Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • es25 pp. 57-67
  • Pepo Linene

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Pepo Linene
  • Tanga Ovihonekwa Ononthiki Ambuho—2025
  • Onthele-kati
  • Tyalumingu, 1 ya Pepo Linene
  • Tyasikunda, 2 ya Pepo Linene
  • Muvali, 3 ya Pepo Linene
  • Mutatu, 4 ya Pepo Linene
  • Mukwana, 5 ya Pepo Linene
  • Mutano, 6 ya Pepo Linene
  • Tyasapalo, 7 ya Pepo Linene
  • Tyalumingu, 8 ya Pepo Linene
  • Tyasikunda, 9 ya Pepo Linene
  • Muvali, 10 ya Pepo Linene
  • Mutatu, 11 ya Pepo Linene
  • Mukwana, 12 ya Pepo Linene
  • Mutano, 13 ya Pepo Linene
  • Tyasapalo, 14 ya Pepo Linene
  • Tyalumingu, 15 ya Pepo Linene
  • Tyasikunda, 16 ya Pepo Linene
  • Muvali, 17 ya Pepo Linene
  • Mutatu, 18 ya Pepo Linene
  • Mukwana, 19 ya Pepo Linene
  • Mutano, 20 ya Pepo Linene
  • Tyasapalo, 21 ya Pepo Linene
  • Tyalumingu, 22 ya Pepo Linene
  • Tyasikunda, 23 ya Pepo Linene
  • Muvali, 24 ya Pepo Linene
  • Mutatu, 25 ya Pepo Linene
  • Mukwana, 26 ya Pepo Linene
  • Mutano, 27 ya Pepo Linene
  • Tyasapalo, 28 ya Pepo Linene
  • Tyalumingu, 29 ya Pepo Linene
  • Tyasikunda, 30 ya Pepo Linene
Tanga Ovihonekwa Ononthiki Ambuho—2025
es25 pp. 57-67

Pepo Linene

Tyalumingu, 1 ya Pepo Linene

Onthwe tuna umwe okukwata mononkhumbi pokunyingila Mouhamba wa Huku. — Ovil. 14:22.

Siovaa wayambele ovalongwa va Kilisitu etyi velikwatesila naapa umwe tyalema avahasoyo. Ovalongwa vo tete va Kilisitu ankho vati vala avakala-po vakati ñgaa veli mononkhumbi. Tala etyi tyamonekelele oo Mbalanambee na Paulu etyi ankho veli nokwivisa mepunda-umbo lyo Lisitala. Etyi vehika mepunda-umbo olio, ovanthu vevetambulile umwe nawa avatehelela etyi vapopia. Mahi kapakalele-ale ‘ovanthu avevepilukila-po,’ vamwe avahimbika okuveta Paulu nomamanya avemusi umwe enthuvia. (Ovil. 14:19) Mahi ovo Paulu na Mbalanambee kavayekele-po okwivisa. Otyo atyeeta umwe ovanthu ovanyingi “avakala ovalongwa va Sesusi.” Ya onondaka ankho vapopia novipuka valinga viapamekele valongwa vakwavo. (Ovil. 14:​21, 22) Ovanyingi vapolele-ko umwe ouwa mokonda yoo Mbalanambee na Paulu vahasoyele namphila ankho vamoneswa ononkhumbi. Noonthwe ine katuyeke-po okulinga etyi Huku ahanda, matukayambwa unene. w23.04 16-17 §§ 13-14

Tyasikunda, 2 ya Pepo Linene

Tehelela-vo elikwambelo liange Siovaa, nthehelele-vo nawa tyina ndyilivondela kwoove. Onthiki ndyitumbukilwa novitateka ndyiliyava kwoove, mokonda ndyityii okuti monkhumbulula. — Ovii. 86:​6, 7.

Etyi ovanthu vokuyele Ndaviti ankho vahanda okumwiipaa, ngwe welikwambelele ku Siovaa aiti emukwateseko. Ndaviti ankho una onthumbi yokuti Siovaa utehelela omalikwambelo ae, eekumbulula. Noove upondola okukala nonthumbi ngooyo. Ombimbiliya itupopila okuti Siovaa upondola okutwavela ounongo, nononkhono opo tutyivile okukoleleya. Ngwe upondola okutuma vana tulilongesa navo na vana vehelilongesa-le vetukwateseko movipuka twesukisa. Tyotyili, Siovaa ha apeho pokukumbulula omalikwambelo etu matyeende umwe ngeetyi onthwe tusoka. Mahi otyipuka onthwe twii otyetyi: Ngwe makumbulula omalikwambelo etu, etwavela umwe etyi onthwe twesukisa momuvo watyo. Naina, twalako okulikwambela kwe nonthumbi yokuti mekukwatesako pehepano, ya mouye omupe “makafwisapo etyi ovanthu vatyo aveho vahanda.” — Ovii. 145:16. w23.05 8 § 4; 13 §§ 17-18

Muvali, 3 ya Pepo Linene

Pahe Siovaa mandyimupe-tyi-vo, wandingila ovipuka ovinyingi oviwa ñgaa? — Ovii. 116:12.

Soka koviwa mopolo-ko ine ulinga otyo wapanga. Oviwa patyi mapolo-po ine ulinga evi wapanga? Ine etyi wapanga okutanga apeho Ombimbiliya, hamwe okulikwambela, tala oñgeni otyipuka otyo matyipameka oupanga wenyi na Siovaa. (Ovii. 145:​18, 19) Ine omphango una-yo okukala Omukilisitau uli vali nawa, pahe soka oñgeni otyo matyikalesa vali nawa oupanga wenyi na vakwenyi. (Kol. 3:14) Naina hatyiwa uhoneke oityi wahandela okulinga ovipuka wapanga? Tyina pahe wamahoneka, ononthiki mbatyo ambuho otyo utala-po povipuka ovio wahoneka. Kala na vana mavekupe ondundo. (Omih. 13:20) Ovanthu atuho umwe vala, pamwe tukala umwe ñgana utala otyipuka ñgeno utyilinga mahi komutima katyiko-ale. Okuti otyo pahe tyilekesa okuti naina etyi twapanga kamatutyivili-ale tyikale-po vala? Au, otyo hatyoko. Noonthwe tyina twamatale komutima katyiko, tututumbei umwe tutyivile okulinga etyi twapanga. Otyili, pamwe kamatyipepuka umwe, mahi haa matuhambukwa tyina twamatale etyi twapangele twetyivila. w23.05 27-28 §§ 5-8

Mutatu, 4 ya Pepo Linene

Mwene etyi omunthu akuna, otyo akateya. — Ngal. 6:7.

Okunoñgonoka okuti, onthwe umwe mwene matututumba neevi vituka kweevi tulinga, tyitutwala umwe kokulipopia ononkhali twalinga, no kokuyeka-po ovivi tulinga, nokuliyunga twehevipaleke vali. Ine otyo tulinga otyo, matumono ononkhono atwahaponwa pokuhateka mondyila ei itwala komwenyo. Ine una tyimwe walinga pahe ukatala ñgana tyapenga, oityi wesukisa kulinga? Wahakalele vala okulivela onombei, hamwe okuvela onombei vakwenyi, otyo matyikusoyesa vala, atyikupolo ononkhono. Etyi una okulinga, okunoñgonoka okuti etyi walinga tyapenga, pahe otale etyi una okulinga wahapaleke-po vali. Ine welivela umwe otyivi otyo walinga, liola omutima, olikwambela ku Siovaa, lipopia umwe okuti wapengesa, omwiiti ekwevele. (Ovii. 25:11; 51:​3, 4) Ine una ava wanumanesa, veita otyiponyo, okuti walinga, okapopia umwe novakulu vewaneno vekukwateseko. (Tia. 5:​14, 15) Longokela-ko kovivi ulinga, otutumba umwe wahapaleke-po vali. Ine otyo ulinga otyo, yumba-ko onthumbi, Siovaa mekulingi okankhenda, ekupe umwe etyi wakamba matyikukwatesako. — Ovii. 103:​8-13. w23.08 28-29 §§ 8-9

Mukwana, 5 ya Pepo Linene

Seowasi walingile etyi tyaviuka komaiho a Siovaa ononthiki ambuho alongesiwa nomunakwa Seoyanda. — 2 Oha. 12:2.

Ohamba Seowasi wakopele umwe onondunge mu Seoyanda, alingi evi viaviuka. Otyo atyimupe umwe okusuka nokulinga evi vihambukiswa Siovaa, ngwe nkhele ankho omona vala. Mahi etyi Seoyanda anyima, Seowasi atehelela komanene atyo o motyilongo vokwayeka-po efendelo liotyotyili. (2 Ehi. 24:​4, 17, 18) Siovaa atyimwihama unene, “atumu-mo ovauli evekondole kwe . . . , mahi ngwe avehemutehela-le.” Nomona watyo umwe wa Seoyanda utiwa o Sakaliya, kavemutavelele, ngwe ankho wati umwe haiye omuuli wa Siovaa, haiye otyepwa tya Seowasi. Soka Ohamba Seowasi ekehika umwe kokwipaa Sakaliya. (2 Ehi. 22:11; 24:​19-22) Seowasi kali nowoma na Siovaa. Siovaa watile-ale: “Ava vandinga omutomba naame mankhevelinga omutomba.” (1 Sam. 2:30) Ovita vimwe viehehi-ale vyo Silia “avitilisa ovita vimwe ovinyingi” vya Seowasi, Seowasi yatyo “avemuvange otyipute tyimwe otyinene.” (2 Ehi. 24:​24, 25) Etyi ova Silia vapita, Seowasi aipawa novapika vae kombanda yeetyi aipaele Sakaliya. w23.06 18-19 §§ 16-17

Mutano, 6 ya Pepo Linene

Onwe mwali umwe menthiki, mahi pahe mutyitei. — Efe. 5:8.

Omutumwa Paulu wakalele-ale ononthiki mo Efesu nokwivisa, nokulongesa ovanthu oviwa ovipe. (Ovil. 19:​1, 8-10; 20:​20, 21) Ankho uhole unene vomewaneno lyo ko Efesu, ya ankho wesuka nokuvekwatesako vahayeke-po okufenda Siovaa. Pweetyi ova Efesu vehenenoñgonoke otyili, vehenekale ovalanduli va Kilisitu, vali ovapika vomalongeso omatutu, mwati vala nomatambu. Ova Efesu ankho veiwe okuti ovihayo kokulihanda, vetyilinga umwe vala tyahakundu-ale. Povinyano valinga ankho papopiwa vala ovipuka viasila, no povipito vyo momakapela avo. (Efe. 5:3) Ovanyingi ankho vakala mepunda-umbo omo, vatiwa, “onondunge ambuho mbevetunda umwe.” Onondaka ombo mo Ngeleku okuti, “katyiveihama-le vali.” (Efe. 4:​17-19) Pweetyi ova Efesu nkhele vehenenoñgonoke otyityi tyitiwa tyaviuka, otyityi tyitiwa tyapenga, ankho okulinga etyi tyapenga katyivelingi-ale navi komutima. Otyo Paulu atila: “Omitwe viavo vili vala menthiki, veli kokule nomwenyo utunda ku Huku.” Ova Efesu vamwe kavapangelele vala menthiki omo. w24.03 20 §§ 2, 4; 21 §§ 5-6

Tyasapalo, 7 ya Pepo Linene

Vana vakevela ku Siovaa, mavakakala vali nononkhono. . . . Mavakaenda avehepwila. — Isa. 40:31.

Otyilinga Sindeyau apelwe ankho tyisukisa umwe okulikwatehila unene. Pokwakalwisa ova Mindiyaa kounthiki, etyi vakahomboka, ovo Sindeyau avevetaata avakwate mondongi yo Solondau avakayauka atee Kelola lyo Sesiliyeli. (Ovak. 7:22) Okuti ovo Sindeyau vehikilile vala pondongi yo Solondau? Au! Namphila ovo Sindeyau novita viae 300 ankho vaponwa, vevetaatele umwe atee vevevasa avevetilisa. (Ovak. 8:​4-12) Sindeyau wayumbile onthumbi mu Siovaa, ankho utyii okuti memupe ononkhono. Ngatyo umwe tyili tyeenda. (Ovak. 6:​14, 34) Nthiki imwe, ovo Sindeyau novita viae vataatele onohamba onombali mbova Mindiyaa. Onohamba ombo ankho mbaendela komakamelu mahi ovo Sindeyau ankho vaendela umwe vala pohi. (Ovak. 8:​12, 21) Ova Mindiyaa avahaveteko umwe koo Sindeyau, mokonda ankho ovo Sindeyau veli nokukwateswako na Huku. Ovakulu vewaneno otyiwa vayumbe onthumbi mu Siovaa Huku “wahaponwa, wehepwila.” Tyina vakamba ononkhono ngwe mevepe-mbo. — Isa. 40:​28, 29. w23.06 6 §§ 14, 16

Tyalumingu, 8 ya Pepo Linene

[Siovaa] kamahondovoka pu ove, nii kamekuyeke. — Epal. 31:6.

Matupame vala omutima tyina tuyumba umwe vala onthumbi mu Siovaa. Tala vala etyi okuyumba onthumbi mu Siovaa tyakwatesileko Mbalake. Pomuvo watyo opo ova Isilayeli ankho kavalongehilwa-le okulwa, noviti viatyo vala viokulwa ankho vetupu-vio-ale. Mahi Siovaa apopila umwe Mbalake ati, endei mukalwe na Sisela omunene wovita vyo va Kanaa, ngwe ankho ova Kanaa vena oviti ovinene viokulwa. (Ovak. 5:8) Omuuli Ndembola atolela Mbalake alauke no mombwelo mumwe ankho mwahandyuka nawa, ngamo vakahonyenena na Sisela nomatemba ae ovilwa ena 900. Ova Kanaa ankho tyivepepukila vali okulwila apa pahandyuka mokonda vaenda nomatemba ovilwa. Mahi no ngootyo Mbalake etavela umwe. Tyina pahe Mbalake novita viae valauka momphunda yo Tambole, kuna Siovaa alokesa umwe ombila imwe onene, omatemba ovilwa a Sisela aanyena monthata. Oo Sisela koo Mbalake avahaveteko, avakahomboka umwe. Otyo oo Mbalake vetyivilile vala mokonda ya Siovaa welipaka-po. (Ovak. 4:​1-7, 10, 13-16) Noonthwe matutyivili vala movilwa evi tuna-vio, tyina tuyumba onthumbi mu Siovaa, no mweevi tupopilwa neongano liae vitunda kwe. w23.07 19 §§ 17-18

Tyasikunda, 9 ya Pepo Linene

Ou wamakoleleya umwe avitula, makayovolwa. — Mat. 24:13.

Okupwa elundo tyesukisa umwe unene mokonda otyo matyiketuyovola. Noonthwe tuna okulinga ngeetyi tyalingile ovanthu va Huku vo kohale, okukevelela umwe ku Huku atee alinga etyi apanga. (Hemb. 6:​11, 12) Ombimbiliya, onthwe yetweeleka nongundya. (Tia. 5:​7, 8) Ongundya uti umwe akunu, alekala, mahi otyo ehetyii nawa-nawa onalupi ovikuna viae mavimene. Mwene pahe upwa umwe vala elundo, tyayumba-ko onthumbi okuti makateya. Noonthwe tyina tukevelela, otyiwa okulipaka movilinga vya Siovaa, mokonda ‘katutyii onthiki patyi Tatekulu meya.’ (Mat. 24:42) Onthwe tukevelela umwe vala tyayumba-ko onthumbi okuti momuvo mwene Siovaa anaka, malingi atyiho apanga. Ine tunkhia elundo, matyituponeswa, kapii-kapii otyo tuhondovoka umwe ku Siovaa. Tupondola pahe atutokela mokutaindya ovipuka mavituhambukiswa vala pehepano. Mahi ine tupwa elundo, matutyivili okukoleleya atee tuvitula, atukayovoka. — Mik. 7:7. w23.08 22 § 7

Muvali, 10 ya Pepo Linene

Ominwe vyo konomphai viahonya notyivela neema. — Ndan. 2:42.

Pokwatala umwe nawa eulo lili mu Ndaniyele 2:​41-43 nomakwavo vali eli momukanda wa Ndaniyele no momukanda Eholololo, twetyimona okuti onomphai ombo, mbulekesa outumini uli nokutumina ouye auho hono, o Anglo-Americana na vana velipaka kumwe navo. Pokwapopia outumini watyo oo wouye auho, Ndaniyele wati: “Maukati oo wapama oo waneñgena.” Waneñgena mokonda yatyi? Omokonda ovanthu vatyo vatuminwa, vokwaelekwa neema, veli nokuupola ononkhono mbokwaelekwa notyivela. Povipuka Ndaniyele apopile pokupotoyola ondyoi yotyilolo tulilongesila-ko ovipuka vimwe ovinene. Tyo tete okuti, outumini wouye auho wo Anglo-Americana movipuka vimwe wapama umwe. Mu tyimwe tutyimonena, otyetyi watilisile ovilongo ovikwavo Movilwa vyo Tete Viouye Auho no Movilwa vya Vali Viouye Auho. Mahi, outumini oo tupu waneñgena, waneñgeneswa umwe novanthu utumina, vati vala ovo mwene valwa poyavo ovo vatutumbisa ovatumini. Tya vali, outumini wo Anglo-Americana oo umwe wehulilila, ukapingwa vala Nouhamba wa Huku mauhanye-ko omautumini aeho ovanthu. w23.08 10-11 §§ 12-13

Mutatu, 11 ya Pepo Linene

Mononkhumbi mbange nelikwambela ku Siovaa, andyuulula ononkhwo opo Huku yange ankhwateseko. Ondaka yange aihiki kondywo yae, eiivi. — Ovii. 18:6.

Pamwe Ndaviti wehulililwe, mokonda yovitateka ovinyingi akondyele navio. (Ovii. 18:​4, 5) Mahi Siovaa wemupamekele nolwembia, emutekula nawa. Siovaa watwaile epanga liae liaponwa, “monohika mbayova nawa, . . . monohika mbokwombela mbatalala nawa.” Ndaviti amono umwe ononkhono, etyivili okukoleleya. (Ovii. 18:​28-32; 23:2) Noonthwe hono tukondya novitateka, tuli nokututumba novinyingi, “katwanyiminwe-ko tupu, omokonda yolwembia olunene lwa Siovaa.” (Ong. 3:22; Kolo. 1:11) Ndaviti ankho ukalela vala okuyewa, tyokwahanda umwe okwipawa, wali nonondyale ononyingi, ovakwa-vita ovanene. Mahi Siovaa wemuyakulilile, wemwamenene mokonda ankho umuhole. Ndaviti ankho utyeete umwe okuti Siovaa unae, movipuka aviho vimutumbukila kamemuyeke-ale. Otyo aimbilile okuti: “[Siovaa] wandyovola kovipuka aviho ankho vinthilisa owoma.” (Ovii. 34:4) Tyili Ndaviti ankho una umwe evi vimutilisa owoma, mahi olwembia lwa Siovaa, luna vali ononkhono kweevi ankho vimutilisa owoma. w24.01 30 §§ 15-17

Mukwana, 12 ya Pepo Linene

Wehetavele onondingavivi mbukuhongiliye. — Omih. 1:10.

Londokela kweevi Seowasi alingile viahaviukile. Etyi Seoyanda anyima, Seowasi pahe elipake vala momapanga omavi. (2 Ehi. 24:​17, 18) Akoyo okulandula evi vipopia omanene atyo otyilongo tyo Sundaa, vana ankho vehehole-ale Siovaa. Mokutala noove utyilwete umwe okuti Seowasi ankho kapondola vali okulipaka kumwe novanthu ovo, mokonda valinga vala ovivi. Mahi soka watehelelele umwe kuvo ngwe evi vapopia kavikahi-ale nawa, etyi Seowasi aviyulwa na tyepwa tyae Sakaliya, emwiipaa. (2 Ehi. 24:​20, 21; Mat. 23:35) Otyo pahe owova umwe! Po tete wahimbikile umwe nawa, mahi pahe konyima oku atyituka umwe, nefendelo liotyotyili ehelihande vali, aipaa ava vahula kefendelo liotyotyili. Etyi pakala aipawa novaundapi vae mwene. (2 Ehi. 24:​22-25) Seowasi ine kayekele-po okutehela ku Siovaa, no kwaava vemuhole, ñgeno ovipuka viemweendele vali nawa! w23.09 9 § 6

Mutano, 13 ya Pepo Linene

Wahatile vali owoma. — Luka 5:10.

Sesusi ankho utyii umwe okuti Petulu upondola umwe okukala omulanduli wae ehemuyeke-po. Pahe emupopila nokankhenda emuti: “Wahatile vali owoma.” Etyi Sesusi apopia ngootyo, atyimoneka umwe nawa okuti ankho nkhele uyumba onthumbi Petulu. Otyo atyimupe umwe vali ononkhono, etyi pakala, ovo Petulu nondenge yae Andelee, avasipo otyilinga tyavo tyokufwa ombisi avalingi ovalanduli va Mesiya. Etyi valingile atyiveetela oviwa vimwe ovinene. (Malu. 1:​16-18) Petulu wamwene ovipuka ovinyingi oviwa mokonda yokwakala omulanduli wa Kilisitu. Wetyimwene tyina Sesusi ahakula ovavei, ataata ovilulu movanthu, atutilisa vokwankhia. (Mat. 8:​14-17; Malu. 5:​37, 41, 42) Petulu tupu wamwene omunkhima Sesusi ankho makala nao tyina amalingi Ohamba. Otyipuka otyo nii vala ketyilimbwilwe. (Malu. 9:​1-8; 2 Pet. 1:​16-18) Petulu wamwene ovipuka vimwe ñgeno ankho ahamwene-ale ine kali omulanduli wa Kilisitu. Mokutala nae ankho uti umwe nalingile nelikwatehilile anahasoyo, ñgeno hamwene ovipuka oviwa ngeevi. w23.09 21 §§ 4-5

Tyasapalo, 14 ya Pepo Linene

Sesusi akumbulula ati: “Ame ndyikuti, kumwevela vala tyivasa pepandu-vali, umweevela umwe tyivasa 77.” — Mat. 18:22.

Momukanda wo tete omutumwa Petulu ahonekele wapopia-mo ondaka “olwembia olunene.” Olwembia lwatyo ngoolo lututwala umwe kokuliatela kovipuka, havipuka vala viehehi, mahi ovipuka umwe ovinyingi-nyingi viahaviukile vakwetu vapondola okutulinga. (1 Pet. 4:8) Tyipondola Petulu apa ankho wahinangela etyi alongesilwe na Sesusi tyiyemba kokweevela. Pomuvo watyo opo ovo Petulu vatompholele na Sesusi, ngwe ankho usoka okuti omunthu wokankhenda oyou weevela vakwavo ‘tyikehika pepandu-vali.’ Mahi Sesusi emuti, ‘tuna okweevela vakwetu tyikehika 77,’ otyo wetyipopila umwe atuho. Otyo okuti, apeho vala tuna okweevela vakwetu. (Mat. 18:21) Ine tyihole okukupwiya okulandula otyo tyapopia Sesusi, wahasoye, atuho vala pamwe tyitulemena umwe okweevela vakwetu! Mokonda tuvakwankhali, tyahandwa apa, okulikwatesila umwe tulinge etyi tyesukisa tulievele na mukwetu atukala nombembwa. w23.09 29 § 12

Tyalumingu, 15 ya Pepo Linene

Neliyava ku Siovaa, ngwe anthehelela. — Sona 2:2.

Etyi Sona eli meimo liombisi, ankho utyii okuti Siovaa matehelela elikwambelo liae, etyimono umwe nawa okuti Siovaa memuhupisa, tyili Siovaa emuhupisa umwe. Sona ukati ñgaa uli koluhimba, etyi atunda opo ekehikila umwe okulinga otyilinga Siovaa emutuma. (Sona 2:10 – 3:4) Okuti nthiki imwe pena tyimwe tyekupwiyile nokutyipopila vala Siovaa ohetyivili? Okuti nthiki imwe waponenwe na tyina usoka vala okulilongesa kwahandele? Wahalimbweko okuti Siovaa utyii etyi uli nokukondya natyo. Upondola okulinga vala elikwambelo liahasete, Siovaa mekupe umwe etyi wakamba. (Efe. 3:20) Ine mokonda yokuvela ine hamwe waponwa, tyina ulitehela ñgaa okutanga nokulilongesa tyikupwiya, upondola okutehela vala Ombimbiliya yangalavalwa, nomikanda vietu. Tyimwe tupu tyipondola okukupa ononkhono, okutehelela oviimbo vietu, nokutala onovindiu mbuli mo jw.org. Tyina ulikwambela pahe otale etyi tyapopia Ombimbiliya nomikanda vietu, ongatyina una nokuti, Siovaa endyu umphe ononkhono. w23.10 13 § 6; 14 § 9

Tyasikunda, 16 ya Pepo Linene

Omphepo ikola ityipotoyola, ei ondyila yokunyingila momphangu ikola kayaholololelwe mosimbu nkhele ekaka lyo tete litai. — Hemb. 9:8.

Tyati ekaka liefendelo, onondywo mba Huku mbatungailwe mo Selusalei, mokati mwali ovipuka vimwe vielifwa. Mokati mwali ovipuka vivali — ‘Omphangu Ikola, Nomphangu Ikola Unene,’ pokati apatete otyinyanga. (Hemb. 9:​2-5; Oku. 26:​31-33) Momphangu Ikola, mwali okandiyelo okalaale koolu, nomutala wokuyokela o isesu, nomesa kupakwa onombolo. Omo yatyo ankho munyingila vala “ovanakwa valembulwa” valingile-mo ovilinga vya Huku. (Onob. 3:​3, 7, 10) Momphangu Ikola Unene, mwali otyikasa tyomphango, atyiho tyahotwa noolu, tyilekesa okuti Siovaa opweeli. (Oku. 25:​21, 22) Omunene-nakwa, oe vala ankho uyeulula otyinyanga tyokwateta pokati, anyingila Momphangu Ikola Unene. Mahi utyilinga vala like menima, Monthiki Yokupaka Ononkhali. (Lev. 16:​2, 17) Tyina ankho anyingila-mo, utyinda ohonde yotyinyama, ohonde ipata ononkhali mbae, no mbovanthu aveho. Etyi pakala, Siovaa apotoyola umwe nawa etyi tyilekesa Omphangu Ikola, Nomphangu Ikola Unene. — Hemb. 9:​6, 7. w23.10 27 § 12

Muvali, 17 ya Pepo Linene

[Kalei] nonthyole na vakwenyi. — Swau 15:17.

Mondaka ya Huku tyapalaikwa-mo unene otyitumino etyi tyokwati: “Lilingei olwembia na vakwenyi.” (Swau 15:12; Loma 13:8; 1 Tes. 4:9; 1 Pet. 1:22; 1 Swau 4:11) Olwembia lutuka komutima, mokati ketu. Ngwe petupu omunthu utyivila okutala momutima wa mukwavo. Naina, vakwetu mavetyimono ñgeni okuti tuna olwembia? Mavetyimonena kweevi tupopia, no kweevi tulinga. Kuna ovipuka ovinyingi tupondola okulinga mavipopi umwe okuti tuhole vakwetu mewaneno. Vimwe ovievi: “Popiei otyili pokupopia na vakwenyi.” (Sak. 8:16) “Pakei ombembwa pokati kenyi na vakwenyi.” (Malu. 9:50) “Kokulinga onthilo vakwenyi, lingei votete.” (Loma 12:10) “Liyakulei-vo nawa na vakwenyi.” (Loma 15:7) Apeho ‘lieevelei na vakwenyi.’ (Kolo. 3:13) “Mwahayekei-po okulityindisa-ko na vakwenyi omutyindo walema.” (Ngal. 6:2) “Likengelelei apeho na vakwenyi.” (1 Tes. 4:18) “Lipamekei apeho na vakwenyi, litungei.” (1 Tes. 5:11) “Lilingilei omalikwambelo” na vakwenyi. — Tia. 5:16. w23.11 9 §§ 7-8

Mutatu, 18 ya Pepo Linene

Hambukilwei okukevela. — Loma 12:12.

Ononthiki ambuho tusoka ovipuka matulingi, vimwe ovievi: Ovalie mavakala omapanga etu, ovipuka patyi matutale tulimane navio ounye, matulongeswa atee-pi, matunepe ine kamatunepe, matukala novana ine kamatukala novana, atee umwe novilinga matuundapa. Otyiwa okulipula okuti: ‘Ovipuka ndyilinga vipopia umwe okuti ndyityii tyokuti ouye ou maupu-ko, apa katutu Huku maeta ouye omupe? Ine evi ndyilinga ndyitalela vala kwaava vokusoka okuti, omunthu nga ankhia kwapwa umwe tyakala-po?’ (Mat. 6:​19, 20; Luka 12:​16-21) Matukoyo vala okulinga ovipuka vikahi nawa, tyina tuyumba-ko umwe onthumbi okuti ouye omupe uli-ale popepi. Tupu pamwe tutumbukilwa novipuka vimwe visukisa umwe tukale nonthumbi yapama. Pamwe okuyalwa mokonda Tunombangi mba Siovaa, nokutumbukilwa nouvela, novipuka ovikwavo vali vipondola okutusoyesa. Pokuhimbika nkhele tupondola atuti umwe, matutyivili okukoleleya. Mahi ine vieenda-ko ehimbwe otyo viahapu, hamwe tupu avililundikinya vala, opo pahe matyisukisa umwe tupameke onthumbi na tutyivile okukoleleya, atwahayeke-ko okulinga ovilinga vya Siovaa nehambu. — 1 Pet. 1:​6, 7. w23.04 27 §§ 4-5

Mukwana, 19 ya Pepo Linene

Likwambelei apeho. — 1 Tes. 5:17.

Siovaa uhanda tutie tyina twamaiti otyipuka melikwambelo noonthwe atulikwatesila tutyivase. Soka ñgeno Ombangi wiita ku Siovaa emukwateseko akapopie noou aundapela emuyeke ende kotyonge. Oityi Siovaa pamwe apondola okulinga emupe etyi aita melikwambelo? Pamwe etyi Siovaa alinga okumupa vala ononkhono ahatile owoma, etyivile okukapopia noou aundapela. Mahi wokwaita nae una okusuka natyo akapopia noou aundapela. Pamwe matyisukisa umwe okuti apopi nae, awane-po vali. Pamwe tupu upondola okupopia nae atale ine upondola okuundapa onthiki onkhwavo opo monthiki yotyonge ahaundape. Tupu upondola okupopia noou aundapela, opo konombongo mbae haa kutepululwe mokonda yonthiki oyo ahamaundapa. Siovaa wahanda tyina tulikwambela kwe tuna etyi twahanda atupalaika-po umwe. Sesusi nae wetyipopile okuti pamwe etyi twiita kamatutyipelwa-po liwa. (Luka 11:9) Naina, twahayekei-ko, tusukei umwe natyo tyokulikwambela, otyo tupalaika-po. (Luka 18:​1-7) Ngootyo Siovaa tuya nokumuti hakuti etyi twaitile tyapwa, nkhele twesuka ñgoo natyo. Tupu tyilekesa okuti tutei vala kwe mokonda oe omunongo metukwatesako. w23.11 22 §§ 10-11

Mutano, 20 ya Pepo Linene

Okukevela katyikakundisa munthu. — Loma 5:5.

Siovaa wapopilile epanga liae Ambalayau okuti, mwe mamukatuka omunthu makaetela oviwa ovanthu vatyo aveho kombanda yeheke. (Ehim. 15:5; 22:18) Mokonda Ambalayau wali omunthu uyumba onthumbi mu Huku, ayumbu-ko umwe onthumbi okuti etyi apopilwa matyikalinga otyili. No pweetyi umwe Ambalayau avetesa omanima 100, ou omukai wae 90, nkhele ankho vetupu omona, mahi kavayekele-po okuyumba onthumbi mu Siovaa. (Ehim. 21:​1-7) Ombimbiliya yati: “[Ambalayau] akevela-ko umwe, ayumbu-ko onthumbi okuti malingi he yomihoko nomihoko mokonda otyo atolelelwe.” (Loma 4:18) Ove utyii okuti etyi Ambalayau akevelele tyalingile umwe otyili. Vahula okuti vakevelele ehimbwe, mahi avamono umwe omona, Isake. Oityi tyatwaile Ambalayau kokuyumba onthumbi mu Siovaa? Mokonda Ambalayau wali noupanga omuwa na Siovaa, wayumbile-ko “umwe onthumbi okuti Huku etyi apopia,” matyilingi otyili. (Loma 4:21) Siovaa etavela umwe Ambalayau emuti ondingaviwa mokonda uyumba onthumbi mwe. — Tia. 2:23. w23.12 8 §§ 1-2

Tyasapalo, 21 ya Pepo Linene

Omunthu ukwata-po umwe otyili no motyipuka tyehehi no motyinyingi ulinga wotyili, ou wahalinge wotyili motyipuka tyehehi no motyinyingi kalingi wotyili. — Luka 16:10.

Omukwendye uyumbwa onthumbi, oyou uta ombili ovilinga aviho apewa. Tala vala etyi tyalingile Sesusi. Sesusi kali omunthu wehesuku nokulinga ovipuka, omunthu wahayumbwa onthumbi. Mahi walingile nawa ovilinga Siovaa emupele, no putyina umwe tyalema. Sesusi wali omunthu uhole ovanthu, haunene umwe ovalongwa vae, ehiki umwe kokuvenkhila. (Swau 13:1) Noove hetekela Sesusi, likwatehila umwe, olingi nawa ovilinga wapewa. Ine utala ñgaa otyilinga tyimwe kwetyikolele nawa, likondola koututu opulu kwaava vekula-le motyili vekukwateseko. Wahalinge ovilinga nondende, olingi-ko vala etyi tyehehi. (Loma 12:11) Otyilinga wamapewa, tyivitula umwe, okutyilinga umwe ‘tyokuti ndyiundapela Siovaa, ha ngatyina uundapela ovanthu.’ (Kolo. 3:23) Otyili, ove nkhele umukwankhali, naina, noñgonoka umwe etyi uvila okulinga neetyi wehevili, tyina wapengesa oti umwe napengesa. — Omih. 11:2. w23.12 26 § 8

Tyalumingu, 22 ya Pepo Linene

Umona oviwa oyou uyumba onthumbi mu Siovaa. — Sele. 17:7.

Otyiwa okumbatisalwa okala mombunga ya Siovaa. Vokwambatisalwa vetyii okuti otyili etyi tyapopia omwiimbi Ndaviti watile: “Una ehambu oyouna ove uholovona omweta ponthele yove, opo akale mokati komapata ove.” (Ovii. 65:4) Siovaa kaeta vala ovanthu aveho no momapata ae. Ngwe weeta no kwe vana vahanda umwe okukala noupanga omuwa nae. (Tia. 4:8) Tyina wamelipakula ku Siovaa ombatisalwa, yumba-ko onthumbi okuti Siovaa ‘mekuuyulila oviwa atee wahakambela vali natyike.’ (Mal. 3:10; Sele. 17:8) Ombatisimu onthyimbi vala. Molikwatehila ulinge etyi wapopile pokwelipakula, na tyina umwe utumbukilwa novitateka, neevi viahanda okukulingisa onkhali. (Omup. 5:​4, 5) Mokonda umulongwa wa Sesusi, una okulandula umwe nawa-nawa monomphai mbae, novitumino viae. — Mat. 28:​19, 20; 1 Pet. 2:21. w24.03 8 §§ 1-3

Tyasikunda, 23 ya Pepo Linene

Omulume [masi-po] he na ina, ekelikwata-po nomukai wae. — Ehim. 2:24.

Mahi pahe, molingi ñgeni ine ou mwelinepa nae kahande okutaindya omuvo mukale kumwe? Potupia kapati vala nthiakanwee, omutemo aulingi liwa omunene. Pesukisa umwe okupaka-po ononkhwii, katutu-katutu otyo omutemo ulinga omunene. Noonwe haityo ñgoo, hetekelei nkhele okukala kumwe okamuvo kehehi ononthiki mbatyo ambuho. Tyina muli kumwe, ovolei okulinga otyipuka amuho muhole. (Tia. 3:18) Ine muhimbikila umwe koupuka oututu, mamukati umwe ñgaa onthyole yenyi yatema vali. Onthilo motyinepo yesukisa unene. Onthilo tupondola okuyeeleka nomphepo ifila omutemo ulinge omunene. Tyina kwehena omphepo, omutemo kausete-ale uwilila umwe. Na tyina motyinepo mwehelilingwa onthilo, onthyole kaisete-ale itenda umwe. Mahi tyina omulume na mukai velikwatehila umwe velilinge onthilo, opo ngootyo vekahi nokuhohiya onthyole yavo ikule. Mahi etyi una okupaka momutwe otyetyi: tyesukisa-po apa, hakuti ame ndyili nokulinga onthilo mukwetu, mahi tyesukisa okuti, tyina mukwetu anthala ndyiya umwe nokumulinga onthilo. w23.05 22 § 9; 24 §§ 14-15

Muvali, 24 ya Pepo Linene

Pweetyi otyiho tyahanda okundeka, ove wankholesile omutima omphameka. — Ovii. 94:19.

M’Ombimbiliya mwapopiwa ovanthu vamwe va Huku vapopile omivo vimwe vatilile owoma, avateketa umwe mokonda yokuyelwe, nokulingwa onya (Ovii. 18:4; 55:​1, 5) No hono, vamwe veyelwe novatumini, vamwe veyelwe na vakwavo kosikola, no kovilinga, no mombunga. Pamwe tupondola okutumbukilwa nouvela umwe ututilisa umwe owoma. Pomivo viatyo ngoopo, upondola okuhulilwa, okala vala ngomona omututu. Oityi Siovaa alinga tyina twatumbukilwa novipuka viatyo ngoovio? Ngwe metukolesa omutima, etupameka. Apeho ovola omuvo wokukala vala na Siovaa, okulikwambela kwe, nokutanga Ondaka yae. (Ovii. 77:​1, 12-14) Ine otyo ulinga ngootyo, monthiki ulitehela ñgaa omutima watokota, olusoko lwo tete maluya momutwe wove maluyembe vala ku Tate yove wo keulu. Popila Siovaa evi vikutilisa owoma, neevi vikulingisa otyiho pahe omuyeke nae apopie-vo noove, ekupamekele-vo Movihonekwa. — Ovii. 119:28. w24.01 24-25 §§ 14-16

Mutatu, 25 ya Pepo Linene

Huku omu mwene tyimuhambukisilwa . . . uti umwe emupake-tyo komutima, emupe ononkhono mutyilinge. — Fili. 2:13.

Ine evi twapanga movilinga vya Huku vikala-ko umwe komutima, opo matutyivili umwe okuvilinga. Omunthu tyina mwene otyipuka tyili umwe komutima, usuka umwe nokutyilinga. Opo etyi twapanga tutyivile, tyina umwe okukala komutima. Mahi pahe, oityi ove una okulinga opo etyi wapanga tyikale umwe komutima? Likwambela etyi wapanga tyikale umwe komutima. Siovaa upondola okukukwatesako nononkhono mbae, utyivile okulinga etyi wapanga. Pamwe tupanga vimwe mokonda tutyii umwe okuti matutyivili okuvilinga, ya otyo tyikahi nawa. Mahi pamwe komutima katyikala-ko-ale. Soka kweetyi Siovaa eli-ale nokukulingila. (Ovii. 143:5) Omu apositolu Paulu ankho usoka unene kokankhenda okanene Siovaa emulinga, otyo atyimupe umwe okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. (1 Kol. 15:​9, 10; 1 Tim. 1:​12-14) Noove ine usoka kovipuka Siovaa Huku ekulingila-le, matyikupe ononkhono otyivili okulinga etyi wapanga. — Ovii. 116:12. w23.05 27 §§ 3-5

Mukwana, 26 ya Pepo Linene

Hivilikei enyina lya Siovaa. — Ovii. 113:1.

Tyina tuhivilika enyina lya Tate yetu keulu Siovaa, nae uhambukwa. (Ovii. 119:108) Okuti otyo tyilekesa okuti Huku yetu omukulami, ukahi ngovanthu vesukisa okuhilivikwa, opo vakale nawa? Au. Tyina tuhilivika Tate yetu keulu, ovanthu vetyimona okuti, etyi Satanasi apopia omatutu. Satanasi liati petupu-ale omunthu metyivili umwe okukakatela mu Huku, aamene enyina liae. Liati petupu-ale omunthu metyivili okukakatela vala mu Huku naapa amoneswa emone. Liati atuho vala ine tutala ñgana, okuyeka-po Huku ngoti matyitweetela vali oviwa, opo matumuyeke-po. (Som. 1:​9-11; 2:4) Mahi Sombe wakakatelele umwe mu Huku atyimoneka okuti Satanasi liakemba. Ya pahe ove molingi ñgeni? Onthwe atuho, munthu na munthu mwene upondola okukoya okuhula ku Tate yetu keulu, okulinga evi vimuhambukiswa, okwaamena enyina liae nokumufenda. (Omih. 27:11) Otyo otyipuka tyimwe otyiwa tuna okulinga. w24.02 8-9 §§ 3-5

Mutano, 27 ya Pepo Linene

Yumbei onthumbi movatumwa vae, opo atyiho tyimweende nawa. — 2 Ehi. 20:20.

Etyi vo Mwisesi na Susuwee vanyima Siovaa anake vokukoya onomphela valulike ovanthu vae. Etyi pakala vali, pomuvo wonohamba, Siovaa anake ovauli valulike ovanthu vae. Onohamba ankho mbokuyumba onthumbi mu Huku mbetavelele etyi mbupopilwa novauli. Imwe Ohamba Ndaviti, yelipakele umwe koututu aitavela etyi yapopilwa nomuuli Nataa. (2 Sam. 12:​7, 13; 1 Ehi. 17:​3, 4) Ohamba Seosafaa wayumbile onthumbi mu Saasiyele emululike, ape ondundo ovanthu mo Sundaa “vayumbe onthumbi movatumwa va Huku.” (2 Ehi. 20:​14, 15) Etyi Ohamba Isekiya yehulilwa, ayeende aikapula komuuli Isaiya etyi ina okulinga. (Isa. 37:​1-6) Apeho tyina onohamba ankho mbutavela okululikwa na Siovaa, mbumona oviwa ambutyivili okwaamena otyilongo. (2 Ehi. 20:​29, 30; 32:22) Tyamonekele umwe nawa okuti o Siovaa watuma ovauli valulike ovanthu vae. w24.02 21 § 8

Tyasapalo, 28 ya Pepo Linene

Onwe mwahalingei tyavo. — Efe. 5:7.

Satanasi uhanda tulipake kumwe novanthu vetuhindila tuyeke-po okulandula ovitumino vya Siovaa. Mahi hono onthwe tuna okulunguka vali unene tyipona ova Efesu, mokonda omapanga etu havava vala tweenda-enda navo. Vamwe ovava tutompholela navo mo Internete. Tuna okulwa twahakale nolusoko lwouye ou, lwokuti ovinepo viasila kaviapengele, mokonda onthwe tutyii umwe okuti viapenga. (Efe. 4:​19, 20) Otyiwa okulipula ñgaa: ‘Okuti kovilinga no kosikola, ndyiliyunga nahakale vala unene naava vehena onthilo novitumino vya Siovaa? Okuti nakola umwe omutima ndyikakatele movitumino vya Siovaa, namphila hamwe vamwe mavati ngootyo okwatopa?’ Omu mutyipopila 2 Timotiu 2:​20-22, tuna okulunguka pokukoya omapanga no mokati umwe kewaneno. Otyiwa tuhinangele okuti, ha aveho mavetwavela ondundo twahayeke-po ovilinga tulingila Siovaa. w24.03 22-23 §§ 11-12

Tyalumingu, 29 ya Pepo Linene

Siovaa una olwembia. — Tia. 5:11.

Nthiki imwe wetyisokele-ale oñgeni Siovaa ekahi? Namphila Siovaa twahapondola okumumona, mahi Ombimbiliya yapopia ovipuka ovinyingi vitukwatesako okusoka oñgeni ekahi. Pamwe watiwa, “ekumbi, ondyakulilo,” apa pamwe watiwa, “otupia tuyoka.” (Ovii. 84:11; Hemb. 12:29) Apa eli patiwa opopawa, pekahi ngemanya liosafila, ngotyivela tyiliaima, ngomphumba ili komakaka. (Isek. 1:​26-28) Mokonda onthwe katumono Siovaa, tyipondola okutupwiya okutavela okuti utuhole. Vamwe mokonda yovitateka vakondya-kondya navio, pahe vasoka okuti Siovaa kapondola-le okuvehumba. Siovaa utyii okuti, ovipuka ngoovio kavitukalesa nawa. Pahe opo etukwateseko, welipopia oñgeni ekahi Mondaka yae. Ondaka ipopia umwe vali nawa oñgeni Siovaa ekahi, ondaka olwembia. (1 Swau 4:8) Huku olwembia. Aviho alinga uvilingila molwembia. Olwembia lwa Huku olunene, luna ononkhono, soka uhole umwe naava vehemuhole-ale. — Mat. 5:​44, 45. w24.01 26 §§ 1-3

Tyasikunda, 30 ya Pepo Linene

Upopia navo momukundu-kundu wekaka. — Ovii. 99:7.

Siovaa watumine Mwisesi ahongolele ova Isilayeli pokutunda ko Isitu. Komutenya wevepele omukundu-kundu wekaka, kounthiki ekundungala liotupia. (Oku. 13:21) Mwisesi walandulile vala momukundu-kundu wekaka, ngwe alivetwala no kelunga enkhuhu. Mahi ovanthu vatilile unene owoma etyi vakati ñgaa veli pelunga, ngwe oku ovita viova Isitu vieya vili monyima. Mahi ngwe kapengesile-ale. O Siovaa umwe wetyilingila wina, opo ovanthu vae vetyimone okuti watuma Mwisesi evelulike. (Oku. 14:2) Siovaa alingi otyipuka tyimwe otyinene, tyeveyovolele. (Oku. 14:​26-28) Omanima 40 vakalele moluhandya, Mwisesi watalelele vala komukundu-kundu wekaka opo alulike ovanthu va Huku. (Oku. 33:​7, 9, 10) Momukundu-kundu omo wekaka, omo Siovaa ankho apopila na Mwisesi, etyi Mwisesi atolelwa etyihikiya kovaunyingi. Ova Isilayeli ankho vena umwe otyipuka tyilekesa okuti Siovaa watuma Mwisesi evelulike. w24.02 21 §§ 4-5

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma