Kakwenye
Muvali, 1 ya Kakwenye
Aende motyilongo, otyo alinga oviwa ahakula aveho. — Ovil. 10:38.
Hinangela okuti, ovipuka aviho Sesusi apopile, neevi alingile — okuti umwe neevi vihuvisa alingaile — vilekesa umwe nawa oñgeni Tate yae asoka, oñgeni akala tyina etutala. (Swau 14:9) Nkhele tala ovipuka vitatu tulilongesila kovipuka vimwe vihuvisa Sesusi alingaile. Tyo tete, oo Sesusi na Tate yae vetuhole unene. Pweetyi Sesusi eli pano pohi, tyamonekele umwe nawa okuti uhole ovanthu etyi alingile ovipuka vihuvisa akwateseko vokuli nokumona emone. Nthiki imwe, ovalume vamwe vevali ovamphoki vemwiihanene evehakule. (Mat. 20:30-34) Sesusi ekevehakula umwe “mokonda yokankhenda.” Ondaka yo Ngeleku yapopiwa apa yatiwa “okankhenda,” ipopia otyipuka omunthu akala mokati tyina atala omunthu waetesa onkhenda. Okankhenda katyo oko katuka umwe kolwembia, oko katwaile Sesusi kokupa ovanthu okulia ankho valiwa nondyala, no kokuhakula omunthu umwe ankho walinga otyilunda. (Mat. 15:32; Malu. 1:41) Naina, tuyumbei-ko onthumbi, Siovaa Huku “wokankhenda,” Nomona wae, vetuhole unene, tyiveihama tyina vetutala tumona emone. (Luka 1:78; 1 Pet. 5:7) Tyotyili navo vesuka umwe natyo tyokumana-ko aviho vili nokuhukaisa ovanthu hono! w23.04 3 §§ 4-5
Mutatu, 2 ya Kakwenye
Onwe vokuhole Siovaa yalei ovivi. Ngwe uli nokuyunga nawa omwenyo wa ava vehemuyeke-po. Uvehukulula peke lionondingavivi. — Ovii. 97:10.
Tuna umwe okulikwatehila, atuliyungu kweevi vipondola okunyona omalusoko etu viakaka mouye uno wa Satanasi. Otyiwa tutange Ombimbiliya, nokulilongesa-yo opo tuyulise momutwe wetu omalusoko ekahi nawa. Okwenda komaliongiyo, nokuundapa movilinga viokwivisa, natyo tyipondola okutukwatesako atukala nomalusoko ekahi nawa. Siovaa malingi etyi apopia etyi ati, kametuyekela etyi twehevili okukoleleya. (1 Kol. 10:12, 13) Atuho, twesukisa umwe okulikwambela vali unene, tutyivile okukakatela apeho mu Siovaa mononthiki mbuno mbonthyulilo mbepwiya. Siovaa wahanda ‘tunengulile kwe omitima vietu’ melikwambelo. (Ovii. 62:8) Nkhimaneka Siovaa, omupandula movipuka aviho alinga. Mwiita ekukwateseko ukale nomutima wakola movilinga viokwivisa. Lipopia kwe ekukwateseko utyivile okukoleleya tyina una ovitateka, utyivile okuliyunga kweevi vipondola okukulingisa onkhali. Wahayeke natyike tyikutyike kokulikwambela apeho ku Siovaa. w23.05 7 §§ 17-18
Mukwana, 3 ya Kakwenye
Onthwe tusukei na vakwetu . . . , tulipamekei na vakwetu. — Hemb. 10:24, 25.
Oityi twiila komaliongiyo? Haunene umwe tyitutwala komaliongiyo, okukahilivika Siovaa. (Ovii. 26:12; 111:1) Tupu twenda komaliongiyo tukelipameke na vakwetu mononthiki mbuno mbokwepwiya. (1 Tes. 5:11) Tyina tuyelula okuvoko twaave ekumbululo, twati umwe onthwe twahanda okuhilivika Siovaa, onthwe tupu twahanda okupameka vakwetu. Mahi tyipondola okutupwiya okukumbulula momaliongiyo mokonda, tyina pamwe usoka vala okukumbulula omutima uveta unene, okuti hatyo, pamwe uyela umwe okuvoko wahanda okukumbulula mahi otyo wahalekesiwa. Oityi matyitukwatesako ine tuna tyimwe povipuka ovio? Omu apositolu Paulu pokwapopia oityi tyesukisila unene okuliongiya wapopia okuti etyi tuna okusuka natyo ‘okulipameka’ na vakwetu. Omutima upondola umwe okutula awahavete unene tyina tuhinangela okuti okuyela okuvoko pala okwaava ekumbululo atupopi vala onondaka mbehehi, tyipameka umwe vakwetu meliongiyo. Tupu ine onthwe katwalekehilwe, matyituhambukiswa okusoka okuti tyina onthwe twahalekehilwe tyapa vakwetu omphitilo yokwaava ekumbululo. — 1 Pet. 3:8. w23.04 20 §§ 1-3
Mutano, 4 ya Kakwenye
Alondeke no ko Selusalei, . . . akapindula-po . . . ondywo ya Siovaa. — Esit. 1:3.
Ondaka yatunda Kohamba! Ova Sundaa ankho veli koukonde ko Mbambilonia pahe vapondola okukondoka kotyilongo tyavo ko Isilayeli. (Esit. 1:2-4) Tyimoneka nawa okuti ankho uli nokutyihohiya otyipuka otyo o Siovaa. Vomo Mbambilonia ankho okukwata umwe ovanthu kaveveyeke. (Isa. 14:4, 17) Etyi mo Mbambilonia mweya omutumini omukwavo, ayeke ova Sundaa vakondoke kotyilongo tyavo. Pahe ankho ova Sundaa vatyo aveho vena umwe okusoka etyi mavalingi, haunene umwe ovakulu momaumbo, ankho vena umwe okusoka ine vatunda mo Mbambilonia ine mavakala-mo vala. Ova Sundaa ovanyingi ankho pahe vakulupa-le, ya tyipondola ankho ondyila oyo onde unene matyivepwilisa. Ovakwavo tupu ankho omo vala vatyitilwa. Mo Mbambilonia ankho omo motyilongo tyavo vei, vetupu vali nakwike vei. Pahe ngootyo ankho tyina vasoka ko Isilayeli, otyilongo vala tyovohe tyoo inakulu, hatyavo-ko. Mokutala tupu, ova Sundaa vamwe mo Mbambilonia omo vamonenene-mo viavo, ankho ovahona. Ovo pahe ankho tyipondola okuvepwiya okusapo omaumbo avo atungwa nawa, nononiñgoso mbavo valingila omo, avakahimbika vali ovipuka ovikwavo motyilongo vehetyiliyile. w23.05 14 §§ 1-2
Tyasapalo, 5 ya Kakwenye
Noonwe pahukei. — Mat. 24:44.
Ondaka ya Huku itwavela umwe ondundo tulilonge okukoleleya, nokukala nokankhenda, nolwembia. Luka 21:19 yati: “Ankho mukoleleya mamukayovola omienyo vienyi.” Ova Kolosu 3:12 yati: “Valei okankhenda.” 1 Ova Tesalonika 4:9, 10 yati: “Onwe muli nokulongeswa na Huku mulihumbe na vakwenyi. . . . Mahi onthwe tumupa ondundo vanthu vetu, otyo mulinge-linge umwe ngootyo, nkhele amuyawisa-ko vali.” Onondaka ombo ambuho mbapopililwe ovalongwa va Sesusi ankho vena-le nokukoleleya, vena okankhenda na vakwavo, nolwembia. Mahi ankho pahe vapopilwa vayawiseko vali. Noonthwe otyo tuna okulinga otyo. Etyi tyalingile ovalongwa vo tete va Kilisitu, tyilekesa umwe okuti vakoleleyile, vali nokankhenda, nolwembia. Noove upondola okuvehetekela ukale umwe tyafwapo tyina ononkhumbi ononene mbuya mbutuvasa twamaneka-le. Ine otyo ulinga otyo, tyina ononkhumbi ononene mbamahimbika, motyimono etyi una okulinga ukoleleye, okoleleya umwe atee uvitula. w23.07 3 §§ 4, 8
Tyalumingu, 6 ya Kakwenye
Mamukakala etapalo, . . . ondyila imwe itiwa Ondyila Yousukuki. — Isa. 35:8.
Tyilinge tuvalembulwa, tyilinge ‘tuvonongi ononkhuavo’ atuho tuna okupolesapo “Ondyila Yokwasukuka,” opo tutyivile okufenda Siovaa pehepano, atukemufenda umwe no komutwe wandyila, tyina pahe twamakala moviwa Ouhamba wa Huku mautwetela. (Swau 10:16) Okuhimbikila menima lyo 1919, ovanthu ovanyingi veli nokutunda mo Mbambilonia Onene, mefendelo liomatutu, avahimbika okupolesapo ondyila yokwasukuka. Siovaa wapolele umwe atyiho tyali mondyila ankho tyipondola okutyika ova Isilayeli pokukondoka no kotyilongo tyavo. (Isa. 57:14) Okuti na hono pena etyi tyalingwa ñgoo tyelifwa nootyo tyokohale “Mondyila oyo Yokwasukuka”? Yoo. Pweetyi enima lyo 1919 liehenehike-po, Siovaa waonganekele ovanthu vamwe ankho mavakwatesako vakwavo vatunde mo Mbambilonia Onene. (Tala Isaiya 40:3.) Ovanthu ovo vaviukisile umwe ondyila opo ovanthu vomutima omuwa vatunde momalongeso omatutu, avafende Siovaa, avemufendela kumwe novanthu vae. w23.05 15-16 §§ 8-9
Tyasikunda, 7 ya Kakwenye
Undapelei Siovaa nehambu. Endywei kwe tyikwiilila. — Ovii. 100:2.
Siovaa uhanda tumulingile nehambu, na tyina tumulingila mwene atyitundu umwe komutima. (2 Kol. 9:7) Okuti naina tyitavela umwe tututumbe nokulinga etyi twapanga na tyina komutima tyeheko? Tala etyi omu apositolu Paulu apopia. Wati: “Ndyiveta olutu luange andyiluhongolela ngomupika.” (1 Kol. 9:25-27, okatoi) Paulu ankho ututumba umwe alinge etyi tyaviuka naapa umwe omutima wayembela kokulinga etyi tyehetyo. Okuti Siovaa wetavelele ovilinga omu apositolu Paulu ankho alinga? Yoo, wevitavelele! Emuyambe mokonda ankho ulikwatehila. (2 Tim. 4:7,8) Na hono, Siovaa uhambukwa tyina etutala tuna nokulikwatehila tulinge etyi twapanga naapa umwe komutima tyeheko. Ngwe uhambukwa mokonda utyii okuti pamwe tulinga umwe otyilinga tyimwe, hakuti otyilinga tyatyo tuhole, mahi omokonda oe tuhole. Ngeetyi Siovaa ayambele Paulu, noonthwe metuyambe tyina tulikwahila. (Ovii. 126:5) Putyina twametyimono okuti Siovaa uli nokutuyamba, pahe opo no komutima matyiya-ko umwe vali. w23.05 29 §§ 9-10
Muvali, 8 ya Kakwenye
Onthiki ya Siovaa oyoyo iya. — 1 Tes. 5:2.
Omutumwa Paulu ava vokwahamahupu monthiki ya Siovaa weveeleka novanthu velele. Ngwe novipuka vala vili nokumoneka mouye kavevilwete-ale, nii vala okuti omuvo ñgaa wapita kavetyilwete-ale. Kavakungunyika-le ovipuka ovinene vili nokumoneka mouye. Nokuti vala ñgeno vena-vo etyi vena okulinga kavetyilwete-ale. Ovanthu ovanyingi hono velele umwe, vipopia Huku kaveviivite-ale. (Loma 11:8) Kavetavela okuti ñgaa tuli ‘mononthiki mbahulilila,’ apa katutu ononkhumbi ononene mambuhimbika. (2 Pet. 3:3, 4) Mahi onthwe tutyii okuti, ononthiki mbatyo vala ambuho nga kwatya, tuna okukala tyipahi. (1 Tes. 5:6) Oityi tyesukisila tutule omutima, atukala vala tyafwapo? Opala twehelipake movipuka viouye ou, no mweevi ovatumini vapopia. Ngwe matyipwiya umwe vali unene okwehelipake mo viouye ou tyina pahe tuhungi umwe monthiki yatyo ya Siovaa. Mahi tupu otyiwa otyo tyehetulingise unene otyiho. Omphepo ya Huku maitukwatesako umwe atutulu omutima, atukala apeho nonondunge mbupumphi, tutyivile okulinga evi viaviuka. — Luka 12:11, 12. w23.06 10 §§ 6-7
Mutatu, 9 ya Kakwenye
Tatekulu Hamba Onene Siovaa, mbambavo nthyinangele-vo, mphameke. — Ovak. 16:28.
Usoka kutyi tyina wiiva enyina Sasau? Mokutala usoka komulume umwe wali nononkhono ononene. Ngwe otyili umwe. Mahi Sasau walingaile ovipuka vimwe viahaviukile, atyimwetela umwe. Mahi no ngootyo, Siovaa watalele vala kovipuka oviwa Sasau alingaile, evipake umwe Mondaka yae Ombimbiliya, opo noonthwe hono tulilongesile-ko. Siovaa wapele otyilinga Sasau, Sasau alingi ovipuka vimwe ovinene akwateseko ova Isilayeli. Siovaa watumine omu apositolu Paulu, povanthu ovanyingi vayumbile onthumbi mwe apopie-po Sasau, ngwe apa Sasau anyima ankho palamba-le omanima omanyingi. (Hemb. 11:32-34) Etyi tyalingile Sasau noonthwe hono tyitupameka. Sasau wayumbile onthumbi mu Siovaa naapa tyalema umwe. Etyi tyalingile Sasau tyipondola okutupameka, tupu tulilongesila-ko unene. w23.09 2 §§ 1-2
Mukwana, 10 ya Kakwenye
Itei ku Huku emunoñgonoke. — Fili. 4:6.
Noonthwe matutyivili vala okukoleleya tyina tulikwambela apeho ku Siovaa, atumupopila umwe evi vitutokotesa omutima. (1 Tes. 5:17) Namphila pehepano hamwe wehena ovitateka ovinene, mahi okuti tyina pena etyi uhanda okulinga, na tyina wasoya, na tyina wangwanana, wiita ku Siovaa ekululike? Ine pehepano ulikwambela-le ku Siovaa ekukwateseko mweevi ulinga nthiki na nthiki, kumbi utumbukilwa novitateka ovinene kumalingi oluhuhu, molikwambela umwe kwe. Motyimono umwe okuti mwene ngwe utyii onalupi mekukwatesako, neetyi malingi ekukwateseko. (Ovii. 27:1, 3) Matuketyivila vala okukoleleya mononkhumbi ononene, tyina tukoleleya evi vitutumbukila-le hono. (Loma 5:3) Oityi tupopila ngootyo? Ovanyingi Onombangi vetyimona okuti, tyina vakoleleya ovipuka vyo tete vivetumbukila, vetyivila vali okukoleleya evi vilandula-ko. Okukoleleya tyivekangula umwe, avetyimono okuti Siovaa uhanda okuvekwatesako, avayumbu-ko vali onthumbi. Ngwe okuyumba onthumbi mu Siovaa tyevepa-apale ononkhono avetyivili okukoleleya. — Tia. 1:2-4. w23.07 3 §§ 7-8
Mutano, 11 ya Kakwenye
Mandyitavela etyi wapopia. — Ehim. 19:21.
Siovaa walinga tupu omunthu wapola pokati, omokonda una okankhenda, ulikondola koututu. Apa tutyimonena umwe okuti Siovaa ulikondola koututu, otyetyi alingile pweetyi ehungi kokuhanya-ko ovanthu onondingavivi vomo Sondoma. Siovaa watumine onoandyu mbae mbukapopile ondingaviwa Lote, ataulile kohika yonomphunda. Lote atili owoma okutaulila-ko. Apopila Siovaa ati, hahe ame no vomeumbo liange tutaulile ko Sowale. O Sowale ankho epunda-umbo limwe etutu vala, nalio Siovaa ankho wapanga okulihanya-ko. Siovaa ankho upondola okupopila Lote ati, linga vala etyi ame napopia kwapwa. Mahi hatyoko alingile, wahulile umwe vala kwooyo yapopia Lote, epunda-umbo ehelihanye-po. (Ehim. 19:18-22) Etyi pakala konyima oku, Siovaa walingile okankhenda ovanthu vomo Ninive. Watumine omuuli Sona evepopile okuti epunda-umbo lyo Ninive malihanywa-po, novanthu vatyo valinga ovivi. Mahi etyi vomo Ninive velivela, Siovaa eveetehila-mo onkhenda, epunda-umbo ehelihanye-po vali. — Sona 3:1, 10; 4:10, 11. w23.07 21 § 5
Tyasapalo, 12 ya Kakwenye
Avemwipaela koula wae [Seowasi] . . . , mahi avehemupake momaendo onohamba. — 2 Ehi. 24:25.
Oityi tulilongesila kwootyo tyaendaile Seowasi? Seowasi ankho ukahi vala ngomuti una omii viayalala, wayakwa nomphandyi. Etyi omphandyi yatyo Seoyanda yapolwa-po, akuya omphepo itunda mwaava vatunda mefendelo liotyotyili, Seowasi atoko umwe. Omuhe oo omunene, utulongesa umwe okuti owoma wetu na Huku, wahalinge owoma wokutei vala ku vakwetu tufenda navo, hamwe o ku vakwetu mombunga. Opo tukale apeho omapanga a Siovaa, tuna okulinga evi mavitutwala kokumuhumba vali, nokumutila vali owoma, mokulilongesa apeho ondaka yae, nokusoka kweetyi tulilongesa, nokulikwambela. (Sele. 17:7, 8; Kolo. 2:6, 7) Siovaa ketutumu-ale tulinge etyi twehevili. Ngwe etyi ahanda tulinge tyapopiwa umwe nawa mu Omupopi 12:13, yati: “Tila Huku yotyotyili twalako okwendela movitumino viae, mokonda otyo, otyo ovanthu aveho vena okulinga.” Tyina tuna owoma na Huku, matumono umwe ononkhono atutyivili okukoleleya tyina tutumbukilwa novitateka, atukakatela umwe mwe. Petupu-ale etyi matyityivili okunyona oupanga wetu na Siovaa. w23.06 19 §§ 17-19
Tyalumingu, 13 ya Kakwenye
Tala! Ovipuka aviho ndyili nokuvilinga ovipe. — Ehol. 21:5.
Huku wapopia etyi makalinga etyi ati: “Ou upumphi kotyipundi tyounene ati.” (Ehol. 21:5a) Onondaka ombo mbapopiwa tutatu momukanda Eholololo apa Siovaa apopia-popia. Mahi opo yatyo apopia, wati vala ahatumine onoandyu, ahatumine Sesusi, mwene oe umwe wapopile. Otyo tyilekesa umwe nawa okuti onondaka mbulandula-ko mbuyumbwa onthumbi. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa ‘kakembe.’ (Titu 1:2) Otyo tyituyumbisa-ko umwe onthumbi okuti etyi tyapopia Eholololo 21:5, 6 matyikalinga otyili. Matupopi ondaka yokwatiwa “Tala!” Ondaka yo Ngeleku yapitiywa okuti, “tala,” yawanwa-wanwa momukanda Eholololo. Oityi pahe Huku apopia tyilandula kondaka “tala?” Huku pahe wati: “Ovipuka aviho ndyili nokuvilinga ovipe.” Otyili, Siovaa wati makaviukisa ovipuka komutwe wandyila, mahi mokonda etyi apopia utyii umwe okuti metyilingi, wetyipopia ngatyina eli-ale nokutyilinga. — Isa. 46:10. w23.11 3-4 §§ 7-8
Tyasikunda, 14 ya Kakwenye
Alupuka kondye, alili, alili umwe unene. — Mat. 26:75.
Namphila Petulu amwene ovipuka ovinyingi Sesusi alingaile, eivi evi apopia, mahi no ngootyo ankho uli ñgoo nokututumba, mokonda pamwe uyemba kokulinga evi viahaviukile. Tala ovipuka vimwe alingaile. Etyi Sesusi emuti mamoneswa onkhumbi aipawa afwisepo etyi Ombimbiliya yapopile, Petulu emuti, mukwe wahalinge ngootyo. (Malu. 8:31-33) Ovo Petulu novalongwa ovakwavo vayayaile, ankho tyiti ou uti ame munene watyo, ou uti ame munene watyo. Otyo vetyilingaile umwe ehimbwe. (Malu. 9:33, 34) Monthiki Sesusi akwatwa, pwaava veya okukwata Sesusi, Petulu, umwe emutete okutwi. (Swau 18:10) Motyinthiki tyatyo otyo, mokonda Petulu watila owoma, apopi tutatu okuti kei Sesusi, ngwe epanga liae umwe. (Malu. 14:66-72) Otyo pahe atyimulilisa umwe unene. Sesusi kayekele-po omulongwa wae ankho weihamenwa unene. Etyi atutiliswa alingi otyipuka tyimwe tyalekesile okuti nkhele ankho umuhole. Emupe otyilinga ankho tyisukisa okulingwa nomutima weliola, okunthita onongi mbae. (Swau 21:15-17) Petulu etavela umwe otyilinga otyo. Monthiki yo Pendekosite mo Selusalei, Petulu nae wali-po. Nae o umwe po vokwatetekela okulembulwa nomphepo ikola. w23.09 22 §§ 6-7
Muvali, 15 ya Kakwenye
Nthita onondyona mbange. — Swau 21:16.
Omutumwa Petulu wapopilile vakulu vakwavo vewaneno ati: “Nthitei otyunda tya Huku.” (1 Pet. 5:1-4) Ine ove umukulu wewaneno, onthwe tutyii okuti uhole vakwenyi mewaneno, ya wahanda umwe okuvekwatesako. Mahi, pamwe ukala novilinga ovinyingi, pamwe uponwa atyikupwiya umwe okulinga otyilinga otyo. Pahe opo molingi ñgeni? Popila Siovaa atyiho tyili komutima wove. Petulu wahoneka wati: “Inkha umwe upopia, etyilinge nononkhono Huku aava.” (1 Pet. 4:11) Vakwenyi mewaneno pamwe veli umwe nokulwa novitateka vimwe viahamapu-ale liwa nkhele mouye muno tuli. Mahi wahalimbwe-ko okuti “omunthita omunene,” Sesusi Kilisitu, utyivila okuvelingila evi ove wehevili. Utyivila umwe okuvelingila-vio hono mouye uno, ya mekevelingila-vio nomouye omupe. Mahi etyi Huku ahanda, okuti ovakulu vewaneno vena okuhumba otyunda tyae mewaneno, nokutyinthita, nokulinga evi viaviuka otyunda mewaneno tyitalele-ko. w23.09 29-30 §§ 13-14
Mutatu, 16 ya Kakwenye
Siovaa utyii okuti evi ovanongo vasoka kavisilivila. — 1 Kol. 3:20.
Ine noonthwe tusoka ngaava vehesukile-ale novitumino vya Siovaa, matuyeke-po Siovaa atuhesuku novitumino viae. (1 Kol. 3:19) “Ounongo wouye” utona vali okutwala ovanthu no kokwehetavela Huku. Ovalongwa vamwe va Kilisitu voko Pelengamu noko Tiyatila, vatokelele mokufenda ovilolo, no movinepo viasila ankho vilingwa momapunda-umbo atyo omo. Vo momawaneno oo evali Sesusi eveviyula, okuveviuka umwe mokonda ankho vayekela vala momawaneno ava valinga ovinepo viasila. (Ehol. 2:14, 20) Hono tuli vala pokati kovanthu ovanyingi vetuhongiliya tusoke vala ngeetyi ngwe vasoka. Vetu nomapanga etu vapondola okututi ngoti pahe mwapeseka vala kovipuka ovinyingi, nokututi tupondola okuyeka-po ovitumino vya Siovaa tyitupu-ale etyi tyilinga. Vapondola okututi evi vipopia Ombimbiliya ovio kohale, etyi tyameya komutima tyilinga vala. Pamwe tupondola okusoka atuti ngoti ovipuka vimwe Siovaa apopia kaviapotoyokele-ale nawa, okuti hatyo, ‘atulambe mweevi viahonekwa.’ — 1 Kol. 4:6. w23.07 16 §§ 10-11
Mukwana, 17 ya Kakwenye
Epanga liotyotyili, oyou ukuhole umwe apeho, ulinga omukulu wove, ondenge yove, owove no putyina tyatokota. — Omih. 17:17.
Maliya wesukisile umwe okupamekwa. Maliya ankho kanepelwe, mahi atiwa malingi omulemi. Omunthu wehetyii-ale etyi tyitekulwa omona, atiwa omona makutula malingi Mesiya. Pahe Maliya wehei-ale omukwendye, oñgeni mapopila omphunga yae Susee otyipuka otyo? (Luka 1:26-33) Opi Maliya apolele ononkhono? Wapolele ononkhono mu vakwavo. Tyimwe alingile, wapulile koandyu Ngambiliyeli oñgeni otyilinga tyatyo otyo metyilingi. (Luka 1:34) Kapakale-ale, Maliya aende kowavo ku Elisambete “kotyilongo tyonomphunda” mo Sundaa. Elisambete emuhivilika, apopi onondaka mbumwe mbatunda ku Siovaa mbupopia etyi omona Maliya makutula makalinga. (Luka 1:39-45) Maliya ati Siovaa “wandingila ovipuka ovinene.” (Luka 1:46-51) Siovaa watumine oandyu Ngambiliyeli na Elisambete vapameke Maliya. w23.10 14-15 §§ 10-12
Mutano, 18 ya Kakwenye
Wetulinga ovanakwa valingila Huku yae, Tate yae. — Ehol. 1:6.
Povalongwa va Kilisitu, pena vamwe vehehi-ale valembulwa nomphepo ikola, avakala noupanga umwe omunene na Siovaa. Ovo yatyo vo 144.000, mavakalinga ovanakwa keulu na Sesusi. (Ehol. 14:1) Omphangu Ikola yo mekaka liefendelo ovo umwe ilekesa, mokonda vakoyelwa pano pohi na Huku valinge ovana vae. (Loma 8:15-17) Omphangu Ikola Unene, oyo pahe ilekesa keulu, oku kukala Siovaa. “Otyinyanga” tyokwateta pokati, tyilekesa olutu lwa Sesusi pweetyi eli pano pohi, ankho kapondola okwenda keulu nolutu olo, akalinga Omunene-nakwa meumbo enene lya Huku. Sesusi etyi aava olutu lwae lulinge otyilikutila tyiyovola ovanthu, waikula ondyila opo Ovakilisitau aveho ovalembulwa vaye keulu. Novakilisitau ovalembulwa onga Sesusi, opo vakapewe ondyambi yavo keulu, kavapondola okwenda-ko nolutu lwavo vena-lo tyina veli pano pohi. — Hemb. 10:19, 20; 1 Kol. 15:50. w23.10 28 § 13
Tyasapalo, 19 ya Kakwenye
Nomuvo kautuuka-le ine ndyeendesa etyi tyalingaile ovo Sindeyau. — Hemb. 11:32.
Sindeyau wakumbululile nomapole ova Efalaii etyi vemupola-po vala omapita. (Ovak. 8:1-3) Kevekumbululile nononyengo, welikondolele koututu evetehelela umwe nawa tyina vapopia. Namphila ankho veya tyanumana, etyivili umwe okuveondweya. Ovakulu vewaneno ovanongo vahetekela umwe Sindeyau, vatehelela umwe nawa ou uli nokuvepopia pamwe wevepola-po vala omapita, kavemutete ondaka, vemukumbulula umwe nomapole. (Tia. 3:13) Tyina valinga ngootyo, vaeta ombembwa mewaneno. Etyi Sindeyau apandulwa pokwatilisa ova Mindiyaa, omunkhima euviukisa ku Siovaa. (Ovak. 8:22, 23) Oñgeni ovalume vokwapewa otyilinga mewaneno mavahetekela Sindeyau? Mavemuhetekela vala tyina vati tyina vamalingi otyipuka omunkhima aveuviukisa ku Siovaa. (1 Kol. 4:6, 7) Pahe ine omukulu wewaneno upandulwa mokonda utyivila okulongesa nawa, oityi ena okulinga? Opo pahe otyiwa omunkhima eutwale no Mondaka ya Huku omu tupola ounongo watyo oo wokulongesa, okuti hatyo eutwala no keongano lya Siovaa lili nokutulongesa. Naina, otyiwa ovakulu vewaneno vasoke umwe nawa ine evi vena nokulinga pahe vina vala nokweeta no kuvo omunkhima. w23.06 4 §§ 7-8
Tyalumingu, 20 ya Kakwenye
Omalusoko enyi, ha malusoko ange. — Isa. 55:8.
Ine pamwe etyi twaita melikwambelo katuya nokutyipewa, otyiwa tulipule okuti: ‘Okuti etyi ndyili nokwiita otyo umwe ñgeno ndyiita?’ Mwene onthwe ovanthu tusoka vala okuti, etyi tyikahi nawa tutyii. Mahi pamwe ovipuka tuli nokwiita kamavitukalesa-le nawa ehimbwe. Ine tuna otyitateka pahe atulikwambela, pamwe etyi twaita ngoti tyimana-po otyitateka otyo, naina hatyoko-ale. Pamwe tupu evi tuna nokwiita, kavielikwatele neetyi Siovaa ahanda. (1 Swau 5:14) Omukulu umwe waitile ku Siovaa akwateseko ovana vae vahatunde motyili. Tyina utyitehela ñgaa otyo tyaita omukulu oo, ngoti tyikahi umwe nawa. Mahi Siovaa ketukuluminya tumufende. Wahanda atuho, novana umwe, mwene tukoye okumufenda. (Epal. 10:12, 13; 30:19, 20) Naina, ava vokuna ovana hahe vali vaite ku Siovaa vetyivile okulonga ovana vavo etyi matyivetwala kokuhumba Siovaa, nokukala omapanga ae. — Omih. 22:6; Efe. 6:4. w23.11 21 § 5; 23 § 12
Tyasikunda, 21 ya Kakwenye
Likengelelei apeho na vakwenyi. — 1 Tes. 4:18.
Oityi tutila okulikengelela na vakwetu matyilekesa okuti tuna olwembia? Omukanda umwe wapopia ondaka oyo Paulu apopia wati, “okukengelela” omunthu, “okukala ponthele yae umupameke tyina eli nokumona emone.” Naina, tyina tukengelela vakwetu vena ovitateka, ngootyo tuli nokuvepa ononkhono vahatunde mondyila ei itwala komwenyo. Apeho tyina wameya ponthele ya mukwenyi waetesa onkhenda mulile nae, ngootyo uli nokulekesa okuti umuhole. (2 Kol. 7:6, 7, 13) Okankhenda kelii nokukengelela vakwetu. Oityi tupopila ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda, okankhenda oko katwala omunthu kokukengelela vakwavo, nokuvekwatesako olwihamo vena-lo lutepuluke. Naina, tyiya tete okankhenda nomunthu, pahe akulandula okumukengelela, okumupameka. Paulu wetyipopia umwe nawa okuti okankhenda Siovaa ena novanthu, oko kemutwala kokuvepameka. Wati, Siovaa o “Tate wokankhenda, Huku omupameki.” — 2 Kol. 1:3. w23.11 9-10 §§ 8-10
Muvali, 22 ya Kakwenye
Tuhambukwei na tyina tumona emone. — Loma 5:3.
Ovalanduli aveho va Kilisitu vetyii-ale okuti vapondola okumona ononkhumbi. Tala vala etyi tyalingile omutumwa Paulu. Wapopilile Ova Tesalonika ati: “Etyi twali noonwe, ankho tumupopila-le okuti matumono ononkhumbi, pahe otyo, otyo umwe tuhole okumona.” (1 Tes. 3:4) Ahonekela vali Ova Kolindu ati: “Katwahandele vanthu vetu, onwe mwahanoñgonoke ononkhumbi twakala nambo . . . nokuti vala matuhupu ankho pahe katutyii-ale vali.” (2 Kol. 1:8; 11:23-27) Ovalanduli aveho va Kilisitu hono, vetyii okuti petupu ou wahamamono ononkhumbi. (2 Tim. 3:12) Omapanga ove, novenyi, vapondola umwe okukuyala, mokonda yokuyumba onthumbi mu Sesusi. Okuti ove mokonda kovilinga kuvake, umunthu omuwa, pahe tyina nokukweetela? (Hemb. 13:18) Okuti uli nokuhukaiswa novatumini mokonda yokwivisa? Paulu wati movitateka viatyo aviho vala vitutumbukila, onthwe matukala nehambu. w23.12 10-11 §§ 9-10
Mutatu, 23 ya Kakwenye
Onwe mwandyetela ovitateka. — Ehim. 34:30.
Sakoo wakondyele novitateka ovinyingi. Ovana va Sakoo vevali, ovo Simiyau na Levii valingile otyipuka tyimwe tyasilisile enyina liombunga no lya Siovaa. Etyi pakala, omukai wae ehole Lakele anyimi pokukutula omona wavo wa vali. Motyilongo vakala amuya ondyala imwe onene, Sakoo ataula-mo umwe, ai noko Isitu ngwe ankho wakulupa-le. (Ehim. 35:16-19; 37:28; 45:9-11, 28) Namphila Sakoo akondyele novitateka ovio aviho, kayekele-po okuyumba onthumbi mu Siovaa no monomphango Mbae. Siovaa otyo ayamba umwe Sakoo ovipako viae otyo vilityita. Soka pahe otyipuka apandulile Siovaa etyi velivasa vali nomona wae ou ankho asoka okuti kouye keko-ale! Ovipuka ovio aviho vialekesile umwe nawa okuti Siovaa umuhole. Mahi etyi tyapele umwe ononkhono Sakoo etyivile okukoleleya ovipuka ovio aviho, oupanga ankho ena na Siovaa. (Ehim. 30:43; 32:9, 10; 46:28-30) Ine tupameka oupanga wetu na Siovaa noonthwe matutyivili okulikwatehila tyina twatumbukilwa novitateka. w23.04 15 §§ 6-7
Mukwana, 24 ya Kakwenye
Siovaa omunthita wange. Himakambe natyike. — Ovii. 23:1.
Onondaka mbuli m’Oviimbo 23, mbaimbwa nomunthu uyumba onthumbi molwembia lwa Siovaa, no motyipuka atekula nawa ovanthu. Ndaviti, omuhoneki wotyiimbo otyo, wapopia oupanga omunene ankho uli pokati kavo Nomunthita wae, Siovaa. Ndaviti kakalele notyiho mokonda walulikilwe na Siovaa, wapamenene umwe vala Mwe. Ankho utyii okuti ononthiki ambuho ena omwenyo, olwembia lwa Siovaa malumulandaula umwe vala, kamalumuyeke. Oityi ankho ayumbila-ko onthumbi ngootyo? Ndaviti ankho utyilwete okuti uli nokutekulwa nawa, mokonda Siovaa ankho uli nokumupa atyiho akamba. Ndaviti ankho epanga lya Siovaa, ya Siovaa ankho uli nokumwamena. Otyo ayumbilile-ko onthumbi okuti atyiho vala tyipondola okumutumbukila, Siovaa kamemuyeke-ale, memupe etyi akamba. Mokonda onthumbi Ndaviti ali nayo molwembia lwa Siovaa, ankho ina vali ononkhono kweevi vimulingisa otyiho, akala nawa, akala nehambu. — Ovii. 16:11. w24.01 29 §§ 12-13
Mutano, 25 ya Kakwenye
Ame ndyina onwe ononthiki ambuho atee konthyulilo youye ou. — Mat. 28:20.
Okutuka apa Ovilwa vya Vali Viouye Auho viapwa ovanthu va Siovaa movilongo ovinyingi vena ombembwa vaivisa umwe nawa vetupu vali etyi tyivetyika-tyika. Tyotyili ovilinga viokwivisa viahahana mouye auho. Pehepano Ononkhalamutwe Mbonombangi mba Siovaa, veli ñgoo nokululikwa na Kilisitu. Ngwe vahanda etyi vapopila vakwavo momawaneno tyimoneke okuti tyitunda keulu. Tupu tuna ovatalelipo womawaneno, novakulu womawaneno valulika vakwavo momawaneno. Ovakulu ovo ononkhalamutwe Mbonombangi ‘veli peke lya Kilisitu liokokulio.’ (Ehol. 2:1) Mahi no ngootyo ovakulu ovo ovakwankhali pamwe vapengesa umwe. Ovo Mwisesi na Susuwee pamwe vapengesile, novatumwa haityo ñgoo. (Onob. 20:12; Susu. 9:14, 15; Loma 3:23) Mahi Kilisitu, uli umwe nokululika nawa omupika omukwatyili, novakulu vomawaneno, opo vatwaleko nokuhongolela ovanthu va Huku. Naina tuna-le ovipuka ovinyingi vituyumbisa-ko onthumbi okuti Kilisitu uli nokutululikila movakulu ovo anaka vetukalele komutwe. w24.02 23-24 §§ 13-14
Tyasapalo, 26 ya Kakwenye
Hetekelei Huku, onwe vana vae ehole. — Efe. 5:1.
Hono onthwe tuhambukiswa Siovaa tyina tumupopia movanthu nehambu, evi tupopia vilekesa umwe okuti tumupandula, tumuhole. Tyina tuli movilinga viokwivisa, etyi tusuka natyo okukwatesako ovanthu veye noku Siovaa, nokuvekwatesako vanoñgonoke nawa Tate yetu utuhole navo avemuhumbu umwe ngeetyi onthwe tumuhole. (Tia. 4:8) Onthwe tyituhambukiswa okulekesa ovanthu m’Ombimbiliya evi viyemba ku Siovaa, olwembia lwae, nokuviukisa kwae, nounongo wae, nononkhono ena-mbo, novipuka ovikwavo vali oviwa alinga. Tuhilivika Siovaa atumuhambukiswa, tyina tulikwatehila tumuhetekele. Tyina tulinga ngootyo, katulifu novanthu vomouye, ya matyimoneka umwe okuti twelikalela. Vamwe vapondola okupula avati, oityi twelikalelela? (Mat. 5:14-16) Pahe tyina tuna-vo matutyivili okuvepopila omokonda yatyi onthwe twelikalelela. Tyina tulinga ngootyo, tuli nokuhilivika enyina lya Huku, Siovaa. Otyo tyipondola umwe okweeta vomutima omuwa noku Huku yetu. Tyina tuhilivikila Tate yetu Siovaa movipuka ngoovio, nae uhambukwa. — 1 Tim. 2:3, 4. w24.02 10 § 7
Tyalumingu, 27 ya Kakwenye
Opo atie umwe oe utyivila okupameka vakwavo . . . oe utyivila okuviyula. — Titu 1:9.
Opo ukule motyili, tupu usukisa okulilonga ovipuka mavikukwatesako pahetyino. Ovipuka ovio mavikukwatesako utyivile okulinga ovilinga upewa mewaneno, nokuliundapela, nokuundapela vo meumbo lienyi, nokukala noupanga omuwa na vakwenyi. Lilongesa okutanga nawa nokuhoneka nawa. Ombimbiliya yati uhambukwa oyou utanga Ondaka ya Huku ononthiki ambuho, asoko kweetyi atanga. (Ovii. 1:1-3) Omunthu utanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, unoñgonoka etyi Siovaa asoka, utyivila okusoka nawa, alingi evi viaviuka. (Omih. 1:3, 4) Momawaneno musukisa ovakwendye vei nawa Ombimbiliya, vetyivila okulongesa vakwavo nokuvepakaila-mo. Ine utanga nawa nokuhoneka nawa, motyivili okufwiika omalongomona, nomakumbululo alongesa vakwenyi, apameka onthumbi yavo mu Huku. Ovipuka viekukwatesako ine uvihoneka, mavipameka onthumbi yove, tupu mopameka navio vakwenyi. w23.12 26-27 §§ 9-11
Tyasikunda, 28 ya Kakwenye
Ou uli kumwe noonwe omunene vali ku ou uli kumwe nouye. — 1 Swau 4:4.
Tyina ulitehela ñgana watila owoma, soka kweevi Siovaa makalinga komutwe wandyila tyina amakanyimako Satanasi. Motyonge tyononthiki ononthatu tyo 2014, mwalekehilwe omukulu uli nokutomphola novo meumbo liae, avapilulula onondaka mbuli mu 2 Timotiu 3:1-5, avembupopi ngatyina pahe mbupopia oñgeni ovanthu mavakakala mouye omupe, avati: “Mouye omupe ovanthu mavakahambukwa, ovanthu mavakalinga vokuhole vakwavo, vehole vya Huku, vapepuka omutima, velikondola koututu, vahilivika Huku, vetavela kovohe, vapandula, valinga etyi vapopile, vehole vavo, vetavela okulipakailamo navo, apeho vapopia nawa vakwavo, velikondola omutima, onondalawa, vehole otyiwa, vayumbwa onthumbi, vekahi nawa, veliola omutima, vehole vali Huku tyipona evi vivehambukiswa, vafenda Huku mokonda vemuhole umwe. Ovanthu vatyo ngoovo, ovo mulikwata-po navo.” Okuti ove uhole okutomphola na vakwenyi meumbo, no mewaneno oñgeni ovanthu matukakala mouye omupe? w24.01 6 §§ 13-14
Muvali, 29 ya Kakwenye
Ove . . . unthyambukiswa. — Luka 3:22.
Tyitupameka omutima okunoñgonoka okuti Siovaa uhambukilwa ovanthu vae aveho. Ombimbiliya yati: “Siovaa uhambukilwa ovanthu vae.” (Ovii. 149:4) Mahi no ngootyo, vamwe pamwe nkhele vasoya avelipulu ñgaa: ‘Okuti naame ñgaa tyina Siovaa anthala uhambukwa umwe?’ Novanthu ovanyingi va Siovaa vapopiwa m’Ombimbiliya pamwe otyo vakalele ngootyo. (1 Sam. 1:6-10; Som. 29:2, 4; Ovii. 51:11) Ombimbiliya yetyipopia umwe nawa okuti namphila ovanthu ovakwankhali, mahi no ngootyo Siovaa upondola okuvehambukilwa. Oityi tuna okulinga opo tyina Siovaa etutala ahambukwe? Tuna okuyumba onthumbi mu Sesusi Kilisitu atumbatisalwa. (Swau 3:16) Pokumbatisalwa tupopila ovanthu okuti twelivela ononkhali twalingaile, pahe twapopila Siovaa okuti matulingi vala etyi ahanda. (Ovil. 2:38; 3:19) Siovaa uhambukwa tyina etutala twelipakula tukale omapanga ae. Tyina tulikwatehila tulinge etyi twapopile pokulipakula, Siovaa uhambukwa ututi, tumapanga ae. — Ovii. 25:14. w24.03 26 §§ 1-2
Mutatu, 30 ya Kakwenye
Katupondola okuyeka-po okupopia ovipuka twamona neevi tweiva. — Ovil. 4:20.
Noonthwe matuhetekela vala ovalongwa va Sesusi tyina twahayekeko okwivisa na tyina umwe ovatumini vametwiilika. Tuyumbei-ko umwe onthumbi okuti Siovaa metukwatesako tutyivile okuundapa movilinga viokwivisa. Naina, ita Siovaa ekukolese omutima, ekwavela ounongo, ekukwateseko tyina una ovitateka. Ovanyingi tuhole okukondya novitateka ngeevi: okunyimisa omunthu tuhole, pamwe ovipuka viehekahi nokweenda nawa meumbo, nokuyalwa novanthu vahafende Huku, novikwavo vali. Ovipuka ovikwavo vitwiihama umwe komutima, viyawisa komalwihamo tukondya-le nao, omikihi, novilwa. Movipuka ngoovio, uyulila omutima wove ku Siovaa. Mupopila oñgeni tyekukalesa, mahi popia umwe tyokuti ndyili nokupopila epanga liange enene. Yumba-ko umwe onthumbi okuti Siovaa “mekukwatesako.” (Ovii. 37:3, 5) Otyipuka matyitukwatesako atukoleleya “mononkhumbi,” okulikwambela apeho. (Loma 12:12) Siovaa wii umwe evi ovafendi vae veli nokukondya navio, “meveivi tyina vaulula onkhu vahanda okukwateswako. — Ovii. 145:18, 19. w23.05 5-6 §§ 12-15
Mukwana, 31 ya Kakwenye
Apeho talei otyipi tyitavelwa na Tatekulu. — Efe. 5:10.
Tyina pena otyipuka tyimwe otyinene twahanda okulinga, nkhele tuna “okukungunyika etyi Siovaa ahanda,” ngatyo tulinga. (Efe. 5:17) Tyina tutala m’Ombimbiliya onondunge mbuli-mo mbuyemba kwootyo twahanda okulinga, ngootyo tukahi nokwovola okunoñgonoka otyityi Huku asoka. Ngwe ine tulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya, matulingi ovipuka nonondunge. Ondyale yetu Satanasi, ‘omukalavi,’ wahanda onthwe tulipake vala mokwovola viouye ou, atwahamono omuvo wokuundapa mo vya Huku. (1 Swau 5:19) Ine omunthu wa Huku kalunguka, upondola okulipaka vala mokwovola olumono, nokulongeswa unene, apumbwa onomphitilo ena-mbo mbokuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. Ou ulinga ngootyo, opo ngootyo wayambula tyouye. Okwovola olumono, nokutanga mosikola hatyivi-ko, mahi ovipuka ovio katupondola okuvipaka komutwe. w24.03 24 §§ 16-17