tíkotseen ngakjijnda, tíkotsenle je xi nda sʼín kao xi chʼao sʼín (Prov. 15:3).

Je Agar, je chjoónchoʼndale Sarái, likui nda kisikjaʼaitsjen jokisʼin nga jechjoónle Abrán koan. Kʼianga jekisʼele ʼndí, tsabesin Sarái nga tsínle xti. Kʼoa je Sarái totaon tsabe kʼoa ki je Agar nga kʼoakoantʼain (Gén. 16:4-6). Nga chjotajée maa, tsakui nichxin kʼoasʼin ni̱kjaʼaitsjeen nga nʼio ngʼakon koan je Agar kʼoa nga bakinle jmeni xi koantʼain. Tonga je Jeobá alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen. Jngoo ánkje kisikasén xi kʼoakitsole nga tsín ngʼakon katama kʼoa kisichikontʼain. Je Agar koanjinle nga tíbe Jeobá jme kjoa xi tífaʼatojin kʼoa jotjín kon. Kuinga i̱ kitsosíni: “Jiní jngo Niná xi tichotsain” (Gén. 16:7-13). Jmé xi kuenta kisʼin Jeobá xi tʼatsʼe Agar. Nda tsabe josʼin koanjchínga kao jme kjoa xi jaʼatojin. Ningalani tsín kisasenle Jeobá nga tsín tsakakó kjoaxkóntokon je Agar, tonga koanjinle jokisʼe kon kao jmeni xi kjimatʼain. w20.04 16 párr. 8, 9

Majte 4 sá enero

Kisikjetʼaña nga kitoka (2 Tim. 4:7, TNM).

Je pastro Pablo kʼoakitso nga titokanachaa ñá xi chjotale Cristo maa (Heb. 12:1). Ninga jekjimajchíngaa kʼoa ni jetífaʼajen nganʼioná, machjén nga chókjoaná saʼnda nga kjoetʼaná tsa mená nga tjoéná je kjoatjao xi tsjoáná Jeobá (Mat. 24:13). Je Pablo nʼio nda kisixále Niná, kuinga i̱ kitsoni: “Kisikjetʼaña nga kitoka” (2 Tim. 4:7, 8, TNM). Jmé xi kinchja̱ni nga kʼoakitso. Nga kui kitsoya Pablo jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin, sakʼoa kui kisingósonkao josʼin kisiská chjota ya naxinandá Grecia nichxin kjoatse (1 Cor. 9:25-27; 2 Tim. 2:5). Nkjín kʼa nga kui kisingósonkao jonʼia xi chjotale Cristo maa kao nga tokanacha chjota (1 Cor. 9:24; Gál. 2:2; Filip. 2:16). Jngoyale kʼia bʼetsʼiakoaa nga tokanachaa kʼianga bʼaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa mangínsʼenngindá (1 Ped. 3:21). Kʼoa kʼiaa kjoetʼa nga titokaa kʼianga tsjoáná Jeobá je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Mat. 25:31-34, 46; 2 Tim. 4:8). w20.04 26 párr. 1-3

Mixkue 5 sá enero

Chjoénio ngayije ki̱cha̱ xi tsʼe Niná (Efes. 6:13).

Je Biblia itso: “Je Niná kjaínga nʼiotʼakon, nga nʼio sikatíono, sikuindano nga tsín sikaono je xi tsʼen” (2 Tes. 3:3). Je Jeobá tsjoáná je xi basenkaoná nga tsín sikiʼaonná jmeni xi síkaoná je Na̱i (Efes. 6:13-17). Je xi tsjoáná je Jeobá yaa mangóson jotsakjayo je sondado nga ki kjoajchán. Je xi tsjoáná je Jeobá nʼio nda basenkaoná, tonga tokʼiaa koasenkaoná tsa chʼa̱kjá ngayeje xi tsjoáná. Je xjoa̱xínkjándía xi jngoyale xi ñaki kʼoatjín kui tsoyanile je Énle Niná xi ñaki kʼoatjín xi faʼaitʼa ya Biblia. Ánni machjénni nga kʼoékjá xjoa̱xín jebi. Kuinga “nʼaile kjoandiso” je Na̱i (Juan 8:44). Jenʼio nkjín jmi nó nga tíbʼéndiso kʼoa jetsakʼanachale chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde (Apoc. 12:9). Tonga nga ʼyaa jmeni xi tso je Énle Niná xi faʼaitʼa ya Biblia alikui bʼanachaná. Jósʼin bʼekjá je xjoa̱xínkjándía xi jngoyale xi ñaki kʼoatjín. Kʼiaa nga ʼyaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe Jeobá, nga kʼoasʼin ʼyaxkoán josʼin mele kʼoa nga nda mangínkoaa yaoná (Juan 4:24; Efes. 4:25; Heb. 13:18). w21.03 26, 27 párr. 3-5

Xipe 6 sá enero

Kʼoati skoé je ʼNde xi Naskáchon (Dan. 11:41).

Kuinga ʼNde xi Naskáchon tsakʼinnile naxinandá Israel nga ya tsaʼyaxkón je Jeobá. Tonga tjen sʼuí Pentecostés nga nó 33, alikui jngo ʼnde kisʼejna xi kʼoatsakʼinle. Nga̱ je choʼndale Jeobá ngaʼi̱ ngaján tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Je “ʼNde xi Naskáchon” ʼmile ndʼaibi ali tsa ñaki jngojin ʼnde, kui je xá xi sʼín naxinandále Jeobá, jolani nga batiojtín kʼoa nga tsoyason. Nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, tosi tonda tíbʼetʼale je rey xi norte tsʼe je “ʼNde xi Naskáchon”. Tobʼelañá, kʼianga rey xi norte tsʼe sʼin tsakʼejna je Alemania nazi, nga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni, tsakʼetʼale je “ʼNde xi Naskáchon”, xi tsonile, kitjenngike kʼoa kisikʼien kʼa je choʼndale Niná. Kʼianga jejetʼa je Kjoajchántse xi majaoni, nga rey xi norte tsʼe koan je Unión Soviética, kitjenngike xi je Jeobá bexkón kʼoa tsakʼaonsje naxinandále. w20.05 13 párr. 7, 8

Bixine 7 sá enero

Je xi nʼio miyole mani Jeobá jéní xi tsokjónke, kʼoa bʼéjnatsenle je kjoa xi kisʼendajin (Sal. 25:14).

Kataʼyala kʼa tʼatsʼe xi miyole Niná koan xi tsakatio nga kjesa faʼaijin je Jesús i̱ Sonʼnde. Je Abrahán nʼio kisʼele kjoamakjain. Kʼoa ninga jetsʼato 1,000 nó jaʼato nga kʼien je Abrahán, “je miyona” kitso je Jeobá (Is. 41:8). Nijejinla kjoabiya koa̱nle sikinyáxinle Jeobá je miyole. Je Abrahán tojo tíjnakon yajin kjoafaʼaitsjenle Jeobá (Luc. 20:37, 38). Kʼoati tíjna je Job. Ñandia kʼianga tjíojtín je ánkje ya ngʼajmi, je Jeobá kʼoakitso nga ñaki tjínjngo kon xi tʼatsʼe Job. I kitso: “Ñaki chjotakixiní kʼoa tsín jée bajngi, kʼoa tsokjónke Niná kʼoa alikui kui kʼoasʼín xi chʼaotjín” (Job 1:6-8). Kʼoa jósʼin kisikjaʼaitsjen je Jeobá xi tʼatsʼe Daniel, xi ñokan nó nga kixi kitʼale ninga ya tsakʼejnajinle chjota xi kjaʼaí niná bʼétsʼoale. Kʼianga jenʼio koanjchínga Daniel, je ánkje jan kʼa kʼoakitsole nga “nʼio chjí” bekon je Niná (Dan. 9:23; 10:11, 19). Alikui jao tjín tokoán nga tíkoyale Jeobá je nichxin nga sikjaʼáyanile je miyole xi nʼio tsjoake (Job 14:15). w20.05 26, 27 párr. 3, 4

Xoto 8 sá enero

Takoyanái je kjoatéxomali (Sal. 119:68).

Jngo chjota xi Biblia tíkotʼaya tsakui nichxin koa̱njinle jotso je kjoatéxomale Niná kʼoa tsa kʼoakuitso nga nʼio ndatjín. Tonga, a kuinga tsjoake je Jeobá nga sitjosonnile. Si̱kjaʼaitsjeen jokoan je Eva, ningalani tsabe je kjoatéxomale Niná, alikui ñaki tsjoake koan je Jeobá. Kʼoati kisʼin je Adán (Gén. 3:1-6). Kuinga tsín koa̱n tokui kʼuínyanilee chjota je kjoatéxomale Niná. Tsjoa satío tokoán nga mangíntjenngiaa je kjoatéxomale Niná kʼoa basenkaoná (Sal. 119:97, 111, 112). Tonga je chjota xi tiʼmiyalee Biblia alikuijin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen tsa tsín koa̱njinle nga kuinga tsjoakená Jeobá nga kjoatéxoma tsjoániná. Koaan chjónangilee jebi: “Jósingái ji, ánni nga kui síjéniná Niná nga kʼoasʼiaan jebi, kʼoa ánni nga kui síjéniná nga tsínkui kʼoasʼiaan jebi. Jmé xi bakóyali jebi tʼatsʼe Niná”. Tsa kuisenkoaa je xi tiʼmiyalee Biblia nga katasíkjaʼaitsjen tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga tsjoake katama kjoaixi je jaʼaínle, kuichokajin ni̱ma̱le jme xi tso Énle Niná. Kʼoa kui xosikao nga tsjoake koa̱n je Jeobá kao kjoatéxomale. Ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainle kʼoa chókjoajinle ninga tse kjoa kjoaʼatojin (1 Cor. 3:12-15). w20.06 10, 11 párr. 10, 11

Taingo 9 sá enero

Ngatsʼi chjota ndi̱to̱n ndi̱to̱n katanrʼoé, tonga katakjenjta nga nchja̱ (Sant. 1:19).

Machjén nga tsejta koaan nga̱ nichxin machjénle ndsʼee nga nda kʼoéjna ijngokʼani ngixko̱n Jeobá. Nga kisichriantʼa ijngokʼanile Jeobá, nʼio nkjín ndsʼee xi kʼoatso nga nkjín kʼa kichosíxatʼa je xi chjotajchínga sʼin tjío kao xi ngikʼa ndsʼee. Jngo tichjaa xi Nancy ʼmi, xi Asia tsʼe, itso: “Nʼio tsakasenkaona jngo miyona ya jinjtín. Jo ndichja sʼin tsabekonna. Kjitʼaa kisikjaʼaitsjenna jokji tsjoa kisatio tokuinjin nga ñatjen tsakitsomaijin. Kʼianga tsakʼeyanajmíle jotjín tokoan, ngasin nganda kinrʼoéna kʼoa kitsjoana kjoafaʼaitsjen. Tsakakó nga miyona ma kjoaixi kʼoa tsakasenkaona ngantsjai”. Nga nijinlee yaoná josatío kon xi ngikʼa yaa mangóson joni xki xi síndaya jñani miʼoaan. Tjínkʼa xi kui kisikjinni nga tjín xi kisikiʼaon kjoafaʼaitsjenle ya jinjtín, kʼoa jenkjín nó nga tjíongijti kon. Kuinga tsín titsoni kon nga síchriantʼa ijngokʼanile Jeobá. Kʼoa tjínjinkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín kixi tíjna jme xi koantʼain. Tsakui nichxin machjén nga ʼya xi kjuinrʼoéle kʼoa sijinle yaole jotjín kon. w20.06 26, 27 párr. 10, 11

Lune 10 sá enero

Kinikinjelao je na̱i (1 Juan 2:14).

Kʼiatsa chʼa̱sjengi jmeni xi chʼaotjín, ngisaa choa ñʼai koa̱nli nga kʼoasʼiain xi kixi tjín. Tikjaʼaitsjain nga je Na̱i xotísʼín nga tsín chʼaotjín male chjota nga xínkjín fayokao. Si̱kinjelai je Na̱i kʼiatsa tsín kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjain josʼin síkjaʼaitsjen je chjota. ʼYañá nga toje Jeobá xi tiʼndele kʼoakuitsoná jmeni xi jée tjenkao. Kʼoa bʼenelee yaoná nga tsínkui kʼoanʼia jmeni xi jée ska̱nijinná, tonga kʼianga sokójéená, bʼetsʼoalee Jeobá nga kʼoaʼmilee jmeni xi kanʼia (1 Juan 1:9). Kʼoa tsa ai jée ska̱jiaan, jé xi chjotajchínga sʼin tjío nijélee nganʼio, nga̱ jé tsakánele Jeobá nga sikuindaná (Sant. 5:14-16). Alikui kʼoaiʼndee nga kui katasíkiʼaon kjoafaʼaitsjenná je jée xi tsakijnyaa ngasʼa. Ánni. Kuinga je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kisikasén je ʼNdíle nga tsakʼéchjíntjainá nga koa̱n jchatʼa je jéená. Kʼianga kʼoatso Jeobá nga sichatʼale je xi kʼoamanile jéele sítjoson jmeni xi tso. Kuinga koa̱n nda sʼe̱ni kjoafaʼaitsjenná nga si̱xálee (1 Juan 2:1, 2, 12; 3:19, 20). w20.07 22, 23 párr. 9, 10

Majte 11 sá enero

Tʼatsi tínroani je kjoabijnachon (Sal. 36:9).

Kʼianga kjesa jme xi síndajin Jeobá tojé tíjna, tonga tsínkʼia ba kisʼe kon. Nijmejin xi kichale. Kui xi koanmele nga kʼoati tsjoa katasatío kon xi kjaʼaí. Kuinga kisindani ngayeje jmeni xi tjín kʼoa kui kjoatsjoachale xokisikao nga kʼoakisʼin (1 Juan 4:19). Je xi títjon kisinda Jeobá jé Jesús, je ʼNdíle. Xijekoan, jé Jesús tsakasenkao nga kisinda ngayeje tsojmi xi tjín kao je ánkje xi millón mani (Col. 1:16, TNM). Nʼio tsjoa kisʼe kon je Jesús nga ñatjen kisixá kao Nʼaile (Prov. 8:30). Kʼoa je ánkje kʼoajin tinʼio tsjoa kisatio kon, nga̱ tsabe josʼin kisinda ngʼajmi kao Sonʼnde je Jeobá kao Jesús. Je Biblia kʼoatso nga nʼio tsjoa kisatio kon je ánkje, kʼoa tosi tondajin tsakʼasjengʼa je Jeobá saʼnda nga kisinda je chjota (Job 38:7; Prov. 8:31). Ngayeje jmeni xi kisinda Jeobá kui bakó je kjoatsjoachale kao kjoachjinele (Sal. 104:24; Rom. 1:20). w20.08 14 párr. 1, 2

Mixkue 12 sá enero

Chʼao skoe̱konno ngatsʼi naxinandá xi tʼatsʼan (Mat. 24:9).

Toxá kʼoasʼin kisindaniná je Jeobá nga tsjoacha koaan xíngiaa. Kuinga aon maniná nga ʼya xi majtikená kʼoa saʼnda nokjonñá. Jngo ndsʼee xi i̱ tso: “Kitsokjonña nga tsakʼéna je sondado kʼoa alikui kisasenna jmeni xi kitsona nga testigole Jeobá ma”. Ningalani tsín nda satío tokoán nga chjota majtikená, je Jesús kʼoakitso nga toxá kʼoakoa̱nni. Ánni. Kuinga tsín ya nojiaan yaoná jmeni xi chon sonʼnde (Juan 15:17-19). Bakolee kjoaxkóntokon je chjotaxá, tonga alikui ya nojiaan yaoná kjoa política kʼoa alikui nʼia saludar je bandera. Tojé Jeobá ʼyaxkoán. Bʼainganʼiolee je Jeobá nga toje xi tjínle ʼnde nga koatexoma, tonga je Na̱i kʼoa kao xi ya tsjoánganʼiole kontra batiole je Niná (Gén. 3:1-5, 15). Kʼoaʼmilee je chjota nga toje Chjotaxále Niná xi koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi tjín kʼoa nga jeme sikjeson je kontrale (Dan. 2:44; Apoc. 19:19-21). Tsjoa sʼe tokoán nga kʼoatso je én xi noʼyá, tonga alikui sasénle je chjotatsʼen. w21.03 20 párr. 1, 2

Xipe 13 sá enero

ʼYanía nga ñá tsʼe Niná nía (1 Juan 5:19).

Nʼio chjíle je xá xi tsjoále Jeobá je tichjaa ya jinjtín. Tichjaa jebi bakó nga tjínle kjoachjine, kjoamakjain, kao kjoatsjoa síxá, nʼiojin, nda chjota kʼoa kui kʼoasʼín xi ndatjín (Luc. 8:2, 3; Hech. 16:14, 15; Rom. 16:3, 6; Filip. 4:3; Heb. 11:11, 31, 35). Kʼoati tse kjoanda tjínná nga kʼoati tjío je ndsʼee xi jekoanjchínga. Nkjín ndsʼee jebi xi chʼin bʼetʼale nga jekjimajchínga. Ninga kʼoalani, tosi tonda tsoyason jokji tjen kʼoamale, sínʼiojin xi kjaʼaí kʼoa tsoyale xá. Nʼio binyakaoná je kjoafaʼaitsjen xi tjínle ndsʼee jebi. Alikui jao tjín tokoán nga bechjí Jeobá kʼoa kʼoati chjí ʼyatokoán tsanda ñá (Prov. 16:31). Kʼoa je xi sʼa xti, tsee kjoa faʼatojin nga sʼa kjimajchínga nga̱ kui bʼetʼale je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde xi kaníbason je Na̱i. Nʼio tsjoa satío tokoán nga tsjoá je énle ya jinjtín, nga tsoyason, kʼoa nga sítoánntjai jmeni xi makjainle. Jon xi sʼa xtio, nʼio chjíle jmeni xi nʼiao (Sal. 8:2). w20.08 21, 22 párr. 9-11

Bixine 14 sá enero

Sikasénno joni tsa barré yajinle tseen (Mat. 10:16).

Kʼianga tosʼa bitjokʼinyasoán kʼoa nga kʼoabixoán nga testigole Jeobá maa, tsakui nichxin tse kjoa kuitjátojiaan kʼiatsa xíngiaa koatiochjoaná, tsa skoe̱sinná je miyoná kʼoa tsa tsín kjuinrʼoéná je chjota nga kʼuínyalee. Jmé xi koasenkaoli nga nʼiojin koai̱n. Xi títjon, kuenta tʼiain nga Jesús tíbándiaale je xá xi kjima nga tíʼmiyason (Juan 16:33; Apoc. 14:14-16). Kʼoa kʼoatʼai tokuin nga je Jeobá sikuindali (Mat. 6:32-34). Kʼianga ngisa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli ngisaa nʼiojin koai̱n. Kʼoati tsakakui nga makjainli nga kʼoatsakʼinlai miyoli kao xíngi nga Biblia tichotʼayai kao je testigole Jeobá kʼoa nga ʼmi kjoajtín xi batío. Kʼoa kʼoajinti tinikʼantjaiyai josʼin tinijchái yaoli kʼoa tinitjosuin jotso je kjoatéxomale Jeobá. Kʼoasʼin tibakui nga makjainli kʼoa nga nʼiojin kjimai. Tsa tosi tonda nʼiojin koai̱n jé Jeobá koasenkaoli tojñani kʼuín (Jos. 1:7-9). w20.09 5 párr. 11, 12

Xoto 15 sá enero

Jé Jeobá tsakinyakao nga nda tsakatio (2 Crón. 14:6).

Je rey Asá nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná, nga̱ jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole ngantsjai. Jé Niná kisixále kʼianga kjoa jaʼatojin kʼoa kʼianga nda tsakʼejna. Saʼnda nga sʼa xti “je Asá ñaki tjínjngo ni̱ma̱le nga kisixále je Jeobá” (1 Rey. 15:14). Tsakjaʼáxin je niná ndiso xi kisʼe ya naxinandá Judá. Je Biblia kʼoatso nga “tsakjaʼáxin sonxta jña sʼetsʼoale je niná xi xin naxinandále kʼoa kao ʼnde jñani sonngʼa chon, kisixkoaa je xjáo xi sʼetsʼoale kʼoa tsakjaʼáxin je poste xi sʼetsʼoale” (2 Crón. 14:3, 5). Kʼoa tsakjaʼale je xá xi kisʼele Maacá, xi majchále koanni, xi jngo xkóson kisinda nga kui katabʼétsʼoale je naxinandá (1 Rey. 15:11-13). Je Asá ali tsa tokuijin xi kisʼin nga tsakjaʼáxin je xkóson xi kisʼe ya naxinandá Judá, kʼoati tsakasenkao je naxinandá nga je Jeobá tsakʼétsʼoa ijngokʼanile. Je Niná kisichikontʼain je Asá kao naxinandá Judá kʼianga kʼoakisʼin kʼoa nda tsakatio. Jokjitse nga tsakatéxoma, te nó nga nda tsakatio (2 Crón. 14:1, 4, 6). w20.09 14 párr. 2, 3

Taingo 16 sá enero

Timoteo, nda tijnakoai je xi kisʼeneli (1 Tim. 6:20).

Kʼiatsa nʼio chjíle jmeni xi tjínná, sakʼoa kjaʼaí chjota banelee nga katasíkuinda. Tobʼelañá, kʼiatsa tao̱n tíjnaná, yaa banco mangínnikʼéjnaa nga̱ tsín mená nga si̱chaa kʼoa tsa koa̱nchénáje̱. Je pastro Pablo kʼoakitsole je Timoteo nga nʼio chjíle jmeni xi tsakʼaile. Jméni. Kui nga koanjinle jmeni xi tjínndajinle Niná xi kao chjota. Je Jeobá kʼoati kui xá tsakánele je Timoteo nga nda kuitsoyason je Énle kʼoa nga nda sitjoson je xá xi tsakánele (2 Tim. 4:2, 5). Je Pablo kʼoakitsole je Timoteo nga nda katasíkuinda jmeni xi kisʼenele. Kʼoati nʼio chjíle jmeni xi tíbánená je Jeobá. Kui kjoanda títsjoáná nga kjimajinná jmeni xi tso Biblia. Nʼio chjíle jebi nga̱ tsoyaná jme xi sʼiaan nga miyole Jeobá koaan kʼoa nga tsjoa sa̱tío kjoaixi tokoán. Kʼianga makjainná jmeni xi tso Énle Niná kʼoa nitjosoán, alikui timakjainniná jmeni xi tsínni kʼoatjín kʼoa tsje mangínkoaa yaoná (1 Cor. 6:9-11). w20.09 26 párr. 1-3

Lune 17 sá enero

Jeʼyao josʼin tsangínkoaijin yaonajin yajinno nga jon, nga tjaochalaijin (1 Tes. 1:5).

Nʼio tjínle kjoandosin nga katabe je xi ʼmiyalee Biblia nga tsjoachaa je Énle Niná kʼoa nga ñaki makjainná jmeni xi tso. Tsa kʼoasʼiaan, ngisaa koa̱nmele skótʼaya. Tsa kʼoéyanajmílee josʼin tíbasenkaoná ñá jmeni xi tso Biblia, koa̱njinle nga kʼoati koasenkao tsanda je. Kʼianga tiʼmiyalee je chjota, kʼoéyanajmílee jmeni xi tjíobinyakao kʼa je ndsʼee xi kʼoati kui kjoa tjínle joni je. Tsa ʼyaa nga koasenkao, koaan kʼoakʼuínlee je ndsʼee nga katafikaoná nga kʼuínyalee chjota jebi. Katabe je xi tiʼmiyalee Biblia nga skoe̱ kʼianga nda bichómani tsa koaitjenngi jmeni xi tso Biblia. Kʼiatsa jechixan xi tiʼmiyalee Biblia kʼoa tsa tsín tíkotʼaya je xʼinle kʼoa tsa chjoónle, koaan kʼoakʼuínlee nga kʼoati koa̱n skótʼaya tsanda je. Kʼoakʼuínlee nga kʼoati koa̱n kuitsoyale je xínkjín kʼoa tsa miyole jme xi jekjimajinle (Juan 1:40-45). w20.10 16 párr. 7-9

Majte 18 sá enero

Tjínneli nga ngotjo ngosa kʼoakʼuínnilai je xtili (Deut. 6:7).

Je José kao María tsakasenkao je Jesús nga nda tsakʼejna ngixko̱n Niná, nga̱ kisitjoson jmeni xi tsole je Jeobá je xi xijchá ma (Deut. 6:6, 7). Je José kao María tsjoake koan je Jeobá, kʼoa xi ngisa kitsjoale kjoandosin kuinga kitsoyale je xtile nga kʼoati tsjoake katama je Niná. Je José kao María ntsjaintsjai kiskotʼaya je Énle Niná kao ngatsʼi xtile. Ntsjaintsjai ki nga xki̱ xomana ya yo̱ngo̱ xi tíjna ya Nazaret, kʼoa ntsjaintsjai ki nga xki̱ nó ya Jerusalén nga kisʼejna je sʼuí Paxko (Luc. 2:41; 4:16). Kʼianga ki ya Jerusalén je José kao María tsakui nichxin kʼia kitsoyale je Jesús kao xtindsʼe̱ xi ngikʼa jokisʼin naxinandále Jeobá ngasʼa. Tsakui nichxin kʼoati jaʼato ya ʼnde jñani síkʼaxki̱ Biblia. Ningalani ngisa ñʼai koanle je José kao María kʼianga jekoannkjínya xtile, tojo kui kisikʼéjna títjon ngantsjai xi tʼatsʼe Jeobá. Nga kʼoakisʼin nʼio nda kichomani, nga̱ ndasʼin tsakatio ngixko̱n Niná ngatsʼi. w20.10 28 párr. 8, 9

Mixkue 19 sá enero

Je Esdras tsakʼéjnandaa je ni̱ma̱le nga kiskotʼajin je kjoatéxomale Jeobá kʼoa nga koakoya jotjínni kjoatéxomale (Esd. 7:10).

Kʼianga kʼoakuitsoná jngo ndsʼee nga kjuinkoaa kʼianga koaitsjoá estudio, machjén nga tongini chótʼayajiaan jmeni xi kuitsoyale je chjota. Je Dorín, xi precursor especial sʼin tísíxá, itso: “Nda sʼe tokoan kʼianga nda bʼejnanda je xi fikaona nga fitsjoa estudio, nga̱ kʼoati tsjoá kjoafaʼaitsjen tsanda je”. Nga kʼoanʼia, basenkao je xi Biblia tíʼmiyale nga̱ be nga nda biyondaa. Ninga tsín kʼoakoa̱nná nga nda chótʼayajiaan jmeni xi sa̱kóyale, koaan kuenta sʼiaan je xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin. Kʼianga estudio bʼailee jngo chjota nʼio tjínle kjoandosin kʼianga bʼetsʼoaa. Kuinga machjénni nga tongini si̱kjaʼaitsjeen jokuixoán kʼiatsa ñá kʼoakʼuínná nga kʼoétsʼoaa. Tsa kʼoasʼiaan, jchañá jmeni xi kuixoán (Sal. 141:2). Je tichjaa Hanae, xi naxinandá Japón tsʼe, kʼoatso nga tojo faʼaitsjenle saʼnda ndʼai jokitso jngo tichjaa nga tsakʼétsʼoa kʼianga tokʼia tíʼmiyale Biblia. Itso: “Koanjinna nga nʼio miyole mani Jeobá je tichjaa xi tsakʼétsʼoa, kʼoa kʼoati koanmena kisʼian tsanda an. Kʼianga kisikʼaxki̱ jaʼaínna nga tsakʼétsʼoa, koanjinna nga nʼio tsjoakena”. w21.03 9, 10 párr. 7, 8

Xipe 20 sá enero

Ali kʼoajin mali Pablo [...] machjén nga kʼoai énli kʼoati ya Roma (Hech. 23:11).

Je Jesús kʼoakitsole je Pablo nga nda kuicho ya Roma. Tjínkʼa chjota judío xi ya Jerusalén tsʼe xi tsakjáoyani josʼin tsoa̱ nga sikʼien je Pablo. Tonga nga kisʼejinle je Claudio Lisias, xi ngʼajko̱le mani je sondado romano, kisijé nganʼio. Nkjín sondado kikao Pablo ya Cesarea. Nga jekicho ya ʼnde jebi, je chjotaxá xi ya tíjna, xi Félix ʼmi, kʼoakitso nga je Pablo yala “kʼoéjna koya ya palasiole Herodes”. Kʼoa kʼoasʼin kitjoʼanile yaole tʼatsʼe chjota xi koanmele kisikʼien (Hech. 23:12-35). Je Festo tsakatéxoma ngajaole je Félix. Tonga je Festo kui xi koanmele nga nda kʼoéjna ngixko̱n chjota judío, kuinga i̱ kitsonile Pablo: “A meli nga kʼuínmi ya Jerusalén, kʼoa ya kʼoendajinli ngayije kjoabi ngixkoan”. Je Pablo be nga tsín koa̱n ya Jerusalén koai, nga̱ yajin sikʼien je chjota judío. Kuinga kʼoakitsoni nga ya ngixko̱n César mele koa̱njtsoʼa. Je Festo kʼoakitsole nga ya sikaséntʼale je César nga ya kʼoendajinle kjoa. Nga kʼoakitso je Festo nga ya Roma sikasén je Pablo, alikui tikoan jokisikaoni je chjotakontrale xi Jerusalén tsʼe (Hech. 25:6-12). w20.11 13 párr. 4; 14 párr. 8-10

Bixine 21 sá enero

Ni̱ma̱ná bánginá (1 Juan 3:20).

Ngatsʼiñá nga tsín nda satío tokoán kʼianga tsín ndatjín jmeni xi nʼia. Tsakui jmeni xi kinʼia kʼianga kjesa chotʼayájián je Énle Niná kʼoa tsakuije̱ jme xi kinʼia ninga jetsangínsʼenngindá (Rom. 3:23). Ninga bʼenelee yaoná nga kui kʼoanʼia xi ndatjín, tojo nkjín kʼa saténgiaa ngatsʼiaa (Rom. 7:21-23; Sant. 3:2). Kʼianga tsín nda sʼe tokoán nga kui xi chʼaotjín kʼoanʼia, basenkaoná nga nindayaa yaoná kʼoa nga ñaki kʼoabʼé tokoán nga tsín tikui kʼoasʼianñá xi chʼaotjín (Heb. 12:12, 13). Tonga sakʼoajin tojo tsín nda sʼe̱ tokoán ninga jekʼoakamaniná je jée xi tsakijnyaa kʼoa ninga ʼyaa nga jekisichatʼaná je Jeobá. Tonga kʼianga kʼoasʼin tosi tonda jée fané yaoná nʼio síkiʼaonná (Sal. 31:10; 38:3, 4). Alikui ndatjín nga jée kjoáne yaoná. Je Na̱i kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toxitsjoa jme xi tinʼia, tonga je Jeobá alikui kʼoasʼin síkjaʼaitsjen (tingósonkoai 2 Corintios 2:5-7, 11). w20.11 27 párr. 12, 13

Xoto 22 sá enero

Toxitsjoani nga tsje tjín ni̱ma̱na kʼoa nga tsín jme jée tibajngia (Sal. 73:13).

Je levita xi kiski én jebi koanxinkonke je chjotatsʼen kʼoa kao je xi ngʼakon nga nda tsakatio (Sal. 73:2-9, 11-14). Je chjota xi tsín je Jeobá kisixále kʼoasʼin koantsen nga nʼio nda tsakatio, nyiná koan, tsakʼétsaojin, kʼoa kʼoasʼin koantsen nga tsín jme xi kisikjáojin. Kʼoa je xi tsakasenkao je levita jebi nga kisikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle kuinga kisikjaʼaitsjenjin josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Nga kʼoakisʼin nda kisʼe kon, kʼoa tsjoa kisʼe ijngokʼanile. I kitsole Jeobá: “I̱ sonʼnde, alijmesa xi kjaʼaí simetokoan, tojiní” (Sal. 73:25). Kʼoatisʼinni tsanda ñá, alikui koa̱n koa̱nxinkonchá tsa kʼoasʼin matsen nga ndatjío je chjotatsʼen. ʼYañá nga tsín tongantsjai nga tsjoa sa̱tío kon (Ecl. 8:12, 13). Tsa koa̱nxinkonchá kui xosikaoná nga si̱kʼajennilee tokoán, kʼoa tsínjin tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá. Tsa kʼoati sʼe̱ tokoán jokisʼe kon je levita, kʼoati koasenkaoná nga si̱kʼaitsjenjiaan tʼatsʼe Niná kʼoa je si̱miyoaa xi kʼoati je Jeobá síxále. Nga je Jeobá xi ngisa tsjoacha maa tikʼoajinni tojmeni, kui xi tsjoa bʼé, kʼoa kui kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa choyalee nichxin xi sʼa nroa (1 Tim. 6:19). w20.12 19, 20 párr. 14-16

Taingo 23 sá enero

Nga likui ʼyaa jme xi si̱jé josʼin bakinle, tonga tijeni Espíritu Santo bʼétsʼoantjainá nga kjaínga totsené, nga tsín maná jobixoán (Rom. 8:26).

Kʼianga kʼoéyanajmílai je Jeobá jotjín tokuin, machjén nga kʼoati si̱kjaʼaitsjenjin ngayeje jmeni xi títsjoáli, kʼoa tʼailai kjoanda ningalani kjoa tibitjatojin. Sakʼoajin ñʼai koa̱nli josí kʼianga kʼoéyanajmílai jotjín tokuin. Tonga kuenta tʼiain nga kjuinrʼoéli Jeobá ninga to i̱sí: “Tʼiain kjoanda, tisenkaonái” (2 Crón. 18:31). Ali to yaolijin ʼmini, je Jeobá tinʼiotʼai. Kʼianga siglo 8 tongini nga nó 1, je naxinandá Judá nʼio kitsokjonle je chjotakjoajchán asirio tsa je kʼoetʼale kʼoa tsa choʼndale sikao, kuinga je naxinandá Egipto kisijénile nganʼio (Is. 30:1, 2). Tonga je Jeobá kʼoakitso nga tsín nda kuichomani tsa kʼoasʼin (Is. 30:7, 12, 13). Jé Isaías kisichjén Jeobá nga kʼoakitsole naxinandá Judá nga je xi koa̱nle kʼoasjentjai. Je Isaías i kitsole: “Je xi koasenkaono kuinga tsín si̱kjáojion kʼoa nga katasʼeno kjoanʼiotʼa” xi kao Jeobá (Is. 30:15b). w21.01 3, 4 párr. 8, 9

Lune 24 sá enero

Kʼoa kinrʼoe jo nkjín xi kisʼechoa̱. Jngo siento kaoni ñachanño jmi mani xi kisʼechoa̱ (Apoc. 7:4).

Je kjoanda xi kʼoaile je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai nga kixi kjima kuinga rey kʼoa naʼmi koa̱n ya ngʼajmi nga koatexomakao Jesús (Apoc. 20:6). Nʼio tsjoa sa̱tío kon je Jeobá, Jesús kao ánkje kʼianga jekʼoaile kjoanda ya ngʼajmi je xi 144,000 mani. Kʼianga jetsoya Juan tʼatsʼe je xi 144,000 mani xi ya koatexomakao Jesús, kʼiaa be je chjotankjín xi faʼatojin tjínkon Armagedón. Alikui ʼya xi be jotjín mani je chjotankjín nga̱ ngisaa nʼio nkjín mani tikʼoajinni xi 144,000 mani (Apoc. 7:9, 10). Nga “najñochxoa yʼakjá” je chjotankjín, kui tsoyanile nga tsín i̱ tsjonjin yaole jmeni xi chon sonʼnde kʼoa nga kixi tjíofitʼale Niná kao Cristo (Sant. 1:27). Nʼio tjíobʼéjta kʼoa kʼoatjíotso nga kui kitjontjaini xi totʼatsʼe jme xi kisʼin je Jeobá kao Jesús, je Barréle Niná. Nga xka̱jén yʼatonntsja kʼoasʼin bakóni nga nʼio tsjoa tjíole nga je Jesús kiskoejin Jeobá nga Rey koa̱n (tingósonkoai Juan 12:12, 13). w21.01 15, 16 párr. 6, 7

Majte 25 sá enero

Je kjoanangitokonli ngʼa síkʼéjnana (2 Sam. 22:36).

Xi koasenkao je xi xʼin ma nga nda sitjoson je xá xi kjinele kuinga skénngile josʼín je Jeobá kao Jesús. Tobʼelañá, nga katasʼele kjoanangitokon. Ningalani je Jeobá xi ngisasa nʼio chjine, nrʼoéle jmeni xi tsole je choʼndale (Gén. 18:23, 24, 32). Ningalani ñaki tsje je Jeobá, alikui koyale nga kʼoati chjotatsje koa̱n je choʼndale. Tosaa basenkao nga ndasʼin koatio (Sal. 113:6, 7). Ya Biblia kʼoatso nga je Jeobá xi basenkaoná (Sal. 27:9; Heb. 13:6). Je David koanjinle nga je kjoanangitokonle Jeobá tsakasenkao nga nda kichomani ngayeje jmeni xi kisʼin. Kataʼyala je choa̱le Jesús. Je Jesús maestrole koanni je chjotatjenngile. Ninga kʼoalani tsakanéjon ndso̱ko̱. Je Jesús i kitso: “Kʼoasʼin kabʼejnachoyano josʼin nga an kasikaono. Kʼoasʼin tikao xíngio” (Juan 13:12-17). Ningalani je Jesús xi Naile koan, alikui kui kiskoyale nga toje koa̱nsinle, tosaa je kisixále xi kjaʼaí (Mat. 20:28). w21.02 3, 4 párr. 8-10

Mixkue 26 sá enero

Je kjoajeyale xti kui nganʼiole (Prov. 20:29).

Jon xi sʼa xtio, tse xá xi koa̱n sʼiaon ya jinjtín nga̱ tjínno nganʼio. Nkjín koya josʼin koa̱n kuinyakao je ndsʼee ya jinjtín. Mejinno nga siervo ministerial koa̱on. Tsakui nichxin kʼoabixón nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen je xi ngikʼa nga sʼa xtio kʼoa nga kje kuitjosonjinno je xá xi sʼe̱neno. Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjain, nkjín koya xi koa̱n sʼiain nga ndasʼin skoe̱li xi tjío ya jinjtín. Koaan kuinyakao je ndsʼee ya jinjtín. Tobʼelañá, nda satío kon je ndsʼee xi jejchínga kʼianga ʼmiyale josʼin sichjén je tabletale kʼoa tsa jmesani xi síchjén nga kotʼaya kʼianga toje, kʼoa nga bationdale kjoajtín. Koaan kuisenkoai je ndsʼee xi jejchínga nga mali nichjain je ki̱cha̱ xi sʼa tíbʼatsen. Tojmeni xi sʼiain nga kuisenkoai tsjoa sʼe̱ kon je Jeobá. w21.03 2 párr. 1, 3; 7 párr. 18

Xipe 27 sá enero

Nga jngó jngó katabʼami chʼá xi titsʼeni (Gál. 6:5).

Ninga ngisa be je chjoón jmeni xi tso je Énle Niná tikʼoajinni je xʼinle, jé xi xʼin kjinele nga koandiaale je familiale nga sitjoson jmeni xi tso je Jeobá, jolani nga skótʼayajtín ya yaniʼya (Efes. 6:4). Je chjoón tjínnele skoe̱xkón je xʼinle nga jko̱ tíjnale yaniʼya, tonga jesoa tjínnele skótʼaya ánni nga nʼio sʼe̱jnani kjoamakjainle. Kuinga machjénni nga sikʼaya nichxin nga skótʼaya nga toje kʼoa nga sikjaʼaitsjenjin jmeni xi tso je Énle Niná. Kui xi koasenkao nga tosi tonda tsjoake koa̱n kʼoa skoe̱xkón je Jeobá, kʼoa kʼoati tsjoa sʼe̱ kon nga sitjosonle je xʼinle. Tsjoa satío kon je yánchjín xi sítjosonle je xʼinle nga̱ kui kʼoasʼínni nga tsjoake je Jeobá, tonga je xi tsín sítjoson josʼin tjínndajinle Niná alikui tsjoa satío kon. Xi ijngosani, nʼio nda choa̱ batíole je xi sʼa xti, kʼoa tsjoánganʼio nga nda batio ya yaniʼya kʼoa kao ya jinjtín (Tito 2:3-5). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ngisaa nkjín mani je yánchjín tikʼoajinni je xi xʼin xi je Jeobá síxále (Sal. 68:11). w21.02 13 párr. 21-23

Bixine 28 sá enero

Tichriantʼalao Niná, kʼia kʼoati je sichriantʼano nga jon (Sant. 4:8).

Je pastro Pablo nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná nga nʼiojin koan kʼoa nga kiskale jme kjoa xi jaʼatojin. Sakʼoa jaʼajen kon, tonga kichokjoajinle nga̱ kʼoatsakʼé kon nga je Jeobá tsjoánganʼiole (2 Cor. 12:8-10; Filip. 4:13, TNM). Kʼoati nʼiojin koaan tsanda ñá kʼiatsa kʼoakʼoé tokoán nga toje Jeobá xi koa̱nle koasenkaoná (Sant. 4:10). Ali tsa jejin Jeobá xi kjoañʼai tsjoáná. Je Santiago itso: “Kʼia tsa jngo xi kjoatsʼen chʼao síkao, ali tsojin tsa je Niná xi chʼao síkao kao kjoatsʼen. Je Niná alikui male tjoé kjoatsʼen, kʼoa nijngojin xi je chʼao síkao kao kjoatsʼen” (Sant. 1:13). Tsa makjainná jotso én jebi ngisaa koa̱nmiyoaa je Jeobá. Je Jeobá “likui síkʼantjaiya yaole” (Sant. 1:17). Tojosʼin tsakasenkao je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin, kʼoatisʼin koasenkaoná nga jngó jngoá ndʼaibi. Si̱jélee je Jeobá nga katatsjoáná kjoachjine, kjoamakjain kao kjoanʼiojin. Alikui jao tjín tokoán nga kjuinrʼoéná kʼianga kʼoétsʼoalee. w21.02 31 párr. 19-21

Xoto 29 sá enero

Tojo ma je ki̱cha̱ nga tikui ki̱cha̱ mayaoni, kʼoati ma jngo chjota, tije miyole basenkaoni nga nda sʼín (Prov. 27:17).

Koakolee je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia nga mandosinná xi tʼatsʼe. Chja̱kaonajmiá nga ñandia ñandia bichó kjoajtín (Filip. 2:4). Nga ngisasa nda jchaxkoaan, koaan chjónangilee tʼatsʼe xínkjín, tʼatsʼe xále kʼoa jósʼin kjimajinle jmeni xi tíkotʼaya. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlee jñani nda tísʼín. Kʼoajinsʼin bijbi si̱miyoñá je xi tosʼa tíkotʼaya Biblia kʼoa kʼoajinsʼin kuisenkaoñá nga tosi tonda skótʼaya Énle Niná kʼoa koaisʼenngindá. Kuisenkoaa nga tsjoa katasʼe kon kʼianga bichó kjoajtín. Jngo koya josʼin koa̱n kuisenkoaa kuinga nda chjoéyaa (Heb. 13:2). Kʼianga jekuitjotsoyason, koaan kʼoakʼuínlee nga ñatjen kʼuínyasoán. Jngo ndsʼee xi Diego ʼmi, xi Brasil tsʼe, itso: “Nkjín ndsʼee xi kʼoakitsona nga ñatjen kʼuínyasuinjin, kʼoasʼin ngisa nda tsaʼbexkonña, tsee xi koanjinna kʼoa ngisaa koanchriantʼale je Jeobá kao Jesús”. w21.03 12 párr. 15, 16

Taingo 30 sá enero

Ali chʼaojin nikao je xi chʼao síkaono (Rom. 12:17).

Je Jesús kʼoakitso nga tjínnele tsjoacha koaan je xi jtikená (Mat. 5:44, 45). Ninga tsín choa ñʼai tíjna nga kʼoanʼia, jé nganʼiotsjele Niná basenkaoná. Kʼianga tjín xi majtikená, jé nganʼiotsje basenkaoná nga bakoá kjoatsjoacha, kjoatsejta, nga ndʼé maa, nga bakoá kjoanda kʼoa nga maná chjoéxkoá yaoná (Gál. 5:22, 23). Tjín chjota xi tsín tibatiochjoani kʼoa xi saʼnda testigole Jeobá ma kʼianga be nga kʼoasʼín je chjoónle kʼoa tsa xʼinle, tsa xtile, kʼoa tsa jeje̱ chjotandaindʼiale. Si̱jélee je Jeobá nganʼiotsjele tsa ñʼai maná nga tsjoacha maa je xi jtikená xi totʼatsʼe nga Énle Niná tichotʼayá (Luc. 11:13). Alikui jao tjínná nga ngisa nda nga kui kʼoanʼia ngantsjai jmeni xi tso je Niná (Prov. 3:5-7). Je kjoatsjoacha ngisaa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni je kjoajticha. Síkiʼaonná je kjoajticha, tonga tsa tsjoacha koaan je xi jtikená, chaan tsín tikoa̱njtikeniná. Kʼianga bakoá kjoatsjoacha tsjoa sʼe kon je Jeobá. Ningalani tosi tonda jtike koa̱nná je chjota koaan tsjoa kjoáyaa tokoán. w21.03 23 párr. 13; 24 párr. 15, 17

Lune 31 sá enero

Jngo naxinandá xi tjínle nganʼio kʼoa xi nkjín mani jaʼasʼen naxinandána (Joel 1:6).

Je Joel tongini kʼoakitso nga chjotakjoajchán kuichokʼétʼale naxinandá (Joel 2:1, 8, 11). Je Jeobá kʼoakitso nga je kisikasénne sondado xi Babilonia tsʼe nga tsjoále kjoañʼai je chjota israelita xi tsín sitjosonle (Joel 2:25). Kʼoatso nga je chjotakjoajchán jebi yaa “norte nroani”, nga̱ yaa kjoaʼaíni je chjota babilonio nga kuichosíkjeson naxinandá Israel (Joel 2:20). Je chjotakjoajchán jebi yaa ningósonkao josʼín je chjo̱ba̱ nga fi chʼin chʼin kʼoa nga nʼio nda tjíojtín. Je Joel itso xi tʼatsʼe sondado: “Nga jngó jngó kʼoasʼin fi josʼin kijna je ndiaale. [...] Bichóne naxinandá [...]. Fimijon je ndʼia, yaa ventana faʼasʼenni josʼín jngo ché” (Joel 2:8, 9). Cha̱niyala jkoaa josʼín sondado jebi, nga tjío ngakjijnda, kʼoa tsín ʼya xi ma batioʼma. Alikui ʼya xi tjoʼale yaole tʼatsʼe chjotakjoajchán babilonio. Joni chjo̱ba̱, je chjota babilonio (caldeo) kʼiaa nga nó 607 tongini nga nó 1 kichosíkjeson Jerusalén. Nga kui nchja̱ni jokisʼin “je reyle chjota caldeo” ya Jerusalén, je Biblia itso: “Alikui koanmake je xi sʼa xti, nijejin yánchjínxo̱ngó, nijejin xi jejchínga kʼoa nijejin xi tsínle nganʼio” (2 Crón. 36:17). w20.04 5 párr. 11, 12

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani