Septiembre
Lune 1 sá septiembre
Jaʼai kotsenná joni tsʼuí xi tjo ngʼajmi (Luc. 1:78).
Je Niná kitsjoale nganʼio je Jesús nga kjoaʼaxin ngayeje kjoa. Tjín kjoa xi tsín koa̱nná ñá kʼoéndajiaan. Kʼianga tsakatío kjoaxkón je Jesús tsakakó nga koa̱nle kʼoendajin tojme kjoani. Tobʼelañá, tjínle nganʼio nga kjoaʼaxin je jée nga̱ yaa nroani nga kjoañʼai chjaʼá, jolani nga chʼin sʼená kʼoa nga biyaa (Mat. 9:1-6; Rom. 5:12, 18, 19). Nga tsakatío kjoaxkón je Jesús kʼoasʼin tsakakóni nga koa̱nle kjoaʼaxin tojme chʼinni kʼoa nga sikjaʼáyanile xi jekʼien (Mat. 4:23; Juan 11:43, 44). Kʼoati tjínle nganʼio nga koa̱nle sikʼéjnajyo je jtsíntjao̱nʼio kʼoa sikinjele je sénnichxin xi chʼaokjoan (Mar. 4:37-39; Luc. 8:2). Nda sʼe tokoán nga tse nganʼio kitsjoale Jeobá je Jesús nga koa̱nle kjoaʼaxin ngayeje kjoa xi tjín. Tjínjngoo tokoán nga tse kjoanichikontʼain kjoaʼaíkao Chjotaxále Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde. Jmeni xi kisʼin Jesús nga tsakatío kjoaxkón kui bakóyaná nga kʼoasʼin jngo tjíjtsa Sonʼnde kʼianga jekoatexoma i̱ Sonʼnde. w23.04 3 párr. 5-7
Majte 2 sá septiembre
Je Espíritu Santo nda básjaiya ngayije, nda tsa je xi ñʼai tjín xi tsʼe Niná (1 Cor. 2:10).
Tsa nkjín mani xi bichó ya jtín jñani ʼmi, tsakui nichxin likui nʼio nkjín kʼa kʼoaili je comentario nga̱ nkjín mani xi mjénngʼa ntsja. Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga tongisa nda nga tsín tikjoénngʼani ndsai. Ali nikʼajenjinlai tokuin. Ali tojngojin comentario bʼejnandai. Kʼiatsa tsín kʼoaili comentario xi tjíotítjon koaan kjoénngʼai ndsai ya párrafo xi fisani. Kʼianga chótʼayajin je Xo̱n xi Bájinkonná kuenta tʼiain jósʼin mangóson nga jngó jngó párrafo kao jme xi tínchja̱ni je kjoaʼmiya xi tichotʼayai. Tsa kʼoasʼiain, ngisaa jchai jmeni xi sí nga kʼoai comentarioli. Je xi kʼoati koa̱n sʼiain kuinga kui tationdai je párrafo xi kui tínchja̱ni je xi ñʼai tjín. Nga ngisa ñʼai tso je párrafo tochoaa mani je xi mjénngʼa ntsja. Tsa jenkjín kʼa nga kʼoasʼin tibijnandai kʼoa tsa tojo tsín bʼaili comentario, jméni xi koa̱n sʼiain. Kʼoatʼinlai je xi koandiaa nga chótʼaya jmé párrafoni kʼoai comentarioli. w23.04 22 párr. 9, 10
Mixkue 3 sá septiembre
José, kʼoakisʼin josʼin tsakʼénele ánkjele Nainá, kʼoa kiskoéni chjoónle (Mat. 1:24).
Je José kisitjoson jmeni xi tso je Jeobá kʼoa kui xi tsakasenkao nga ndasʼin tsakatio ya yaniʼyale. Janla kʼa kʼoakitsole Niná josʼin sikuinda je familiale kʼoa tokjoan kisitjoson José jotsakʼinle ninga ñʼai koanle (Mat. 1:20; 2:13-15, 19-21). Nda kisikuinda je María nga kʼoakisʼin José jokitsole Jeobá kʼoa kuijin nga nʼio tsjoake koanni kʼoa tsabexkónni je María. Jon xi xʼion, kʼoati koa̱n chjénngilao jokisʼin je José. Koaan ya Biblia kjoásjao je kjoafaʼaitsjen xi koasenkaono josʼin si̱kuindao je familiano. Kʼiatsa si̱tjoson je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia ninga ñʼai koa̱n sakʼoano kʼoasʼin koakoño nga tsjoachao yánchjínno. Tsa kʼoasʼiaon, ngisaa ndasʼin kuiyo. Jngo tichjaa xi Vanuatu tsʼe xi jetsʼato 20 nó tjínle nga chixan, itso: “Ngisaa ʼbexkoán je xʼinna kʼianga ya Biblia básjaijin je kjoafaʼaitsjen xi fitjenngi. Nda sʼe tokoan kʼoa tsín jao tjínna jmeni xi sʼín”. w23.05 21 párr. 5
Xipe 4 sá septiembre
Jngo ndiaa sʼe̱jna, je xi Ndiaa Tsje kʼuínle (Is. 35:8).
Je chjota judío xi kuicho ijngokʼani ya Jerusalén tjínnele nga tsje koatio ngixko̱n Niná (Deut. 7:6). Ali tsakuijin xi tsonile tsa to jenda sʼín chjota xi kitjoni ya Babilonia. Tjínnele kisikʼantjaiya yaole nga nda tsakatio ngixko̱n Niná. Nʼio nkjín chjota judío xi ya Babilonia kitsin kʼoa kʼoajin tisʼin kisikjaʼaitsjen kʼoa kʼoasʼin kikao yaole jokisʼin je chjota xi Babilonia tsʼe. Kʼianga jenkjín nó jaʼato nga kicho je chjota judío ya Israel, je Nehemías tokʼoakoanle nga tsín male én hebreo je xtile chjota judío jebi (Deut. 6:6, 7; Neh. 13:23, 24). Alikuijin josʼin tsjoake koa̱nni je Jeobá kʼoa alikuijin je kʼoetsʼoale tsa tsín majinle je én xi kichjini kjoatéxomale (Esd. 10:3, 44). Alikui choa ñʼai koanle chjota judío jmeni xi kisʼin. Tonga ngisaa kitjoʼndele nga kʼoakisʼin nga jeya tjío ya naxinandá Israel nga̱ jekʼoasʼin tsakʼétsʼoale Jeobá josʼin mele (Neh. 8:8, 9). w23.05 15 párr. 6, 7
Bixine 5 sá septiembre
Jé Jeobá tsoanʼio ngatsʼi xi jeme faʼatsao kʼoa kjomitjen ngatsʼi xi tjíosíkjáojin (Sal. 145:14).
Sakʼoajin ñʼai koa̱nná nga kuitjosonná jmeni xi tjínndajinná ninga mená kʼoasʼiaan. Tobʼelañá, tsa toxijña jme xi koa̱nná kuijin xosikaoná nga tsín kuitjosonná jmeni xi tjínndajinná (Ecl. 9:11). Tsa jmenije̱ xi sikʼajen tokoán kʼoa tsín titsjoa sʼe̱niná (Prov. 24:10). Nga chjotajée maa sakʼoajin kui kʼoasʼiaan xi tsín ndatjín kʼoa kuijin xosikaoná nga tsín kuitjosonná jmeni xi tjínndajinná (Rom. 7:23). Tsakuije̱ nga jenʼio aonyaná (Mat. 26:43). Jméni xi koasenkaoná nga tsín si̱kʼajenlee tokoán. Kʼiatsa sakʼoa kjoa sʼe̱ná alikui xi tsonile nga tsín kuitjosonná jmeni xi tjínndajinná. Je Biblia kʼoatso nga toxá kjoa kuitjátojinñá, tonga kʼoati tso nga kuitjosonná jme xi tjínndajinná. Nga tosi tonda nitjosoán jmeni xi tjínndajinná ninga ñʼai ma sakʼoaná, kʼoasʼin bakonilee Jeobá nga mená kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsjoa bʼé kon. Nʼiojin tsjoa sʼe kon je Jeobá nga kʼoanʼia ninga sakʼoa ñʼai maná. w23.05 30 párr. 14, 15
Xoto 6 sá septiembre
Tjandiaalao chjotale Niná (1 Ped. 5:3).
Kʼiatsa precursor sʼin si̱xái ñatjen si̱xání kao ndsʼee xi ngikʼa kʼoa koaanli chja̱ʼa̱ si̱koai je tao̱n (Filip. 4:11-13). Koaan títjon precursor auxiliar sʼin si̱xái, kʼoa nga koa̱nskanni koaan precursor regular sʼin si̱xái. Tsa kʼoasʼiain, ngisasa tse si̱xálai Jeobá nga koa̱nskanni, jolani tsa ya kʼoainganʼiui nga sʼenda ndʼia jña ʼyaxkón Niná kʼoa tsa ya Betel si̱xái. Machjén nga kʼoenele yaole ngatsʼi ndsʼee nga chjotajchínga sʼin koatio. Je Biblia kʼoatso nga “kjaínga nda xá xi mele” je ndsʼee xi kʼoatjío kon nga kʼoasʼin sixá (1 Tim. 3:1). Je ndsʼee koaan títjonkjoanla siervo ministerial sʼin sixá. Je ndsʼee jebi nkjín koya josʼin tsjoánganʼiole je xi chjotajchínga sʼin tjío. Je siervo ministerial kao xi chjotajchínga sʼin tjío nda binyakao je ndsʼee kʼoa kao kjoatsjoa tsoyason. w23.12 28 párr. 14-16
Taingo 7 sá septiembre
Kʼianga sʼasa ti, tsakásjai je Ninále David xi chjotajchíngale koanni (2 Crón. 34:3).
Kʼianga sʼa xti je Josías nʼio koanndosinle xi tʼatsʼe Niná kʼoa kui kʼoakisʼin josʼin mele Jeobá. Kʼianga rey koan je Josías, niná ndiso tsakʼétsʼoale je chjota, kuinga tjínnenile nʼiojin koan nga kui kʼoakisʼin jmeni xi sasénle Jeobá. Saʼnda kje kanjin nóle nga tsakjaʼáxin ngayeje jmeni xi sʼín religión ndiso (2 Crón. 34:1, 2). Ninga sʼa nʼio xti, koaan kʼoasʼiain jokisʼin je Josías. Tosi tonda chótʼayai xi tʼatsʼe Jeobá ánni nga sa nda sa nda jchani jokjoan. Kʼiatsa kʼoasʼiain, koa̱nmeli nga kʼoaitʼalai yaoli. Kʼoa jósʼin kuichomani tsa kʼoaitʼalai yaoli je Jeobá. Je Luke kʼiaa kisʼenngindá nga 14 nóle, kʼoa itso: “Ndʼaibi, kui ngisa tsjoale kjoandosin nga je Jeobá sixále, kʼoa kui kʼoasʼian jmeni xi sasénle ánni nga tsjoa sʼe̱ni kon” (Mar. 12:30). Tsee kjoanichikontʼain sʼe̱li tsa kʼoati sʼiain. w23.09 11 párr. 12, 13
Lune 8 sá septiembre
Jchaxkón je xi síxájinno nga jon, xi binyatítjonno nga tiyokao Nainá (1 Tes. 5:12).
Kje jngo nójinle nga kisʼejna jtín ya Tesalónica kʼianga kiskile je Pablo. Tsakui nichxin je xi chjotajchínga sʼin tsakatio kjesa nanda bejin jmeni xi kisʼin, tonga tojo machjén nga tsaʼyaxkón. Kʼianga sa chrian sa chrian tíjna je kjoañʼai xi nʼio tse, ngisaa timachjénngáni nga si̱nʼiotʼaa je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín, nga̱ tsakui nichxin tsín tisʼe̱jinniná jme xi kuitso je ndsʼee xi ya tjío jña tjen sʼendiaanile xále Niná kao sucursal. Kuinga machjénsíni nga tsjoacha koaan kʼoa nga jchaxkoán ndʼaibi je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtínná. Tojmeni xi koa̱n, nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa tsínkui nʼio kuenta sʼiaan jñani chʼao sʼín. Tosa kui kuenta sʼiaan nga je Jeobá tíbándiaale Jesús, kʼoa nga je xi chjotajchínga sʼin tjío tísíchjén Jesús. Je xombeki̱cha̱ xi tsakʼéya je sondado kui xi tsakinyakao nga tsín jme xi koanle jko̱. Nga kui kuenta nʼia jmeni xi choyalee nichxin xi sʼa nroa, ʼyañá nga tsín jme chjíle jmeni xi tjín sonʼnde ndʼaibi (Filip. 3:8). Je kjoachoya xi tjínná kʼoati basenkaoná nga nda sʼe tokoán. w23.06 11, 12 párr. 11, 12
Majte 9 sá septiembre
Je chjoónchini nʼio skáyale. Alikui jme xi be (Prov. 9:13).
Ngatsʼi xi nrʼoéle nga tínchja̱ je chjoónchini tjínnele nga sikjaʼaitsjenjin tsa koaikonle kʼoa tsa mai. Ánni nga tsín koa̱n si̱chajngiñá. Tojo tso libro xi tsʼe Proverbios, je chjoónchini itso: “Je nandá xi to maché nʼio xi” (Prov. 9:17). Jmé xi tsoyanile én jebi. Ya Biblia kui síngósonkao je nandá xi nda bʼé tokoán kʼianga fayokao xínkjín chjota xi jechixan (Prov. 5:15-18). Jngo chjoón kao jngo xʼin xi jechixan koaan kjoáyokao xínkjín. Tonga je nandá xi to maché kuijin tsoyanile nga síchajngi je chjota. Nga fayokao xínkjín je chjota xi tsín xʼinle kʼoa xi tsín chjoónle mani faʼatone kjoatéxomale Niná. Je chjota xi síchajngi toʼma kʼoasʼín, tojo sʼín jngo chjota nga síché. Nga tsín ʼya xi be jme xi tjíosʼín, jngoyanile nga xi male je nandá xi tjíosíché. Tonga tobʼanachale yaole. Nga̱ je Jeobá tíbe ngayeje kʼoa alikui koa̱n chʼa̱nachalee. Nʼio chʼao sʼe̱ tokoán tsa tsín tinda kuiyoñá ngixko̱n Jeobá (1 Cor. 6:9, 10). w23.06 22 párr. 7-9
Mixkue 10 sá septiembre
Tsa kʼoasʼian [ . . . ] tonga tsa tsín kʼoasʼin mena, tojo kʼoasʼin kjoanʼio kisʼenena xábe (1 Cor. 9:17).
Tsa tsínti ñaki ni̱ma̱li nroajinni nga bʼetsʼoalai Jeobá kʼoa tsa tsínti tsjoa tjínni tokuin nga bitjokʼinyasuin, ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjain nga tsínti títsjoánili nganʼiotsjele Jeobá. Nga chjotajée maa toxá kʼoama sakʼoani. Kʼiatsa kʼoakjimai, tikjaʼaitsjenjin jokoan je pastro Pablo. Kitjenngi je choa̱le Jesús tonga kʼoati koanjinle nga sakʼoa tsín nʼio koa̱nmele kui kʼoasʼin je xá xi kisʼenele. Tonga tojo kisitjoson ninga kʼia nga tsín nʼio tsjoa kisʼe kon nga kʼoakisʼin. Alikui koa̱n nga kui kjuinñá josatío sakʼoa tokoán. Tosa tosi tonda kui kʼoasʼiaan xi ndatjín ninga kʼia nga tsín kuitso tokoán nga kʼoasʼiaan. Tsa kʼoasʼiaan, alikui kui sikinjená josʼe sakʼoa tokoán (1 Cor. 9:16). w24.03 11, 12 párr. 12, 13
Xipe 11 sá septiembre
Takosontsenlao [ . . . ], josʼin nga tsjoachao (2 Cor. 8:24).
Kʼoati bakolee kjoatsjoacha je ndsʼee kʼianga nda chjoeyaa kʼoa nga nimiyoaa. Kʼianga kʼoanʼia, kʼoati tjao bená tsanda je (2 Cor. 6:11-13). Me tongatsʼi ndsʼee xi tjío ya jinjtín nga kjaʼaí kjaʼaísʼin koanjchínga nga jngó jngó. Je xi koasenkaoná nga tsjoacha koaan ngatsʼi ndsʼee kʼiaa nga kuenta sʼiaan jñani nda sʼín. Tsa kʼoasʼin jchatokoán je ndsʼee josʼin bekon je Jeobá, tsjoachaa koaan. Nʼio machjén nga koakolee kjoatsjoacha je ndsʼee kʼianga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse. Jósʼin sikuindaná Jeobá kʼianga jekoaitsʼia kjoañʼai jebi. Si̱kjaʼaitsjenla jokitsole je naxinandále jotjínnele kisʼin nga kinjengile yaole kʼianga kichonikjeson naxinandá Babilonia. I kitsole: “Ji xi naxinandána mai, titjásʼain ya cuartoli kʼoa tʼechjoai xo̱ntjoali. Tijnaʼma ngotjui saʼnda nga jekjoaʼato je kjoajti” (Is. 26:20). Tsakui nichxin kʼoati kui kjoafaʼaitsjen jebi koanngíntjenngiaa kʼianga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse. w23.07 6, 7 párr. 14-16
Bixine 12 sá septiembre
Je xi matsen sonʼndebi tofaʼatoní (1 Cor. 7:31).
Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A kʼoasʼin síkjaʼaitsjen xi ngikʼa nga kosonnile josʼian kʼoa nga ndʼé. Axo kʼoasʼin ʼyana nga nʼio xíjian kʼoa nga totsʼan bitjoson. A kuenta sʼian josʼin síkjaʼaitsjen xi ngikʼa kʼoa a nrʼoele jotso”. Tsa chósonnilee josʼiaan kʼoati koa̱nkjoaan jokjoan je Jeobá kao Jesús. Kʼianga bʼantjaiya josʼin tiyoaa machjén nga nda chósonnilee josʼiaan. Tsa toʼi̱ koa̱n nga chʼin ska̱tʼaná, tsa tao̱n koa̱ntsínná kʼoa tsa chjota político kʼoetʼaná, nʼiojin ñʼai koa̱nná (Ecl. 9:11). Kʼoa tsa kʼia nga bʼantjaiya josʼin tinixálee Niná, kʼoati ñʼai maná. Tsa kʼoakoa̱n koasenkaoná nga kjuintjenngiaa nga ño koya jebi. Xi títjon, kʼoakʼoé tokoán nga tsín tikʼoasʼin kuiyoñá josʼin tiyoaa tsakai. Xi majaoni, kjoásjailee josʼiaan. Xi majanni, kui xi ndatjín si̱kjaʼaitsjeen. Kʼoa xi mañoni, kuinyakoaa xi ngikʼa. w23.07 22 párr. 7, 8
Xoto 13 sá septiembre
Nʼio chjí ʼyatokonli (Dan. 9:23).
Kʼianga sʼa xti je Daniel, jé chjota babilonio kikao ya ʼndele kʼoa choʼnda kisikao. Ninga sʼalani xti je Daniel, kuenta koan nga tsín jme chʼin tjínle, nga ndasʼin matsen kʼoa nga ya kitjenni je chjota xi xá kisʼele ya ʼndele (1 Sam. 16:7). Je chjota babilonio kitsoyale Daniel nga ya katabʼejnajinle je chjota xi xángʼa tjínle ya Babilonia (Dan. 1:3, 4, 6). Je Jeobá tsjoake koan je Daniel. Kuinga tsjoake koanni nga je kisixále. Jómani ʼyaa jebi. Kʼiala 20 nóle Daniel, je Jeobá kʼoakitso nga kʼoati kji kixi joni Noé kao Job (Gén. 5:32; 6:9, 10; Job 42:16, 17; Ezeq. 14:14). Je Jeobá tsjoake koan Daniel jokjitse tsakʼejna (Dan. 10:11, 19). w23.08 2 párr. 1, 2
Taingo 14 sá septiembre
Nga ñaki nda koa̱nchoyasínino [ . . . ] jo kji teya, jo kji ndo, jo kji na̱nga̱, jo kji ngʼa (Efes. 3:18).
Jósʼiaan kʼiatsa jngolani ndʼia mená kuindá. Títjonjinkjoanla nda chótsenlee jókji. Kʼoati machjén nga kʼoasʼiaan kʼianga bʼexkiaa je Biblia. Kʼiatsa xitso xiská kʼoéxkiaa tokuijin koa̱njinná xi choa ñʼai tjín bakóya (Heb. 5:12). Tojo nʼia kʼianga jngo ndʼia bindaa, machjén nga kʼoati sʼiaan nga kʼoéxkiaa je Biblia, nga kjoásjaiyaa jme xi tínchja̱ni. Kʼianga kʼoéxkiaa, si̱ngósonkoaa jme xi tínchja̱ni nga jngó jngó texto, ánni nga koa̱njinniná kʼoa koa̱nkjainniná jmeni xi tso. Kʼianga ngisa nda koa̱njinná jmeni xi tso je Énle Niná tjínnele nga kjoásjaiyaa je xi ngisa ñʼai tjín bakóya. Je pastro Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga katakotʼaya je Énle Niná ánni nga koa̱njinninle “jo kji teya, jo kji ndo, jo kji na̱nga̱, jo kji ngʼa”. Kʼiatsa kʼoasʼin skótʼaya, ngisaa nʼio sa̱tío je kjoamakjainle (Efes. 3:14-19). Machjén nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá. w23.10 18 párr. 1-3
Lune 15 sá septiembre
ʼNdíndsʼe, je xi kinchja̱ya tʼatsʼe jaʼaínle Nainá, tsakjaʼá kjoañʼai, kiskoyakaokjoa (Sant. 5:10).
Ya Biblia nkjínsa chjota síkʼaxki̱ xi kʼoati tsejta koan. Koaan chótʼayajiaan choa̱ jebi. Tobʼelañá, je David sʼa xti nga kitjoéjin nga je koatexomale naxinandá Israel, tonga nkjín nó kiskoya josaʼnda nga je tsakatéxoma. Je Simeón kao Ana nda kisixále Jeobá, tonga kʼoati kiskoya nga kjoaʼaí je Mesías xi tíchoyale (Luc. 2:25, 36-38). Kʼianga chótʼayajiaan choa̱le chjota jebi, si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jméni xi tsakasenkao nga tsejta koan. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Jósʼin koa̱n skenngile”. Tonga kʼoati tse xi bakóyaná tʼatsʼe chjota xi tsín tsejta koan (1 Sam. 13:8-14). Koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Ánni nga tsín tsejta koanni. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin”. w23.08 25 párr. 15
Majte 16 sá septiembre
Jinjin makjainnajin, kʼoa ʼyaníjin nga ji ní Cristo, xi ʼndíle Niná xi tíjnakon (Juan 6:69).
Je Pedro kixi kitʼale Jesús kʼoa tosi tonda je kitjenngile. Tobʼelañá, ñandia nga tjín xi kitsoya Jesús xi tsín koanjinle je chjotatjenngile, tonga je Pedro tojo kixi kitʼale (Juan 6:68). Tjínkʼa xi tsín kiskoya nga kuitsoyale Jesús jmeni xi kitso kʼoa tsín kiskonangi, tokoanjtile kʼoa tsín tije Jesús kitjennginile. Tonga je Pedro alikui kʼoakisʼin, kʼoakitso nga je Jesús xi tjínle “én xi tsjoá kjoabijnachon ngantsjai”. Je Jesús be nga tsjiónkon je Pedro kao xi ngikʼa pastro. Ninga kʼoalani, kʼoati kitso nga kixi koaitʼale Pedro (Luc. 22:31, 32). Je Jesús koanjinle nga ñʼai koa̱nle je chjotale nga̱ kʼoakitso nga “je yaoná tsínle nganʼiojin” (Mar. 14:38). Ningalani kʼoakitso Pedro nga tsín bexkon je Jesús, tonga je Jesús be nga koa̱nle sindaya yaole Pedro. Kʼianga jejaʼáyanile Jesús yaa kichokonle Pedro (Mar. 16:7; Luc. 24:34; 1 Cor. 15:5). Nʼiojin tsakasenkao je Pedro nga kʼoakisʼin je Jesús. w23.09 22 párr. 9, 10
Mixkue 17 sá septiembre
Jó tondale jebe xi kjoatsʼantjaikjoale kichatʼa, kʼoa xi jéele kisʼeʼma (Rom. 4:7).
Je Niná síchatʼale jéele je chjota xi makjainle xi tʼatsʼe (Sal. 32:1, 2). Alikui tikuenta sʼínni jéele, chjotakixi sʼin bekon nga̱ tjínle kjoamakjain. Ningalani chjotakixi sʼin tsabekon Jeobá je Abrahán, David kao xi kjaʼaísa, tojo chjotajée koan. Tonga nga kisʼele kjoamakjain chjotakixi sʼin tsabekon Niná, tonga alikui kʼoasʼin tsabekon je chjota xi tsín je tsabexkón (Efes. 2:12). Kʼianga kiskile Pablo je chjotale Cristo xi Roma tsʼe, kʼoakitso nga tjínnele koa̱nkjainná xi tʼatsʼe Niná tsa mená nga miyoná koa̱nni. Koankjainle je Abrahán kao David, kʼoati machjén nga kʼoati koa̱nkjainná tsanda ñá. w23.12 3 párr. 6, 7
Xipe 18 sá septiembre
Kʼoaitʼantsjailee Niná kui kjoatjao xi joni njín xi sʼetje̱n, nga nda chʼasjenía Niná, xi tsoni, énle ndsoʼbaa xi síkixiya tʼatsʼe (Heb. 13:15).
Ngatsʼiñá nga koa̱n kʼoailee je Jeobá jmeni xi tjínná. Si̱kʼayaa nichxinná nga si̱xálee, kʼoee jmeni xi tjínná kʼoa kʼoainganʼioá jme xá xi tjín jinnaxinandále. Tsa kʼoakji si̱xálee Jeobá jokji tjen kʼoakoa̱nná, kʼoasʼin koakoñá nga chjí ʼyatokoán nga je ʼyaxkoán. Je Pablo kʼoakitso jméni xi tsín koa̱n kuinjíotokoán (Heb. 10:22-25). Kʼoakitso nga machjén nga kʼoétsʼoalee Niná, nga chja̱kaonajmíñá xi kjaʼaí jme kjoanda xi kjoaʼaíkao Niná nichxin xi sʼa nroa. Nga kuiyojtián, nga kʼoainganʼiongañálee xíngiaa, ngisaa kʼianga jemachrianle nichxinle Jeobá. Je capítulo xi tofetʼani xi tsʼe Apocalipsis yaa faʼaitʼa nga i̱ títso jngo ánkje: “Jchaxkuín Niná”. Nga jao kʼa kʼoatso kʼoasʼin bakóni nga nʼio chjíle jebi (Apoc. 19:10; 22:9). Tsínkʼia si̱chajiaan nga kui kjoanda tjínná nga je ʼyaxkoán. w23.10 29 párr. 17, 18
Bixine 19 sá septiembre
Tjaocha katamaa xíngiaa (1 Juan 4:7).
Ngatsʼiñá nga mená si̱tjosoán je kjoatéxoma xi tso: “Tjaocha katamaa xíngiaa”. Je Jesús kʼoakitso nga nʼio nkjín chjota xi tsín titsjoake koa̱nni xínkjín (Mat. 24:12). Tonga alikui xi kitsonile nga nkjín chjotatjenngile xi tsínti koakoni kjoatsjoacha. Alikui ya chjénngilee josʼín chjota nga tsín bakó kjoatsjoacha. Jósʼin jchañá tsa tsjoachaa kjoaixiaa je ndsʼee. Kataʼyala. Jonʼia kʼianga jme kjoa sʼená yaa bakoñá tsa tsjoacha kjoaixiaa je ndsʼee (2 Cor. 8:8). Kʼianga kui kinchja̱ni xi tʼatsʼe jebi, je pastro Pedro i kitso: “Nʼio katamatsjoachao xíngio, nga̱ nkjín kjoatsʼen bʼéʼmatʼain kjoatjaochabe” (1 Ped. 4:8). Yaa bakoñá jonʼia tsa tsjoacha kjoaixiaa je ndsʼee kʼianga kui kʼoasʼín jmeni xi tsín sasénná kʼoa tsa josikaoná. w23.11 10, 11 párr. 12, 13
Xoto 20 sá septiembre
Katamatsjoachao xíngio (Juan 13:34).
Tsa tokʼa xi tsjoacha koaan alikuijin tinitjosoán jokitso je Jesús xi tʼatsʼe kjoatsjoacha, ningalani tjín xi ngisa nʼio miyoná mani xi tjío ya jinjtín, tojo kisʼin je Jesús nga tjínkʼa xi ngisa nʼio miyole koanni (Juan 13:23; 20:2). Je Pedro kʼoakitso nga tjínnele tsjoacha koaan ngatsʼi je ndsʼee tojosʼin tsjoachaa je familianá (1 Ped. 2:17). Je Pedro i kitso: “Katamatsjoachao xíngio kao ni̱ma̱no” (1 Ped. 1:22). Jebi kui xi tsonile nga tjínnele tsjoacha koaan ninga ʼya xi josikaoná. Tobʼelañá, jósʼiaan tsa jokuitsoná kʼoa tsa josikaoná jngo ndsʼee. Tochajinle kʼoati koa̱nmená kʼoasikaongajaoñá. Tonga alikui sa̱sénle Jeobá tsa kʼoasʼiaan, tojo kitsole Jesús je Pedro (Juan 18:10, 11). Je Pedro i kitso: “Ali kjoatsʼenjin ningósonkao xi kjoatsʼen, ali kjoaʼaontakonjin ningósonkao xi kjoaʼaontakon, tosa nda tichikontʼaon” (1 Ped. 3:9). Tsa bako kjoaixi kjoatsjoacha nda si̱koai toʼyani. w23.09 28, 29 párr. 9-11
Taingo 21 sá septiembre
Je xi yánchjín [ . . . ]. Chjota tojbi katama, nda katasíkjitjoson ngayije (1 Tim. 3:11).
ʼYañá nga ngotjo majchíngani je xtiʼndí. Toxá kʼoasʼin majchíngañá xi chjota, tonga alikui kʼoamaa xi kao Énle Niná. Machjén nga kʼoénelee yaoná nga chjénngiaa choa̱le Jesús (1 Cor. 13:11; Heb. 6:1). Tsa mená nga chjénngiaa choa̱le Jesús, machjén nga tosi tonda si̱miyoaa je Jeobá. Kʼoati machjén nga kui nganʼiotsjele koandiaaná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi sasénle Niná, nga sa nda sa nda koa̱nná si̱xá kʼoa nga tongini kuiyondaa tsa jme xá sʼe̱nená nichxin xi sʼa nroa (Prov. 1:5). Jé Jeobá kisinda chjota, jngo xʼin kʼoa jngo chjoón kisinda (Gén. 1:27). Je xʼin kao chjoón alikui mangóson josʼin koannda kʼoa josʼín. Tobʼelañá, je Jeobá kjaʼaí kjaʼaí xá kitsjoale je chjoón kao je xʼin. Kʼoa nga kuitjosonle je xá xi kjinele kjaʼaí kjaʼaísʼin síxá nga jngó jngó (Gén. 2:18). w23.12 18 párr. 1, 2
Lune 22 sá septiembre
Chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá. Cha̱nisʼenngindáo kao jaʼaínle Nʼai kʼoa kao tsʼe ʼNdí (Mat. 28:19, TNM).
Tjínkʼa chjota xi tsakinyatítjonle religión xi kʼoakitso nga tsín koa̱n koa̱nchjén je jaʼaínle Niná nga̱ nʼio xkón tíjna. Tonga je Jesús alikui kʼoakisʼin, tsabexkón jaʼaínle Nʼaile kʼoa kui xi koanmele nga kʼoati katabe ngatsʼi chjota joʼmi. Tobʼelañá, kʼianga kisindaya Jesús jngo chjota xi sénnichxin xi chʼaokjoan tíjnajin yaole ya ʼndele chjota geraseno, nʼio kitsokjon je chjota xi ya tsʼe kʼoa kʼoakitsole Jesús nga xin katafi (Mar. 5:16, 17). Nga kui xi koanmele Jesús nga katabe chjota je jaʼaínle Niná kʼoakitsole je chjota xi kisindaya nga katabʼéyanajmíle xi kjaʼaí jmeni xi kisʼin Jeobá xi tʼatsʼe (Mar. 5:19). Je Jesús Rey sʼin tíjna ndʼaibi kʼoa kui xi mele nga kʼoati kʼuínyalee ngatsʼi chjota joʼmi je Niná (Mat. 24:14; 28:20, TNM). Kʼianga kʼoanʼia, tsjoa sʼe kon je Jesús. w24.02 10 párr. 10
Majte 23 sá septiembre
Nʼio kinixáo xi totʼatsʼe jaʼaínna (Apoc. 2:3).
Ningalani sa chʼao sa chʼao kjimachon sonʼnde nda tiyoaa jinnaxinandále Niná nga̱ jtín tiyoaa kao je ndsʼee (Sal. 133:1). Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná Jeobá binyakaoná nga nda biyokoaa xíngiaa ya yaniʼyaná (Efes. 5:33–6:1). Kʼoati bakóyaná josʼiaan nga tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa nga tsín si̱kʼajenlee tokoán. Alikui koa̱n nga tokui si̱kjinnilee Jeobá xi totʼatsʼe nga ngotjo ngosa saténgiñá kʼoa tsakuije̱ nga kui kʼoasʼín xi ngikʼa jmeni xi tsín nda bʼé tokoán. Ninga sakʼoa ñʼai maná tonga tosi tonda je Jeobá si̱xálee kʼianga kui kʼoasʼín je ndsʼee jmeni xi tsín nda bʼé tokoán, kʼianga kjoa sʼená kao chjoónná kʼoa tsa kao xʼinná. Kʼoa kʼianga sakʼoa nikʼajenlee tokoán xi totʼatsʼe jme xi nʼia. w24.03 14 párr. 1, 2
Mixkue 24 sá septiembre
Tonga je xi jejichotjenngilee, tokʼoasʼin séndiaa kjuinkaosaa (Filip. 3:16).
Sakʼoajin sʼejinná jotjíosʼín kʼa je ndsʼee nga ngisasa tse tjíosíxále Jeobá. Tsakui nichxin jeki Skuela xi síchjine je xi bakóyason tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa tsa ya kitsjoánganʼio jñani ngisa machjén xi tsoyason. Koaan kʼoati sʼiain tsa koa̱n nga kʼoasʼin kʼoainganʼiui. Ñá xi choʼndale Jeobá maa fasjailee jonʼia nga ngisasa tse nixálee (Hech. 16:9). Tsa tsín kʼoakoa̱nli ndʼai nga kʼoasʼin si̱xái ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjain nga ngisa chjí bekon Jeobá je xi ngisa tse síxále. Je xi ngisa chjíle kuinga tsejta maa (Mat. 10:22). Je Jeobá tsjoa sʼe kon nga kʼoakji nixálee jokji tjen kʼoamaná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, jé Jesús timangíntjenngilee (Sal. 26:1). w24.03 10 párr. 11
Xipe 25 sá septiembre
Kisichatʼano ngayije jéeno (Col. 2:13).
Je Jeobá kʼoatso nga sichatʼaná tsa kʼoakoa̱nniná jéená (Sal. 86:5). Kuinga tsín jao kʼoéñá tokoán nga síchatʼaná je Jeobá kʼianga kʼoama kjoaixininá je jéená. Kuenta sʼiaan nga majinle Jeobá josʼin tiyoaa, alikui bʼénená kʼoa alikui tsʼato kʼoakji síjéná jokji tjen kʼoakoa̱nná. Nʼio chjí bekon jokji tjen kʼoamaná nga nixálee, ni choa kʼoa ni tse. Kʼoati si̱kjaʼaitsjeen je choʼndale Niná xi nʼio nda kisixále. Tobʼelañá, je Pablo nkjín nó nga nʼio kjin kikakóyason kʼoa kitsjoanganʼio nga nkjín jtín kisatio, tonga kʼianga tsín tikʼoasʼin tsakʼejnani josʼin tíjna tsakai alikui tikʼoakoannile nga nʼio tse kitsoyason, tonga je Jeobá tosi tonda ndasʼin tsabekon. Je Pablo tojo kisixále je Jeobá jokji tjen kʼoakoanle, kʼoa je Jeobá tosi tonda kisichikontʼain (Hech. 28:30, 31). Tikʼoasʼinni tsanda ñá, alikui tongantsjai nga kʼoasʼin si̱xálee je Jeobá jokji tjen mená tsakai, tonga xi ngisa chjí bekon kui ánni nga je nixánilee. w24.03 27 párr. 7, 9
Bixine 26 sá septiembre
Jesús, njioyasa jitjo, ki jña tʼaxintʼa. Yabe tsakʼétsʼoale Niná (Mar. 1:35).
Nda choa̱ tsakʼéjnale Jesús je chjotatjenngile. Kjitʼaa tsakʼétsʼoa ninga nʼio tse xá xi kisʼin. Tsakʼasjeʼaa nichxin nga tsakʼétsʼoa (Mar. 6:31, 45, 46). Tanjioya tsakisótjen kʼianga tsakʼétsʼoale je Nʼaile. Ñandia nga tsʼajnda nitje̱n tsakʼétsʼoa kʼianga kiskoejin je pastrole (Luc. 6:12, 13). Nitje̱n nga to jeni̱kʼien nkjín kʼa tsakʼétsʼoale je Jeobá nga̱ koanjinle nga nʼio ñʼai tjín kjoa xi kjoaʼatojin (Mat. 26:39, 42, 44). Je choa̱le Jesús kui bakóyaná nga koa̱n chʼa̱sjeʼaa nichxin nga kʼoétsʼoalee je Jeobá ninga nʼio tse xá tjínná. Tojo kisʼin Jesús, koaan kʼoéndajiaan josʼin kʼoétsʼoaa, tsakui nichxin ngisa tanjio kuisótjeen kʼoa tsa kʼia kʼoétsʼoaje̱ nga jekoa̱nnjio. Kʼoasʼin koakonilee Jeobá nga nʼio chjí ʼyaa kjoatjao jebi. w23.05 3 párr. 4, 5
Xoto 27 sá septiembre
Je kjoatjaochale Niná kisitseya ni̱ma̱ná xi totʼatsʼe je Espíritu Santo xi tsakʼainá (Rom. 5:5).
Je texto jebi yaa síngósonkao jngo xo̱ngá je kjoatsjoacha xi bakóle Jeobá je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai. Kuinga kui síngósonkaoni nga nʼio tjaole. Je chjotale Cristo jebi be nga tsjoake Niná (Jud. 1). Ñaki kʼoatjío kon tojo kitso je pastro Juan, nga kitso: “Kʼoatjín kjoatjaocha xi kitsjoaná Nʼainá, jméni nga ʼndíle Niná ʼmisíniná” (1 Juan 3:1). Tonga ali tsa tojejin xi ya ngʼajmi koai xi tsjoake Jeobá, tsjoakená ngatsʼiaa. Kʼianga tsakʼéchjíntjainá Jeobá kʼoasʼin tsakakóni nga nʼio tsjoakená. Alikui jme xi mangósonkao jokji kjoatsjoacha tsakakóná Jeobá (Juan 3:16; Rom. 5:8). w24.01 28 párr. 9, 10
Taingo 28 sá septiembre
Nichxin nga sijé nganʼio, yátsʼin koaini je kontrana. Ñaki tjínjngoo tokoan nga je Niná koasenkaona (Sal. 56:9).
Texto jebi kui tsoyaná jmesani xi kisʼin David nga tsín tikitsokjonni kʼianga xkón tsakʼejna. Kui kisikjaʼaitsjenjin jósʼin koasenkao Jeobá nga koa̱nskanni. Koanjinle nga kʼiakjoán koasenkao nga choa̱le, nga̱ je Jeobá kʼoakitsole nga je xi rey sʼin kʼoéjnale naxinandá Israel (1 Sam. 16:1, 13). Je David tsakʼéjngo kon nga sitjoson Jeobá jmeni xi kitso. Jméni xi tsoná je Jeobá. Ningalani tsín kjoaʼaxin ndʼaibi kjoa xi bitjatojiaan, kʼoatsoná nga kjoaʼaxin ngayeje kjoa nichxin xi sʼa nroa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde (Is. 25:7-9). Alikui jao tjínná nga nʼio tse nganʼio tjínle Jeobá. Koaanle sikjaʼáyanile xi jekʼien, sindayaná kʼoa sikjeson ngatsʼi je kontraná (1 Juan 4:4). w24.01 6 párr. 12, 13
Lune 29 sá septiembre
Tsjoa tjínle je xi chatʼale kʼianga faʼatone kjoatéxoma, je xi sʼeʼma je jéele (Sal. 32:1).
Si̱kjaʼaitsjenjiaan ánni nga tsakʼaitʼanilee yaoná Jeobá kʼoa tsangínsʼenngindáñá. Kui kʼoakinʼiañá nga kui xi mená nga toje Jeobá si̱xálee. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jméni xi tsakʼéjngo tokoán nga ñaki Énle Niná xi tichotʼayá. Kʼianga tsaʼyaa xi tʼatsʼe Jeobá ñaki Nʼainá sʼin tsaʼyatokoán, koantsjoachañá kʼoa tsaʼyaxkónñá. Kʼianga sa nʼio sa nʼio kisʼejna kjoamakjainná kui xi tsakasenkaoná nga kʼoakoanniná jéená kʼoa nga kui kʼoakinʼia jmeni xi sasénle Jeobá. Kʼoa nda kisʼe tokoán nga koanjinná nga síchatʼaná je Niná (Sal. 32:2). Tsangínñá je kjoajtín xi satío kʼoa kʼoasʼin tsakʼendajiaan nga kʼuínyalee xi kjaʼaí jmeni xi kjimajinná nga tichotʼayá Biblia. Ndʼaibi nga jechjotale Cristo maa yaa titomjeyá je ndiaa xi kuichokaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa kʼoa tsín mená nga si̱kʼéjnaa ndiaa jebi (Mat. 7:13, 14). Tosi tonda kixi kjuintʼalee Jeobá, kʼoa ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsjoacha koaan je Jeobá kʼoa nga si̱tjosoán kjoatéxomale. w23.07 17 párr. 14; 19 párr. 19
Majte 30 sá septiembre
Tonga nʼiotʼakon Niná, xi tsín tsa tsjoáʼnde nga ngisa tse sikaono kaoni tsa je nganʼiono. Kʼia nga chʼao síkaono, Niná ñatje̱n tsjoá josʼin kuitjoo, jméni nga koa̱n jchókjoasínino (1 Cor. 10:13).
Kʼianga kuenta sʼiaan nga kʼoatsakʼinlee Jeobá nga kui kʼoasʼiaan josʼin mele koasenkaoná nga tsínkui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín sʼe̱jnabasenná. Tobʼelañá, likuijin je si si̱koaa chjota xi jechixan. Nga tsínkui chanisʼenjiaan kjoafaʼaitsjenná xi chʼaotjín, ngisaa choa ñʼai maná nga ndi̱to̱n chjaʼaxinlee yaoná tsakui kjoaʼaítsjenná xi chʼaotjín, nga̱ jetibinyaxinlee je ndiaale chjotatsʼen (Prov. 4:14, 15). Koasenkaoná nga kjuintjenngilee Jesús. Tojo kisʼin je Jesús kʼoati kui xi mená nga kjoáyatsjoaa kon Jeobá, kuinga tsínkui kʼoanʼiañá jmeni xi tsín sasénle (Mat. 4:10; Juan 8:29). Kʼianga kjoa bitjatojiaan kʼoa nga kui xi chʼaotjín sʼejnabasenná yaa bakoñá jonʼia tsa timangíntjenngilee Jesús. Jé Jeobá koasenkaoná nga kixi koanngíntʼalee. w24.03 9, 10 párr. 8-10