Ou Omuvo Wokuholovona
“Iya Huku atungu omulume otyifuika tyae, wevetunga omulume nomukai.”—Gênesis 1:27.
ONONDAKA ombo mbuiwe nawa mbukahi pomafo otete Ombimbiliya, mbulekesa otyili tyimue otyinene tyokuti Huku “walinga ovipuka aviho oviwa momuvo watyo.” Omulume wotete Andau, nomukai Eva, ankho vetupu onkhali etyi valingwa. (Eclesiastes 3:11) Omutungi wavo, Jeova Huku, wevepopila okuti: “Lityitei, amukala ovanyingi, amuyulisa o ohi aiho, iya o ohi ikale metumino lienyi. Onohi mbo melunga, noviila vinthanana meulu, novipuka aviho viokuna omuenyo vienda-enda kombanda yoohi, vikale metumino lienyi.”—Gênesis 1:28
Monondaka ombo Huku atolela Andau na Eva, wevenoñgonokesa ehando liae. Ovo ankho vena okulityita, nokuyunga oohi opo ikale omphangu yombembwa palavo muene novana vavo. Huku kaholovonene omuvo ovo ankho vena yokunkhia. Anthi, Huku wevelaa otyipuka tyimue otyiwa. Inkha valingile eholovono ewa, nokutualako okulinga ehando lia Huku, ñgeno vakala nomuenyo, nombembwa nehambu lihapu.
Ovo vaholovonene omapita, mokonda yotyo, ovanthu aveho vakulupa, nokunkhia. Jobe wanoñgonokele okuti: “Omunthu wakutulua nomukai, ononthiki mbae kambuhi, nokueyula ononkhumbi.” (Jó 14:1) Oityi tyaenda omapita?
Ombimbiliya ipopia okuti: “Mokonda yomulume wike vala onkhali yanyingila mouye, iya ononkhia mbaetwa nonkhali. Moluotyo ononkhia mbeliyandyana kovanthu vatyo aveho, mokonda aveho valinga onkhali.” (Romanos 5:12) “Omulume watyo wike” o Andau, waholovonene tyawina okuanya otyitumino tya Huku ankho tyo kuayandyuluka nawa. (Gênesis 2:17) Mokulinga ngotyo, Andau wapolua omphitilo ankho ena yokukala apeho nomuenyo momphangu yombembwa pano pohi. Oe tupu, wapumbisua ovana vae omuenyo omuwa, eveavela omuenyo wonkhali, nononkhia. Ankho tyimoneka ngoti atyiho tyavomba. Okuti otyo umue?
Omuvo Umue Wepiluluko
Etyi palamba omanima omanyingi, omuhoneki wono Salmu, watumua okuhoneka okuti: “Ovaviuki mavapiñgana o ohi, iya avakakalamo apeho.” (Salmo 37:29) Pala okulekesa okuti omulao alingile mo Endene maufuiswapo, Ondaka ya Huku ipopia etyi makalinga okuti: “Huku makasekuna ononkhuka momaiho avo, ononkhia, okulila, no nongembia kamavikakalako vali. Mokonda ovipuka ovio aviho mavikalamba.” Iya Huku apopi okuti: “Tala! Ovipuka aviho mandyivilingi ovipe.”—Revelação 21:4, 5.
Ovanthu velipula okuti, inkha kuna omuvo pala ovipuka aviho, onalupi omuvo wepiluluko mauya opo ehando ewa lia Huku lifuisuepo? Ovahoneki vomukanda ou, Onombangi mba Jeova, vekahi nokulinga ononkhono opo ovanthu aveho vanoñgonoke okuti tukahi momuvo Ombimbiliya ipopia okuti “ononthiki mbahulililako,” iya omuvo Huku amaneko ovivi aviho ukahi popepi. (2 Tim. 3:1) Tukahi nokukuavela ondundo opo utange Ombimbiliya, nokulilongesa konthele yovipuka oviwa ove upondola okukamona komutue wandyila. Tupu tukuavela ondundo opo utavele konondaka ombu: “Ovolei Jeova putyina nkhele apondola okuvasiwa. Muihanei putyina nkhele ekahi popepi.” (Isaías 55:6) Wahasoke okuti atyiho tyipita momuenyo wove tyaholovonwale, ekevelelo liove liokukakala nomuenyo wahapu likahi pomaoko ove muene!
[Onondaka Mbavilapo pefo 8]
“Tala! Ovipuka aviho mandyivilingi ovipe”