BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • es24 p. 17-26
  • Febrero

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Febrero
  • Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2024
  • Subtítulo
  • Xipe 1 sá febrero
  • Bixine 2 sá febrero
  • Xoto 3 sá febrero
  • Taingo 4 sá febrero
  • Lune 5 sá febrero
  • Majte 6 sá febrero
  • Mixkue 7 sá febrero
  • Xipe 8 sá febrero
  • Bixine 9 sá febrero
  • Xoto 10 sá febrero
  • Taingo 11 sá febrero
  • Lune 12 sá febrero
  • Majte 13 sá febrero
  • Mixkue 14 sá febrero
  • Xipe 15 sá febrero
  • Bixine 16 sá febrero
  • Xoto 17 sá febrero
  • Taingo 18 sá febrero
  • Lune 19 sá febrero
  • Majte 20 sá febrero
  • Mixkue 21 sá febrero
  • Xipe 22 sá febrero
  • Bixine 23 sá febrero
  • Xoto 24 sá febrero
  • Taingo 25 sá febrero
  • Lune 26 sá febrero
  • Majte 27 sá febrero
  • Mixkue 28 sá febrero
  • Xipe 29 sá febrero
Nyaon nyaon chótʼayajiaan je Biblia 2024
es24 p. 17-26

Febrero

Xipe 1 sá febrero

Tsjoacha katamao xíngio josʼin tsjoake̱no an (Juan 15:​12, TNM).

Jósʼin tsoyanile én jebi. Je Jesús kui kinchja̱ni nga nʼio tsjoake koa̱n xínkjín je chjotale Cristo, nga saʼnda kuiyántjai xínkjín. Je Énle Niná kʼoatso nga nʼio chjíle nga tsjoacha koaan xíngiaa. Nkjín xi kʼoatso nga kui texto jebi xi ngisa tsjoake, jolani je xi tso: “Jé Niná xi kjoatjaocha” (1 Juan 4:8). “Katamatsjoachai xikʼa joni nga tijini” (Mat. 22:39). “Nkjín kjoatsʼen bʼéʼmatʼain kjoatjaochabe” (1 Ped. 4:8). “Je kjoatjaocha nikʼiajin fetʼa” (1 Cor. 13:8). Je texto jebi kao xi kjaʼaínile kui bakó nga nʼio chjíle nga koakoá kjoatsjoacha. ʼYañá nga je kjoatsjoacha tʼatsʼe Jeobá nroani. Tojé chjota xi tjínle nganʼiotsjele kao kjoanichikontʼainle xi koa̱n nga tsjoake koa̱n kjoaixi xínkjín (1 Juan 4:7). Kuinga kʼoakitsoni Jesús nga kʼoasʼin jchanile xi ñaki chjotatjenngile ma nga tsjoake koa̱n kjoaixi xínkjín. Tojo kitso je Jesús nʼio nkjín chjota xi tjíobe ʼyáni xi ñaki chjotatjenngile Cristo ma nga tsjoakengañá xínkjín. w23.03 27, 28 párr. 5-8

Bixine 2 sá febrero

Jéeli kichatʼali (Luc. 7:48).

Tsa mená nga ngisa koa̱nná si̱chatʼalee xíngiaa, nʼio koasenkaoná kʼiatsa kʼoéxkiaa je choa̱le chjota xi faʼaitʼa ya Biblia xi kisichatʼale xínkjín kʼoa kao xi tsín kʼoakisʼin, xijekoa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan je choa̱le. Je Jesús nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná nga̱ kisichatʼale je chjota (Luc. 7:47). Alikui kui kiskotsenle jñani chʼao kisʼin, tosa kui kuenta kisʼin jmeni xi nda kisʼin. Tonga je chjota fariseo tsakʼasjengi ngatsʼi xi ngikʼa (Luc. 18:9). Jmésani xi machjén nga sʼiaan. Koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jósʼin ʼbekoan xi ngikʼa. A kuenta sʼian jñani nda sʼín”. Kʼiatsa ñʼai maná nga nichatʼalee tsa ʼyani, koaan kʼoétʼaxoaan jñani nda sʼín chjota jebi kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan: “Jósʼin síkjaʼaitsjen je Jesús xi tʼatsʼe. A sichatʼale tsa jelani”. Tsa kʼoasʼiaan, kui xi koasenkaoná nga tsín tikʼoasʼin si̱kjaʼaitsjenñá josʼin nikjaʼaitsjen tsakai. Nga tosʼa, tsakui nichxin ñʼai koa̱nná nga si̱chatʼalee tsa ʼyani xi jokasíkaoná. Tonga tsa tosi tonda kʼoasʼiaan, nga jekoai nichxin ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga si̱chatʼalee xíngiaa. w22.04 23 párr. 6

Xoto 3 sá febrero

Niná [kisikasén jngo ánkje], jméni nga koakósínile choʼndale je kjoa xi koa̱n (Apoc. 1:1).

Je libro xi tsʼe Apocalipsis, choo síngósonkao je kontrale Niná. Síkʼaxki jngo “cho̱ xi jitjomijin ndáchikon” xi ñato mani jko̱ kʼoa te mani nra̱le (Apoc. 13:1). Xijema, ijngo cho̱ bʼaxki̱ “xi jitjomijinni nangi” xi “kinchja̱ joni cho̱toán” kʼoa “lʼí kaníjenni ngʼajmi” (Apoc. 13:​11-13). Kʼoati bʼaxki̱ “jngo cho̱ xi ní kji” xi jngo chjoónchajngi tíjnasonle. Nga jan cho̱ jebi jé tsoyanile xi kontra tjíobatiole Jeobá kao Chjotaxále. Kuinga machjénni nga kataʼyaa ʼyáni (Apoc. 17:​1, 3). ʼYá xi tsoyanile je cho̱ xi síkʼaxki Apocalipsis. Yaa Biblia tsoyaná ʼyá xi tínchja̱ni. Jmeni xi tso je libro xi tsʼe Apocalipsis tjío texto xi tsoya jme xi tínchja̱ni. w22.05 8 párr. 3, 4

Taingo 4 sá febrero

Katamatsjoachai Naili Nináli. Katamatsjoachani ngayije ni̱ma̱li (Mat. 22:37).

Tjínkʼa ndsʼee xi jejchínga kʼoa xi chʼin tjínle xi síkinroajen kon nga tsín ma kʼoakji síxále je Jeobá josʼin mele tsakai. Tsa nikʼajenlee tokoán nga tsín tikʼoakji tse nixánilee Niná jokji mená, si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jméni xi mele je Jeobá nga sʼian”. Je Jeobá kui xi mele nga nda si̱xálee jokji tjen kʼoakoa̱nná. Jngola choa̱ kʼoéjnaa. Jngo tichjaa xi 80 nóle xi síkʼajenle kon nga tsín tikʼoakji tse síxánile Jeobá jokisʼin nga sʼa 40 nóle. Kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín tsjoa tjín kon Jeobá ninga tíbʼénele yaole jokji tísíxále. Tonga a kʼoatjín josʼin síkjaʼaitsjen. Tsa nda kisixále Jeobá tichjaa jebi kʼianga 40 nóle kʼoa tojo kʼoatísʼín ndʼaibi nga jeñokan nóle, kui xi tsonile nga tojo nda tísíxále je Niná. Je Jeobá sasénle kʼianga bʼenelee yaoná nga nixálee jokji tjen kʼoamaná (tingósonkoai Mateo 25:​20-23). Je xi koasenkaoná nga tosi tonda tsjoa sa̱tío tokoán kuinga kui kuenta sʼiaan jmeni xi koa̱nná kʼoasʼiaan, ʼndele nga tokui kuenta sʼiaan jmeni xi tsín kuichotjenngiaa. w22.04 10 párr. 2; 11 párr. 4-6

Lune 5 sá febrero

An [ . . . ] tsaʼbe je naxinandá xi tsje, Jerusalén chjotse (Apoc. 21:2).

Ya capítulo 21 xi tsʼe Apocalipsis, je xi 144,000 mani jngoo naxinandá ningósonkao xi “Jerusalén chjotse” ʼmile. “Kʼoa xjáolao̱le naxinandábe tjínle tejao xjáoja̱ma̱. Ya tjíotʼa tejao jaʼaínle je xi tejao pastro xi tsʼe Barré” (Apoc. 21:​10-14; Efes. 2:20). Je naxinandá xi kisakole Juan alikui jme naxinandá mangósonkao. “Nditsinle je naxinandá ñaki taonsine ní”, je xi 12 xo̱ntjoale ñaki kui to xi naskákjoan xi perla ʼmi koanndani, kʼoa je xjáo xi kjindai kao xjáoja̱ma̱le ñaki kui kisʼendani je la̱jao̱ xi naskákjoan. “Je naxinandá kʼoasʼin kijna nga ño xi̱ngi̱le, tikʼoakji ndoni jo kji teya” (Apoc. 21:​15-21). Tonga je Juan koanjinle nga tjín xi chale naxinandá jebi. Itso: “Nijngojin yo̱ngo̱ tsaʼbe yabe, nga̱ je Nainá Niná xi batéxoma ngayije, kao je Barré tijeni xi yo̱ngo̱le. Je naxinandábe likui machjénle tsʼuí nisájin, jméni nga siʼisensínile, nga̱ je kjoaʼisenle Niná xi síʼisenle, kʼoa jé Barré je lʼíle” (Apoc. 21:​22, 23). Je xi ya tjíojinle je “Jerusalén chjotse” yaa koatiokao je Jeobá (Heb. 7:27; Apoc. 22:​3, 4). w22.05 17, 18 párr. 14, 15

Majte 6 sá febrero

Tichatʼalao xíngio, josʼin nga Niná kisichatʼano nga tiyokao Cristo (Efes. 4:32).

Jé Jeobá kisindaná, jé xi Juez tíjnaná kʼoa xi tsjoáná kjoatéxoma. Tonga kʼoati Nʼainá mani kʼoa nʼio tsjoakená (Sal. 100:3; Is. 33:22). Nga kʼoamaniná kʼianga bijnyijée ngixko̱n Jeobá, koaanle sichatʼaná kʼoa mele kʼoasʼin (Sal. 86:5). Jé profeta Isaías kisichjén Jeobá nga i̱ kitso: “Ningalani je jéeno ñaki ní kjoan, ñaki koa̱nkjoanxóxó joni tsa nyʼán” (Is. 1:18). Nʼio tsjoánganʼioná én jebi. Nga chjotajée maa ngatsʼiñá nga kui kʼoabixoán kʼoa kui kʼoanʼia jmeni xi tsín sasénle xi ngikʼa (Sant. 3:2). Koaan nda cho̱bá kao xíngiaa tsa koa̱nná si̱chatʼaa (Prov. 17:9; 19:11; Mat. 18:​21, 22). Je Jeobá kui xi mele nga si̱chatʼalee xíngiaa tsa ʼya xi jokuitsoná kʼoa tsa ʼya xi josikaoná. Kuinga si̱chatʼanilee xíngiaa nga̱ je Jeobá síchatʼaná (Is. 55:7). w22.06 8 párr. 1, 2

Mixkue 7 sá febrero

Chjénngilao je xi sʼe̱le kjoatjao [ . . . ] xi tʼatsʼe nga makjainle, kʼoa nga tsejta (Heb. 6:12).

Ningalani tsín ndatjín nga xíngiaa ningósonkoaa yaoná, tsee jmeni xi maná kʼianga mangíntjenngiaa je choa̱ xi batío choʼndale Niná. Tobʼelañá, jé Jesús xi ngisa nda choa̱ tsakʼéjna xi koa̱n chjénngilee. Ningalani tsín chjotatsje maa joni je, koaan chjénngilee jokoankjoan kʼoa jokisʼin (1 Ped. 2:21). Kʼiatsa kʼoénelee yaoná nga chjénngilee je Jesús, ngisaa nda si̱xálee je Jeobá. Ya Biblia síkʼaxki xi xʼin kao xi yánchjín xi kʼoati koa̱n chjénngilee. Tobʼelañá, je Jeobá i kitso xi tʼatsʼe rey David: Jekisokona “jngo chjotaxʼin xi tjínjngolekon ni̱ma̱na” (Hech. 13:22). Je David sakʼoa tse jée tsakajngi. Ninga kʼoalani, nda choa̱ tsakʼéjnaná nga̱ tsín to yaole tsakasenngi. Tsakʼaʼén nga tsakʼaile kjoafaʼaitsjen kʼoa kʼoakoannile je jée xi tsakajngi, kuinga kisichatʼanile je Jeobá (Sal. 51:​3, 4, 10-12). w22.04 13 párr. 11, 12

Xipe 8 sá febrero

Je chjota tsjoántjai tojmeni xi tjínle xi totʼatsʼe kjoabijnachonle (Job 2:4).

Je Biblia kʼoatso nga kontraná mani je kjoabiya (1 Cor. 15:​25, 26). Kʼia tsakui si̱kjaʼaitsjeen tʼatsʼe kjoabiya nʼiojin si̱kjáojiaan, ngisaa tsa timʼee kʼoa tsa jngo xíngiaa xi chʼin tjínle. Kuinga nokjonnilee je kjoabiya nga̱ je Jeobá toxá kʼoasʼin kisindaniná nga mená kuiyoaa ngantsjai nichxin (Ecl. 3:11). Kʼianga kuenta nʼia nga kjoabiya choʼndá kʼoati basenkaoná nga nikuindaa yaoná. Chosonnilee jokjoan xi chinee, machjén nga ejercicio sʼiaan, tsínkui kʼoanʼia jme xi xkón sikʼéjnaná, mangínñá tsʼe chjinexki kʼoa chineñá xki̱ kʼianga machjénná. Je Na̱i be nga chjí ʼyatokoán je kjoabijnachonná. Kuinga kʼoatsoni nga kʼoasʼiaan tojmeni tojoni nga kuiyochoán, ninga tsín timiyoná koa̱nni je Jeobá (Job 2:5). Tonga tsín kʼoatjín jmeni xi tso je Na̱i. Je Na̱i tjínle nganʼio nga sikʼienná, kʼoa nga nokjonlee je kjoabiya yaa bʼangini nga kotʼayakaoná nga̱ kui xi mele nga yándsʼiaan koasenlee je Jeobá (Heb. 2:​14, 15). w22.06 18 párr. 15, 16

Bixine 9 sá febrero

Ali jtijin mano jo saʼnda nga kantjai tsʼuí (Efes. 4:26).

Kʼianga chjota fitjenngikená tsakui nichxin tochoa choa kuiyojtián. Kuinga machjénsíni nga nda kjuinkoaa xíngiaa. Jé Na̱i xi bixkantʼakoaa, ali tsa jejin ndsʼee xi kontraná mani. Si̱chatʼalee xíngiaa tsa jñani tsín sasénná josʼín kʼoa tokjoan kʼoéndajiaan tsa jme kjoa sʼená (Prov. 19:11). Ñá títjon kuinyakoaa xíngiaa (Tito 3:14). Kʼianga bʼainganʼiolee je ndsʼee nda bichómani, ngisaa jtín biyoaa ngatsʼiaa (Sal. 133:1). Jmi mani je ndsʼee xi tosi tonda síxále Jeobá ningalani bʼéchjoa chjotaxá je xále Niná. Tjínkʼa ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya xi totʼatsʼe kjoamakjainle. Kʼoétsʼoantjé ndsʼee jebi kao familiale kʼoa kao ndsʼee xi binyakao nga sítoánntjai ngixko̱n kjoatéxoma kʼoa xi binyakao nga nʼio satío kjoamakjainle (Col. 4:​3, 18). Alikui kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toxitsjoa nga bʼetsʼoaa (2 Tes. 3:​1, 2; 1 Tim. 2:​1, 2). w22.12 26, 27 párr. 15, 16

Xoto 10 sá febrero

Jiʼni xi bakoyalai xi kjaʼaí, a tsín ʼmiyalai yaoli (Rom. 2:21).

Je ʼndíxti kjenngi josʼín je xijchále. Niʼyajin xi chjotatsje (Rom. 3:23). Tonga je xijchá xi nkjín kon bʼénele yaole nga nda choa̱ batío. Jngo xi nʼai ma, i kitso: “Je ʼndíxti yaa mangóson joni tsa tsa̱nga̱, ʼbingale jmeni xi nʼia”. I kitsosa: “Kʼoatsoná kʼianga be tsa tsínni kʼoatinʼia jmeni xi ʼmiyalee”. Kuinga nʼio tjínnile kjoandosin nga katabe je ʼndíxtiná jokji tsjoachaa je Jeobá tsa mená nga kʼoati tsjoake katama tsanda je. Nkjín koya jmeni xi koa̱n sʼin je xi xijchá ma nga kuitsoyale je ʼndíxtile nga tsjoake katama Jeobá. Je Andrew, jngo ti xi 17 nóle, itso: “Kui kitsoyana ngantsjai je xijchána nga nʼio tjínle kjoandosin nga bʼetsʼoaa. Je pana ntsjaintsjai bʼétsʼoantjaina kʼianga toje koajnafe ningalani jekabʼetsʼoa nga toʼan. [ . . . ] Kuinga nʼio tsjoanile kjoandosin nga bʼetsʼoa. Nda sʼe tokoan nga bʼetsʼoale je Jeobá, nga̱ nʼio tsjoakena kʼoa jo Nʼaina sʼin ʼbekoan”. Xi xijchá mao, kuenta tʼiaon nga nʼio kuinyakao je ʼndíxtino kʼiatsa tsjoachao je Jeobá. w22.05 28 párr. 7, 8

Taingo 11 sá febrero

Nga mangínsʼenngindá, je xi kʼoati tíbʼasjentjaino (1 Ped. 3:​21, TNM).

Jméni xi machjén nga sʼiain kʼianga koa̱n kʼuínsʼenngindái. Jngo koya xi machjén nga sʼiaan kuinga kʼoakoa̱nniná jéená (Hech. 2:​37, 38). Kʼianga kʼoama kjoaixininá jéená nindayañá yaoná. A jetsín tikʼoanʼiani jmeni xi tsín sasénle Jeobá, jolani je kjoachajngi, nga na̱jno̱ chjeen kʼoa nga chʼao tso én nokjoaa (1 Cor. 6:​9, 10; 2 Cor. 7:1; Efes. 4:29). Tosi tonda tindayai yaoli. Kʼiatsa jme kjoafaʼaitsjen machjénli chja̱kaonajmí je xi tsoyali Biblia, kʼoa tsa je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín. Kʼiatsa sʼa choa nóli kʼoa tsa ya tijnakoai xijcháli tijélai kjoafaʼaitsjen xi koasenkaoli nga si̱kʼéjnai xi ñʼai mali ánni nga koa̱n kʼuínsʼenngindáni. Kʼoati machjén nga kui xále Niná kʼoasʼian ʼndeʼndai, jolani nga kʼuín kjoajtín kʼoa nga kʼoai comentarioli (Heb. 10:​24, 25). Kʼoa nga jekoa̱n kʼuínyasuin kao je jtín ntsjaintsjai tʼinyasuin. w23.03 10, 11 párr. 14-16

Lune 12 sá febrero

Je Jeobá Niná i kitsole je ye̱: “Nga kʼoakanʼiai kjoañʼai kʼoaili” (Gén. 3:14).

Ya Génesis 3:​14, 15 jngo “ye̱” bʼaxki̱ kao “ntje̱le”. Alikui tsa ñaki ye̱ xi tínchja̱ni, nga̱ jngo ye̱ tsínjin koa̱njinle jmeni xi kitso Jeobá ya ʼndenaxóle Edén. Nʼio maña ʼyani xi tínchja̱ni kʼoa kʼoatso je Biblia ʼyani. Ya Apocalipsis 12:9 kʼoatso nga je xi “ye̱ jchínga” ʼmi jéní Na̱i, xi kʼoati Satanás ʼmile. Kʼianga totsoyanile nga kui én xi “ntje̱” tso síkʼaxki̱ Biblia jé tínchja̱ni xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen kʼoa xi kʼoasʼín josʼín je nʼaile, xi kʼoati totsoyanile. Je ntje̱le ye̱ jé ánkje xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná kao chjota xi kontra batiole Jeobá kao naxinandále tojo sʼín je Na̱i. Kʼoati je nchja̱ni ánkje xi tsín tikoanmenile nga je Jeobá kisixále kʼianga nichxinle Noé kao chjotatsʼen xi kʼoati sʼín josʼín je Na̱i, xi nʼaile mani (Gén. 6:​1, 2; Juan 8:44; 1 Juan 5:19; Jud. 6). w22.07 14, 15 párr. 4, 5

Majte 13 sá febrero

Jméni nga jchasínio xi nda tjín (Filip. 1:10).

Je Pablo nʼio tsjoake koan je ndsʼe̱. Nga kʼoati nʼio tse kjoa jaʼatojin je Pablo tsakakóle kjoamatokon je xi kjoañʼai tjíofaʼá kʼoa kisijinle yaole jotjío kon. Ñandia nga koantsínle tao̱n kisixá kʼianga kisokole je tsojmi xi koanchjénle je kao xi ya tjenkao (Hech. 20:34). Kui xá kisʼin nga ndʼianajño tsakʼénda. Kʼianga kicho ya Corinto yaa kisixákao je Áquila kao Priscila xi kʼoati kui xá sʼín. Tonga ntsjaintsjai kitsoyale nga xoto Énle Niná je chjota judío kao chjota griego. Kʼoa kʼianga kicho je Silas kao Timoteo je Pablo ñaki tokui xá kisʼin nga Énle Niná kitsoyason (Hech. 18:​2-5). Je Pablo kui ngisa kitsjoale kjoandosin nga je Jeobá kisixále. Nʼio nda choa̱ tsakʼéjna nga kitsoyason kʼoa kʼoati kisixá nga tsakajngiʼa yaole. Kuinga koan kʼoakitsonile je chjotale Cristo nga kui ngisa katatsjoále kjoandosin nga je Niná katasíxále tikʼoajinni nga kui ngisa tsjoále kjoandosin jmeni xi kisikjáojin nga nyaon nyaon kʼoa tsa ñaki tokui xá sʼin nga familiale koa̱njngíʼa. w22.08 20 párr. 3

Mixkue 14 sá febrero

Machjén nga je énnda xi tʼatsʼe Cristo katafisonle ngatsʼi chjota (Mar. 13:10).

Je xi mele Niná ndʼaibi kuinga kataʼmiyason jngo tjíjtsa Sonʼnde je Énle (1 Tim. 2:​3, 4). Je xá jebi tsʼee Jeobá, kʼoa nʼio chjí be nga̱ jé Jesucristo kiskoéjin nga je koandiaale xá jebi. Nga je Jesús tíbándiaale tsjoajin sʼe̱ kon Jeobá jokji kʼuínyason saʼnda nga kjoetʼa jme xi chon sonʼnde (Mat. 24:14). Kʼianga tojeme koai Jesús ya ngʼajmi yaa kisikatíoxkó kʼa je chjotatjenngile ya jngo nindo xi tíjna ya Galilea, kʼoa i kitsole: “Ngayije kjoatéxoma kitsʼaina ngʼajmi, kʼoa i̱ sonʼnde”. Kʼoa i kitsosale: “Kuinga tangínsíño, kʼoa chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá” (Mat. 28:​18, 19, TNM). Tojo tso én jebi, jé Jesús tsakʼaile kjoatéxoma nga koandiaa nga sa̱kóyason. Kʼoa jé Jesús tíbándiaale nga tíʼmiyason nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. w22.07 8 párr. 1, 3, 4

Xipe 15 sá febrero

Kjoaʼaí hora nga kjuinrʼoé jta̱le ngatsʼi xi tjío ya tsjó kʼoa kuitjo: je xi nda kisʼin kjoaʼáyanile nga sʼe̱le kjoabijnachon (Juan 5:​28, 29, TNM).

Je chjota xi tjínle kjoakixi, xi tsonile, xi nda kisʼin kʼianga kjesa mʼejin, “kjoaʼáyanile nga sʼe̱le kjoabijnachon” nga̱ jeya tjíotʼa jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon. Kui xi tsonile jebi nga je xi kjoaʼáyanile “xi nda kisʼin” xi nchja̱ni Juan 5:​29, tijéni je xi “chjota xi tjínle kjoakixi” ʼmile xi nchja̱ni ya Hechos 24:15. Kʼoa jebi mangóson jmeni xi tso Romanos 6:​7, nga i̱ tso: “Je xi kʼen, jetʼa jéele”. Kʼianga biya jngo chjota xi kixi fitʼale Niná chajin je jéele, tonga tsín síchajin Niná nga kixi fitʼale (Heb. 6:10). Kʼianga jekjoaʼáyanile chjota jebi tjínnele nga tosi tonda kixi koaitʼale Niná ánni nga tsín chajonni jaʼaínle ya libro xi tsʼe kjoabijnachon. w22.09 18 párr. 13, 15

Bixine 16 sá febrero

Ngayeje jmeni xi sʼín Jeobá ñaki kʼoatjín (Sal. 33:4).

Nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná je profeta Daniel. Kʼianga ya Babilonia kinikʼéjnanʼio, tochoatsee jaʼato nga tsaʼyale nga chjotakixi. Kʼoa ngisaa titsaʼyangánile kʼianga je Jeobá tsakasenkao nga kitsoyale Nabucodonosor josʼin tsoyanile je nijñá xi tsakʼaile (Dan. 4:​20-22, 25). Nga jenkjín nó jaʼato, je Daniel tsakakó ijngokʼa nga kixi jmeni xi tso kʼianga kitsoya jmeni xi tsoyanile je én xi tsʼatsen ya tʼaxjáo jñani tíjna je rey xi tsʼe Babilonia (Dan. 5:​5, 25-29). Xi koanskanni, je Darío, xi Medopersia tsʼe kao chjota xi ya síxákao, tsabe nga chjotakixi je Daniel, nga ñaki nda sítjoson je xá xi sʼenele kʼoa nga tsín bʼanacha (Dan. 6:​3, 4). Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A kixi bekonna xi ngikʼa kʼoa a kʼoasʼin bena nga sitjosoan je xá xi sʼenena”. Jé Jeobá bitjongʼa kʼianga bakoá nga koa̱n sinʼiotʼaná xi kjaʼaí. w22.09 8, 9 párr. 2-4

Xoto 17 sá febrero

Chjénngilao Niná, joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha (Efes. 5:1).

Nda biyoaa nga nitjosoán je kjoatéxomale Jeobá nga kʼoatsoná jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Ánni. Jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Si̱kjaʼaitsjenla jókoa̱n tsa totsen tsen kʼoakuitso nga jngó jngó banco jotjín chjíle je tao̱n, alikuijin ndasʼin kuichomani. Kʼoa ya jngo hospital tsa tokʼoasʼin sixki nga jngó jngó chjinexki josʼin mele tjínjinkʼa chjota xi kuiyá. Ndasʼin bichómani nga mangíntjenngiaa je kjoatéxoma xi tjín. Kʼoatisʼinni, nda biyoaa nga kui kjoatéxomale Niná mangíntjenngiaa. Je Jeobá síchikontʼain je xi sítjoson kjoatéxomale. Itso: “Je xi kixi tsʼee koa̱n sonʼnde kʼoa i koatio ngantsjai nichxin” (Sal. 37:29). Tikjaʼaitsjenlai josʼin kuiyoaa kʼianga kui kjoatéxomale Jeobá koaitjenngi ngatsʼi chjota. Nʼio tsjoa sa̱tío tokoán, nda kjuinkoaa xíngiaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa. Kui xi mele Jeobá nga kʼoasʼin kuiyoaa. Kuinga nʼio tsjoachañá je kjoatéxomakixile. w22.08 27, 28 párr. 6-8

Taingo 18 sá febrero

Nda tikjaʼaitsjain ngayeje jme xi nʼiai (2 Tim. 4:​5, TNM).

Kʼianga ñʼai tjín kjoa bitjatojiaan kʼiaa ʼyale tsa kixi timangíntʼalee Jeobá kao naxinandále. Xi koasenkaoná nga chókjoajinná kjoa xi bitjatojiaan, kʼiaa nga nda si̱kjaʼaitsjeen, nga tjenyatokon kuiyoaa kʼoa nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná. Nda nikjaʼaitsjeen nga tsín yaoná nijtilee, nga chosonnilee jonʼia kʼoa nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. Tsa kʼoasʼiaan, alikui tokui kjuinñá josʼe tokoán. Tobʼelañá, tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tjín xi kasíkaoná je ndsʼee xi xá tjínle ya jinjtín, tonga tsakui nichxin tsín kʼoatjín kon je ndsʼee nga josikaoná (Rom. 3:23; Sant. 3:2). Ninga kʼoalani, aonjin koa̱nná kʼoa tsakui nichxin tokui ni̱kjaʼaitsjen ʼndeʼndee kʼoa i̱ kuixoán: “Tsa kʼoasíkaoná je ndsʼee, a naxinandále Niná tsokʼoa xi tiyojiaan”. Kuikjoán xi mele Na̱i nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen (2 Cor. 2:11). Kʼiatsa kʼoasʼe tokoán kui xosikaoná nga si̱kjinlee Jeobá kao naxinandále. Kuinga machjénsíni nga tsín yaoná si̱jtilee. w22.11 20 párr. 1, 3; 21 párr. 4

Lune 19 sá febrero

Je Jeobá chóyalai (Sal. 27:14).

Kui kjoachoya tsjoáná Jeobá nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin. Tjínkʼa choʼndale Niná xi ya koyale koatio ngantsjai nichxin ya ngʼajmi nga tsín tikʼia kuiyáni (1 Cor. 15:​50, 53). Tonga ngisaa nkjín mani xi i̱ Sonʼnde koyale koatio ngantsjai, nga tsjoa sa̱tío kon kʼoa nga tsín tijme chʼin sʼe̱nile (Apoc. 21:​3, 4). Chjí ʼyatokoán ngatsʼiaa je kjoachoya xi tjínná, ni ya ngʼajmi tjínná kjoachoya kʼoa ni i̱ Sonʼnde. Alikui jao tjínná nga kʼoakoa̱n jmeni xi choyalee nga̱ jé Jeobá xi kʼoatso (Rom. 15:13). ʼYañá jmeni xi tongini tso je Jeobá kʼoa nga sítjoson ngantsjai jmeni xi tso (Núm. 23:19). Tjínjngoo tokoán nga mele Jeobá kʼoa nga koa̱nle kʼoasʼin ngayeje jmeni xi tsoná. Je Jeobá nʼio tsjoakená kʼoa mele nga si̱nʼiotʼaa. Tsa kʼoatjín tokoán nga je Jeobá tichoyalee, chókjoajinná kjoa xi kuitjátojiaan kʼoa tsjoa sʼe̱ tokoán tojme xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa. w22.10 24 párr. 1-3

Majte 20 sá febrero

Xíjin je naxinandá, tsín nrʼoé kjoatéxomale Jeobá (Is. 30:9).

Nga tsín kisitjoson chjota judío, je Isaías kʼoakitso nga tsjoáʼnde Jeobá nga kjoañʼai kuichone chjota jebi (Is. 30:​5, 17; Jer. 25:​8-11). Kitjoson jme xi kitso Isaías, je chjota judío yaa Babilonia kinikatíonʼio. Tonga tsakatio kʼa chjota judío xi kixi kitʼale Jeobá, kʼoa je profeta Isaías kʼoakitso nga kuicho nichxin nga koako ijngokʼale kjoanda Jeobá chjota jebi (Is. 30:​18, 19). Kitjoson je én jebi. Kicho nichxin nga kisikatíondái ijngokʼani Jeobá je chjota judío xi tsakationʼio ya Babilonia, tonga tsín tokjoan tsakationdái. Kʼianga i̱ kitso Isaías: “Je Jeobá skóyakaola nga koakono kjoanda”, kui xi kitsonile nga tsín tokjoan sikatíondái je chjota judío xi kixi kitʼale. Nga kitsjoaʼnde ijngokʼanile Jeobá nga kini Jerusalén je chjota judío 70 nó jaʼato (Is. 10:21; Jer. 29:10). Ba kisatio kon nga tsakationʼio, tonga kʼianga kichoni ʼndele nʼio tsjoa kisatio kon. w22.11 9 párr. 4

Mixkue 21 sá febrero

Jó tondale je xi kjoañʼai faʼá xi tʼatsʼe kjoakixi (Mat. 5:10).

Je ndsʼee kʼoati kjimatʼain jokoantʼain je pastro nga siglo 1 nga chjota kitjenngike xi totʼatsʼe nga kitsoyason xi tʼatsʼe Jesús. Nkjín kʼa nga kʼoakitsole je chjotaxá judío nga tsín tikui katatsoyani xi tʼatsʼe Jesús (Hech. 4:​18-20; 5:​27, 28, 40). Tonga koanjinle nga ngisa ngʼa xá tjínle je xi kʼoakitsole nga tjínnele kuitsoyasonle naxinandá kʼoa nga kuitsoya jokjoantjínni xi tʼatsʼe Cristo (Hech. 10:42). Je Pedro kao Juan kinchjani ngatsʼi pastro nga nʼiojin koan nga kʼoakitsole je chjotaxá nga tsín je sitjosonle, nga tosa je Niná sitjosonle kʼoa kʼoakitso nga tosi tonda kuitsoya xi tʼatsʼe Jesús (Hech. 5:29). Kʼianga jekisatele nga kixi kitʼale Niná, nʼio tsjoa tjío kon nga kitjoni ngixko̱n chjotaxá judío “nga kʼoasʼin tsakinle nga kichʼasjengi xi tʼatsʼe jaʼaínle Jesús”, kʼoa tosi tonda kitsoyason (Hech. 5:​41, 42). w22.10 12, 13 párr. 2-4

Xipe 22 sá febrero

Kʼianga sichriantʼale je Niná nʼio nda síkaona (Sal. 73:28).

Nga tokʼia chotʼayá Biblia kui títjon ʼyaa xi choa ñʼai tíjna xi tʼatsʼe Niná. Kʼianga kiskile pastro Pablo je chjotale Cristo xi chjota hebreo, kʼoakitso nga kʼoasʼin bʼetsʼiakaoñá nga makjainná xi tʼatsʼe Niná. Je Pablo chjí tsabekon jmeni xi majinná nga tosʼa ʼyaa je Énle Niná kʼoa yaa kisingósonkao je ndáchiki xi ʼbi xtiʼndí kʼianga sʼa majchínga (Heb. 5:12; 6:1). Je Pablo kʼoati kitsole je chjotale Cristo nga tosi tonda katabásjaiya jmeni xi ñʼai tjín xi tʼatsʼe Niná. Kʼoa ji, a kʼoatjín tokuin nga tosi tondasa jchai xi tʼatsʼe Niná. A meli nga sa nʼio sa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli kʼoa nga jchasai xi tʼatsʼe Niná kao jme xi tjínndajinle. Tjínkʼa xi ñʼai male kʼianga kotʼaya. Kʼoa ji, a tsakʼinyali ya ndʼiaskuela josʼin sʼexkia kʼoa josʼin chotʼayá. A tsjoacha koain nga kʼoakinʼiai. Axo ñʼai koanli nga kichotʼayai kʼoa nga tsakʼexkiai. Ali tsa tojijin xi ñʼai mali. Tonga jé Jeobá koasenkaoli nga̱ jé xi ngisa nda male bakóya. w23.03 9, 10 párr. 8-10

Bixine 23 sá febrero

Chjóao je én xi jaʼasʼenjinno, je xi koa̱nle kʼoasjentjai ni̱ma̱no (Sant. 1:21).

Tsa nangitokon maa kʼoaiʼndelee nga kui Énle Niná koandiaaná. Kʼianga kʼoéxkiaa Biblia alikui koa̱n nga kui kuenta sʼiaan jñani chʼao sʼín xi ngikʼa. Tokʼoasʼin nga kuichokajin ni̱ma̱ná kʼianga kui bakóyaná Biblia tʼatsʼe kjoamatokon kao kjoatsjoacha. Yaa bakoñá jonikoaa xi kjaʼaí tsa tibʼaiʼndee nga kui Énle Niná tíbándiaaná. Nga tsínni kichokajin ni̱ma̱le Énle Niná je chjota fariseo jée tsakáne je xi tsínni jme jée tjínle (Mat. 12:7). Kuinga machjénni nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin ʼyatokoán kʼoa jónikoaa xi ngikʼa. A kʼoasʼin nganá nga kui nikʼaxkiaa jñani nda sʼín xi ngikʼa axo tokui kuenta nʼia jñani tsín nda sʼín. A nichatʼañá axo bʼengijtiñá tokoán, kʼoa a kui nikʼaxkiaa jñani chʼao sʼín xíngiaa. Jobixoán kao kui bakoñá tsakui Énle Niná tíbándiaaná, josʼin nikjaʼaitsjeen, jonʼia kʼoa jotjín tokoán (1 Tim. 4:​12, 15; Heb. 4:12). w23.02 12, 13 párr. 13, 14

Xoto 24 sá febrero

Nga̱ an Jeobá Nináli, an titsoanʼioa je ndsai ngakixi; an xi i̱ tixinle: Ali nokjonjin. An koasenkaole (Is. 41:13).

Si̱kjaʼaitsjenla je José xi Arimatea tsʼe, jngo chjota judío xi xángʼa kisʼele. Chjota jebi yaa tsakʼejnajinle Sanedrín kʼoa kjoa tsakʼéndajinle je chjota judío. Tonga alikui nʼiojin koan chjota jebi. Je Juan kʼoakitso nga José, “chjotale Jesús xi tsakʼamjeʼmatʼale, nga̱ kitsakjónle chjota judíos” (Juan 19:38). Ningalani koanndosinle jmeni xi tsakakóya je Jesús, tonga alikui tsakakó yaole nga chjotatjenngile ma. Kuijin kʼoakisʼinni nga̱ kʼoajinsʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tiskoe̱xkónni je naxinandá kʼiatsa chjotale Jesús ma. Ningalani kʼoakisʼin nga títjon, tonga kʼianga jekinikʼien je Jesús, ya Biblia kʼoatso nga je José “koannʼio kon nga jaʼasʼennrʼoe Pilato, kisijéle yaole Jesús” (Mar. 15:​42, 43). Je José tsakakó nga kisʼele kjoamakjain kʼoa alikui titsakʼéʼmatʼainni yaole. A kʼoati chjota bijkonlai tojo kisʼin je José. w23.01 30 párr. 13, 14

Taingo 25 sá febrero

Tsjoa tjíole je chjota xi síxáli kʼoa tsjoa tjíole je choʼndali, xi i̱ tjíokaontsjaili nga nrʼoé je kjoachjineli (1 Rey. 10:8).

Nga nʼio ndasʼin tsakatio chjota israelita nga tsakatéxoma Salomón, kisʼejinle reina xi Saba tsʼe. Kjin kinroani nga ki ya Jerusalén nga ñaki xko̱n tsabeni tsa kʼoatjín jmeni xi tsakʼinle (1 Rey. 10:1). Kʼianga jetsabe josʼin tíbatéxoma je rey Salomón, kʼoakitso jotso texto xi kamaxkia ndʼaibi. Josʼin tsakatio chjota nga tsakatéxoma Salomón tojngoo choa̱ bakóná Jeobá josʼin koatio chjota nga jekoatexoma Jesús i̱ Sonʼnde. Je Jesús ngisaa ngʼa tíjna tikʼoajinni Salomón. Je Salomón chjotajée koan kʼoa jñani chʼao kisʼin tsʼakaotʼale naxinandále Niná. Tonga je Jesús chjotatsje kʼoa tsínkʼia chʼao sʼin (Luc. 1:32; Heb. 4:​14, 15). Je Jesús tsakakó nga tsínkʼia koa̱njngíjée kʼoa nga tsínkʼia kui xi chʼaotjín kʼoasʼin. Tsee kjoanda tjínná nga je xi Rey sʼin tíjnaná. w22.12 11 párr. 9, 10

Lune 26 sá febrero

Titjosonlao je xi bándiaano, kʼoa nangi tiyolao nga je, nga̱ tijeni batiokontʼain xi tʼatsʼe ni̱ma̱no (Heb. 13:17).

Jméni xi sʼiaan kʼiatsa chʼinʼbi koa̱ntsen ya jñani tsaan. Tjínnele si̱tjosoán jme xi kuitso je chjotaxá. Jolani nga koanejoaan ndsaa, nga kjin kuinyalee xíngiaa, nga si̱chjén cubreboca kʼoa tsa kʼoakʼuínná nga tsín tijña kjuinñá. Kʼiatsa si̱tjosoán jmeni xi ʼminá, kʼoasʼin koakoñá nga chjí ʼyaa je kjoabijnachon xi títsjoáná Niná. Kʼianga jme xi ma tsakui nichxin tsín kʼoatjín jme xi kuitso je xi miyoná mani, je chjota xi ʼyaxkoaan kʼoa tsa jme xi kuitso ya radio kao televisión. ʼNdele nga tokui koa̱nkjainná jmeni xi tso chjota, tosa kui kuenta sʼiaan jotso je chjotaxá kʼoa jotso je chjinexki (Prov. 14:15). Kʼoati machjén nga si̱tjosoán jmeni xi kuitso je Cuerpo Gobernante kao Sucursal tʼatsʼe josʼin kuiyojtián kʼoa josʼin kʼuínyasoán nga̱ nʼio nda básjaiya jmeni xi tsoná. Kʼianga nitjosoán jmeni xi tso alikui nanda chʼin tsaotʼaná kʼoa nikuindañá xíngiaa, kʼoa tsakui nichxin nda sikʼaxki̱ná chjota nga testigole Jeobá maa (1 Ped. 2:12). w23.02 23 párr. 11, 12

Majte 27 sá febrero

Kjuinrʼoé kʼoa tsokjonke je Jeobá (Deut. 31:13).

Kʼianga kicho je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile xinxin ʼnde tsakatio. Tsakui nichxin tsín titsabexkonni xínkjín chjota israelita nga xinxin tsakatio, tonga je Jeobá kjitʼaa kisikatíojtín ngatsʼi chjota israelita nga kitsoyale kjoatéxomale (Deut. 31:​10-12; Neh. 8:​2, 8, 18). Si̱kjaʼaitsjenjinla jokji tsjoa kisʼe kon jngo chjota israelita xi kicho ya Jerusalén nga kiskajin chjota israelita xi ngikʼa xi millón mani nga tsakʼétsʼoale Jeobá. Jé Jeobá xokisʼin nga jtín tsakatio. Xijekoanni, je chjotatjenngile Cristo xi tsakatiojtín nga siglo 1, xinxin tsʼe, tjínkʼa xi kisʼele tao̱n kʼoa tjínkʼa xi mai kʼoa kjaʼaí kjaʼaí én koanle. Tonga jtín sʼin kisixále Jeobá. Je xi tokʼia koankjainle, koanjinle Énle Niná nga̱ kitsoyale chjotale Cristo kʼoa tsakatiojtín (Hech. 2:42; 8:​30, 31). w23.02 3 párr. 7

Mixkue 28 sá febrero

Jé xi kjoabijnachon ngantsjai (Juan 17:3).

Je Jeobá kʼoatsoná nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin tsa si̱tjosonlee (Rom. 6:23). Ngisaa tsjoacha maa je Jeobá kʼianga kui nikjaʼaitsjeen jebi. Nga tsjoakená kui xi mele nga kuiyoaa ngantsjai nichxin, kui xi mele nga tsínkʼia si̱kjinlee. Nga kʼoatsoná Jeobá nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. Ninga kʼoakuitsoná je chjota nga sikʼienná tosi tonda je Jeobá si̱xálee. Kʼiatsa kuiyá ʼyañá nga sikjaʼáyaniná Jeobá kʼoa kui choyalee nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai (Juan 5:​28, 29; 1 Cor. 15:​55-58; Heb. 2:15). Koaanle Jeobá sikatíokonná ngantsjai nichxin nga̱ tíjnaa ngantsjai kʼoa tʼatsʼe nroani kjoabijnachon (Sal. 36:9). Je Biblia kʼoatso nga tíjna ngantsjai je Jeobá kʼoa nga kʼoéjna ngantsjai nichxin (Sal. 90:2; 102:​12, 24, 27). w22.12 2 párr. 1-3

Xipe 29 sá febrero

ʼYá xi kjoaʼaxinná kjoatjaochale Cristo. A kjoañʼai ní. A xi ai kjinená. A je xi kontra mangatjennginá (Rom. 8:35).

Xi choʼndale Jeobá maa alikui tokʼoamaná nga kjoa faʼainená nga̱ ʼyañá nga i̱ tso je Biblia: “Kjaínga machjén nga tse kjoañʼai chja̱ʼá nga kuitjásʼeen ya kjoatéxomale Niná” (Hech. 14:22). Kʼoati ʼyaa nga tjínkʼa kjoa xi tokʼia sʼe̱ndajin kʼianga jekjoaʼaí Sonʼnde chjotse, nga̱ “likui tisʼe̱ni kjoabiya. Likui tisʼe̱ni kjoaba, nijejin xi kjiʼndía, nijejin xi aon male” (Apoc. 21:4). Je Jeobá alikui faʼáxinná kjoa, tonga basenkaoná nga chókjoajinná. Kataʼyala jokitsole pastro Pablo je chjotale Cristo xi Roma tsʼe. Kʼianga jekisikʼaxki̱ je kjoa xi jaʼatojin kao xi ngikʼa chjotale Cristo i kitso: “Ngayije je kjoa jebi ngisa nʼio kʼoasʼiansaa kaoni tsa je xi síkinje, xi totʼatsʼe je xi koantsjoakená” (Rom. 8:​36, 37). Jebi kui xi tsonile nga je Jeobá koasenkaoná nga nda kuichomani jmeni xi sʼiaan ninga kjoa tibitjatojiaan. w23.01 14 párr. 1, 2

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani