BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es22 p. 57-67
  • Junio

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Junio
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2022
  • Subtítulo
  • Mixkue 1 sá junio
  • Xipe 2 sá junio
  • Bixine 3 sá junio
  • Xoto 4 sá junio
  • Taingo 5 sá junio
  • Lune 6 sá junio
  • Majte 7 sá junio
  • Mixkue 8 sá junio
  • Xipe 9 sá junio
  • Bixine 10 sá junio
  • Xoto 11 sá junio
  • Taingo 12 sá junio
  • Lune 13 sá junio
  • Majte 14 sá junio
  • Mixkue 15 sá junio
  • Xipe 16 sá junio
  • Bixine 17 sá junio
  • Xoto 18 sá junio
  • Taingo 19 sá junio
  • Lune 20 sá junio
  • Majte 21 sá junio
  • Mixkue 22 sá junio
  • Xipe 23 sá junio
  • Bixine 24 sá junio
  • Xoto 25 sá junio
  • Taingo 26 sá junio
  • Lune 27 sá junio
  • Majte 28 sá junio
  • Mixkue 29 sá junio
  • Xipe 30 sá junio
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2022
es22 p. 57-67

Junio

Mixkue 1 sá junio

Menajin nga kʼoailaijin ali tsa toje énnda tʼatsʼe Niná, saʼnda menajin kʼoailaijin ni̱ma̱najin (1 Tes. 2:8).

Tjínnele nga koa̱nndosin kjoaixiná tʼatsʼe je chjota xi tiʼmiyalee Biblia. Kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ndsʼee koa̱nni nga jekoa̱nskanni. Ñʼaijin koa̱nle nga sikatío je miyo xi tjínle kʼoa nga sikʼantjaiya yaole nga sixále je Jeobá. Jngo xi nda male tsoya Biblia basenkao je xi títsoyale nga katabexkon je ndsʼee xi tjío ya jinjtín, nga̱ kuinyakao nga ngisasa simiyo je Jeobá kʼoa kuinyakao kʼianga kjoa kjoaʼatojin. Kui xi mená nga tsjoa katasʼe kon kʼoa katabe nga tojngo familia mañá ngatsʼiaa. Tsa kʼoasʼin simiyo je ndsʼee, ngisaa choa ñʼai koa̱nle nga sikatío je miyole xi tsín je Jeobá síxále (Prov. 13:20). Tsa sikjinle je miyole xi tsín je Jeobá síxále, koaan ya so̱kole je xi miyole koa̱nni ya jinnaxinandále Niná (Mar. 10:29, 30; 1 Ped. 4:4). w20.10 17 párr. 10, 11

Xipe 2 sá junio

Ngayije kjoatéxoma kitsʼaina ngʼajmi, kʼoa i̱ sonʼnde (Mat. 28:18).

Machjén nga miyoná katama je Jesús nga nda kuiyoaa kao Jeobá. Jaola koya kataʼyaa ánni nga kʼoabixónsíñá. Xi títjon, je Jesús i kitsole chjotatjenngile: “Tijeni Nʼainá tsjoakeno nga̱ jekoantsjoachanáo” (Juan 16:27). Kʼoa i kitsosa: “Nitoʼyajin xi faʼaikonle Nʼainá, tsa tsian nga an” (Juan 14:6). Tsa mená nga miyole Jeobá koaan tonga tsa tsín miyole Jesús maa, yaa mangóson tsa jngo ndʼia mená kuitjásʼen tonga tsa tsín ya xo̱ntjoa kuitjásʼenñá. Je Jesús me kʼoati kui choa̱ kisichjén kʼianga kitso: “An nía xo̱ntjoale barré” (Juan 10:7). Xi majaoni koya kuinga ñaki ndasʼin tsakakó je Jesús jokjoan je Nʼaile. I kitsole je chjotatjenngile: “Je xi tsabena nga an, tsabe Nʼainá” (Juan 14:9). Jngo koya josʼin jchaa je Jeobá kʼiaa nga jchaa xi tʼatsʼe Jesús. Nga ngisasa koa̱nná xi tʼatsʼe, sa tsjoacha sa tsjoachaa koaan. Kʼoa kʼianga sa jcha sa jchasaa xi tʼatsʼe Jesús, ngisasa tsjoacha koaan je Nʼaile. w20.04 21 párr. 5, 6

Bixine 3 sá junio

Tokʼiani nga inda an, kʼia tjínna nganʼio (2 Cor. 12:10).

Je ndsʼee xi nachan kjioson, xi silla de ruedas tjíoya, xi tsín tichókjoanile nga bʼetsoma kʼoa xi tsín tinda tsennile. A kʼoati koa̱n kʼoasʼin tóka joni je xi sʼa xti kao xi tsín jme chʼin tjínle. Jaon, kʼoati koa̱n kʼoasʼin. Nʼio nkjín mani je ndsʼee xi jekoanjchínga kʼoa xi táo chʼin bʼetʼale xi tjíosíxále Niná. Nga kʼoasʼín yaa mangóson joni tsa ya tjíotokaya je ndiaa xi kjoabijnachon bichókao. Tonga ali totsʼejin nganʼio síchjén, jé Jeobá tsjoále nganʼio. Kao teléfono nrʼoénile je kjoajtín xi satíoná kʼoa tjínkʼa xi ya tjen Internet kotsennile. Tsjoánganʼio nga ʼmiyason Énle Niná kʼianga tsoyale je xínkjín kao je chjinexki. Alikuikʼia kʼoaiʼndee nga kui chʼin xi tjínná katasíkʼajen tokoán kʼoa tsín kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikoa̱n kjuinyañá ndiaa xi kjoabijnachon bichókaoná. Je Jeobá tsjoakená nga̱ tjínná kjoamakjain kʼoa be jokjitse jetinixálee. Nga kjoa bitjatojiaan kʼiaa nga ngisa machjénná nganʼiole Jeobá kʼoa je alikui tsjiónkonná (Sal. 9:10). Chrian kʼoéjnaná ngantsjai. w20.04 29, 30 párr. 16, 17

Xoto 4 sá junio

Kʼoasʼian xi tʼatsʼe énnda tʼatsʼe Cristo, jméni nga tojngo kʼoakaotʼasínina kao je (1 Cor. 9:23).

Jmé xi chja̱kaoñá jngo chjota xi jetjínle religión. Kui chja̱kaonajmíñá jmeni xi mandosinle. Tsakui nichxin tojngo Niná bʼétsʼoale, tsa makjainle nga je Jesús xi tsakʼasjentjainá, kʼoa tsa makjainle nga jeme tjóxin kjoatsʼen xi tjín. Kui chja̱kaonajmíñá je xi mangóson josʼin makjainle kao josʼin makjainná ñá kʼianga koakoyalee jotso je Biblia. Tsakui nichxin tsín makjainyejele chjota jmeni xi tsoya je religiónle. Nga jesʼe̱jinná jme religión tíjnajin, chjónangilee jmeni xi makjainle. Jngo misionero xi Argentina tsʼe kʼoatso nga tjínkʼa chjota xi tʼatsʼe Trinidad makjainle, tonga xi tsínni makjainle tsa tojngo mani je Nʼai, je ʼNdí kao nganʼiotsje. Kʼoa itsosa: “Nga ʼyaa jebi ngisaa choa ñʼai maná nga bakoyalee tʼatsʼe Biblia”. Si̱jinlee yaoná jmeni xi makjain kjoaixile chjota. Tsa kʼoasʼiaan, jé Pablo chjénngilee, nga tsabe josʼin tsakjákaonajmí nga jngó jngó chjota (1 Cor. 9:19-22). w20.04 10 párr. 9, 10

Taingo 5 sá junio

Kʼianga kui nichxin je naxinandáli kuitjontjai, ngatsʼi je xi ya tjíotʼaxo̱n je libro xi kijna (Dan. 12:1).

Jmeni xi tongini kitso je Daniel kao Juan bakóyaná nga je xi síxále Jeobá kao Jesús kuinje̱ngile yaole kʼianga nʼio tse kjoañʼai sʼe̱. Kuinga tsín kuinókjonnilee jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján. Je Daniel kʼoatso nga ya “libro xi kijna” sʼe̱tʼa jaʼaínle je xi kuinje̱ngile yaole. Jméni xi sʼiaan nga ya katasʼetʼa je jaʼaínná. Tjínnele koakoá nga makjainná tʼatsʼe Jesús (Juan 1:29). Tjínnele kʼoaitʼalee yaoná Niná kʼoa kjuinsʼenngindá (1 Ped. 3:21). Xi ijngosani, machjén nga kʼoainganʼiolee je Chjotaxále Niná kʼianga kuinyakoaa xi kjaʼaí nga katabe xi tʼatsʼe Jeobá. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi machjén nga si̱nʼiotʼaa je Jeobá kao naxinandále kʼoa tjínnele kʼoainganʼiolee je Chjotaxále Niná. Tsa kʼoasʼiaan, kuitjontjaiñá kʼianga sikjeson Chjotaxále Niná je rey xi norte tsʼe kao je rey xi sur tsʼe. w20.05 16 párr. 18, 19

Lune 6 sá junio

Ji Jeobá, tíjna ngantsjai je jaʼaínli (Sal. 135:13).

Je Adán kao Eva tsabe joʼmi Niná, kʼoati tsabe nga je kisinda ngayeje jmeni xi tjín, nga je kitsjoale kjoabijnachon, nga jngo ʼndenaxó kisikatíojin kʼoa nga je kitsjoale ñangale (Gén. 1:26-28; 2:18). Tonga, a tojo kisikjaʼaitsjenjin ngayeje xi kitsjoale Jeobá. A tojo tsjoake koan kʼoa a kitsjoale kjoanda. Kʼiaa tsaʼyale nga kiskotʼayakao je Na̱i. Jngoo ye̱ kisichjén je Na̱i nga i̱ kitsole Eva: “A kjoaixi nga kʼoakitsono Niná nga tsín koa̱n chi̱nao tole ngayeje yá xi tjín i̱ ʼndenaxó” (Gén. 2:16, 17; 3:1). Je Na̱i tsakásjaile josʼin tsakʼanachale Eva. Je Niná kʼoakitsole nga koa̱n ski̱ne ngayeje tole yá xi tjín ya ʼndenaxó, tojngoo xi tsakʼéchjoale (Gén. 2:9). Je Na̱i joxi kʼoani kitso nga tsín nda chjota Niná. Tsakui nichxin kui kiya jko̱ Eva nga kui tísʼechjoale je xi ndatjín. w20.06 3 párr. 8, 9

Majte 7 sá junio

Tosi tonda katakano xíngio kʼoa kao kjoatsjoa tichatʼalao xíngio (Col. 3:13, TNM).

Tjínkʼa choʼndale Jeobá xi miʼaon kjoafaʼaitsjenle tʼatsʼe jmeni xi sʼín kʼoa tsa jotso je ndsʼee. Je pastro Pablo kʼoakitso nga sakʼoa kʼoama. Tsakui nichxin tsín kixi tíjna jme xi síkaoná xíngiaa. Tsa tokui kjuinñá, kuijin xosikaoná nga kʼoéngijtiñá tokoán kʼoa sikjinnile je naxinandále Jeobá. Jngo ndsʼee xi Sudamérica tsʼe, xi Pablo ʼmi jée kisʼene, kʼoa kisichaa je xá xi tjínle jinnaxinandále Niná. Jósʼin kisikjaʼaitsjen je ndsʼee. Itso: “Nʼio koanjtina kʼoa kisikjinle je jtín”. Je ndsʼee xi ai jée tsakajngi ngasʼa tsakui nichxin tokui faʼaitsjen ʼndeʼndele kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín bakinle nga tsjoake koa̱n Niná. Kʼoa tsa kʼoatsoje̱ nga tsín tibakinnile nga ya koatiojin naxinandále Niná ninga jekʼoakoannile je jéele kʼoa ninga jekisʼendajin kjoale. Jósʼe tokuin nga kʼoasatío kon je ndsʼee. w20.06 19 párr. 6, 7

Mixkue 8 sá junio

Je xi sínkjínle kon be jmeni xi xkón tíjna kʼoa bʼejnaʼmale (Prov. 22:3).

Tjínnele jchaa jmeni xi sikiʼaonná ánni nga tsínkui kʼoasʼiansíñá (Heb. 5:14). Tobʼelañá, tjínnele nga nda chjoéjiaan jmeni xi kʼoétsaojinkoaa, me ngayeje xi faʼa ya televisión nga kjoajndí tjenkao. Ñá xi chjotale Cristo maa, alikui kui chotsenlee xi kjoajndí tjenkao, nga̱ kui xosikaoná nga tsín titsjoacha koa̱nñá je Jeobá. ʼYañá nga jtike Niná je kjoachajngi, kʼoa je chjota xi kui kʼoasʼín tiyaole síkiʼaonni kʼoa síkiʼaon xi kjaʼaí (Efes. 5:5, 6). Kʼoati machjén nga katamajinná nga nʼio xkón tíjna je kjoafaʼaitsjen xi kaníbason je xi yátsʼi̱n binyále Niná. Tsakui nichxin énndiso ska̱nibason xi tʼatsʼe ndsʼee kʼoa tsa to jao kʼoe tokoán tʼatsʼe naxinandále Jeobá (1 Tim. 4:1, 7; 2 Tim. 2:16). Tsakui kuenta sʼiaan, kui xosikaoná nga tsín tikoa̱nkjainniná xi tʼatsʼe Niná. Alikui kʼoaiʼndee nga katabʼanachaná, nga̱ je Biblia kʼoatso kʼianga ya “nroani xi chʼaosʼin fáoti chjota xi jechitsonya kjoafaʼaitsjenle, xi tsínle kjoakixijin”, kʼoa tokui xi mele nga kui kuixkanyañá josʼin makjainná ñá kʼoa josʼin makjainle je (1 Tim. 6:4, 5). Kui xi mele nga koa̱nkjainná jmeni xi tso kʼoa nga tsín tikoa̱nkjainniná jmeni xi tso je ndsʼee. w20.09 29 párr. 13, 15

Xipe 9 sá junio

Niʼyajin xi básjai nga nda kʼoéjna xi totsʼeni, tonga katabásjai nga nda kʼoéjna xi kjaʼaí (1 Cor. 10:24).

Je xi jechixan tjínnele tsjoake koa̱n xínkjín kʼoa koakole kjoaxkóntokon xínkjín (Efes. 5:33). Je Biblia kʼoatso nga tjínnele ñá kʼoee tikʼoajinni nga ñá kʼoainá (Hech. 20:35). Kui kjoanangitokon kuinyakao nga koakole kjoatsjoacha kao kjoaxkóntokon xínkjín. Je kjoanangitokon nʼio tjíobinyakao xi jechixan nga tsjoa tjíosatío kon. Tobʼelañá je Steven, itso: “Tsa ngóson sʼin si̱kjaʼaitsjeen nga joa, kuinyakao ngañáñá xíngiaa, kʼoa koaanná kʼoéndajiaan tsa jme kjoa sʼe̱. ʼNdele nga kui si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi toñá skénndiaaná, tosaa kui nikjaʼaitsjeen jmeni xi ngisa skénndiaaná nga joa”. Je Stephanie, xi chjoónle mani kʼoatso nga tsín ʼya xi nda koatio tsa totjíokján ʼndeʼnde. Kʼoa itsosa: “Kʼianga kjoa sʼenajin, kui nikjaʼaitsjainjin jñá nroani. Bʼetsʼoaníjin, basjaiyaníjin jme xi kuinyakaonajin kʼoa chobayanijin josʼin kʼoéndajinjin. ʼNdele nga kuixkainjin tosaa bʼendajinjin je kjoa xi sʼenajin”. Tsjoa satío kon xi jechixan kʼianga tsín kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga jngo xi ngisa ngʼa tíjnale xínkjín. w20.07 3, 4 párr. 5, 6

Bixine 10 sá junio

Nkjín koainjin xi tongóson tjín nóle chjotanaxinandána, tonga an jaʼatítjonle xi tʼatsʼe kjoale chjota judío (Gál. 1:14).

Tsín tokui kjuinñá jokji nganʼio tjínná kʼoa kao jmeni xi maná nʼia kʼianga nixálee Jeobá. Je Pablo nʼio chjine koan nga̱ jé xi Gamaliel tsakʼin kitsoyale, jngo chjota xi nʼio tsaʼyaxkón nga kui nichxin (Hech. 5:34; 22:3). Je Pablo nʼio ndasʼin tsaʼyale ngixko̱n chjota judío (Hech. 26:4). Tonga je Pablo alikui to yaole kini, kao kjoatsjoa kisikʼéjna ngayeje jmeni xi chjí tsabekon je chjota (Filip. 3:8). Tsee kjoa jaʼatojin nga chjotatjenngile Cristo koan nga̱ tije naxinandále koanjtikeni (Hech. 23:12-14). Kʼoa je chjota romano totaon tsabe kʼoa ndoyá kisikʼéjnaʼya (Hech. 16:19-24, 37). Xi ijngosani, nga chjotajée koan ñʼai koanle nga kui xi ndatjín kʼoakisʼin (Rom. 7:21-25). Tonga alikui kui jebi kisikʼajennile kon. Tosaa i̱ kitso: “Nda tjínkoan kao kjoaʼindana”. Ánni. Kuinga tsabe josʼin tsakasenkao Niná kʼianga kinroajen nganʼiole (2 Cor. 4:7; 12:10). w20.07 16 párr. 7, 8

Xoto 11 sá junio

Je xi makjainle xi tʼatsʼan kʼoatisʼin sʼin nga je, saʼnda ngisasa kjoaʼatontjaile (Juan 14:12).

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio tjínle kjoandosin nga tosi tonda kʼuínyaa je Énle Niná. Je Jesús kʼoakitso nga nkjín ʼnde sa̱kóyason kʼoa nga tosi tonda kʼoakoa̱n kʼianga jekuiyá (Juan 21:15-17). Kʼianga jekʼien Jesús tjínkʼa je chjotatjenngile xi jti̱ tsakʼasjengindá ijngokʼa. Kʼianga jejaʼáyanile tsakasenkao je chjotatjenngile nga nkjín jti̱ tsakʼasjengindá. Kʼiaa kʼoakitsole nga nʼio tjínle kjoandosin nga sa̱kóyale chjota je Énle Niná. Kʼianga toje tífini ya ngʼajmi, je Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile nga nʼiosa nkjín ʼnde sa̱kóyason (Hech. 1:6-8). Nga jejaʼato nó, jngo sén tsakakóle je pastro Juan nga kʼoakitsole jokoa̱n kʼianga jetíjna “nichxinle Nainá”. Je Juan tsabe nga je ánkje tjíobándiaa nga tíʼmiyason je Énle Niná “ngayije nangi, kao ngayije ntje̱, kao ngayije én, kao ngayije naxinandá” (Apoc. 1:10; 14:6). Je Jeobá kui xi mele nga tosi tonda kʼuínyasoán saʼnda nga kʼoakuitso nga tsín tikʼoasʼianñá. w20.09 9 párr. 5

Taingo 12 sá junio

Kuinga koankjainle Abraham, kitsjoatʼa Isaac, kʼianga kʼoasʼin kichotʼa (Heb. 11:17).

Je familiale Abrahán ñʼai tjín kjoa jaʼatojin, nga̱ chjoónʼndi̱ koan je Sara kʼoa nʼio nkjín nó nga kjoaba tsakatiojin. Nga jeki nichxin, je Sara jé kitsjoale Abrahán je chjoónchoʼndale xi Agar ʼmi nga chjoónle katama. Kʼoasʼin sʼe̱nile ʼndí je Sara kao Abrahán xi totʼatsʼe Agar. Kʼianga jekisʼejinle Agar nga ʼndí tjínle totaon tsabe Sara. Nga kjoa kisʼele, je Sara koanjtile kʼoa chan tsakanga je Agar (Gén. 16:1-6). Je Sara chaan kisʼele ʼndí, kʼoa Isaac sʼin kitsjoajaʼaínle je Abrahán. Nʼio tsjoake koan Abrahán nga jao xtile, je Ismael kao Isaac. Tonga je Ismael totaon tsabe Isaac, kuinga kʼoakitsonile Sara je Abrahán nga xin ʼnde katafi je Ismael kao Agar (Gén. 21:9-14). Nga jeki nó, je Jeobá kʼoakitsole Abrahán nga katatsjoátʼale je ʼndíle (Gén. 22:1, 2; Heb. 11:17-19). Je Abrahán koankjainle nga sitjoson Jeobá jme xi kitso xi tʼatsʼe xtile. w20.08 4 párr. 9, 10

Lune 13 sá junio

Chjóao je ni̱ma̱no xi chjotse, xi ngoyale Niná kisʼendani kao xi tjínle kjoakixi kʼoa kao xi ñaki tsje (Efes. 4:24).

Kʼoajin tinʼio tsjoa sa̱tío kon je xi kjoaʼáyanile kʼianga jesikʼantjaiya yaole kʼoa sitjoson jotso kjoatéxomale Niná. Je xi sitjosonle Niná “sʼeele kjoabijnachon”, tonga je xi kontra koatiole, alikui tsjoáʼndele Niná nga tosi tonda ya sonʼndenaxó koatio (Juan 5:28, 29; Is. 65:20). Kʼianga jekoatexoma Chjotaxále Niná i̱ Sonʼnde jchañá nga ñaki kʼoatjín jotso Proverbios 10:22, nga i̱ tso: “Je kjoanichikontʼain xi tsjoá Jeobá kui xi sínyináná, kʼoa alikui kjoaʼaon tjenkao”. Je xi koatio nga kʼia, jé nganʼiotsjele Jeobá kuinyakao nga tobijbi chjotatsje koa̱n kʼoa nga kʼoakoa̱nkjoaan jokjoan Cristo (Juan 13:15-17; Efes. 4:23). Sa nda sa nda chjota koa̱n nga nyaon nyaon kʼoa sʼeele nganʼio yaole. Nʼiojin tsjoa sa̱tío tokoán nga kʼoakoa̱n (Job 33:25). w20.08 17 párr. 11, 12

Majte 14 sá junio

Tisinlao kjoama̱no xi titsaonnio (1 Tes. 4:11).

Kuenta sʼiaan nga tjínkʼa je ndsʼee kao tichjaa xi toxá tsín bixanni. Tjínkʼa xi mele kuixan, tonga kje kajinjin je xi sasénkon. Kʼoa tjínkʼa xi toje tjío nga jekʼien chjoónle kʼoa tsa xʼinle. Tojosʼinni, alikui ndatjín nga kui chjónangilee ánni nga tjíotojeni kʼoa tsín koa̱n kʼoakʼuínlee nga ñá kuinyakoaa nga so̱kole je xi kuixankao tsa tsín je kʼoakuitsoná, kuenta sʼiaan josa̱tío kon tsa ñá xokʼuínlee nga katabixan (1 Tim. 5:13). Nda satío kon je ndsʼee kao tichjaa xi tjíotoje nga ʼyachjiá jñani nda sʼín ʼndele nga tokui kʼoakʼuínlee ánni nga kje bixanjinni. Alikui ndatjín tsa koa̱nmachaa. Tosa chjí jchatokoán nga kixi tjíofitʼale Niná. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin koakonilee nga machjénná xíngiaa ngatsʼiaa (1 Cor. 12:21). Skoee nga ʼyaxkoán kʼoa nga chjí ʼyatokoán je xá xi sʼín ya jinjtín. w20.08 29 párr. 10; 30 párr. 14

Mixkue 15 sá junio

Koanskanni jngokʼakjoan tsʼatsenle ndsʼee xi tojngo tjío xi tsʼato aon siento mani (1 Cor. 15:6).

Nga jeki nichxin, tsʼatsenle Jesús je Pablo (1 Cor. 15:8). Je Pablo kʼoati Saulo tsakʼinle, kʼianga tífi ya ndiaa Damasco kinrʼoé nga kinchja̱le je Jesús kʼoa jngo sén tsabeni ya ngʼajmi (Hech. 9:3-5). Kʼoati kui xi bakóná nga jaʼáyanile je Jesús (Hech. 26:12-15). Tjínkʼa chjota xi koanmele tsabe ánni nga kʼoakitsoni je Pablo nga̱ nʼio kitjenngike tsakai je chjotale Cristo. Kʼianga koankjainle nga jaʼáya kjoaixile je Jesús, kʼoati kitsoyale xi kjaʼaí. Nga kui kitsoyason nga jaʼáyanile je Jesús, kisatele, ndoyá kinikʼéjnaʼya kʼoa nkjín kʼa nga me kʼien ya jinndáchikon (1 Cor. 15:9-11; 2 Cor. 11:23-27). Ñaki kisʼejngo kon nga jaʼáyanile je Jesús, alikui kini ninga si̱kʼien kʼianga kui kitsoya. Jebi kui bakóyaná nga jaʼáya kjoaixinile je Jesús kʼoa bʼéjngo tokoán nga sʼe̱ kjoafaʼáya nichxin xi sʼa nroa. w20.12 3 párr. 8-10

Xipe 16 sá junio

Kʼiatsa kjoásjao Jeobá koa̱nsjaino (2 Crón. 15:2).

Machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan tsa mangián ngayeje kjoajtín xi satíoná. Nga mangián je kjoajtín basenkaoná nga tosi tonda nixálee je Jeobá kʼoa tsjoa satío tokoán nga tsaojiaan je ndsʼee (Mat. 11:28). Kʼoati koa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan tsa chotʼayá Biblia nga toñá. Tsa ya tiyokoaa xijcháná, a chotʼayajtínñá Énle Niná nga xki̱ xomana. Tsa toñá tiyoaa, a nikʼayañá nichxin nga chotʼayá. A bʼenelee yaoná nga ʼmiyalee Énle Niná xi kjaʼaí. Ánni machjénsíni nga kui si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi. Ya Biblia kʼoatso nga kotʼa Jeobá jotjín je kjoafaʼaitsjenná kʼoa jotjín je ni̱ma̱ná, kʼoati machjén nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá (1 Crón. 28:9). Tsa machjén nga si̱kʼantjaiyaa jmeni xi jetjínndajinná kʼoa tsakuije̱ josʼin nikjaʼaitsjeen, si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná. Ndʼaibi nga machjén kʼianga tongini kuiyondalee jmeni xi jeme koa̱n. w20.09 19 párr. 19, 20

Bixine 17 sá junio

Toʼyanibe xi jonbi xi tsín tsa sikatío ngayije xi tjínle, likui koa̱n chjotana koa̱n (Luc. 14:33).

Je Jesús jao choa̱ kisichjén nga kitsoya jmeni xi tjínnele sʼin je xi mele nga chjotatjenngile koa̱n. Kui kinchja̱ni tʼatsʼe jngo chjota xi mele jngo torre kʼoenda kao tʼatsʼe jngo rey xi mele koaikján kao kontrale. Kʼoakitso nga je xi mele torre kʼoenda, tjínnele “skósonnile jotjín sʼe̱ngile, tsa tjínle xi machjénle nga sikjetʼa”, kʼoa kʼoakitso nga je rey títjonkjoanla skósonnile tsa koa̱n skaan kao kontrale (Luc. 14:27-32). Tikʼoasʼinni, je Jesús kʼoakitso nga je xi mele nga chjotatjenngile koa̱n, tjínnele skósonnile jmeni xi sʼin nga chjotale Cristo koa̱n. Nga kʼoasʼin je chjota jokitso je Jesús machjén nga xki̱ xomana skótʼaya. Nʼio tjínle kjoandosin nga tongini nda chótʼayá nga jngó jngó kʼa kʼuínyalee Biblia je chjota. Si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tíjna je chjota xi tiʼmiyalee kʼoa jósʼiaan nga ngisa choa ñʼai sʼin kʼuínyalee, ánni nga koa̱njinnile kʼoa nga kʼoasʼinni jotso je Énle Niná (Neh. 8:8; Prov. 15:28a). w20.10 7 párr. 5; 8 párr. 7

Xoto 18 sá junio

Kuinga tangínsíño, kʼoa chjotana tikao je chjota, takoyalao nga katasítjoson ngayeje jme xi tsakʼeneno (Mat. 28:19, 20, TNM).

Je Jesús kʼoakitso nga tjínnele koakoyalee je chjota jmeni xi tsakʼénená. Tonga ali tsa to “takoyalao ngayeje jme xi tsakʼeneno” kitsojin. I kitso: “Takoyalao nga katasítjoson ngayeje jme xi tsakʼeneno”. Tsa mená nga kuitjosonná jmeni xi kitso je Jesús, tjínnele koakoyalee je xi tiʼmiyalee Biblia jmeni xi tsakʼéne je Jesús, tonga kʼoati machjén nga kuisenkoaa nga kuitjosonle (Hech. 8:31). Jósʼin koakoyalee je chjota nga sitjoson jmeni xi kitso je Jesús. Kʼianga bakoyalee Biblia je chjota kui ʼmiyalee jmeni xi mele Niná nga sʼiaan. Tonga ali tsa tokuijin xi machjén, machjén nga kʼuínyalee jokoa̱n sʼin nga nyaon nyaon nga koaitjenngi jotso je Énle Niná (Juan 14:15; 1 Juan 2:3). Kao jmeni xi nʼia koakonilee josʼin nitjosoán je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia, jolani ya ndʼiaskuela, ya tʼaxáná kʼoa kʼianga bʼetsaojiaan. Kʼianga kʼoétsʼoaa kao je xi tiʼmiyalee Biblia, si̱jélee je nganʼiotsjele Jeobá nga kui katabándiaale (Juan 16:13). w20.11 2, 3 párr. 3-5

Taingo 19 sá junio

Ni kaojinla nganʼiole chjotakjoajchán ni kaojinla nganʼio, kao kui nganʼiona, kui xi tso Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán (Zac. 4:6).

Je chjotale Cristo jebi tse kjoa jaʼatojin. Tobʼelañá, tochoa xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa kisʼeyole, alikui kʼoasikji nkjín koya kisʼele xi tsakinyakao nga kiskotʼaya je Énle Niná joni ndʼaibi. Kʼoa kʼoati kitsoyale je chjota xi kjaʼaí én male. Ninga kʼoalani, tochoa nó jaʼato nga kitsoyale je Énle Niná “ngatsʼi xi tjío i̱ sonʼndebi” (Col. 1:6, 23). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi tojo jé Jeobá tíbándiaale kʼoa títsjoánganʼiole je naxinandále. Kʼoa kao jmeni xi tso Biblia bándiaaniná. Yaa faʼaitʼa josʼin kitsoyason je Jesús kʼoa kao kjoatéxoma xi kitsjoale je chjotatjenngile nga kʼoakitsole nga tosi tonda katatsoyason (Mat. 28:19, 20). Je Jeobá alikui ʼya xi faʼájin kʼoa kʼoakitso nga sa̱kóyason ngakjijnda ʼnde, “kao ngayije ntje̱, kao ngayije én, kao ngayije naxinandá” (Apoc. 14:6, 7). Kui xi mele je Jeobá nga katasʼejinle ngatsʼi chjota jmeni xi sʼin je Chjotaxále. w20.10 21 párr. 6-8

Lune 20 sá junio

Chʼasjentjainí je xi nangitokon, tonga alikui sasénli je xi ngʼakon (2 Sam. 22:28).

Je David nʼio tsjoake koan “je kjoatéxomale Jeobá” (Sal. 1:1-3). Je David koanjinle nga bʼasjentjai Jeobá je xi nangitokon kʼoa nga bʼasjengi je xi ngʼakon. Kitsjoaʼnde nga je Énle Niná kisikixiya josʼin kisikjaʼaitsjen. Itso xi kiski: “Kʼoasjengʼaña je Jeobá, je xi tsjoána kjoafaʼaitsjen. Kʼianga njio je kjoafaʼaitsjenna síkixiyandana” (Sal. 16:7). Tsa nangitokon maa, kʼoaiʼndejián nga kui Biblia sikixiya josʼin nikjaʼaitsjeen nga kjesa kui kʼoanʼiajián xi chʼaotjín. Je Énle Niná itsoná: “Kui jebi je ndiaa. Ya titsomayao”. Je Biblia koasenkaoná kʼiatsa jexin ndiaa timangián (Is. 30:21). Nʼio koasenkaoná tsa chʼa̱ʼén jokuitsoná je Jeobá (Is. 48:17). Tobʼelañá, alikuijin kui kjoasoa kuiyojiaan kʼianga tjín xi sikixiyandaná. Ngisaa chrian kuiyolee je Jeobá nga̱ kʼoasʼin bekonná joni jngo ʼndí xi nʼio tsjoake (Heb. 12:7). w20.11 20 párr. 6, 7

Majte 21 sá junio

Kʼianga kinrʼoé nga faʼáyanile xi mʼe, tjínkʼa xi totsakijnoke (Hech. 17:32).

Tjínkʼa je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe xi kʼoati kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je kjoafaʼáya totjín xi kitsoyanile (1 Cor. 15:12). Kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga joxi tjíokʼien kʼianga kjesa chjotale Cristo majin, tonga kʼianga jechjotale Cristo koan, nga jekichatʼale je jéele joxi jaʼáyanile. Tojosʼin kisikjaʼaitsjen, tsa tsín koankjainle tʼatsʼe kjoafaʼáya toxitsjoajinni jme xi koankjainle. Tsa tsínlani kisikjaʼáyale Niná je Jesús alikuijin josʼin koanchjíntjaini kʼoa lijojinsʼin kichatʼani je jéele. ʼYani xi tsín koankjainle tʼatsʼe kjoafaʼáya alikuijinni jme kjoachoya kisʼele (1 Cor. 15:13-19; Heb. 9:12, 14). Je Pablo tsabeni xko̱n nga jaʼáyanile je Jesús. Ngisaa nʼio chjíle nga jaʼáyanile je Jesús, nga̱ tsín koanngóson jokoan ningalani jaʼáyale chjota nga tongini, ninga jaʼáyale kʼien ijngokʼani. Je Pablo kʼoakitso nga je Jesús “je xi koan tjonle je xi jekʼen”. Je én jebi kui xi tsonile nga jé Jesús xi títjon espíritu koan nga jaʼáyanile kʼoa jé xi títjon ki ya ngʼajmi (1 Cor. 15:20; Hech. 26:23; 1 Ped. 3:18, 22). w20.12 3 párr. 11; 5 párr. 12

Mixkue 22 sá junio

Kʼoasʼin kitsole, nga katasítjoson je kjoatéxoma xi kʼoasʼin tsakʼénda pastro, kao chjotajchínga (Hech. 16:4).

Kʼianga siglo 1 je cuerpo gobernante xi tsakʼejna ya Jerusalén jtín sʼin kisixá, ndasʼin tsakʼéndajin josʼin koanxá kʼoa kisʼe kjoanyʼán ya jinnaxinandále Niná (Hech. 2:42). Tobʼelañá, kʼianga chrianle nó 49 nga kisʼendajin tʼatsʼe kjoacircuncisión, jé nganʼiotsjele Niná tsakándiaale je cuerpo gobernante nga tsakʼéndajin kjoa jebi. Tsa xkoa̱yalani tsakʼejna je naxinandále Niná, alikuijin ndasʼin kisʼendajin nga tsakʼinyason. Ningalani chjota judío kitjenni je pastro kʼoa kao xi chjotajchínga sʼin tsakatio, alikui to kjoafaʼaitsjenle kini kʼoa alikui kui kitjenngi jmeni xi kitsoya je chjota xi tjío nga kʼia. Kui kitjenngi jmeni xi tso je Énle Niná kʼoa jé nganʼiotsjele Niná tsakinyakao nga tsakʼéndajin kjoa jebi (Hech. 15:1, 2, 5-20, 28). Nga kʼoakisʼin, kisichikontʼain je Jeobá, nga̱ je chjotale Cristo nda tsakatio, jtín sʼin tsakatio kʼoa tosi tonda kitsoyason (Hech. 15:30, 31; 16:5). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati ndasʼin tísʼendajin josʼin tísíxá je naxinandále Jeobá kʼoa nyʼán sʼin tiyokoaa xíngiaa. w20.10 22, 23 párr. 11, 12

Xipe 23 sá junio

Je ʼndína Salomón, jé kiskoejin Niná (1 Crón. 29:1).

Tsakui nichxin jngo xá mená nga kʼoainá tonga nkjín koya tjínni anni nga tsín bʼaininá je xá xi mená. Tobʼelañá, tsa kuinga jejchíngaa, tsa chʼin tjínná kʼoa tsa kjaʼaísanile. Koasenkaoná nga si̱kjaʼaitsjenjiaan je choa̱le rey David. Nʼio koanmele tsakai nga je tsakʼénda je yo̱ngo̱le Niná, kʼoa kʼianga kisʼejinle nga kjaʼaí chjota kitjoejin xi kʼoenda je yo̱ngo̱, kitsjoanganʼiole je chjota xi kiskoejin Niná. Nʼio nkjín tao̱nsine kao tao̱nchxoa kitsjoa. Nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná (2 Sam. 7:12, 13; 1 Crón. 29:3-5). Jngo ndsʼee xi Hugues ʼmi, xi Francia tsʼe, chʼin kiskatʼale kʼoa tsín tichjotajchínga sʼin tsakʼejnani. Saʼnda tsín tikoan jme xá kisʼinni ya ndʼiale. Itso xi kiski: “Nga títjon nʼio kisikʼajenle tokoan kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tijme chjínina. Nga jeki nichxin, tsjoa kisʼeni tokoan kʼoa kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi koa̱n sʼian nga síxále je Jeobá. Yaa mangósoan joni Gedeón kao xi 300 chjotale, ningalani tsín tichókjoanina tosi tonda sixále je Jeobá” (Juec. 8:4). w20.12 25 párr. 14, 15

Bixine 24 sá junio

Tjaocha katamaa xíngiaa (1 Juan 4:7).

Je Evangelio xi kiski Juan, ngisaa nkjín kʼa faʼaitʼa xi tʼatsʼe kjoatsjoacha tikʼoajinni je Evangelio xi tsʼe Mateo, Marcos kao Lucas. Jmeni xi kiski kui bakóya nga kui kjoatsjoacha xosikaoná tojmeni xi sʼiaan (1 Juan 4:10, 11). Je Juan kʼoati ñʼai koanle nga títjon kʼianga tsakakó kjoatsjoacha. Kʼianga sʼa xti, alikui tongantsjai nga tsakakó kjoatsjoacha. Tobʼelañá, kʼianga ya ndiaa Samaria jaʼa je Jesús kao chjotatjenngile nga tjíofi ya Jerusalén, je chjota samaritano alikui nda kiskoeya je Jesús kao xi ya tjenkao. Je Juan kʼoakitsole Jesús tsa koa̱n sijé nga lʼí katanroajenni ngʼajmi kʼoa katasíkjeson ngatsʼi je chjota xi ya tsʼe (Luc. 9:52-56). Kʼoa ñandia nga je Juan kao Santiago tsakinyáʼa je na̱le nga kʼoakatatsole je Jesús tsa koa̱n nga ya koatiotʼale nga koatexoma. Koanjtile xi ngikʼa pastro kʼianga jekisʼejinle (Mat. 20:20, 21, 24). Ningalani kisatengi sakʼoa je Juan, tojo tsjoake koan je Jesús (Juan 21:7). w21.01 9 párr. 3, 4

Xoto 25 sá junio

Cristo likui tije kisitsjoayanile yaole (Rom. 15:3).

Je Jeobá kui kʼoasʼín jmeni xi binyakao je xi kjaʼaí. Tobʼelañá, ali tsa tokui xá kitsjoaniná kjoabijnachon nga toje xi tsjoa sʼe̱ kon, kui xi mele nga kʼoati tsjoa sʼe̱ tokoán tsanda ñá. Alikui ʼya xi kjoanʼio kisʼinle nga kisikasén je ʼNdíle nga kʼienntjainá xi totʼatsʼe jéená. Kui kʼoakisʼinni nga mele koasenkaoná. Je Jesús kʼoati kui kʼoakisʼin jmeni xi tsakinyakao xi kjaʼaí. Tobʼelañá, kʼianga nʼio kijtale, ʼndele nga sikjáya tosaa kitsoyale ngatsʼi je chjota xi kichokonle (Mar. 6:31-34). Je xi jko̱ tíjnale yaniʼya xi nda sítjoson je xá xi kjinele, be nga tjínnele ndakjoan skósonnile jme xi sʼin ánni nga koasenkaoni je familiale. Alikui xitso xiská kʼoasʼín tsa jmeni. Títjonkjoanla nda kosonnile jmeni xi sʼín kʼoa jé Jeobá síjéle kjoafaʼaitsjen. Nga kʼoasʼín, alikui to yaole fini, kui síkjaʼaitsjen jmeni xi koasenkao je familiale (Prov. 2:6, 7; Filip. 2:4). Tsakui choa̱le Jesús kao Jeobá koaitjenngi je xi ngʼajko̱ tíjnale yaniʼya nda koasentítjonle yaniʼyale. w21.02 7 párr. 19-21

Taingo 26 sá junio

Je Asá kui kʼoakisʼin xi ndatjín kʼoa xi kixi tíjna ngixko̱n Jeobá Ninále (2 Crón. 14:2).

Nga sʼa ti je rey Asá, nangitokon koan kʼoa nʼiojin koan. Kʼianga jekʼien Abías, xi nʼaile koanni, jé tsakatéxomangajaole kʼoa alikui tikitsjoaʼndeni nga niná ndiso kisʼetsʼoale. Kʼoa “kʼoakitsole Judá nga katabásjai je Jeobá, je Ninále chjotajchíngale, kʼoa nga katasítjoson je kjoatéxomale” (2 Crón. 14:1-7). Kʼianga jngo millón sondado kichokao je chjota etíope xi Zérah ʼmi, nga kichokʼétʼale naxinandá Judá, je Asá jé Jeobá kisijéle nganʼio, i kitsole: “Ji Jeobá, kʼianga ʼya xi bisenkoai alikui ʼmini tsa tjínle nganʼio kʼoa tsa tsínle nganʼio. Tisenkaonáijin, ji Jeobá Ninánajin, nga̱ ji tininʼiotʼalaijin”. Nga kʼoakitso je Asá, tsakakó nga toje Jeobá xi koa̱nle kʼoasjentjai. Jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole kʼoa je Jeobá kisikjeson je chjota etíope (2 Crón. 14:8-12). Alikuijin choa ñʼai koanle nga jngo millón sondado kichone. Tonga kisikinjele chjota jebi nga̱ jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole. w21.03 5 párr. 12, 13

Lune 27 sá junio

Katamatsjoachao xíngio (Rom. 12:10).

Ya Biblia nkjín chjota síkʼaxki̱ xi nʼio tjao koanle xínkjín. Tobʼelañá, kʼoatso nga “je Jonatán kao David koanmiyole xínkjín, kʼoa je Jonatán ñaki kʼoasʼin koantsjoake josʼin tsjoake je yaole” (1 Sam. 18:1). Jé David kiskoejin Jeobá nga je koatexomangajaole Saúl, je nʼaile Jonatán. Je Saúl nʼio koanchi̱ni̱ke kʼoa nʼio koanjtike je David kʼoa saʼnda koanmele kisikʼien. Tonga je Jonatán alikui ya tsakasenkao je nʼaile nga koanmele kisikʼien je David. Je Jonatán kao David kʼoasʼin tsakʼéndajin nga miyo koa̱nle xínkjín kʼoa nga kuinyakaongañá xínkjín (1 Sam. 20:42). Xi tokʼoamaná kuinga nkjín koya tjínni xi koan tsakʼéchjoale nga miyo kjao tsakai je Jonatán kao David. Tobʼelañá, je Jonatán kantela nó ngisa jchínga tikʼoajinni je David. Koanjin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je Jonatán nga sʼa nʼio xti je David kʼoa nga sʼa choa kjoafaʼaitsjen tjínle. Tonga alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen, tosaa nʼio tsabexkón je David. w21.01 22 párr. 6, 7

Majte 28 sá junio

’Ndíndsʼe, kjaínga tonda katamatsjoano kʼianga kjaʼaíngá kjoañʼai sʼe̱no (Sant. 1:2).

Je Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile nga tsjoa sa̱tío kjoaixi kon. Tonga kʼoati kitsole nga kʼoati kjoa kjoaʼatojin je xi chjotatjenngile koa̱n (Mat. 10:22, 23; Luc. 6:20-23). Ningalani tsjoa satío tokoán, tojo ñʼai maná nga̱ nikjáojinñá kʼianga familianá batiochjoaná, tsa je chjotaxá, tsa je xi ñatjen mangián skuela, tsa je xi ñatjen nixá kʼoa tsakui kʼoasʼiaanje̱ xi tsín sasénle je Jeobá. Alikui ʼya xi tsjoa sʼe kon kʼianga chjota fitjenngike. Tonga je Énle Niná kʼoatsoná nga tjínnele tsjoa kʼoé tokoán. Tobʼelañá, je Santiago kʼoakitso nga tsín si̱kinroajeen tokoán nga kjoa sʼená, nga tosa tsjoa kʼoé tokoán (Sant. 1:2, 12). Kʼoa je Jesús kʼoati kitso nga tsjoa kʼoé tokoán ninga chjota koaitjenngikená (Mat. 5:11). Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kui kiski Santiago kjoafaʼaitsjen xi kuinyakao je chjotale Cristo nga tsjoa sa̱tío kon ninga kjoa tjíofaʼatojin. w21.02 26 párr. 1, 2; 27 párr. 5

Mixkue 29 sá junio

Tisenxinlai najmí xi tokjoatjao, xi tsín jme chjíle tʼatsʼe Niná, kao xi kjoachobayati (1 Tim. 6:20).

Nichxin nga tsakʼejna je Timoteo, tjínkʼa chjotale Cristo xi tsín tsabechjí je kjoanda xi tsakʼaile nga koan kisixákao Niná. Tobʼelañá, je Demas, Figelo, Hermógenes, Himeneo, Alejandro kao Fileto (1 Tim. 1:19, 20; 2 Tim. 1:15; 2:16-18; 4:10). Je chjota jebi nda tsakatio tsakai ngixko̱n Niná, tonga chaan likui tichjí tsabeni je Énle Niná. Jméni xi tísʼín je Na̱i nga mele kuinjíotokoán je kjoanda xi títsjoáná Jeobá. Kataʼyala kʼa. Kui síchjén je kjoasʼetsaojin, jmeni xi faʼa ya radio kao televisión xi kui kaníbason je kjoafaʼaitsjen xi tsín kixi tíjna, xi tobijbi kʼoanachaná nga si̱kʼéjnaa je Énle Niná. Kʼoati kui xi mele nga kuijkónlee jotso je chjota kʼoa tsín tikʼuínyasonñá tsa chjota koaitjenngikená. Kao kui bʼanachaniná jmeni xi tsoya je chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná, kʼoa kui xi mele nga si̱kjinlee je Niná. Tsa tsín si̱kuindaa yaoná tobijbijin si̱kjinlee je Niná (1 Tim. 6:21). w20.09 27 párr. 6-8

Xipe 30 sá junio

Je Jeobá kjuinrʼoé nga kʼoetsʼoale; je Jeobá sa̱sénle jme xi xián (Sal. 6:9).

A tiñá fineniná jngo miyoná kʼoa tsa jngo xíngiaa. Tsa kʼoakjimatʼeen, koasenkaoná nga chótʼayajiaan tʼatsʼe Absalón, tile rey David (2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14). Nga jekabʼexkiaa tʼatsʼe Absalón kao tʼatsʼe rey David, kʼoéyanajmílee je Jeobá jotjín tokoán kʼianga tsín kixi tíjna jmeni xi kjimatʼeen (Sal. 6:6-8). Cha̱niyala jkoaa jokisʼe kon je rey David. Je David tsjoake koan je Absalón kʼoa miyole koanni je Ahitofel, tonga tijé kineni. Saʼnda koanmele kisikʼien. Koanjin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen je David nga kʼoati je Absalón kitʼale miyole xi ngikʼa. Kʼoa tsa tokui kinije̱ jokisʼe kon kʼoa tsa toje kitokachjinga. Tonga jé Jeobá tsakʼétsʼoale nga kisijéle nganʼio. Kʼoati kisijéle nganʼio je miyole. Kʼoa nga jenda kisikjaʼaitsjen jmeni xi sʼin alikui kisikʼachxin, ndi̱toon kʼoakisʼin. Tosi tonda kisinʼiotʼa je miyole kʼoa kao je Jeobá. w21.03 15 párr. 7, 8; 17 párr. 10, 11

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani