ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • pe ontop. 28 ep. 231-237
  • Nkene Taku Vulu Okukalathanwa nOhole

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Nkene Taku Vulu Okukalathanwa nOhole
  • Ngoye oto vulu okukala nomwenyo sigo aluhe mOparadisa kombanda yevi
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • IILANDULIKO YOKWAAUDHITHWA
  • NKENE TAKU KANDULWA PO OMAUPYAKADHI NOHOLE
  • “Kaleni nokweenda mohole”
    Hedha popepi naJehova
  • Nkene tatu vulu okukokeka ohole yetu yokuhola yalwe
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2023
  • Natu kokeke ohole yetu
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2019
  • ‘Komeho gaayihe ohole yeni nayi kale ya kola’
    Kaleni mwa tonata!
Tala uuyele wa gwedhwa po
Ngoye oto vulu okukala nomwenyo sigo aluhe mOparadisa kombanda yevi
pe ontop. 28 ep. 231-237

Ontopolwa 28

Nkene Taku Vulu Okukalathanwa nOhole

1. (a) Ongiini to vulu okuninga oshitopolwa shehangano lyaKalunga? (b) Okelombwelo lini po ano u na okuvulika kulyo?

UUNA ontseyo nolupandu lwoye kuJehova Kalunga nokoompangela dhe tayi indjipala, oto ka hala aluhe okweendathana naantu mbono ye na eitaalo netegameno lya faathana. Mokuninga ngeyi, oto ka ninga oshitopolwa shehangano lyaKalunga li wetike, uumwainathana washili wopakriste. “Holeni aamwameme,” otali ka kala ano elombwelo ndyono u na okuvulika kulyo.—1 Petrus 2:17; 5:8, 9.

2. (a) Oshipango oshipe shini po Jesus a pe aalongwa ye? (b) Uutumbulilo “mu holathane” otau ulike shike sha yela mo? (c) Osha simana ngiini okukala nohole?

2 Jesus Kristus okwa thindi nkene sha simana kutya aalongwa ye ya kale ye holathane. Ye okwa ti: “Oshipango oshipe otandi shi mú pe, mu holathane . . . Opo mpoka ayehe taye mú dhimbulula, one aalongwa yandje, ngele mu holathane.” (Johannes 13:34, 35) Uutumbulilo “mu holathane” otau holola sha yela kutya Aakriste ayehe oya li taa ka kala pamwe mongundu nenge mehangano limwe. (Aaroma 12:5; Aaefeso 4:25) Ehangano ndika olya li li na okudhimbulukiwa mo kohole ndjoka iilyo yaamono yi ninathane. Ngele omuntu ke na ohole, ayihe oyowalaelela.—1 Aakorinto 13:1-3.

3. Ongiini Ombimbeli tayi thindi esimano lyaashono okuhola Aakriste ooyakwetu nokukala tu na ko nasha nayo?

3 Ano Aakriste yotango olundji oya pewa omakumagidho ngaashi taga landula: “Silathaneni olukeno.” “Taambathaneni.” “Yakulathaneni.” “Kalathaneni mu na uukuume nokusilathana ohenda.” “Idhidhimikilathaneni, kuthilathaneni po oondjo, ngele mwa ningathana nomukweni.” “Kumagidhathaneni, tungathaneni.” “Kaleni mu na ombili mokati keni!” “Ohole yeni yokuholathana nayi kale ya kola.”—Aaroma 12:10; 15:7; Aagalati 5:13; Aaefeso 4:32; Aakolossa 3:13, 14; 1 Aatessalonika 5:11, 13; 1 Petrus 4:8; 1 Johannes 3:23; 4:7, 11.

4. (a) Oshike tashi holola kutya Aakriste ye na okuhola yamwe yi ili sha kwatela mo “mu holathane”? (b) Aakriste oye na okuhola unene oolye?

4 Ihe itashi ti kutya Aakriste yashili oye na owala okuhola iilyo iikwawo yehangano lyaKalunga. Oye na wo okuhola yamwe yi ili. Paushili, Ombimbeli otayi ya kumagidha yi indjipaleke “ohole yokuholathana nokuhola ayehe.” (1 Aatessalonika 3:12; 5:15) Omuyapostoli Paulus okwa gandja etaloko lye eleka sho a nyola: “Tu ningileni ayehe uuwanawa, ihe unene oomboka ooyakwetu meitaalo.” (Aagalati 6:10) Nando Aakriste ye na okuhola ayehe, sha kwatela mo aatondi yawo, oye na okuhola unene iilyo iikwawo yehangano lyaKalunga, aamwayina aalumentu naakiintu yopambepo.—Mateus 5:44.

5. Oshike tashi holola kutya Aakriste yashili oya kala ya tseyika molwohole yawo sigo ongashingeyi?

5 Aakriste yotango oya li ya tseyika nawa molwohole ndjika ya li ye ninathane. Pamunyoli gwopethelemumvo etiyali Tertullianus, aantu oye ya popi taa ti: ‘Taleni nkene yo ye holathane, nonkene yi ilongekidha okusilathana!’ Ohole ya tya ngawo otayi monika wo nena mokati kAakriste yashili. Ihe otashi ti kutya kapu na nando omaupyakadhi nenge oontamanana mokati kAakriste yashili?

IILANDULIKO YOKWAAUDHITHWA

6. Omolwashike nokuli nAakriste yashili oolumwe haa yono kooyakwawo?

6 Mekonakono lyoye lyOmbimbeli owu uva ko kutya atuhe otwa thigulula okwaaudhithwa kaakuluntu yetu yotango, Adam naEva. (Aaroma 5:12) Ano tse otu na egamo okulonga shono sha puka. “Otseni atuheni ohatu puka miinima oyindji,” Ombimbeli osho tayi ti. (Jakob 3:2; Aaroma 3:23) Onkee ano u na okuuva ko kutya iilyo yehangano lyaKalunga nayo wo oonakwaaudhithwa noolumwe ohayi longo iinima ya puka. Nokuli shino otashi vulu okufala sigo omomaupyakadhi nomoontamanana mokati kAakriste yashili.

7. (a) Omolwashike Eudokia naSintike ya li ye na okulombwelwa “ya kale ya tsa ompango yimwe”? (b) Oshike tashi holola kutya yo oya li shili aakiintu Aakriste aawanawa?

7 Dhiladhila koshinima shaakiintu yaali yi ithanwa Eudokia naSintike megongalo lyotango muFilippi. Omuyapostoli Paulus okwa nyola: “Eudokia otandi mu kumagidha naSintike otandi mu kumagidha, ya kale ya tsa ompango yimwe mOmuwa.” Omolwashike Paulus a kumagidha aakiintu mbano yaali “ya kale ya tsa ompango yimwe”? Osha yela kutya mbano yaali oya li ye na uupyakadhi washa pokati kawo. Ombimbeli itayi tu lombwele kutya osha li shike. Otashi vulika ya li ye ninathane kashona ondumbo. Ihe yo oya li shili aakiintu aawanawa. Yo oya kala uule wethimbo Aakriste, oshoka oya li ye na ombinga moshilongauvitho pamwe naPaulus nale omimvo dha piti po. Omolwashoka ye a nyolele kegongalo a ti: “U kwathe aakiintu mbaka, oshoka oyo ya kondjelele evaangeli pamwe nangame.”—Aafilippi 4:1-3.

8. (a) Oontamanana dhini po dha holokele po pokati kaPaulus naBarnabas? (b) Ando owa li po mpeyaka nokumona oontamanana ndhino, ando otashi vulika wa dhiladhila ngiini?

8 Opwa li wo oshikando shimwe oontamanana pokati kaPaulus nomweendi pamwe naye Barnabas. Omanga ya li pokuya molweendotumo lwawo olutiyali, Barnabas okwa halele okukutha omumwayina Markus ya ye pamwe. Ihe Paulus ka li a hala Markus a ye pamwe molwashoka Markus okwe ya thigile po pethimbo lyolweendotumo lwawo lwotango e ta shuna kegumbo. (Iilonga 13:13) Ombimbeli otayi ti: “Kwaashino opwa tukuluka ondjahi onene, nopo ya topoka okuza kumwe.” (Iilonga 15:37-40, NW) Dhiladhila nee kwaashono! Tu tye ando owa li po mpeyaka nokumona “ondjahi onene” ndjika, ando owa tokola kutya Paulus naBarnabas kaye li oshitopolwa shehangano lyaKalunga molwomukalo ngono yo yi ihumbata?

9. (a) Uulunde uni po Petrus a longo, noshike she mu ningitha ngawo? (b) Paulus okwa ningi shike sho a mono shono sha ningwa po?

9 Pompito yimwe yi ili omuyapostoli Petrus okwa longo epuko. Ye okwe etha po ekwatathano lyopothingo nAakriste yaa shi Aajuda molwashoka a tila kaa pandike kuyamwe yAakriste Aajuda mbono ya li ya dhina papuko aamwayina yaa shi Aajuda. (Aagalati 2:11-14) Sho omuyapostoli Paulus a mono shoka Petrus a longo, ye okwa pangula eihumbato lya puka lyaPetrus montaneho yaayehe ya li po. Ando ongoye wa li Petrus ando owu uvu ngiini?—Aaheberi 12:11.

NKENE TAKU KANDULWA PO OMAUPYAKADHI NOHOLE

10. (a) Petrus okwi inyenge ngiini sho a pukululwa? (b) Otatu vulu okwiilonga shike moshiholelwa shaPetrus?

10 Petrus okwa li ta vulu okugeela Paulus. Ye okwa li ta vulu okwaagulithwa komukalo ngono Paulus e mu pukulula montaneho yayamwe. Ihe ine shi ninga. (Omuuvithi 7:9) Petrus okwa li i ifupipika. Ye okwa taamba ko epukululo noine etha ohole ye kuPaulus yi talale. (1 Petrus 3:8, 9) Tala nkene Petrus konima u ulike kuPaulus mombilive yetsomukumo kAakriste ooyakwawo: “Ontalanteni yOmuwa gwetu yi taleni oyo ehupitho, ongashika Paulus, omumwameme omuholike, e mú shangele wo okuunongo e u pewa.” (2 Petrus 3:15) Eeno, Petrus okwe etha ohole yi siikile uudhigu mbono, moshikando shino, wa zi meihumbato lye mwene lyepuko.—Omayeletumbulo 10:12.

11. (a) Paulus naBarnabas oya holola ngiini kutya yo Aakriste yashili, nando ya tukuluthile ondjahi? (b) Ongiini tatu mono ekwatho koshiholelwa shawo?

11 Ongiini kuupyakadhi pokati kaPaulus naBarnabas? Nawo wo owa kandulwa po nohole. Oshoka konima sho Paulus a nyolele kegongalo lyokuKorinto, okwa popi Barnabas kutya oye omulongi omukwawo gwashili. (1 Aakorinto 9:5, 6) Nonando Paulus a li a fa e na omatompelo omawanawa okulimbililwa kongushu yaMarkus oye omweendi pamwe, omugundjuka nguka okwa ka pyokoka sigo tuu Paulus a vulu okunyolela Timoteus: “Kutha ko Markus, mu ye naye, oshoka nde mu pumbwa unene, a yakule ndje.” (2 Timoteus 4:11) Otatu vulu okwiilonga oshindji moshiholelwa shino nkene taku kandulwa po oompata.

12. (a) Omolwashike tatu vulu okuzimina kutya Eudokia naSintike oya panga ombili? (b) PAagalati 5:13-15 omolwashike sha pumbiwa shili kutya Aakriste ya kandule po oompata mohole?

12 Ongiini ano kombinga yaEudokia naSintike? Oya panga tuu ombili nokweetha ohole yi siikile omayonagulo ngono ya ningilathana? Ombimbeli itayi tu lombwele shono sha ka ningwa po nayo hugunina. Ihe molwashoka yo oya li aakiintu aawanawa mboka ya longo oopamwe naPaulus muukalele wopakriste, oshopandunge okwiinekela kutya oya taamba ko epukululo neifupipiko. Otatu vulu okudhiladhila owala nkene ya ka tsakanena nokukandula po uupyakadhi wawo mombepo yohole konima sho egongalo lya yakula ombilive yaPaulus.—Aagalati 5:13-15.

13. Oshiholelwa shini po Jehova Kalunga a tula po pokuya pokuholola ohole?

13 Nangoye wo otashi vulika u ka mone oshidhigu okukala itaamu tsu kumwe nomuntu nenge naantu yontumba megongalo. Nando oya kale natango ethimbo ele kaaye na omaukwatya gopakriste gashili, ou na okutula shino tashi landula momadhiladhilo: Jehova Kalunga ota tegelele tuu sigo aantu ya manguluka komikalo dhawo adhihe dhuuwinayi manga ye inee ya hola? Aawe; Ombimbeli otayi ti: “Ihe Kalunga okwe tu hololele ohole ye oku tu hola, Kristus sho kwa si peha lyetu, manga twa li aalunde.” (Aaroma 5:8) Otu na okulandula oshiholelwa shaKalunga nokuhololela yamwe ohole mbono haa longo iinima ya puka noyuugoya.—Aaefeso 5:1, 2; 1 Johannes 4:9-11; Epsalmi 103:10.

14. Epukululo lini po Jesus a gandja twaa dhiladhilile yamwe nayi?

14 Oshoka atuheni inatu udhithwa, Jesus okwa longo kutya katu na okudhiladhilila yamwe nayi. Eeno, yamwe oye na omapuko shili, ihe natse wo. “Ongiini ano wa tala okayagaya ke li meho lyamumwanyoko, ihe omuti gu li meho lyoye mwene, ku gu wete?” osho Jesus a pula. (Mateus 7:1-5) Ngele twa dhiginine epukululo ndyono momadhiladhilo, otali ke tu kwatha okukala tatu tsu kumwe naamwameme yetu aalumentu naakiintu.

15. (a) Omolwashike sha simana kutya tu dhimine po yamwe nonando otu na etompelo oku ya nyenyetela? (b) Ongiini Jesus e tu longo neyele lye muMateus ontopolwa 18 nkene sha simana okudhiminathana po?

15 Osha pumbiwa shili tu kale nesilohenda nekuthilathanopo. Otashi vulika u na etompelo okuningathana nomumwameme omulumentu nenge omukiintu. Ihe dhimbulukwa epukululo lyOmbimbeli: “Idhidhimikilathaneni, kuthilathaneni po oondjo, ngele mwa ningathana nomukweni.” Ihe omolwashike u na okudhimina po yamwe ngele ou na etompelo oku ya nyenyetela? Omolwashoka “Omuwa e mú dhimine po,” Ombimbeli osho tayi yamukula. (Aakolossa 3:13, faathanitha OB-1986.) NaJesus okwa ti kutya ngele twa hala okutaamba edhiminopo lyaJehova, otu na okudhimina po yamwe. (Mateus 6:9-12, 14, 15) Ngaashi naanaa omukwaniilwa mulimwe lyomomayele gaJesus, Jehova okwe tu dhimine po lwiikando omayovi. Ano mbela tse itatu vulu okudhimina po aamwameme yetu nonando olwo lwiikando iishona?—Mateus 18:21-35; Omayeletumbulo 19:11.

16. (a) Ongiini 1 Johannes 4:20, 21 otu ulike nkene ohole yokuhola Kalunga yi na ko nasha naandjo yokuhola Aakriste ooyakwetu? (b) Ou na okuninga shike ngele omumwanyoko e na sha nangoye?

16 Itashi vulika nando tu longe aluhe pashili nomethimbo tuu ndyono tatu kalathana naamwameme yetu aalumentu naakiintu pamukalo gwokwaanohole nogwokwaadhiminathanapo. (1 Johannes 4:20, 21; 3:14-16) Ano ngele esiku limwe to kala u na uupyakadhi nOmukriste omukweni, ino etha okupopya naye. Ino mu kwatela onkone, ihe kandula po oshinima mombepo yohole. Ngele owa agulitha omumwanyoko, ilongekidha oku mu pa ombili noku mu pula edhiminopo.—Mateus 5:23, 24.

17. Ondjila yini po yu uka okulandulwa ngele gumwe e ku ningi nayi?

17 Ihe ongiini ngele gumwe e ku ula nayi nenge e ku ningi nayi pamukalo gumwe gwontumba? Epukululo lyOmbimbeli olyo: “Ino tya: Ngaashi oye a adhele ndje, ongame onda hala, ndi mu adhe wo.” (Omayeletumbulo 24:29; Aaroma 12:17, 18) Jesus Kristus okwe tu lombwele: “Ihe ngele ku na ngoka te ku dhenge olupi kolupanda lwokolulyo, mu galulila nolukwawo.” (Mateus 5:39) Elalakano lyedhengo kolupanda hakweehameka gumwe kolutu, ihe oku mu ula nayi owala nenge oku mu geyitha. Ano Jesus okwa longo aalanduli ye yaa hililwe mo molugodhi nenge mompata. Pehala lyaashono ‘okushunithilathana uuwinayi netukano,’ ou na ‘okukonga ombili, noku yi landula.’—1 Petrus 3:9, 11; Aaroma 12:14.

18. Otu na okwiilonga shike moshiholelwa shaKalunga shokuhola iigwana ayihe?

18 Oto ka dhimbulukwa kutya otu na ‘okuhola aamwameme.’ (1 Petrus 2:17) Jehova Kalunga ota tula po oshiholelwa. Ye ke na ondjoolola. Omaludhi agehe gaantu kuye ogi ifa. (Iilonga 10:34, 35; 17:26) Mbono taa ka gamenwa pethimbo ‘lyuudhigu uunene,’ otaa zi “maapagani ayehe noyomiilongo ayihe noyomiigwana ayihe noyomomalaka agehe.” (Ehololo 7:9, 14-17, faathanitha NW.) Ano otu na okuholela Kalunga twaa hole yamwe kashona molwashoka yo yoludhi lwi ili, yuukwashigwana wi ili, uulipamwe wi ili, nenge molwashoka ye na oshipa shimwe shi ili.

19. (a) Ongiini tu na okutala ko nokuyakula Aakriste ooyakwetu? (b) Uuthembahenda uunene uni po tatu vulu okukala tu u na?

19 Ilonga okutseya nawa ayehe megongalo lyopakriste, nopo to ki ilonga oku ya hola noku ya pandula. Kalathana naakuluntu ngaashi ootate noomeme, naagundjuka ngaashi aamwanyoko aamati naakadhona. (1 Timoteus 5:1, 2) Osho shili uuthembahenda okukala oshilyo shehangano lyaKalunga li wetike, ehangano li na iilyo mbyono tayi tsu kumwe nawa mohole, ngaashi uukwanegumbo. Alikana, otashi ka kala ngiini oshiwanawa okukala sigo aluhe pamwe nuukwanegumbo u na ohole wa tya ngawo moparadisa kombanda yevi!—1 Aakorinto 13:4-8.

[Picture on page 233]

Oshike tatu vulu okwiilonga moshinima shaEudokia naSintike?

[Picture on page 235]

Oontamanana pokati kaPaulus naBarnabas otashi ti mbela kutya kaya li iilyo yehangano lyaKalunga?

[Picture on page 236]

Aakriste yashili ohaa holola ohole ndjono hayi siikile omatompelo gomanyenyeto

[Picture on page 237]

Mehangano lyaKalunga, Aakriste otayi inyengithwa kohole okukalathana ye thike pamwe

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe