KATAK 18
AL 1 Jeova, Anij in Yokwe, Ekajet Jim̦we, Mãlõtlõt, im Kajoor
Lõke “Iroojin Ekajet ñan Aolepen Lal̦” me Etũriam̦o!
“Eo ej Iroojin ekajet ñan aolepen lal̦ Ejjãmin kõm̦m̦an wãnõk ke?”—JEN. 18:25.
UNIN KATAK IN
Ñan kam̦wilal̦l̦o̦k ad mel̦el̦e kõn tũriam̦o im ekajet jim̦we eo an Jeova ikijjeen jerkakpeje eo an armej ro rejjab wãnõk.
1. Ta men eo ekaenõm̦m̦an Jeova ear katakin Ebream kake?
EAR juon bwebwenato me Ebream eban mel̦o̦kl̦o̦ke. Anij ear kõjerbal juon enjel̦ ñan ba ñan Ebream bwe Ej tõn ko̦kkure jikin kweilo̦k ko etaer Sodom im Gomorra. Meñe ear lukkuun l̦ap an Ebream tõmak ilo Anij, ak ebwe an kar pen an mel̦el̦e kõn men in. Ear kajjitõk im ba: “Kwõnaaj ko̦kkure ri-wãnõk ippãn rijjerawiwi ke? . . . Eo ej Iroojin ekajet ñan aolepen lal̦ Ejjãmin kõm̦m̦an wãnõk ke?” (Jen. 18:23-33) Jeova ear kijenmej ilo an kar katakin eo ejitõnbõro ippãn, Ebream, juon men eaorõk: Eñin bwe Anij ejjãmin ko̦kkure armej ro rewãnõk. Kõj aolep jej bõk kaenõm̦m̦an jãn men in im jej bareinwõt bõk tokjãn jãne.
2. Ewi wãween ad jel̦ã bwe ñe Jeova ej ekajete armej, aolep iien ejim̦we an ekajet im ej kwal̦o̦k tũriam̦o?
2 Ewi wãween ad jel̦ã bwe ñe Jeova ej ekajete armej, aolep iien ejim̦we im etũriam̦o wãween an ekajet? Ej kõnke jejel̦ã bwe “Jeova ej lale bũruon” armej. (1 Sa. 16:7) Ilo m̦ool, ejel̦ã “bũruon armej otemjej.” (1 Kñ. 8:39; 1 Kro. 28:9) Men in ej juon men ekanooj in kabwilõñlõñ im m̦ool. El̦apl̦o̦k an Jeova mãlõtlõt jãn kõj. Kõn men in, jet iien jemaroñ jab lukkuun mel̦el̦e ta unin an kõm̦m̦ani jet pepe ko. Innem ejejjet an kar rijjilõk Paul ba men in kõn Jeova Anij: “Jejjab maroñ lukkuun mel̦el̦e pepe ko an!”—Rom 11:33.
3-4. Ta ko jemaroñ l̦õmn̦ak kaki jãn iien ñan iien, im ta ko jenaaj etali ilo katak in? (Jon 5:28, 29)
3 Meñe jejel̦ã bwe aolep iien ejim̦we wãween an Jeova ekajet, ak jet iien jemaroñ kwal̦o̦k kajjitõk ko me rej ãinl̦o̦kwõt kajjitõk ko an Ebream. Jemaroñ l̦õmn̦ak im ba: ‘Ewõr ke kõjatdikdik ilju im jekl̦aj ñan armej ro me Jeova ear ko̦kkure er, ãinwõt armej ro ilo Sodom im Gomorra? Jet iaan armej rein remaroñ ke bar mour ilo iien “jerkakpeje [eo] ñan . . . ro rejjab wãnõk”?’—Jrb. 24:15.
4 Jen bar ãliji men ko jejel̦ã kaki kõn jerkakpeje eo. Jejjo iiõ ko remootl̦o̦k, jaar bõk mel̦el̦e ko ralikkarl̦o̦k kõn “jerkakpeje [eo] ñan mour” im kõn “jerkakpeje [eo] ñan bõk ekajet.”a (Riit Jon 5:28, 29.) Mel̦el̦e kein rar kõm̦m̦an bwe en oktak wãween ad mel̦el̦e kõn katak ko jet, im jenaaj etali mel̦el̦e kein ilo katak in im ilo katak eo tok juon. Ikijjeen ekajet jim̦we eo an Jeova me ewãnõk, m̦oktata jenaaj etale men ko jejjab jel̦ã kaki im tokãlik jenaaj etale men ko jejel̦ã kaki.
MEN KO JEJJAB JEL̦Ã KAKI
5. Ta eo bok ko ad rar kwal̦o̦k kake m̦oktal̦o̦k ikijjeen ro me kar ko̦kkure er ilo Sodom im Gomorra?
5 Ilo kar m̦okta, bok ko ad rar etale kajjitõk eo kõn ta eo ej wal̦o̦k ñan ro me Jeova ej ekajete er ãinwõt ro rejjab wãnõk. Im jaar ba bwe aolep ro Jeova ear ko̦kkure er, ãinwõt ro ilo Sodom im Gomorra, reban jerkakpeje. Ak ke jaar bar lukkuun etale im jar kake, kiiõ ewanlõñtak kajjitõk eo: Jemaroñ ke lukkuun ba men in?
6. Ta jet iaan waanjoñak ko kõn an Jeova ekajete armej ro rejjab wãnõk, im ta eo jejjab jel̦ã kake?
6 Jen lale jet iaan kajjitõk ko me rej ekkejell̦o̦k ñan men in. Ewõr bwebwenato ko ilo Baibõl̦ me rej kõmel̦el̦e kõn an kar Jeova ekajete armej ro rejjab wãnõk, ãinwõt armej ro me jejjab jel̦ã jete oraer im rar mej ilo Ibwijleplep eo, ak ro ilo aelõñ ko jimjuon ilo Ãneen Kallim̦ur eo me Jeova ear ba bwe armej ro an ren ko̦kkuri, ak ri-Assiria ro 185,000 me enjel̦ eo an Jeova ear m̦an er ilo juon wõt boñ. (Jen. 7:23; Dut. 7:1-3; Ais. 37:36, 37) Ilo bwebwenato kein, ebwe ke mel̦el̦e ko Baibõl̦ ej litok ñan kaalikkar bwe Jeova ear liaakel̦o̦k im ko̦kkure kajjojo iaan armej rein ñan indeeo, im ejjel̦o̦k aer kõjatdikdik ñan jerkakpeje? Jaab, ejjab. Etke jemaroñ ba men in?
7. Ta eo jejjab jel̦ã kake ikijjeen armej ro me kar ko̦kkure er ilo Ibwijleplep eo ak ilo iien eo ri-Israel ro rar bõk anjo̦ ioon Kenan? (Lale pija eo.)
7 Jejjab jel̦ã kõn wãween an kar Jeova ekajete kajjojo armej; im jejjab bar jel̦ã el̦aññe ear wõr juon iien epel̦l̦o̦k ñan an ro kar ko̦kkure er katak kõn Jeova im ukel̦o̦k. Ilo tõre eo ear wal̦o̦k Ibwijleplep eo, Baibõl̦ ej ba bwe Noa ear “juon ri-kwal̦o̦k naan kõn wãnõk.” (2 Pit. 2:5) Bõtab ejjab ba bwe ke ear jek wa kileplep eo, ear bar kajjioñ tõpar kajjojo armej ioon lal̦ in me naaj kar ko̦kkure er ilo Ibwijleplep eo. Ejja ãindeinl̦o̦k wõt ippãn armej ro ilo aelõñin Kenan, jejjab jel̦ã el̦aññe ear pel̦l̦o̦k juon iien ñan an aolep armej rein katak kõn Jeova im ukot wãween aer mour.
Noa im baam̦le eo an rej jeke wa kileplep eo. Jejjab jel̦ã el̦aññe Noa ear karõk im laajrake juon jerbalin kwal̦o̦k naan ilo tõre eo ear jeke wa eo, ñan tõpar aolep armej ro ilo lal̦ in m̦okta jãn an itok Ibwijleplep eo (Lale pãrokõrããp 7)
8. Ta eo jejjab jel̦ã kake ikijjeen armej ro ilo Sodom im Gomorra?
8 Ak ta kõn armej ro ilo Sodom im Gomorra? Ear wõr juon em̦m̦aan ewãnõk etan Lot, im ear mour ibwiljin armej rein. Ak jelukkuun ke jel̦ã el̦aññe Lot ear kwal̦o̦k naan ñan er aolep? Jejjab jel̦ã. Armej rein rar lukkuun nana, ak kajjojo iaaer rar ke jel̦ã oktak eo ikõtaan ta eo ejim̦we im ta eo ebõd? Eokwe, bõlen remaroñ kar jab. Ilo m̦ool, jemaroñ keememej bwe ear wõr juon jarlepju in em̦m̦aan ro ilo jikin kweilo̦k eo me rar tõn ko̦kkure (rape) ri-lol̦o̦k ro an Lot. Baibõl̦ eo ej ba bwe jarin em̦m̦aan rein rar kitibuj ro ‘rerũtto im l̦addik ro.’ (Jen. 19:4; 2 Pit. 2:7) Jelukkuun ke jel̦ã el̦aññe Anij eo etũriam̦o, Jeova, ear liaakel̦o̦k kajjojo iaan rein ñan mej im ejjel̦o̦k aer kõjatdikdik ñan jerkakpeje? Jeova ear kaalikkar ñan Ebream bwe ekar jab wõr joñoul em̦m̦aan ro rewãnõk ilo jikin kweilo̦k eo. (Jen. 18:32) Innem ealikkar bwe armej rein rar jab wãnõk, im ear jim̦we an Jeova ko̦kkure er kõn kõm̦m̦an ko aer. Bõtab, jemaroñ ke lukkuun ba bwe ejjel̦o̦k juon iaan rein renaaj jerkak ilo iien “jerkakpeje [eo] ñan . . . ro rejjab wãnõk”? Jaab, jejjab maroñ lukkuun ba men in!
9. Ta eo jejjab jel̦ã kake kõn Solomon?
9 Ijo turãjet, jej bar riit ilo Baibõl̦ kõn armej ro me rar wãnõk ak tokãlik rar oktak im jab wãnõk. Kiiñ Solomon ej juon waanjoñak kõn men in. Ear lukkuun jel̦ã kõn Jeova im wãween eo ejim̦we ñan kabuñ ñane, im Jeova ear lukkuun kõjeraam̦m̦ane. Bõtab tokãlik, Solomon ear jino kabuñ ñan anij ko rewaan. Jerawiwi ko an rar kõm̦m̦an bwe Jeova en lukkuun illu im aolepen aelõñin Israel ear eñtaan ium̦win elõñ bukwi iiõ ko. Em̦ool bwe Jeje ko rej ba bwe kar kalibwini Solomon “ippãn ro jim̦m̦aan,” ekitibuj ro rar tiljek ñan Jeova ãinwõt Kiiñ Devid. (1 Kñ. 11:5-9, 43; 2 Kñ. 23:13) Bõtab, wãween kar kalibwini Solomon ej ke kaalikkar bwe enaaj jerkakpeje? Eokwe Baibõl̦ ejjab ba. Ak jet armej remaroñ ba bwe ñe “juon armej ej mej, em̦õj an rõl̦o̦k jãn jerawiwi ko an.” (Rom 6:7) Aet em̦ool men in, bõtab men in ejjab mel̦el̦ein bwe aolep ro rar mej renaaj jerkakpeje. Ilo m̦ool, ñe juon armej ej mej ejjab mel̦el̦ein bwe ej tõllo̦kun ñan an bar mour. Jerkakpeje eo ej juon menin letok jãn Anij eo ad me el̦ap yokwe ippãn. Ej lel̦o̦k menin lel̦o̦k in ñan ro me ekõn̦aan bwe en wõr aer maroñ ñan karejar ñane ñan indeeo. (Job 14:13, 14; Jon 6:44) Solomon enaaj ke bõk menin letok in? Eokwe, Jeova wõt ejel̦ã uwaakin kajjitõk in, ak kõj jejjab jel̦ã. Ijoke, men eo jejel̦ã kake ej bwe Jeova enaaj kõm̦m̦ane men eo ejim̦we.
MEN KO JEJEL̦Ã KAKI
10. Ewi wãween an Jeova eñjake kõn an armej ro bõk ko̦kkure? (Ezekiel 33:11) (Bar lale pija eo.)
10 Riit Ezekiel 33:11. Ñe ej itok ñan wãween an ekajete armej, Jeova ej kwal̦o̦k wãween an eñjake kõn an ekajete armej ro. Kar kõm̦akũt rijjilõk Piter ñan kwal̦o̦k ta eo ri-kanaan Ezekiel ear je, ilo an ba bwe “Jeova . . . ejjab kõn̦aan bwe jabdewõt en jako.” (2 Pit. 3:9) Ikijjeen naan kein rekaenõm̦m̦an, jejel̦ã bwe Jeova ejjab m̦õkaj im kajju ko̦kkure armej ñan indeeo. Jeova elukkuun obrak kõn tũriam̦o, im ej kwal̦o̦k tũriam̦o ilo jabdewõt iien ekkar im ejejjet.
Ilo naaj iien jerkakpeje eo ñan ro rejjab wãnõk, enaaj pel̦l̦o̦k juon iien ñan an elõñ kain armej katak kõn Jeova (Lale pãrokõrããp 10)
11. Wõn ro reban jerkakpeje, im etke jejel̦ã men in?
11 Ta eo jejel̦ã kõn armej ro me reban jerkakpeje? Baibõl̦ eo ej kwal̦o̦k wõt jejjo waanjoñak ko.b Jesus ear kaalikkar bwe Judas Iskariõt eban jerkakpeje. (Mark 14:21; Jon 17:12)c Meñe Judas ear jel̦ã bwe men eo ear kõm̦m̦ane ej n̦ae Jeova im eo Nejin, bõtab ear wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kõm̦m̦ane. (Mark 3:29) Ejja ãindeinl̦o̦k wõt, Jesus ear ba bwe jet iaan ri-tõlin kabuñ ko me rar jum̦aiki renaaj mej im enaaj ejjel̦o̦k aer kõjatdikdik ñan jerkakpeje. (Matu 23:33; Jon 19:11)d Im rijjilõk Paul ear ba bwe ro rar karejar ñan Jeova bõtab rar erom ri-jum̦ae im rar jab ukel̦o̦k, reban jerkakpeje.—Hib. 6:4-8; 10:29.
12. Ta eo jejel̦ã kõn tũriam̦o eo an Jeova? Kwal̦o̦k jet waanjoñak ko.
12 Bõtab, ta eo jejel̦ã kõn tũriam̦o eo an Jeova? Ewi wãween an kar kwal̦o̦k bwe “ejjab kõn̦aan bwe jabdewõt en jako”? L̦õmn̦ak kõn wãween an kar kwal̦o̦k tũriam̦o ñan jet iaan ro me rar kõm̦m̦ani jerawiwi ko rel̦l̦ap. Kiiñ Devid ear kõm̦m̦ani jet jerawiwi ko relukkuun nana, ekitibuj an kar babu ippãn kõrã eo pãleen juon em̦m̦aan im ear uror. Meñe ãindein, ak Devid ear ukel̦o̦k, innem Jeova ear kwal̦o̦k an tũriam̦okake im jeorl̦o̦k an bõd. (2 Sa. 12:1-13) Kiiñ Menassa ear kõm̦m̦ani men ko rekanooj in nana ilo enañin aolepen mour eo an. Meñe ear ãindein, ak Jeova ear kwal̦o̦k an tũriam̦o im jeorl̦o̦k an Menassa bõd kõnke ear ukel̦o̦k. (2 Kro. 33:9-16) Waanjoñak kein rej kakeememej kõj bwe Jeova ej kwal̦o̦k tũriam̦o el̦aññe ej lo bwe ewõr unin an kõm̦m̦ane men in. Enaaj kõjerkakpejeik kajjojo iaan armej rein kõnke rar kile bwe rar kõm̦m̦ani jerawiwi ko relukkuun nana im rar ukel̦o̦k.
13. (1) Etke Jeova ear kwal̦o̦k an tũriam̦okake ri-Nineva ro? (2) Ta eo Jesus ear ba tokãlik kõn ri-Nineva ro?
13 Jebar jel̦ã kõn wãween an kar Jeova kwal̦o̦k tũriam̦o ñan ri-Nineva ro. Anij ear ba ñan Jona: “Em̦õj an nana ko aer wanlõñtak Im̦aõ.” Bõtab ke rar ukel̦o̦k jãn jerawiwi ko aer, Jeova ear jeorl̦o̦k aer bõd. Ear l̦apl̦o̦k an Jeova tũriam̦o jãn Jona. Anij ear aikuj kakeememej ri-kanaan in an me ear illu, bwe ri-Nineva ro “rejjab jel̦ã anmoon̦ jãn anmiiñ” ak em̦m̦an jãn nana. (Jona 1:1, 2; 3:10; 4:9-11) Tokãlik, Jesus ear kõjerbal waanjoñak in ñan katakin kõn ekajet jim̦we im tũriam̦o eo an Jeova. Jesus ear ba bwe ri-Nineva ro me rar ukel̦o̦k “renaaj jerkak jãn mej” ilo naaj iien ekajet eo.—Matu 12:41.
14. Ewi wãween an nãj “jerkakpeje [eo] ñan bõk ekajet” jelõte ri-Nineva ro?
14 “Iien ekajet” ta eo ri-Nineva ro renaaj “jerkak jãn mej”? Eokwe Jesus ear ba bwe enaaj wõr juon iien “jerkakpeje ñan bõk ekajet” ilju im jekl̦aj. (Jon 5:29) Ear jitõñl̦o̦k ñan Juon To̦ujin Iiõ ko in an Christ Irooj—iien eo me “ro rewãnõk im ro rejjab wãnõk” jim̦or renaaj jerkakpeje. (Jrb. 24:15) Ñan ro rejjab wãnõk, jerkakpeje in enaaj juon iien “jerkakpeje ñan bõk ekajet.” Mel̦el̦ein bwe Jeova im Jesus renaaj etale kõm̦m̦an ko an armej rein im lale el̦aññe renaaj pokake im jerbali aolep men ko rej katak kaki. El̦aññe juon ri-Nineva ej jerkakpeje im ejjab kõn̦aan kabuñ ñan Jeova, eokwe Jeova eban kõtl̦o̦k bwe en wõnm̦aanl̦o̦k wõt im mour. (Ais. 65:20) Bõtab ñan aolep ro me rej kããlõt ñan kabuñ ñan Jeova ilo tiljek, Jeova enaaj buñbũruon ippãer im renaaj bõk jeraam̦m̦an eo ñan mour indeeo!—Dan. 12:2.
15. (1) Etke jejjab aikuj ba bwe aolep ro me kar ko̦kkure er ilo Sodom im Gomorra reban jerkakpeje? (2) Ewi wãween ad maroñ mel̦el̦e kõn naan ko ilo Jud 7? (Lale bo̦o̦k eo etan “Ta Mel̦el̦e eo an Kar Jud?”)
15 Ke Jesus ear kõnono kõn armejin Sodom im Gomorra, ear ba bwe “ilo naaj Raanin Ekajet en̦,” enaaj pidodol̦o̦k ñan er jãn armej ro me rar kõjekdo̦o̦n e im katak ko an. (Matu 10:14, 15; 11:23, 24; Luk 10:12) Ta mel̦el̦ein an kar ba men in? Jesus ear ke baj kõl̦l̦apl̦ap wõt ñan kwal̦o̦k bwe armej ro ilo tõre ko an rar nanal̦o̦k jãn armejin Sodom im Gomorra? Eokwe keememej bwe ke Jesus ear ba bwe ri-Nineva ro “renaaj jerkak jãn mej” ilo iien ekajet en̦, ear ba men in kõnke enaaj lukkuun wal̦o̦k. Ejja ãindeinl̦o̦k wõt, jemaroñ ba bwe men ko Jesus ear ba kõn armejin Sodom im Gomorra renaaj bareinwõt lukkuun wal̦o̦k. “Raanin Ekajet” eo me Jesus ear kõnono kake ke ear kõnono kõn armejin Sodom im Gomorra, ejjab oktak jãn raanin ekajet eo ear kõnono kake ke ear kõnono kõn ri-Nineva ro. Ãinwõt kar ri-Nineva ro, armejin Sodom im Gomorra rar kõm̦m̦ani men ko renana. Bõtab ear wõr an ri-Nineva ro maroñ ñan ukel̦o̦k. Innem, keememej ta eo Jesus ear ba kõn “jerkakpeje [eo] ñan bõk ekajet.” Jerkakpeje in enaaj kitibuj “ro rar kõm̦m̦ani men ko renana.” (Jon 5:29) Kõn men in, emaroñ wõr kõjatdikdik ñan armejin Sodom im Gomorra. Emaroñ wõr jet iaan armej rein renaaj jerkakpeje, im emaroñ wõr juon iien epel̦l̦o̦k ñan ad katakin er kõn Jeova im Jesus Christ.
16. Ta eo jejel̦ã kõn wãween an Jeova naaj pepe kõn wõn ro enaaj kõjerkakpejeik er? (Jeremaia 17:10)
16 Riit Jeremaia 17:10, UBS. Eoon in ej jipañ kõj ñan kwal̦o̦k ilo tukadu kõn ta eo jejel̦ã kake: Eñin bwe aolep iien Jeova ej juon eo me ej “etale l̦õmn̦ak ko an armej, im mãlejjoñe bũrueer.” Ñe ej pepe kõn wõn ro enaaj kõjerkakpejeik er ilju im jekl̦aj, enaaj “lel̦o̦k ñan kajjojo armej ekkar ñan wãween an mour.” Jeova enaaj pen wõt ilo pepe ko an ñe emenin aikuj, bõtab enaaj kwal̦o̦k tũriam̦o ilo jabdewõt iien ekkar. Kõn men in, jejjab aikuj ba bwe ejjel̦o̦k an juon armej kõjatdikdik ñan jerkakpeje m̦ae iien jelukkuun jel̦ã kõnke eñin men eo Baibõl̦ ej ba!
“EO EJ IROOJIN EKAJET ÑAN AOLEPEN LAL̦” ENAAJ KÕM̦M̦ANE MEN EO EJIM̦WE
17. Ta eo enaaj wal̦o̦k ñan aolep armej ro rar mej?
17 Jãn iien eo Adam im Iv rar kobal̦o̦k ippãn Setan im jum̦aik Jeova Anij, elõñ pilien armej ro rar mej. Mej ej juon “ri-kõjdat” eo ekanooj in nana! (1 Kor. 15:26) Ta eo enaaj wal̦o̦k ñan aolep armej rein me rar mej? Juon kumi edik in ri-kal̦oor ro retiljek an Christ me 144,000 uwaaer, renaaj jerkakpeje im bõk juon mour ilañ me rejjãmin bar mej ñan jidik. (Rev. 14:1) Im enaaj lukkuun lõñ em̦m̦aan im kõrã ro retiljek me rar yokwe Jeova, renaaj jerkak im mour ilo iien “jerkakpeje [eo] ñan ro rewãnõk,” im renaaj mour ñan indeeo ilo lal̦ in el̦aññe rej dãpij wõt aer wãnõk ium̦win Juon To̦ujin Iiõ ko in an Christ Irooj im ilo mãlejjoñ eo ãliktata. (Dan. 12:13; Hib. 12:1) Bareinwõt, ilo naaj Juon To̦ujin Iiõ ko in an Christ Irooj, “ro rejjab wãnõk”—ekitibuj ro rejjañin kar karejar ñan Jeova ak ro rar “kõm̦m̦ani men ko renana”—naaj lel̦o̦k juon iien epel̦l̦o̦k ñan aer maroñ ukot mour ko aer im erom ri-karejar ro retiljek an Jeova Anij. (Luk 23:42, 43) Ijoke, ewõr jet armej ro rar lukkuun nana im rar kõn̦aan make jum̦aik Jeova im karõk ko an, kõn men in, em̦õj an Jeova pepe bwe rein reban jerkakpeje ñan jidik.—Luk 12:4, 5.
18-19. (1) Etke jemaroñ lukkuun lõke wãween an naaj Jeova ekajete ro rar mej? (Aiseia 55:8, 9) (2) Ta eo jenaaj etale ilo katak eo tok juon?
18 Jemaroñ ke lukkuun lõke bwe ñe Jeova ej ekajete armej ro, aolep iien ej kõm̦m̦ane pepe eo ejim̦we? Aet! Ãinwõt an Ebream kar lukkuun mel̦el̦e kake, Jeova eweeppãn, el̦ap an mãlõtlõt, im ej juon “Iroojin Ekajet ñan aolepen lal̦” me el̦ap an tũriam̦o. Em̦õj An katakin im kammineneik eo Nejin im kappeiki bwe en ekajete aolep armej. (Jon 5:22) Jemãn im Nejin jim̦or rejel̦ã ta eo ej pãd ilo bũruon kajjojo armej. (Matu 9:4) Kõn men in ñe rej ekajete kajjojo armej, aolep iien renaaj kõm̦m̦ane men eo ejim̦we!
19 Jen jek ippãd make ñan lõke Jeova im aolep pepe ko an. Jej kile bwe ejjab tõllo̦kũd ñan ekajet—ak E wõt ej tõllo̦kũn ñan ekajet! (Riit Aiseia 55:8, 9.) Kõn men in, jej lukkuun lõke im likũt aolep jerbalin ekajet ko ippãn Jeova im eo Nejin. Jej bareinwõt jel̦ã bwe Kiiñ eo ad, Jesus, enaaj lukkuun jejjet wãween an anõke ekajet jim̦we im tũriam̦o eo an Jemãn. (Ais. 11:3, 4) Ak ta eo jemaroñ ba kõn wãween an Jeova naaj ekajete armej ro ilo iien eñtaan eo el̦ap? Ta eo jejjab jel̦ã kake? Im ta eo jejel̦ã kake? Katak eo tok juon enaaj uwaaki kajjitõk kein.
AL 57 Kwal̦o̦k Naan ñan Aolep Armej
b Ikijjeen Adam, Iv, im Kein, lale bok eo etan Kajjioñe Tõmak eo Aer, peij 11, ftn.