Enero
Lune 1 sá enero
Kisikasénno Timoteo, ʼndína xi tsjoake̱, xi nʼiotʼakon nga tíjnakao Nainá (1 Cor. 4:17).
Ánni nga tse xá tsakánenile Jeobá je Timoteo. Kuinga kʼoakoankjoan josʼin sasénle Niná (Filip. 2:19-22). Jmeni xi kitso Pablo xi tʼatsʼe Timoteo, yaa ʼyañá nga nangitokon koan, nga kixi kitʼale Niná, nga chjotanixá koan kʼoa nga koannʼiotʼa je ndsʼee. Nʼio tjao koa̱nle je ndsʼee kʼoa koanndosinle xi tʼatsʼe. Kuinga nʼio tjao koannile Pablo je Timoteo kʼoa kuinga ngisa tse xá tsakánenile. Tsa kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Jeobá, sa̱sénle xi tʼatsaan kʼoa tsesa xá tsjoáná ya jinjtín (Sal. 25:9; 138:6). Kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa si̱kjaʼaitsjeen jñáni machjén nga si̱ndayaa yaoná. Tsakui nichxin kui xi machjénná nga si̱jinlee yaoná jotjío kon xi ngikʼa. Tsa machjén nga ngisa nda kjuinkoaa xíngiaa kʼoa nga si̱chatʼalee. Kʼiatsa tsín ʼyaa yaoná jokjoaan, chjónangilee je miyoná nga kʼoakatatsoná jósʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsaan (Prov. 27:6). w22.04 23 párr. 4, 5
Majte 2 sá enero
Jngójngó katakotʼa xi titsʼeni xá (Gál. 6:4).
ʼYañá nga kui xi mele Jeobá nga tsjoa sa̱tío tokoán, nga̱ je kjoatsjoa yaa tíjnajin je kjoanda xi tsjoá nganʼiotsje (Gál. 5:22). Ngisaa tsjoa satío tokoán kʼianga bʼé jme xi tjínná, kuinga tsjoa satíoni tokoán kʼianga ʼmiyaa Énle Niná kʼoa nga binyakoaa je ndsʼee (Hech. 20:35). Tojo tso je texto xi kamaxkia ndʼaibi, je pastro Pablo jao koya tjínni xi kisikʼaxki̱ xi koasenkaoná nga tsjoa sa̱tío tokoán. Xi títjon, tsjoa sa̱tío tokoán josʼin tinixálee Niná kʼiatsa kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná. Kʼoa kui xi machjén nga sʼiaan ngatsʼiaa (Mat. 22:36-38). Xi majaoni, nga tsín xíngiaa si̱ngósonkoaa yaoná. Tsa kuinga tsín jme chʼin tjínná nga nda nixáñá, tsakui nga nda tsakʼinyaná jngo xá kʼoa tsakuije̱ nga ngotjo maniná tsa jmeni, je Jeobá kʼoailee kjoanda. Tsa tjíokʼa ndsʼee xi ngisa nda male tsoyason tikʼoajinni ñá, tsjoa kʼoé tokoán nga̱ kʼoasʼin tjíobʼasjengʼani Jeobá kao jmeni xi male sʼín. w22.04 10 párr. 1, 2
Mixkue 3 sá enero
Je kjoabitjontjaino nroachrian (Luc. 21:28).
Toxijña si̱kjeson ngatsʼi religión ndiso kʼoa tokʼoakoa̱nle je chjota (Apoc. 18:8-10). Tokʼoakoa̱nle chjota jngo tjíjtsa Sonʼnde nga ni̱kjeson Babilonia xi nʼioje kʼoa tsakui nichxin kjoa sʼe̱. Tonga ñá, xi je Jeobá nixálee tsjoa sa̱tío tokoán. To jaola koya si̱kʼaxkiaa anni. Je Babilonia xi nʼioje xi kontra tíjnale Jeobá tondiaa tjóxin. Kʼoa jeme nda kuiyoaa nga tjóxin xi chʼaotjín. Je Daniel i kitso: “Je xi ñaki kjoachjine sa tse sa tsesa koa̱n”. Kʼoa kʼoakjima kjoaixi. Nda majinná ndʼaibi je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe nichxin xi tiyoaa (Dan. 12:4, 9, 10). Nga kʼoakjoansʼin tíbitjoson jotso je én xi tongini kinokjoa, ngisaa manʼiotʼasaa je Jeobá kao Énle (Is. 46:10; 55:11). Kuinga machjénni nga tosi tonda nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná. Je xi koasenkaoná kuinga nda chótʼayá je Biblia kʼoa nga kuinyakoaa xi kjaʼaí nga miyole Jeobá katama. Je Niná sikuinda xi je sínʼiotʼa kʼoa koasenkao nga nda sa̱tío ʼndeʼnde kon (Is. 26:3). w22.07 7 párr. 16, 17
Xipe 4 sá enero
Tsakʼéxkó ya ʼnde xi kʼoaʼmi Armagedón nga én hebreo (Apoc. 16:16).
Je libro xi tsʼe Apocalipsis kʼoatso nga jetíbatéxoma Chjotaxále Niná ya ngʼajmi kʼoa nga i̱ Sonʼnde kinikʼatjenjenngi je Na̱i (Apoc. 12:1-9). Kʼianga kʼoakoan alikui tijme kjoa kisʼeni ya ngʼajmi, tonga ñá ngisaa tse kjoa tibitjatojiaan ndʼaibi. Ánni. Kuinga i̱ Sonʼnde tíjna je Na̱i kʼoa jé choʼndale Niná xi ngisa tíbʼetʼale (Apoc. 12:12, 15, 17). Jósʼiaan nga taja kuiyolee je che̱n xi batíobasenná je Na̱i (Apoc. 13:10). Xi koasenkaoná kuinga jchaa jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. Tobʼelañá, ya libro xi tsʼe Apocalipsis kui nchja̱ni je pastro Juan tʼatsʼe kjoanichikontʼain xi sʼe̱ná nichxin xi sʼa nroa. Jolani nga tjóxin ngatsʼi kontrale Niná. Je versículo xi fitsʼiani libro xi tsʼe Apocalipsis yaa kʼoatso nga to tsoyanile jmeni xi síkʼaxki̱ libro jebi (Apoc. 1:1). w22.05 8 párr. 1-3
Bixine 5 sá enero
Nga kuichokjetʼa nichxin kjoeʼe̱kaole i̱ naxinandána ánni nga katabesínina je naxinandá kʼianga kʼoasjetsje yaona ngixko̱n kʼianga skoe̱ josikaole, ji Gog (Ezeq. 38:16).
Je xi kontra tjíole Jeobá nʼio koa̱njtike je xi kixi koaitʼale Jeobá. Jngojtín naxinandá kʼoetʼale je choʼndale Jeobá jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoa nga kʼoakoa̱n, je Biblia kʼoatso nga je Gog xi tsʼe Magog kʼoetʼale naxinandále Niná (Ezeq. 38:14, 15). Jósʼin je Jeobá kʼianga kʼoanikao naxinandále. Je Jeobá itso: “Koakoña je kjoajtina” (Ezeq. 38:18, 21-23). Yaa capítulo 19 xi tsʼe Apocalipsis bakóyaná jmesani xi koa̱n. Je Jeobá jé ʼNdíle sikasén nga sitoánntjai naxinandále kʼoa nga sikjeson je kontrale. Kʼoa nga kʼoasʼin je Jesús yaa kitjenkao je ánkje kao xi 144,000 mani (Apoc. 17:14; 19:11-15). Jósʼin kuichomani nga kʼoakoa̱n. Kjoeson ngatsʼi je jtín kao chjota xi kontra batiole Jeobá (Apoc. 19:19-21). w22.05 16, 17 párr. 9, 10
Xoto 6 sá enero
Kontra sʼin sikatíono, ji kʼoa kao je chjoón (Gén. 3:15).
Kʼianga jejaʼato choatse nga tsakajngijée je Adán kao Eva, jngo kjoachoya kitsjoale Jeobá je ntje̱le Adán tojo tso Génesis 3:15: “Kontra sʼin sikatíono, ji kʼoa kao je chjoón, kʼoa je ntje̱li kʼoa kao je ntje̱le. Je, yaa jkui koase̱nne kʼoa ji yaa ngisjaindso̱ko̱ chi̱nelai”. Je én jebi yaa faʼaitʼa xi títjon librole Biblia. Kʼoa je xi ngikʼa librole Biblia kʼoati kui nchja̱ni. Je én jebi xi tongini kinokjoa nʼio chjíle. Ánni. Nga̱ jmeni xi tso ngakjijngo Biblia kui tínchja̱ni jmeni xi tso Génesis 3:15. Jmeni xi tso kui nchja̱ni nga je Niná sikasén je xi kʼoasjentjai chjota nga sikjeson je Na̱i kao xi ya tsjoánganʼiole. Ñá xi tsjoachaa Jeobá nʼio tsjoa bʼé tokoán én jebi. Kʼianga chotʼayá jotso Biblia ʼyañá josʼin tíbitjoson én jebi kʼoa josʼin basenkaoná. w22.07 14 párr. 1-3
Taingo 7 sá enero
Jé Jeobá xi male tsjoá kjoachjine (Prov. 2:6).
Machjén nga je Jeobá si̱jélao kjoafaʼaitsjen nga kuinyakao ʼndíxtino nga tsjoake katama Jeobá (Sant. 1:5). Jé Jeobá xi ngisasa nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná. Ánni. Nkjín koya anni. Tobʼelañá, jé xi Nʼainá mani kʼoa jésa xi ngisasa nʼio tse kjoafaʼaitsjen tjínle (Sal. 36:9). Kʼoa xi ijngosani, nʼio binyakaoná ngantsjai je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná (Is. 48:17). Je Jeobá kui je Biblia kao naxinandále síchjén kʼianga bakóyano nga kuinyakao ʼndíxtino nga tsjoake katama je Jeobá (Mat. 24:45). Tobʼelañá, nkjín koya kjoafaʼaitsjen faʼaitʼa jñani “Ayuda para las familias” tso. Nkjín nó nga ya revista ¡Despertad! jaʼaitʼa, tonga ndʼaibi yaa jw.org faʼaitʼa. Xi tiyani, kʼoati nkjín video kao jmeni xi tso kʼa xíngiaa faʼaitʼa xi kuinyakaono josʼin koanngíntjenngio je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Jeobá nga kʼuínyalao ʼndíxtino (Prov. 2:4, 5). w22.05 27 párr. 4, 5
Lune 8 sá enero
Kʼiatsa tokuilani je jée xi kuenta sʼiain, ji Jah, ʼyáni xi koa̱n koase̱nkixi (Sal. 130:3).
Niʼyajinla xi mangóson josʼin síchatʼaná je Jeobá. Xi títjon, tíjnandaa nga síchatʼaná. Xi majaoni, nʼio nda bexkonná kʼoa jé xi ngisa nda be tsa kʼoakjima kjoaixininá je jéená. Kʼoa xi majanni, tondiaa síchajin je jéená. Kʼianga kʼoasʼin síchatʼaná je Jeobá nda se tokoán kʼoa nda biyoaa ngixko̱n. Nga chjotajée maa sakʼoajin kuijnyíjée. Tonga tsjoánganʼioná jmeni xi tso je libro Perspicacia para comprender las Escrituras, volumen 1, página 209. Itso: “Je Jeobá tjínle kjoamatokon kʼoa be nga chjotajée ma je choʼndale. Kuinga tsín tjínnenile nga ñaki to ba sa̱tíoʼndeni kon xi totʼatsʼe nga chjotajée ma kʼoa nga sakʼoa sokójéele (Sl 103:8-14; 130:3). Tsa kʼoasʼin koaikao yaole jotso je Niná jokji tjen kʼoakoa̱nle tsjoa sa̱tío kon (Flp 4:4-6; 1Jn 3:19-22)”. w22.06 7 párr. 18, 19
Majte 9 sá enero
Koaikaono ngixko̱n chjotatítjon, kʼoa ngixko̱n gobierno xi totʼatsʼe jaʼaínna (Luc. 21:12).
Je Na̱i kui xi mele nga kuijkoán kʼianga chjotaxá fitjenngikená kʼoa nga kʼoati kuinókjonlee josʼin sikjaʼaitsjen xíngiaa tsa testigole Jeobá koaan. Tjínkʼa xi ngisa kui tsokjónle jebi tikʼoajinni tsa totaon jcha. Nga tsjoake xínkjín kʼoa nga kui xi mele nga katabe xi tʼatsʼe Jeobá, alikui nda satío kon nga chʼaosʼin síkʼaxki̱ Niná kao choʼndale. Tonga tjínkʼa chjota xi tsín sasénle Énle Niná tsakai xi skanni makjainle. Jósʼiaan tsa tjínkʼa xíngiaa xi tsín tikuinchja̱niná. Nʼio tsjoánganʼioná jmeni xi tso Salmo 27:10. Tsa kuenta sʼiaan nga nʼio tsjoakená je Jeobá alikui kui kuinókjonlee ninga nkjín koa̱nni xi kontra koationá. Kʼoa ʼyañá nga tse kjoanda tsjoáná je Jeobá tsa chókjoajinná tojmeni xi koa̱ntʼeen. Jé Jeobá tsjoáná jmeni xi machjénná, koasenkaoná nga nda sa̱tío tokoán kʼoa nga ngisa koa̱nchriantʼalee. Jé Jeobá xi ngisa nda be josʼin koasenkaoná. w22.06 16, 17 párr. 11-13
Mixkue 10 sá enero
Je Cristo kʼoati tsakjaʼá kjoañʼai xi tʼatsaan. Tsakʼéjnachoyaná ndiaa xi tsʼe, jméni nga kʼoati jon kuimasínio josʼin tsakʼamje nga je (1 Ped. 2:21).
Kʼianga tsakʼejna Jesús i̱ Sonʼnde, énndiso kisʼene, kʼoatsakʼinle nga nʼio tsakjen kʼoa nga nʼio tsakʼi vino, nga xále Na̱i kisʼin, nga tsín tsabexkón nga xoto kʼoa nga Niná kinchja̱ʼaonle (Mat. 11:19; 26:65; Luc. 11:15; Juan 9:16). Ninga kʼoatsakʼinle je Jesús alikui kʼoakitsongajaoni. Kʼianga ʼya xi chʼao kuitsoná kʼoati sʼiaan jokisʼin je Jesús, alikui koa̱n nga kʼoati kʼuínlee tsanda ñá (1 Ped. 2:22, 23). Tonga ñʼai maná nga chjoéxkoá yaoná (Sant. 3:2). Jméni xi koasenkaoná nga koa̱nná chjoéxkoá yaoná. Kʼiatsa ʼya xi chʼao kuitsoná kʼianga tiʼmiyasoán, alikui koa̱n nga tokui kuenta sʼiaan. Jngo ndsʼee xi Sam ʼmi itso: “Kui sikjaʼaitsjenjian nga machjén nga katanrʼoé je Énle Niná je chjota kʼoa nga koa̱n sikʼantjaiya yaole”. Tsakui nichxin tokʼiakjoán kuichoaa ndʼiale chjota nga tsín ndatjín kon kʼoa tsa to kuinchja̱ti. Kʼiatsa jtile je chjota xi sa̱téjiaan, koaan kʼoétsʼoalee je Jeobá nga katabasenkaoná ánni nga tsín kʼoati kʼuínnilee tsanda ñá, nga tosa koakolee kjoaxkóntokon. w22.04 6 párr. 8, 9
Xipe 11 sá enero
Tichriantʼalao Niná (Sant. 4:8).
Jngo koya xi koa̱n sʼin je xi xijchá ma nga sichriantʼale Niná je ʼndíxtile kuinga kuitsoyale jotso Biblia (2 Tim. 3:14-17). Ijngosa koya síkʼaxki̱ je Biblia josʼin skoe̱ xi tʼatsʼe Niná je xi sʼa xti. Ya libro xi tsʼe Proverbios jngo choa̱ faʼaitʼa tʼatsʼe jngo nʼai xi kʼoatsole je tile nga kuenta katasʼín jmeni xi koannda ánni nga skoe̱ni jokjoan Niná (Prov. 3:19-21). Xi xijchá mao tsjoajin satío tokon nga ya biyokao je ʼndíxtino. Nga ya tiyokao kui chja̱kaonajmíño tʼatsʼe jmeni xi koannda nga kʼuínyalao jokjoan Jeobá (Rom. 1:20). Kataʼyala jósʼin kisichjén Jesús jmeni xi koannda kʼianga kitsoya. Ñandia nga kʼoakitsole je chjotatjenngile nga katakotsenle je nraa kao naxó (Luc. 12:24, 27-30). Je Jesús kui kitsoyale chjotatjenngile nga kʼoatisʼin sikuinda Jeobá josʼin síkuinda je nise kao naxó, nga je tsjoále jme xi koatiokonni kʼoa xi kʼoakjá je xi kixi fitʼale. w23.03 20, 21 párr. 1-4
Bixine 12 sá enero
Tojmeni xi si̱jélao Nʼainá kao jaʼaínna, kʼoasʼin sʼian, jméni nga kʼoasʼin Nʼainá kuitjojeya xi totʼatsʼe ʼndíle (Juan 14:13).
Bʼailee kjoanda Jeobá nga ma bʼetsʼoalee xi totʼatsʼe ʼNdíle, nga̱ totʼatsʼe Jesús nga tsjoáná jmeni xi nijélee. Kʼianga kui jaʼaínle Jesús nichjén nga bʼetsʼoalee Jeobá nrʼoéná kʼoa tsjoáná jmeni xi nijélee kʼoa síchatʼa je jéená xi totʼatsʼe nga tsakʼéchjíntjainá Jesús (Rom. 5:1). Je Biblia itso xi tʼatsʼe Jesús: “Tjínná jngo naʼmitítjon xi tsakʼejna ngakixile je yáxile xi tsʼe xi jeya tíjna ya ngʼajmi” (Heb. 8:1). Kʼoati i̱ tso: “Tíjnajngoná xi fajinná ngixko̱n Nʼainá, je Jesucristo” (1 Juan 2:1). Bʼailee kjoanda Jeobá nga kitsjoaná jngo Naʼmitítjon xi mamakená, xi majinle jokji bichó nganʼioná kʼoa xi kʼoati “bʼétsʼoa xi tʼatsaan” (Rom. 8:34; Heb. 4:15). Tsa tsínlani tsakʼéchjíntjainá je Jesús alikuijin koa̱n kʼoétsʼoalee je Jeobá. Nʼio bʼailee kjoanda Jeobá nga kʼoasikji kjoanda kitsjoaná nga kisikasén je ʼNdíle i̱ Sonʼnde. w22.07 23 párr. 10-12
Xoto 13 sá enero
Je chjota xi kixi likui bʼéyanajmí jmeni xi tjínnele sʼe̱jnaʼma (Prov. 11:13).
Jngo chjota xi kixi sítjoson jmeni xi tso kʼoa énkixi nchja̱ (Sal. 15:4). Kʼoa be xi ngikʼa nga koa̱n je sinʼiotʼa. Kui xi mená nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen je ndsʼee xi tʼatsaan. Alikui koa̱n kʼoénelee xi ngikʼa nga katasínʼiotʼaná, machjén nga ñá koakolee nga koa̱n sinʼiotʼaná. Tikʼoasʼinni joma je tao̱n, ñʼai sokóniná kʼoa tosasa feni. ʼYañá nga koa̱n si̱nʼiotʼaa je Jeobá nga̱ ñaki kixi jmeni xi sʼín ngantsjai (Sal. 33:4). Kui xi mele nga chjénngilee (Efes. 5:1). Nʼio tsjoa tjío tokoán nga ya naxinandále Jeobá kisikatíojinná nga̱ tsjoakená je ndsʼee kʼoa koaan si̱nʼiotʼaa xíngiaa. Ngatsʼiñá nga tjínnele koakoá nga koa̱n sinʼiotʼaná je ndsʼee, kʼoa machjén nga kjitʼa kjitʼa si̱ndayaa yaoná ánni nga koa̱n sinʼiotʼaniná. Koa̱nnʼiotʼañá xíngiaa ya jinjtín kʼoa nda kjuinkoaa xíngiaa tsa tsjoacha koaan, tsa nangitokon koaan, tsa si̱nkjínlee tokoán, tsa chjotakixi koaan kʼoa tsa koa̱nná chjoéxkoá yaoná. Chjénngilee josʼín je Jeobá kʼoa koakoá nga koa̱n sinʼiotʼaná xi kjaʼaí. w22.09 8 párr. 1, 2; 13 párr. 17
Taingo 14 sá enero
Je Jeobá tíkotseen (Sal. 33:18).
Ningalani ʼyaa nga nʼio nkjín mani je ndsʼee kao tichjaa, tsakui nichxin sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga toñá tiyoaa, tsa ba sʼená, kʼoa tsa nikʼajenlee tokoán. Tsakui nichxin tsín tso tokoán nga ʼya xi kʼoéyanajmílee jme kjoa xi tibitjatojiaan. Tonga je Jeobá tsín mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen. Si̱kjaʼaitsjenla josʼin tsakasenkao je Elías. Kʼoakitsole nga katabʼéyanajmíle jotjín kon. Jao kʼa nga i̱ kitsole: “Jméni xi tinʼiai i̱bi Elías” (1 Rey. 19:9, 13). Kʼoa nga jao kʼa nʼio nda tsakasénño Jeobá jmeni xi kitso Elías. Kʼoakitsole nga nʼiosa nkjín chjota tjín ya naxinandá Israel xi je Jeobá bexkón (1 Rey. 19:11, 12, 18). Ndajin kisʼe kon Elías kʼianga tsakʼéyanajmíle Jeobá jotjín kon kʼoa nga kʼoakitsole Jeobá nga je koasenkao. Je Jeobá kitsjoaxále Elías. Kʼoakitsole nga je koaikasénnda Hazael nga rey sʼin kʼoéjna ya Siria, kʼoa nga je koaikasénnda Jehú nga rey sʼin kʼoéjna ya Israel kʼoa nga profeta koa̱n je Eliseo (1 Rey. 19:15, 16). Nga kʼoasʼin kitsjoaxále Jeobá tsakasenkao je Elías nga nda kisʼe kon. Kʼoa je Jeobá jé Eliseo kisikasén nga tsakasenkao je Elías. w22.08 8 párr. 3; 9 párr. 5
Lune 15 sá enero
Ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio, josʼin timanʼiao (1 Tes. 5:11).
A sa jekitsʼainganʼiui nga kisʼenda kʼoa tsa kisʼendaya Ndʼia jña chotʼayá. Kʼiatsa jaon, faʼaitsjenjinli jokisʼe tokuin nga tosʼa kisʼejna títjon kjoajtín ya Ndʼia jña chotʼayá kʼoa tsakʼaijinlai kjoanda Jeobá. Tsakui nichxin toʼya koan kijndai nga nʼio tsjoa tjín tokuin. Je Ndʼia jña chotʼayá bʼasjengʼaa Jeobá tonga ngisaa bitjongʼa Niná kʼianga bʼainganʼiolee je chjota xi bichó ya Ndʼia jña chotʼayá. Kui kinchja̱ni jebi je pastro Pablo nga kʼoakitso jotso én xi kamaxkia ndʼaibi. Kʼianga koa̱n kʼoainganʼiolee je ndsʼee machjén nga kuenta sʼiaan jokisʼin je pastro Pablo. Kisijinle yaole jotjío kon xi ngikʼa (1 Cor. 11:1). w22.08 20 párr. 1, 2
Majte 16 sá enero
Jméni nga kʼoasʼin kuimanio josʼin nga bakinle Nainá (Col. 1:10).
Jngo chjotale Cristo xi mele nga kixi koa̱n machjén nga tsín sichéson kʼianga negocio sʼín. Xi ijngosani, je xi tsjoake kjoatéxomakixile Jeobá alikui sasénle nga totaon ʼya xi kjaʼaí. Kʼoa nga mele ndasʼin kʼoéjna ngixko̱n Niná jé kuenta sʼín ngantsjai kʼianga jme xi sʼín. Je Biblia kʼoatso nga ya tíjna je kjoatéxomakixi jñani tíjna Jeobá. Kui xi tsonile nga tʼatsʼe nroani je kjoatéxomakixi (Jer. 50:7). Nga je Jeobá kisindaná, tojékjoán xi tiʼndele nga kʼoakuitsoná jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Kʼoa alikui mangóson josʼin síkjaʼaitsjen je kʼoa josʼin nikjaʼaitsjeen ñá (Prov. 14:12; Is. 55:8, 9). Tonga koaan kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná jotso kjoatéxomale Jeobá nga̱ kʼoasʼin kisindaná jokjoan je (Gén. 1:27). Kʼoa ñaki kao kjoatsjoa nitjosoán kjoatéxomale. Nga tsjoachaa je Jeobá bʼenelee yaoná nga chjenngilee jokjoan (Efes. 5:1). w22.08 27 párr. 5, 6
Mixkue 17 sá enero
Katamachoyano josʼin nga mele Nainá [Jeobá] (Efes. 5:17).
Kʼiatsa tinikjáojiaan kʼoa tsa tinikʼajenlee tokoán tsakui nichxin fasjailee jonʼia tojoni nga cha̱jinná je kjoa xi tjínná. Ningalani kʼoasʼiaan, machjén nga si̱kuindaa yaoná nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi jtike Jeobá (Efes. 5:10-12, 15, 16). Kʼianga kiskile pastro Pablo je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe kʼoakitsole nga kjitʼa kui katasíkjaʼaitsjen “xi tjínle kjoakixi”, “xi tsje tjín”, “xi naská tjín” kao “xi tjínle kjoanda” (Filip. 4:8). Ninga tsínkjoan kui kinchja̱ni Pablo tʼatsʼe josʼin kʼoétsaojiaan, jmeni xi kitso nʼio koasenkaoná nga koa̱n chjoéjiaan jmeni xi kʼoétsaojinkoaa. Koaan i̱ sʼiaan: Kʼianga kʼoéxkiaa texto jebi jñani “tojñanile” tso kui si̱kjaʼaitsjeen “canción”, “película”, “libro” kʼoa tsa “videojuego”. Kui xi koasenkaoná nga si̱kjaʼaitsjeen jñánile xi sa̱sénle Niná kʼoa jñánile xi mai. Kui xi mená nga kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná jotso kjoatéxomale Jeobá (Sal. 119:1-3). w22.10 9 párr. 11, 12
Xipe 18 sá enero
Je be jo kjoan chjota (Juan 2:25).
Je xi “chjotatsʼen” ʼmile tjínkʼa xi nʼio chʼao kisʼin nga kjesa mʼejin. Machjén nga sa̱kóyale nga kʼoasʼin koaikao yaole jotso kjoatéxomale Jeobá. Jé Chjotaxále Niná kʼoendajin josʼin sa̱kóyale chjota jebi. ʼYáni xi kuitsoyale je xi “chjotatsʼen” ʼmile. Jé kuitsoyale chjotankjín kao “chjota xi tjínle kjoakixi” xi kjoaʼáyanile. Jméni xi tjínnele sʼin je xi “chjotatsʼen” ʼmile tsa mele ya sʼe̱tʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon. Machjén nga tsjoátʼale yaole Jeobá kʼoa nga miyole koa̱n. Je Jesús kao xi ya koatexomakao nga juez koa̱n kuenta sʼin je xi “chjotatsʼen” ʼmile josʼin sindaya yaole (Apoc. 20:4). Tsa ʼyani xi tsín sitjoson jmeni xi sa̱kóyale kuiyá ninga jngo siento nóle (Is. 65:20). Je Jeobá kao Jesús be jotjío ni̱ma̱le chjota kʼoa tsín tsjoáʼnde nga ʼya xi sikitsón je sonʼnde chjotse (Is. 11:9; 60:18; 65:25). w22.09 17 párr. 11, 12
Bixine 19 sá enero
Ngatsʼi chjota katasítjosonle chjota xi xá tjínle (Rom. 13:1).
Tojo tso texto jebi, ñá xi chjotale Cristo maa tjínnele si̱tjosonlee je “chjota xi xá tjínle, xi batéxoma”. Nga̱ jé bʼéndajin nga tsín jme kjoa katasʼe, kjoañʼai tsjoále je xi faʼatone kjoatéxoma kʼoa sakʼoa nchja̱ntjai je naxinandále Niná (Apoc. 12:16). Kuinga kʼoaʼmininá nga kʼoéchjiá je tao̱nbasen, nga koakolee kjoaxkóntokon kao kjoanda (Rom. 13:7). Tjínle kjoatéxoma je chjotaxá nga̱ jé Jeobá tsjoáʼndele. Kʼoakitso je Jesús kʼianga tsakjákao je chjotaxá Poncio Pilato kʼianga kʼoakitsole nga tjínle kjoatéxoma nga sikʼéjnakon kʼoa tsa sikʼien. Je Jesús i kitsole: “Nitojmejin ʼnde tjínli xi tʼatsʼan, tsa tsín ngʼá kitsʼainili” (Juan 19:11). Joni je Pilato, ngatsʼi chjotaxá kao chjota político xi tjío ndʼaibi tjín jmeni xi tsín koa̱nle kʼoasʼin. w22.10 14 párr. 6
Xoto 20 sá enero
Je xi tsʼen alikui tikoationi (Sal. 37:10).
Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kui kiski je David jokoa̱nchon kʼianga koatexoma jngo rey xi chjine kʼoa xi kixi (Sal. 37:10, 11, 29). Kʼianga kui chjakaonajmíñá chjota tʼatsʼe sonʼndenaxó me tongantsjai nga kui nikʼaxkiaa Salmo 37:11. Je Jesús kui kisikʼaxki̱ texto jebi nga kinchja̱ya ya jngo sonnindo. Jmeni xi kitso Jesús sʼa kuitjoson nichxin xi sʼa nroa (Mat. 5:5). Je rey David kʼoati kiski josʼin tsakatio chjota nga tsakatéxoma Salomón. Nga kui nichxin, ndasʼin tsakatio chjota israelita ya ʼnde jñani kisʼe ndáchiki kao ntsjén. Je Niná i kitso: “Tsa tosi tonda kʼoasʼin kuitsomao jotso kjoatéxomana [ . . . ], tsjoale kjoanyʼán je naxinandá, kʼoa alikui ʼya xi kuijkónlao kʼianga si̱kjáyao” (Lev. 20:24; 26:3, 6). Je én jebi kitjoson nga tsakatéxoma Salomón (1 Crón. 22:9; 29:26-28). Kitjoson nichxin kjoatse jmeni xi tso Salmo 37:10, 11, 29 kʼoa kuitjoson nichxin xi sʼa nroa. w22.12 10 párr. 8
Taingo 21 sá enero
Je xi tsín tsjion kjoachjine kʼoakʼuínle nga nʼio tsjoa tjíole (Prov. 3:18).
Ñá xi chjotale Cristo maa kui mangíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná naxinandále Niná. Itso Biblia: “Si̱nkjínlai tokuin nga kʼoéjnai kjoajchán; nga nkjín mani xi tsjoá kjoafaʼaitsjen ndasʼin bichótsjoá” (Prov. 24:6, nota). Si̱kjaʼaitsjenla jósʼin basenkaoná nga mangíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen jebi kʼianga ʼmiyasoán kʼoa nga ʼmiyalee Biblia je chjota. ʼNdele nga tokui kʼoasʼiaan josʼin nikjaʼaitsjeen ñá, tosaa kui mangíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi bʼainá. Bʼainá kjoafaʼaitsjen kʼianga satíoná kjoajtín, tsee xi majinná nga noʼyá kjoanokjoaya xi faʼa kʼoa nga faʼachoya je ndsʼee kao tichjaa. Ngayeje jebi yaa Biblia bʼangini je ndsʼee. Xi ijngosani, je naxinandále Jeobá bʼasjee je xo̱n kao video xi binyakao chjota nga majinle jotso Biblia. Chjí ʼyatokoán nga nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná je Énle Niná. Tsínsa jña so̱koná je kjoafaʼaitsjen xi ngisasa nda. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kjuintjenngiaa je kjoachjinele Niná (Prov. 3:13-17). w22.10 22, 23 párr. 18, 19
Lune 22 sá enero
Je Énli nʼio xi male je nijen, tikʼoajinni je ntsjén ya ndsoʼba (Sal. 119:103).
Tjonganʼioná kʼianga bichaa. Kʼoati nʼio sʼejna kjoamakjainná nga chotʼayá je Énle Niná kʼoa nga nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Kui xi mele Jeobá nga katamajinná jmeni xi tso. Xi koasenkaoná kʼiaa nga kʼoétsʼoaa, nga kʼoéxkiaa Énle Niná kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Xi títjon, kʼianga bʼetsʼoaa kʼoasʼin nikʼéjnandañá je ni̱ma̱ná nga kuinóʼyá jmeni xi tsoná Jeobá. Kʼoa xijema, nikjaʼaitsjenjinñá jmeni xi kabʼexkiaa. Jósʼin kuichomani tsa kʼoasʼiaan. Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan ngisaa nda koa̱njinná Énle Niná kʼoa ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná. Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga kʼoéxkiaa Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Kuinga kui xi koasenkaoná nga kʼuínyasoán Énle Niná ndʼaibi kʼoa kui xi koasenkaoná nichxin xi sʼa nroa, nga kʼia, tsakui nichxin kui kjoájinkoaan chjota jmeni xi koa̱ntʼain. Xi ijngosani, ngisaa mamiyoaa je Jeobá kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan jokjoan. w22.11 7 párr. 16, 17
Majte 23 sá enero
Kʼuisʼin skoe̱ ngatsʼi nga jon nío chjotana, tsa kʼoasʼin matsjoachao xíngio (Juan 13:35).
Kui xi kitsonile Jesús nga skoe̱ je chjotale kao xi kjaʼaí chjota ʼyáni xi ñaki chjotatjenngile ma kjoaixi, kʼoasʼin jchanile nga tsjoacha koa̱nngañá xíngiaa. Nʼio chjíle kʼianga bakolee kjoatsjoacha xíngiaa. Ninga kʼoalani, alikui chjotatsje maa xi testigole Jeobá ʼminá (1 Juan 1:8). Kʼianga jenda ʼyaxkoaan je ndsʼee kʼoati ʼyaa jñani chʼao sʼín (Rom. 3:23). Tjínkʼa je ndsʼee xi tsín tije Jeobá síxánile kʼianga be nga tsín nda sʼín kʼa je ndsʼee. Tonga koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan: “Jósʼin tsakakó Jesús nga tsjoake koan kjoaixi je pastrole. Kʼoa jósʼin koa̱n chjénngilee je Jesús”. Tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi, kui xi koasenkaoná nga ngisa tsjoacha koaan xíngiaa ninga sakʼoa josikaoná kʼoa jokuitsoná (Efes. 5:2). w23.03 26, 27 párr. 2-4
Mixkue 24 sá enero
Kixi koai̱n kao je chjota xi kixi (Sal. 18:25).
Kʼianga toje tífikjetʼa jme xi chon sonʼnde xá sʼeeni kjoa ya jinjtín xi skótʼayakaoná tsa kixi timangíntʼalee Jeobá. Kuinga machjénni nga nda si̱kjaʼaitsjeen. Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tjín xi kasíkaoná jngo ndsʼee, alikui yaoná si̱jtilee. Tsa kuichákjáyaná alikui tokui kjuinñá je kjoasoa xi biyojiaan, chʼa̱ʼén je kjoafaʼaitsjen xi kʼoainá kʼoa si̱ndayaa yaoná. Kʼoa kʼianga kʼoatsoná je naxinandále Niná nga jme xi bʼantjaiyajin, kʼoainganʼiolee kʼoa si̱tjosoán josʼin bándiaaná. Tosi tonda je Jeobá si̱nʼiotʼaa kao naxinandále kʼianga kui kjoa kuitjátojiaan xi skótʼayakaoná tsa kixi timangíntʼalee. Je xi koasenkaoná kuinga chósonnilee josʼiaan kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. Kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katabasenkaoná kʼoa tsín si̱kjinlee je ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Tsa kʼoasʼiaan, je Na̱i alikui kʼoakoa̱nle nga sikinyátʼaxinná Jeobá kao naxinandále (Sant. 4:7). w22.11 24, 25 párr. 14-16
Xipe 25 sá enero
Katamatsjoachao ndsʼao (1 Ped. 2:17).
Xi chjotajchínga sʼin tiyo, tinyakao je ndsʼee nga tongini katabationda josʼin kʼiatsa totsejinni kjoa kjoaʼaíne. Tinyakao ngatsʼi je ndsʼee xi tjío ya jinjtín nga koa̱nle josʼin tsa totsejinni kjoa kuichone kʼoa nga skoe̱ josʼin koajinkonno. Jméni xi koa̱n sʼiaan ngatsʼiaa. Tsa kjoaxkón sʼe̱ ya chrian jñani tsi, kʼoatʼinlai xi chjotajchínga sʼin tjío tsa koa̱n josʼin kʼoainganʼiui. Tsakui nichxin koa̱n ya koatio choatseni ya ndʼiali je xi kjoaxkón kichone kʼoa tsa jeje̱ xi bichótsjoánganʼio jñani kjoaxkón sʼe. Tsakui nichxin koa̱n kʼoainganʼiui nga si̱kʼabí je tsojmi xi ma chine kʼoa tsa jmesa xi machjénle je ndsʼee. Jósʼin koa̱n kʼoainganʼiui tsa kjin jñani kjoaxkón sʼe̱. Koaan kʼoétsʼoantjai xi kjoaxkón bichóne. Kʼoati koa̱n kʼoai tao̱n xi kʼoasʼin machjén nga bʼainganʼiole je xi kjoaxkón bichóne (2 Cor. 1:8-11; 8:2-5). Kʼiatsa kʼoakoa̱nli nga ya kʼuín jñani kjoaxkón kisʼe, kʼoatʼinlai xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼiatsa kʼoakʼuínli nga koa̱n kʼuínkʼainganʼiui sa̱kóyali josʼin kʼoainganʼiui, kʼiáni kʼoa jñáni. w22.12 24 párr. 8; 25 párr. 11, 12
Bixine 26 sá enero
Nijmejin kjoa xi chʼao síkaono xi tsín tsa kʼoati chʼao síkao ngatsʼi chjota (1 Cor. 10:13).
Ijngo Biblia xi isʼin síkʼatoya texto xi kamaxkia ndʼaibi: “Jon kʼoati kui kjoa sʼejnabasenno xi sʼejnabasenle ngatsʼi chjota”. Én jebi jé xotsakʼinle chjotale Cristo xi Corinto tsʼe. Tjínkʼa xi kisichajngi, xi tixʼin xínkjín kʼoa tsa tiyánchjín xínkjín tsakjayokaoni kʼoa xi cháchʼi̱ koan (1 Cor. 6:9-11). Tojo ñʼaijin koanle nga tsín tikui xi chʼaotjín kisikjaʼaitsjenni kʼianga jekisʼenngindá. Ningalani je kitjoejin nga ya ngʼajmi koai, tonga tojo chjotajée ma nga kʼia. Kʼoa sakʼoajin ñʼai koanle nga kui jaʼaitsjenle xi chʼaotjín. Basenkaoná nga ʼyaa nga kʼoati tjío xi kʼoati kui kjoa tjíokjántʼakao jmeni xi ñʼai kjimaná kʼoa nga kjima tjíosíkatío kjoa jebi. Koaan nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná nga̱ ʼyañá nga kʼoati tjío je ndsʼee jngo tjíjtsa Sonʼnde xi kʼoati kui kjoa faʼatojin (1 Ped. 5:9). w23.01 12 párr. 15
Xoto 27 sá enero
I̱ sonʼndebi kjoañʼai chja̱ʼao, tonga katamanʼiotakon. An jekisikinjele sonʼnde (Juan 16:33).
Je Jesús kʼoakitsole Jeobá nga katasíkuinda chjotatjenngile (Juan 17:11). Ánni nʼiojin mañá kʼianga je Jeobá ninʼiotʼaa. Kuinga ngisa tse nganʼio tjínle je Jeobá tikʼoajinni je kontraná (1 Juan 4:4). Je Jeobá kuenta sʼín tojme kjoa xi bitjatojiaan, kʼoa ñaki tjínjngo tokoán nga tsín jme xi kuijkónlee kʼoa nga nʼiojin koaan kʼiatsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa. A soa mali nga kʼoasi nga testigole Jeobá. A tsín tso tokuin nga publicador koai̱n kʼoa nga kʼuínsʼenngindái. Tsa meli kui kʼoasʼiain xi ndatjín ali chjotajin bijkonlai. Tʼetsʼoalai Jeobá nga katabasenkaoli nga nʼiojin katamai ánni kui kʼoasʼianni josʼin mele. Kʼianga jchai nga nrʼoéná Jeobá nga bʼetsʼoalee, ngisaa tajajin koai̱n (Is. 41:10, 13). w23.01 29 párr. 12; 30 párr. 14
Taingo 28 sá enero
A tsín tsakʼexkiao (Mat. 12:3).
Je chjota fariseo alikuini ñaki kʼoatjío kon nga tsakʼéxkia Énle Niná. Kʼiaa tsaʼyale jebi kʼianga kʼoakitsole Jesús tsa jetsakʼéxkia jotso xo̱n escritura (Mat. 12:1-7). Nga kʼia, je chjota fariseo kʼoakitsole Jesús nga kui kjoatéxoma xi tsʼe nga xoto tjíofaʼatone chjotatjenngile. Nga tsakjákao Jesús, jao choa̱ xi faʼaitʼa Biblia kisikʼaxki̱le kʼoa jngo versículo xi tsʼe Oseas kisikʼaxki̱. Kʼoasʼin tsakakóni Jesús nga tsín koanjinle chjota fariseo josʼin tínchja̱ni kjoatéxoma jebi kʼoa nga tsín tsakakó kjoamatokon. Ningalani tsakʼéxkia Énle Niná alikui kisitjoson jmeni xi tso nga̱ ngʼakon koan kʼoa tokui xá tsakʼéxkiani nga chʼaosʼin kisikʼaxki̱ xi kjaʼaí. Nga kʼoakisʼin kuinga tsín koanjinnile jokjoantjínni xi tsakʼéxkia (Mat. 23:23; Juan 5:39, 40). Ya Mateo 19:4-6 kui faʼaitʼa nga kʼoakitsole Jesús je chjota fariseo tsa jetsakʼéxkia xo̱n escritura. Ningalani be chjota fariseo tʼatsʼe chjota xi títjon koannda tonga tsín kuenta kisʼin josʼin síkjaʼaitsjen Niná tʼatsʼe kjoabixan. Jmeni xi kitso Jesús kui bakóyaná nga tsín koa̱n kʼoati sʼiaan tsanda ñá nga kʼoéxkiaa Biblia jokisʼin chjota fariseo. w23.02 12 párr. 12, 13
Lune 29 sá enero
Nga koa̱nli nda si̱kjaʼaitsjain koasenkaoli (Prov. 2:11).
Je Jeobá kitsjoale kjoatéxoma je chjota israelita josʼin tjínnele sikuinda yaole nga tsín jme kjoaxkón katasokó ya yaniʼyale kʼoa tsa ya tʼaxále (Éx. 21:28, 29; Deut. 22:8). Kʼiatsa jngo chjota xi tokjoataon xi koanle nga tjín xi kisikʼien, tsee kjoa kichomani (Deut. 19:4, 5). Je kjoatéxoma kʼoati kitso nga kjoañʼai tsakʼaile chjota ninga tsín toxá kisʼinni kʼiatsa jngo ʼndílee xi sʼa tjíaʼma kisikiʼaon (Éx. 21:22, 23). Je Biblia kʼoatso nga kui xi mele Jeobá nga si̱kuindaa yaoná nga tsín jme kjoaxkón katasokóná. Nga chjí ʼyatokoán je kjoabijnachon xi kitsjoaná Niná, nikuindañá yaoná ya yaniʼyaná kao ya tʼaxáná. Alikui fayobaseen je cuchillo, ki̱cha̱ndo kʼoa tsakui xi síkʼienná, jolani, cloro, insecticida, xkile nisen, alikui ya nikatíobasenlee je xtiʼndí. Kʼoa tsa tsín tikoa̱nchjénniná alikui tojña bʼetsoaa. Kʼoati nikuindalee yaoná je lʼí, ndásje, kao nʼóki̱cha̱lʼí, kʼoa tsín tojña batiobaseen. Tsín teléfono chotʼaa kʼianga carro tinixákoaa, tsínkui nixákoaa tsa nijñáná, tsakui xi xán tjínle kaʼyoá kʼoa tsakui xki kaʼyoá xi nijñá síkinroaná. w23.02 21, 22 párr. 7-9
Majte 30 sá enero
Kao xkuin jchani je xi nʼio nda bakóyali (Is. 30:20).
Nga bakóyaná je Jeobá bakóná kjoatsejta, ndʼé, majinle jñani ñʼai maná kʼoa kui kuenta sʼín jñani nda nʼia (Sal. 130:3). Alikui kui kʼoatsoná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín kʼoakoa̱nná. Si̱kjaʼaitsjenjiaan nga je tsakʼénda xokoajkoaa (Sal. 139:14). Kui xi mele nga tosi tonda kataʼyaa xi tʼatsʼe tokʼia saʼndani kʼoa nga tsjoa sa̱tío tokoán nga kʼoasʼiaan. Kuinga machjénni nga kataʼyasaa ndʼaibi jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná (1 Ped. 2:2). Jmé xi koasenkaoná nga kʼoasʼiaan. Machjén nga kʼoasʼin kʼoéndajiaan nga ntsjaintsjai kʼoéxkiaa kʼoa chótʼayá je Biblia (Jos. 1:8). Jé Jeobá koasenkaoli nga tsjoacha koai̱n nga kʼoéxkiai kʼoa nga koa̱nsali xi tʼatsʼe. Kui xá chotʼayañá nga mená jchasaa xi tʼatsʼe Jeobá, nga tsjoacha koaan kʼoa nga koa̱nkjainná xi tʼatsʼe, ali tsa tokuijin nga jchaa jmeni xi bakóya je Biblia (1 Cor. 8:1-3). Tosi tonda chótʼayai xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa kʼoatʼinlai nga katabasenkaoli nga sʼe̱li kjoamakjain (Luc. 17:5). Jé koasenkaoli nga sʼe̱li kjoamakjain. w23.03 10 párr. 11, 13
Mixkue 31 sá enero
Ali nichxinjin nichao (Col. 4:5).
Je chjotatjenngile Jesús alikui tojyó tsakatio kʼianga kʼoatsakʼinle nga kjoaxkón kjoaʼaíne chjota judío. Je Jesús kʼoakitsole nga katatsoyason Énle Niná ngakjijnda “Jerusalén, kao ngakijnda nangi Judea, kao ya Samaria, kao jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde” (Hech. 1:6-8). Nʼio tse xá kisʼenele je chjotatjenngile Jesús. Kʼianga kui xá kisʼin nga kitsoyason nda kisichjén nichxinle. Kʼoati tjínnele kuenta sʼiaan josʼin nichjén je nichxinná. Ya Eclesiastés 9:11 kʼoatso nga toʼi̱ ma faʼainená jmeni xi tsín ñá tjínjinná. Tsakui nichxin saʼnda toʼi̱ koa̱n kuiyá. Nda si̱chjén nichxinná kʼiatsa je Niná si̱xálee kʼoa tsa tosi tonda si̱miyoaa (Juan 14:21). Kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia, nga i̱ tso: “Ngisa tse tixásalao Nainá ngantsjai” (1 Cor. 15:58). Kʼiatsa je Jeobá tinixálee tsjoajin sʼe̱ tokoán ninga kjoabiya kjoaʼaínená kʼoa ninga jekjoetʼa jme xi chon sonʼnde (Mat. 24:13; Rom. 14:8). w23.02 18 párr. 12-14