Mauri Bona Hesiai Ḡaukara Hebou Pepana Ena Refrens
July 6-12
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | ESODO 6-7
“Harihari Farao Ede Baina Kara Henia Toma Do Ba Itaia”
(Esodo 6:1) Iehova ese Mose e hereva henia, eto, Harihari Farao ede baina kara henia toma do ba itaia: mai imana goadana ida ia ese baine siaidia lao; oibe, mai imana goadana ida ia ese ena tano amo baine luludia lasi.
(Esodo 6:6, 7) Taunabunai, Israel taudia ba hamaorodia: Lau binai Iehova; Aigupto taudia paḡamui ai e ato madunadia na emui amo baina abi oho; vada e ḡuimui, a lau ese baina ruhamui nege; imagu goadana amo bona hahemaoro karadia metaudia amo do baina hamaurimui. 7 Egu bese ai baina halaomui, bona emui Dirava ai bainala; vada ba diba, lau na Iehova, emui Dirava, Aigupto taudia edia maduna amo name hamaurimui Diravana.
it-2 rau 436 par. 3
Mose
Israel tatau edia kara na e idau. Matamanai idia na e abia daeva Mose na heḡereḡere idia baine hakaudia, to gabeai Farao henunai ḡaukara aukadia e karava neganai idia ese Mose e maumauraia, bena una ese ia lalona e hametaua bona Iehova enai e herevalai. (Es 4:29-31; 5:19-23) Bena Herea Mikamika Diravana ese Mose na e hagoadaia, e hamaoroa Abraham, Isaak, bona Iakob e gwauhamata henidia herevana na una negai be haḡuḡuruamu. Iena hereva anina na Israel taudia baine hamauridia bona gwauhamata tanona ai bese badana ai baine halaodia neganai, ia ladana Iehova anina baine hahedinaraia. (Es 6:1-8) Una negai danu Israel tatau ese Mose na asie kamonai henia. To hisihisi namba 9 murinai, idia ese Mose e badinaia bona ia ida e ḡaukara hebou, unu amo hisihisi namba 10 murinai, idia na e haridia bona tuari oreana ta bamona e hakaudia lasi.—Es 13:18.
(Esodo 7:4, 5) To Farao basine kamonai henimui. Taunabunai lau ese imagu Aigupto latanai baina atoa kau, bena egu orea, egu bese, Israel taudia, Aigupto tanona amo baina hakaudia lasi, mai hahemaoro karadia badadia ida. 5 Bena imagu Aigupto latanai baina atoa kau bona Israel taudia na bogaraḡidia amo baina hakaudia lasi negana ai, Aigupto taudia vada bae diba lau binai Iehova.
it-2 rau 436 par. 1-2
Mose
Egypt Ena Farao Vairanai. Dirava ese Mose bona Aaron e ḡaukaralaidia Egypt edia dirava e tuari henidia. Farao ese mea karadia e karava taudia, reana ladadia na Iane bona lambre (2Ti 3:8) amo, Egypt diravadia iboudiai edia siahu e noia Iehova baine tuari henia totona. Aaron ese Mose ena hereva e badinaia bona Farao vairanai hoa karana ginigunana e karaia, unu amo e hamomokania Iehova ena siahu ese Egypt diravadia iboudiai edia siahu na e hereadia, to Farao lalona na dounu auka. (Es. 7:8-13) Gabeai, hisihisi ihatoina e vara neganai, mea e karava taudia na e gwa: “Ina na Dirava imana kwakikwakina.” Idia na asi goadadia Farao vairanai bae gini bona Mose bae tuari henia, badina idia ediai danu iohururu e hekara.—Es 8:16-19; 9:10-12.
Hisihisi ese haida e hamanaudia bona haida lalodia e ha-auka. Mose bona Aaron na Hisihisi Ten e gwauraidia taudia. Hisihisi ta ta na e gwauraidia heḡereḡerediai e vara, unu ese e hamomokania Mose na Iehova ena gwaukau tauna. Egypt ai momo ese Iehova ladana na e herevalaia, una ese Israel taudia bona Egypt taudia haida e hamanaudia, to Farao bona ia e duruava taudia ese lalodia e ha-auka. (Es 9:16; 11:10; 12:29-39) Egypt taudia na asie laloa idia ese edia dirava na e habadudia, to e diba Iehova ese edia dirava iboudiai na e hahemaoro henidia. Hisihisi 9 e ore muridiai, Mose danu ladana na e “bada Aigupto ai, Farao ena hesiai taudia ediai bona hanua taudia ediai.”—Es 11:3.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
(Esodo 6:3) Abraham bona Isaak bona Iakob vairadiai na hedinarai, Siahu-idoinai Diravana; a ladagu korikori IEHOVA asina hadibadia.
it-1 rau 78 par. 3-4
Siahu-Idoinai
Iehova na Abraham enai Isaak baine vara gwauhamatana e gwauraia neganai, ina dagi ladana “Siahu-idoinai Diravana” e ḡaukaralaia. Una gwauhamata baine ḡuḡuru totona, namona na Abraham ese Dirava baine abidadama henia. Dirava e herevalaiava ia na Isaak bona Iakob, Abraham gwauhatana amo namo bae davari taudia baine hanamodia neganai una dagi ladana ma e ḡaukaralaiava.—Ge 17:1; 28:3; 35:11; 48:3.
Una heḡereḡerena gabeai Iehova ese Mose na e hamaoroa: “Abraham bona Isaak bona Iakob vairadiai na hedinarai, Siahu-idoinai Diravana, a ladagu korikori IEHOVA asina hadibadia.” (Es 6:3) Una ese se hahedinaraiamu unu bese kwaradia na asi dibadia Dirava ladana na Iehova, badina idia bona idau negai e noho taudia haida ese una lada na e ḡaukaralaia. (Ge 4:1, 26; 14:22; 27:27; 28:16) Genese bukana ai, bese kwaradia edia mauri sivaraidia lalonai, ina hereva “Siahu-idoinai Diravana” na nega siks mo e hedinarai, to Heberu toretoredia ai Iehova ladana na nega 172 e torea. Unu bese kwaradia na edia mauri ai e vara ḡaudia amo e diba, Dirava na mai ena maoro bona ia na heḡereḡere bae gwauraia “Siahu-idoinai Diravana,” to, idia ese Iehova ladana anina ibounai na do asie dibaia namonamo.
(Esodo 7:1) Iehova ese Mose e haere henia, eto, A kamonai: lau ese Dirava heḡereḡerena ai baina halaomu Farao enai, bona kakamu Aaron ese emu peroveta tauna ai bainela.
it-2 rau 435 par. 5
Mose
Dirava ese Mose na dounu e ḡaukaralaia herevana dahaka. Mose na e hahedinaraia ia na dia heḡereḡere badina iena hereva dalana na dia haraḡa eiava uduna na metau. Laḡani 40 gunanai iena lalohadai na dia unu bamona, badina ia na sibona e ura Israel besena baine hamauria. To hari ia na Iehova e hamaoroamu ia na dia heḡereḡere una ḡaukara baine karaia. Ena be una ese Dirava na e habadua, to Mose na se dadaraia bona kakana Aaron e abia hidi Mose baine durua. Mose na Dirava ena gwaukau tauna dainai, Aaron enai Mose na “Dirava” heḡereḡerena ai ela. Idia na Israel tatau badadia bona Farao ida e hebou negadiai, Dirava ese Mose na hahediba herevadia e henia bena Mose ese unu hereva na Aaron e hamaorolaia bena Aaron ese Farao (laḡani 40 gunanai e lohia pavapavana gabuna e abia tauna, Mose na ia ena amo e heau) e hamaorolaia. (Es 2:23; 4:10-17) Gabeai, Iehova ese Aaron na e gwauraia Mose ena “peroveta tauna,” anina na Aaron ese Mose ena hahekau dalana baine badinaia, Mose na Dirava ena peroveta tauna bona iena hahekau dalana e badinaia heḡereḡerena. Bona Mose na e hamaoroa Farao enai ia na “Dirava heḡereḡerena ai” baine halaoa, anina na Dirava ese siahu bona dagi e henia dainai Egypt pavapavana basine gari henia.—Es 7:1, 2.
Baibul Duahiduahi
(Esodo 6:1-15)
July 13-19
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | ESODO 8-9
“Farao Ena Hekokoroku Karana ese Dahaka E Hadibadamu?”
(Esodo 8:15) Farao na ena hisihisi e oreva negadiai, Iehova ena hereva heḡereḡerena lalona ma e ha-aukaiava bona se urava baine kamonai henidia.
it-2 rau 1040-1041
Ta ese Lalona Baine Ha-aukaia Neganai (Stubbornness)
Iehova Dirava na mai ena haheauka ida taunimanima ta ta bona bese idauidau e kara henidiava neganai se hamasedia, ena be bae mase na maoro. (Ge 15:16; 2Pe 3:9) Haida be edia kara e haidau dainai e bogadia hisi (Ios 2:8-14; 6:22, 23; 9:3-15), to haida be asie kamonai bona lalodia e ha-auka, Iehova bona ena taunimanima e daḡedaḡe henidia. (De 2:30-33; Ios 11:19, 20) Iehova ese lalodia e ha-aukamu taudia na se koudiamu, una dainai ia na ini e gwauraia tomamu: Ia ese ‘lalodia e ha-aukadiamu.’ To lalo-auka taudia davadia e henidiamu neganai, una ese iena siahu e hahedinaraiamu bona ladana e abia isimu.—Es 4:21; Ioa 12:40; Ro 9:14-18 ba itadia.
(Esodo 8:18, 19) Bena mea taudia ese edia mea amo namo e havaradia toho, to ihavaradia asi dibadia. A namo ese taunimanima bona boromakau e koridia. 19 Bena hari mea taudia ese Farao e hamaoroa, eto, Ina na Dirava imana kwakikwakina. A Farao lalona ma e auka, se kamonai henidia, Iehova ese e gwauraia heḡereḡerena.
(Esodo 9:15-17) Badina be imagu bama toia roro, siahuna korikorina amo bama hahisimui, boma mase ore. 16 A ina dainai vada na hamaurimu: egu siahu baina haheitalaimu bena tanobada idoinai lau ladagu bae heatolaia helaoreana. 17 Doini o heaḡimu egu orea taudia vairadiai dainai ikahu-negedia so uramu.
it-2 rau 1181 par. 3-5
Gwau-edeede Karana
Danu, Iehova Dirava na dala haida baine ḡaukaralai diba gwau-edeede taudia ese iena ura bae karaia totona, ena be idia ese una na asie lalopararalaiamu. Ena be idia ese Dirava e inai heniamu, ia ese baine koudia diba iena hesiai taudia edia abidadama basie hadikaia totona. Bona, Dirava enai na heḡereḡere idia e karamu karadia amo iena kara maoromaoro baine hahedinaraia totona.—Ro 3:3-5, 23-26; 8:35-39; Sa 76:10.
Farao enai na unu e vara toma, Iehova ese Mose bona Aaron amo ia e noia Israel taudia baine ruhadia. Dirava ese Egypt pavapava na pavapava dikana ai se halaoa bona se hamasea to e vara ḡaudia ese e hahedinaraia Farao na tau dikana bona baine mase na maoro. Esodo 9:16 ese Iehova unu e kara toma badina e hahedinaraiamu, e gwaumu: “A ina dainai vada na hamaurimu: egu siahu baina haheitalaimu bena tanobada idoinai lau ladagu bae heatolaia helaoreana.”
Hisihisi Ten Egypt ai e vara, dokonai Farao bona ena tuari oreana na davara kakakakana ai e haoredia, una ese Iehova ena siahu e hahedinaraia. (Es 7:14–12:30; Sa 78:43-51; 136:15) Laḡani momo e ore muridiai badi besedia ese dounu una na e herevalaiava, bona unu amo Dirava ladana na tanobada ibounai lalonai e imodaia. (Io 2:10, 11; 1Sa 4:8) Iehova ese Farao bema hamasea haraḡa neganai, ini na basiema vara: Ena taunimanima na basinema hamauridia, ena siahu na basinema hedinarai bona ladana na basiema imodaia.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
(Esodo 8:25-27) Bena Farao ese Mose bona Aaron e boiridia, eto, Aola, ina tano ai emui Dirava ba boua. 26 A Mose eto, Unu baia kara toma na dia maoro; badina be Iehova emai Dirava ibouna ai baia aladia ḡaudia na Aigupto taudia ese e dadaraidiamu ḡaudia, bena idia vairadiai unu baia kara toma, idia ese nadi amo bae hodomai. 27 A baia laolao tano ḡaḡaena ai, dina toi baia raka, Iehova, emai Dirava, baia boua, baine haḡanimai heḡereḡerena.
w04 3/15 rau 25 par. 9
Esodo Bukana Ena Hereva Badadia
8:26, 27—Dahaka dainai Mose na e gwa Israel taudia ese e bouboulai ḡaudia na ‘Aigupto taudia ese e dadaraidia ḡaudia’? Egypt taudia na animal idauidau momo e tomadiho henidia. Mose ese boubou ḡaudia e herevalai karana amo king e noia goada Israel taudia baine ruhadia bena gabu ma ta ai edia boubou ḡaudia na Iehova bae henia.
(Esodo 9:13-14) Bena Iehova ese Mose e haduaia, eto, Daba matana ai ba tore isi, Farao vairanai ba gini, ba hamaoroa, baoto “Iehova, Heberu taumai emai Dirava, ini e gwau tomamu: Egu orea taudia ba kahudia nege, bae toma henigu diho. 14 Badina be ina nega ai egu hahehisi iboudiai na oi latamu ai bona emu hesiai taudia latadiai bona emu orea taudia latadiai baina siai, bena vada ba diba lau be asi idaigu tanobada idoinai.
w19.10 rau 21 par. 5
Iehova ese Oi Baine Ḡaukaralaimu Dalana
5 Iehova ese Mose e ḡaukaralaia Israel taudia baine hamauridia. To Iehova ese Mose be edena negai e ḡaukaralaia? O laloamu “Aigupto taudia edia aonega idoinai” e dibaia murinai Iehova ese e ḡaukaralaia, a? (Apos. 7:22-25) Lasi, to manau tauna ai e halaoa murinai Iehova ese e ḡaukaralaia. (Apos. 7:30, 34-36) Mose na goada e henia Aigupto edia lohia vairanai baine gini. (Eso. 9:13-19) Iehova ese Mose e ḡaukaralaia dalana bona negana amo dahaka ta dibamu? Iehova ese e uramu iena kara bae tohotoho taudia bona iena goada ai e tabekaumu taudia na e ḡaukaralaidiamu.—Flp. 4:13.
Baibul Duahiduahi
(Esodo 8:1-19)
July 20-26
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | ESODO 10-11
“Mose Bona Aaron Na Asie Gari”
(Esodo 10:3-6) Bena Mose bona Aaron na Farao dekenai e raka vareai, e hereva henia, eto, Ieova, Heberu taumai emai Dirava, na ini e gwau tomamu: Lau vairagu ai ba hekokoroku ela bona edena nega ai? Egu orea taudia a kahudia nege, bae toma henigu diho. 4 A bema lasi, boma rudia, lau ese kerukeru kwadi baina siaidia emu tano ai; 5 idia ese tano kopina bae ḡovaia ahu, tano na basio itaia diba. Bena amui aniani orena, medu-hetarina ese se hadikaia ḡauna, na idia ese bae ania ore; bona au iboudiai dounu mimia taora ai vada bae ani ore. 6 Emu ruma danu, bona emu hesiai taudia iboudiai edia ruma, bona Aigupto taudia iboudiai edia ruma, na kwadi ai mo bae honu; unuhetomana tubumui tamamui ese asie itaia, edia vara dinadia amo ema bona hari. Bena ia ese Farao vairana amo e raka lasi.
w09 7/15 rau 20 par. 6
Iesu Ba Tohotohoa—Ba Haroro, Basio Gari
6 Mani a laloa: Mose na Farao baine hereva henia neganai se gari. Farao na lohia tauna ta, bona dirava idauidau edia gwaukau tauna ta, dia una mo to ia na dirava ta, dina diravana Ra, natuna. Reana Farao ma haida e kara heḡereḡerena, sibona laulauna e toma henia diho. Farao ena hereva amo taravatu e varava, bona unu amo taunimanima e lohiadiava. Iena siahu na bada, ia na hekokoroku tauna, daḡedaḡe tauna, bona ma haida edia lalohadai na se abi daeva. Ena be Mose, manau bona mamoe nari tauna, na Farao ese se boiriava, to Farao vairanai e hedinarai loulouva. Mose be dahaka e perovetalai? Hisihisi 10. Bona dahaka e ura? Ia na e ura Farao ese gwaumaoro baine heni hesiai taudia milioni momo na Aigupto bae rakatania. Mose be e gari, a? Lasi—Nu 12:3; Heb 11:27.
(Esodo 10:24-26) Bena Farao ese Mose e boiria, eto, Vada aola, Iehova ba toma henia diho, ḡau tamona emui mamoe seridia bona emui boromakau seridia ba rakatanidia, natumui mo ba hakaudia lao. 25 A Mose eto, Lasi, emai boubou ḡaudia bona lahi ese baine ḡole oho ḡaudia ba hemimai, Iehova emai Dirava do baia boua. 26 Emai boromakau baia laohaidia, ta basine mia; badina be unu amo Iehova emai Dirava baia boua, bona asi dibamai dahaka ḡau dahaka ḡau amo Iehova baia boua ela bona ihaboulaina gabuna ai baia kau.
(Esodo 10:28) Bena Farao ese e hamaoroa, eto, A siri, nahuamu ba tohoa danu, lau vairagu basio itaia lou; badina be vairagu ba itaia lou dinana ai vada ba mase.
(Esodo 11:4-8) Bena Mose eto, Iehova na ini e gwau tomamu: Malokihi ai Aigupto tanona baina rakaia hanai; 5 bena Aigupto taudia natudia roboadia iboudiai bae mase, Farao, terono ai e helaimu tauna, natuna roboana, ela bona hesiai hahinena, uit iririlaina nadina e giroamu hahinena, natuna roboana, ela bona boromakau iboudiai natudia roboadia danu. 6 Aigupto tanona idoinai tai badana baine vara; nega ta unu asie tai toma ema bona hari, bona ina murinai danu unu basie tai toma. 7 A Israel taudia mai edia boromakau ida sisia ta ese basine kwaru henidia: taunabunai, vada ba diba Iehova ese Aigupto taudia bona Israel taudia vada e hididia. 8 Bena ini emu hesiai taudia iboudiai lau dekegu baema, vairagu ai bae goru diho, baeto “A raka lasi, emu orea taudia iboudiai ida”; una murinai baina raka lasi. Bena ia na Farao vairana amo e raka lasi mai badu ḡaraḡarana ida.
it-2 rau 436 par. 4
Mose
Mai abidadama bona asi ena gari ida Farao vairanai e gini. Mose bona Aaron na Iehova ena goada bona iena lauma ena heduru amo edia maduna e huaia. Mani una negai basileia goadana pavapavana Farao, ena ruma a laloa. Una ruma na mai hairaina, to unuseniai, hekokoroku tauna Farao na gini, taunimanima ese e laloava ia na dirava ta, bona heduru herevadia e heniva taudia, tuari biagudia, gadi taudia, bona iḡui hesiai taudia ese e ginia heḡeḡe. Bona tomadiho e gunalaiva meamea taudia danu gigini, idia ese Mose na e inai heniava. Egypt ai unu meamea taudia ladadia danu bada. Idia iboudiai na Farao ida e ḡaukara hebou bona Egypt diravadia e durudia. Ena be Mose bona Aaron na nega momo Farao vairanai e hedinarai, to Farao na lalona e ha-aukaia, bona se ura Heberu iḡui hesiai taudia na baine siaidia. Danu, Mose bona Aaron ese hisihishi namba 8 e gwauraia murinai, idia na Farao vairana amo e luludia lasi, bona hisihisi namba 9 murinai e hamaorodia Farao vairanai na ma basie hedinarai lou, bae mase na garina.—Es 10:11, 28.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
(Esodo 10:1, 2) Bena Iehova ese Mose e hamaoroa, eto, Farao dekenai a raka vareai; badina be ia lalona vada na ha-aukaia, ena hesiai taudia danu lalodia vada na ha-aukadia, egu toa bini bogaragidiai baina hahedinarai helaoreana. 2 Bena Aigupto ede baina kara henia toma, bona Aigupto taudia bogaraḡidiai egu toa ede na hahedinarai toma, natumu ba hadibaia bona tubumu ba hadibaia; bona ba diba binai Iehova.
w95 9/1 rau 11 par. 11
Dirava Koikoina E Dadaraidia Taudia
11 Israel taudia na Aigupto ai e nohova neganai, Iehova ese Mose e hamaoroa eto: “Farao dekenai a raka vareai; badina be ia lalona vada na ha-aukaia, ena hesiai taudia danu lalodia vada na ha-aukadia, egu toa bini bogaraḡidiai baina hahedinarai helaoreana. Bena Aigupto ede baina kara henia toma, bona Aigupto taudia bogaraḡidiai egu toa ede na hahedinarai toma, natumu ba hadibaia bona tubumu ba hadibaia; bona ba diba lau binai Iehova.” (Esodo 10:1, 2) Dirava e badinaiava Israel taudia ese Iehova ena kara badadia na natudia bae hadibalaidia. Bena natudia ese natudia ma bae hadibalaidia, uru ta ta iboudiai na unu bae kara toma. Unu amo Iehova ena siahu karadia na bae lalotao. Una heḡereḡerena, hari ina negai tama sina edia maduna ta na Dirava ena hereva na natudia bae hadibalaidia.—Deuteronomi 6:4-7; Hereva Lada-isidia 22:6.
(Esodo 11:7) A Israel taudia mai edia boromakau ida sisia ta ese basine kwaru henidia: taunabunai, vada ba diba Iehova ese Aigupto taudia bona Israel taudia vada e hididia.
it-1 rau 783 par. 5
Israel Taudia Na Egypt amo E Rakalasi
Iehova ese ena siahu e hahedinaraia amo ladana e imodaia bona Israel taudia e hamauridia. Davara kakakakana e hanaia neganai, Mose ese Israel taudia e gunalaidia ane e abi, a ia taihuna Miriam, peroveta hahinena, ese hahine iboudiai e gunalaidia imadiai na tareko e dogotao bona e mavaru, bona tatau ida ane e abi. (Es 15:1, 20, 21) Una nega ai Israel taudia na inaidia amo e parara. Idia na Egypt amo e rakalasi neganai, taunimanima eiava animal ese basie hadikadia diba, sisia ta ese Israel tauna ta basine kwaru henia. (Es 11:7) Esodo bukana ai na se hedinarai Farao na ena tuari oreadia ida davara kakakakana ai e hamasea, to Salamo 136:15 ese e hahedinaraiamu Iehova ese “Farao bona ena tuari oreana na Davara Kakakakana ai e hadareredia.”
Baibul Duahiduahi
(Esodo 10:1-15)
July 27–August 2
DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | ESODO 12
“Dahaka Dainai Kristen Taudia Ediai Pasova Na mai Anina Bada?”
(Esodo 12:5-7) Emui mamoe na asi toutouna ḡauna, maruane, laḡani tamona ḡauna; mamoe serina amo bavabia eiava nani serina amo. 6 Ba balaia heni ela bona hua dinana ihagwauta-hanina ai; bena dina baine hakere ai Israel hegogona idoinai ese edia mamoe natudia bae aladia mase. 7 Bena rarana bavabia, iduara ihua-ihuana kahana kahana audia bona daena auna ba dahulai, bae ani rumadia ai.
w07 1/1 rau 20 par. 4
“Ba Moale Hisi Dae”
4 Iesu na Nisan 14, 33 C.E. ai e mase. Israel ai, Nisan 14 na Pasova e moalelaiva dinana. Laḡani iboudiai una dina ai ruma bese ta ta na mamoe natuna ḡoevana ta e gabuava bena e ania hebouva. Unu e kara tomava neganai ina e laloataova: Laḡani 1513 B.C.E. Nisan 14 ai, aneru ta ese Egypt taudia natudia roboadia e hamasedia, to mamoe rarana ese Israel taudia natudia roboadia e hamauridia. (Esodo 12:1-14) Una Pasova mamoena na Iesu e laulaulaia. Aposetolo Paulo ese ia na ini e gwauraia toma: “Keriso vada e alaia mase, iseda Laḡau-hanai mamoena ai ela.” (1 Korinto 5:7) Pasova mamoena rarana heḡereḡerena, Iesu rarana ese taunimanima momo e hamauridia.—Ioane 3:16, 36.
(Esodo 12:12, 13) Badina be una hanuaboi ai Aigupto tanona baina rakaia hanai, natudia roboadia iboudiai baina aladia mase, taunimanima bona boromakau danu; bona Aigupto diravadia iboudia danu baina hahemaoro henidia; lau binai Iehova. 13 Hari rara na toa ai bainela emui noho rumadia ai; rara baina itaia negana ai, baina laḡaumui hanai hahedika ta emui ai basine kau, basine alamui, imagu na Aigupto ai baine kau negana ai.
it-2 rau 583 par. 6
Pasova
Pasova ai e kara ḡaudia haida na Iesu ese e haḡuḡuru. E ḡuḡuru ḡauna ta na ruma ai e dahu rarana ese roboa na aneru imana amo e hamauridia. Paulo ese horoa Kristen taudia na e gwauraidia kongregeisin ena natu roboadia (Heb 12:23), bona Keriso na rarana amo idia e hamauridia. (1Te 1:10; Efe 1:7) Pasova mamoe turiana ta basie hakwaidua. E perovetalaia heḡereḡerena Iesu turiana ta basine kwaidu, bona una na Iesu e mase neganai e ḡuḡuru. (Sa 34:20; Ioa 19:36) Una dainai Taravatu heḡereḡerena, Iuda taudia ese laḡani momo lalodiai e karaiava Pasova na gabeai bae vara ḡau namodia laulaudia mo, bona e hahedinaraia Iesu Keriso na “Dirava ena Mamoe Natuna.”—Heb 10:1; Ioa 1:29.
(Esodo 12:24-27) Ina kara ba badinaia bona taravana bavatua, oiemu bona natumu edia, ela bona hanaihanai.25 Benaini, Iehova ese baine henimui tanona ai ba kau, ena gwauhamata heḡereḡerena negana ai ina toma-diho karana ba badinaia. 26 Bena natumui bae nanadaimui, baeto “Ina toma-diho karana anina be dahaka?” 27 umui ba haere, baoto “Ina na Iehova ena laḡau-hanai boubou karana; Aigupto ai ia ese Israel taudia edia ruma e laḡaudia hanai, Aigupto taudia mo e aladia mase, eda iduhu iboudiai e hamauridia.” Bena taunimanima iboudiai e igo diho, e toma diho, e toma diho.
w13 12/15 rau 20 par. 13-14
‘Ina Memorial Ba Laloa Tao Hanaihanai’
13 Uru matamatadia e varava neganai, Israel tatau ese natudia ediai Pasova sivaraina e gwauraiava. E hadibadiava Iehova na ia e toma henia dihomu taudia e gimadiamu. Natu na e diba Iehova na Dirava momokanina, bona ena taunimanima na e lalodia badamu bona e gimadiamu. Hisihisi namba 10 ai, Egypt taudia natudia roboadia e hamasedia, to Israel taudia natudia roboadia e hamauridia neganai, una e hamomokania.
14 Kristen tama sina na dia laḡani ta ta lalonai natudia ediai Pasova sivaraina e gwauraiamu. To, oi ese natumu o hadibadiamu, Dirava ese ena taunimanima e gimadiamu, a? Idia vairadiai o abia dae momokanimu Dirava ese ena taunimanima na doini e gimadiamu, a? (Sa 27:11; Isa 12:2) Unu o herevalaimu neganai, basio sisiba henidia auka, to mai moalemui ida ba herevalai hebou. Unu sivarai na emu famili ida ba herevalai unu amo ba durudia edia hetura karana Iehova ida na baine goada.
Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo
(Esodo 12:12) Badina be una hanuaboi ai Aigupto tanona baina rakaia hanai, natudia roboadia iboudiai baina aladia mase, taunimanima bona boromakau danu; bona Aigupto diravadia iboudia danu baina hahemaoro henidia; lau binai Iehova.
it-2 rau 582 par. 2
Pasova
Egypt ai e vara Hisihisi 10 ese e hahedinaraia Dirava ese Egypt diravadia e hahemaoro henidia, badina hisihishi namba 10 ai, Egypt taudia natudia roboadia iboudiai e hamasedia. (Eso 12:12) Ra diravana enai mamoe maruanena na helaḡa, una dainai Pasova mamoena rarana na iduara ai e dahua neganai, Egypt taudia vairadiai una na dia edia dirava imatauraina karana. Danu, Osiris diravana enai boromakau na helaḡa, una dainai boromakau roboadia iboudiai e mase neganai, ienai una na ḡau dika hereana. Egypt taudia na e laloava Farao na Ra diravana natuna. To, Farao natuna roboana e mase neganai, e hedinarai ḡoevaḡoeva Ra bona Farao edia siahu na dia heḡereḡere.
(Esodo 12:14-16) Ina dina danu ba laloa tao hanaihanai; ariana danu ba karaia Iehova ena; uru iboudiai bae karaia, taravana danu bae atua. 15 Dina hitu flaoa dikeadia, asie hatubu ḡaudia, bavani; dina gini-gunana ai hatubu muramurana idoinai emui ruma ai mia na bavatoa tabe murimuri ai: badina be dina gini-gunana ela bona dina ihahituna, e hatubua flaoana baine ania tauna na Israel besena amo bae negea daure. 16 Dina gini-gunana ai hebou helaḡana ai ba hebou, bona dina ihahituna ai hebou helaḡana ai ma ba hebou; unu dina ruaosi lalaidai ḡaukara ta basio karaia, hebou taudia adia aniani idabarana mo vadaeni.
it-1 rau 504 par. 1
Hebou
“Hebou helaḡadia” ena namo ta na unu hebou negadiai taunimanima na asie ḡaukarava. Heḡereḡere, Asie Hatubuamu Paraoa Ariana ena dina ginigunana bona dina namba 7 na “hebou helaḡadia,” badina Iehova na e gwa: “Unu dina ruaosi lalodiai ḡaukara ta basio karaia, hebou taudia adia aniani idabarana mo vadaeni.” (Es 12:15, 16) To, unu “hebou helaḡadia” ai, hahelaḡa taudia na Iehova enai boubou ḡaudia e bouboulaiva, (Le 23:37, 38), una na e karaia hanaihanaiva ḡaukarana dainai una na taravatu ta asie utuava. Unu hebou negadia na dia taunimanima bae laḡa-ani negadia mo, to unu na nega namodia Dirava bae toma henia diho. Nega unu hetomadia ai, taunimanima na e hebouva Dirava bae toma henia diho bona hahediba herevadia bae kamonai. Pura ta ta edia Sabati dinadia ai, idia na taunimanima vairadiai Dirava ena Hereva e duahiava bona anina e herevalaiava amo hahediba herevadia e abiva, gabeai sinagoga ai unu e kara tomava. (Apos 15:21) Una dainai, ena be Sabati dinana ai eiava “hebou helaḡadia” haida ai taunimanima na asie ḡaukarava, to edia nega e ḡaukaralaiva ḡau iboudiai e Havara Tauna e ḡuriḡuri heniava bona iena ura e lalodia dobuva.—ASSEMBLY ba itaia.
Baibul Duahiduahi
(Esodo 12:1-20)