Yumba Onthumbi Mu Jeova Huku “Yononthiki Nomivo”

“Oe upilulula omivo, upolako onohamba nokupumphika onohamba.”—DANIEL 2:21.

OÑGENI MOKUMBULULA?

Oñgeni ovipuka viatungwa, nomaulo afuiswapo vilekesa okuti Jeova Omuvaluli Omunene Womivo?

Okunoñgonoka okuti Jeova o Huku “yononthiki nomivo” tyitulunda okulinga tyi?

Omokonda yatyi Jeova ketei kovipuka vipita mouye pala okufuisapo evangelo liae?

1, 2. Oityi tyilekesa okuti Jeova wii nawa omuvo?

JEOVA HUKU ankho utyivilale okuvalula omuvo etyi ehenelinge ovanthu. Monthiki yakuana yokulinga ovipuka, Huku wati: “Meulu mukale ovimimikilo pala okupunga otyitenya notyinthiki, iya vina okukala enyingilikilo liomivo, nononthiki, nomanima.” (Gênesis 1:14, 19, 26) Ovipuka ovio aviende umwe ngetyi ankho Jeova ahanda.

² Hono ovanongo vouye kavetyivili okuhangununa nawa omuvo. Omukanda umwe wati: “Nawike utyivila okupopia nawa-nawa oityi omuvo.” Mahi Jeova wii nawa omuvo. Haunene oe “Omupakeko weulu, . . . una Watunga nokulinga oohi.” Tupu Jeova “Oyouna upopia onthyulilo tunde konthyimbi, ulekesa tunde kohale ovipuka nkhele vihenelingwe.” (Isaías 45:18; 46:10) Opo tupameke ekolelo lietu mu Jeova no Mondaka yae, Ombimbiliya, tutalei oñgeni ovipuka atunga nomaulo afuiswapo alekesa okuti Jeova Omuvaluli Omunene Womuvo.

OVIPUKA JEOVA ALINGA VIPAMEKA EKOLELO LIETU

3. Ovipuka patyi vimwe vikuatesako okuvalula nawa omuvo?

³ Ovipuka ovinyingi Jeova alinga, ovitutu novinene, vityivila okuvalula nawa omuvo. Mongeleka, oupuka umwe oututu utiwa atomo, uundapa monkhalelo imwe ihapiluluka. Onololoso mbalingwa noupuka oo, mbuvalula nawa omuvo ambahaponyo o segundu naike alo umwe tyina pamalambe onomiliau 80 omanima. Ouye no nonthungululu viliseta monkhalelo imwe yaviuka tuhevili okunoñgonoka. Onkhalelo viaonganekwa keulu vikuatesako ovanthu okunoñgonoka omivo nokuvasa ondyila yaviuka pokulinga oungendi. Mokonda Jeova oe Walinga ovipuka ovio viokuvalula omuvo, una “ononkhono ononene” nokuatokala ehiliviko lietu.—Tanga Isaías 40:26.

4. Oñgeni ovipuka vina omuenyo vihongolelwa nomuvo, vilekesa okuti Jeova omunongo?

⁴ Ovipuka vina omuenyo vihongolelwa nomuvo. Omiti ominyingi novinyama vikahi ngatyina vihongolelwa nololoso ikahi mokati kavio. Mokonda yotyo, oviila vimwe vii nawa omuvo maviiluka. (Jeremias 8:7) Ovanthu navo vahongolelwa nomuvo. Mongeleka, olutu luetu lutupopila okuti okomutenya ine okounthiki. Inkha tulinga oungendi no aviau okuenda kotyilongo kuna omuvo welikalela notyetu, olutu luetu malusukisa ononthiki mbumwe opo lutyiliye. Tyotyili ovipuka Jeova alinga, ovinyingi vilekesa okuti oe o Huku “yononthiki nomivo” nokuna epondolo enene nounongo. (Tanga Salmo 104:24.) Mokonda Jeova una epondolo nounongo, tupondola okukala nonthumbi yokuti mafuisapo evangelo liae!

OMAULO AFUISWAPO MOMUVO WATYO APAMEKA EKOLELO LIETU

5. (a) Oityi tuna okulinga opo tunoñgonoke etyi matyikaenda novanthu komutwe? (b) Omokonda yatyi Jeova upondola okutupopila etyi matyikamoneka?

⁵ Ovipuka Jeova alinga vitulongesa unene konthele ‘yovituwa viae vihamoneka,’ mahi kavikumbulula omapulo akolela, ngeli: Oityi matyikaenda novanthu komutwe? (Romanos 1:20) Opo tuvase ekumbululo tuna okulilongesa etyi Huku apopia Mondaka yae Ombimbiliya. Tyina tuitanga, matuvasimo omaulo omanyingi afuiswapo momuvo watyo! Jeova upondola okutupopila etyi matyikamoneka, mokonda wii nawa etyi tyikahi komutwe. Tupu omaulo Ombimbiliya apeho afuiswapo momuvo watyo mokonda Jeova Huku upondola okuendesa ovipuka ngetyi ahanda no momuvo aholovona.

6. Oityi tyilekesa okuti Jeova uhanda tunoñgonoke omaulo Ombimbiliya?

⁶ Namphila Jeova katale omuvo ngonthue, tyina etupopila otyipuka matyikapita momuvo umwe, utyipopia monondaka tupondola okunoñgonoka. (Tanga Salmo 90:4.) Mongeleka, omukanda wa Revelação upopia “onoandyu ononkhuana mbapakua nawa pala oola, nonthiki, nohanyi, nenima,” onondaka tupondola okunoñgonoka. (Revelação 9:14, 15) Tyina tunoñgonoka okuti omaulo ekahi nokufuiswapo ngetyi Huku apopile, tyipameka ekolelo lietu mu Huku “yononthiki nomivo,” no Mondaka yae. Tutalei onongeleka mbumwe.

7. Oñgeni eulo lia Jeremia konthele yo Jelusalei no Judaa lilekesa okuti Jeova apeho ufuisapo evangelo liae momuvo aholovona?

⁷ Tete, tutalei etyi tyamonekele motyita tyapanduvali P.K.E. “Menima liakuana lia Jeoiaquim, omona wa Josia, ohamba yo Judaa,” Jeova wapopilile Jeremia konthele yovanthu aveho mo Judaa. (Jeremias 25:1) Jeova waulile okuti o Jelusalei maihanyaunuapo iya ova Judeu avatualwa Kombambilonia. Ova Judeu “mavaundapela ohamba Yombambilonia omanima omakwi epandu-vali.” Menima 607 P.K.E. omatolopa Ombambilonia ahanyaunapo o Jelusalei iya ova Judeu avatualwa Kombambilonia. Mahi oityi matyikapita konthyulilo yomanima 70? Omuuli Jeremia wati: “Jeova wapopia okuti: ‘Tyina muamakala omanima omakwi epandu-vali Mombambilonia, otyo mandyimuhinangela, iya andyifuisapo onondaka mbange onongwa mokumukondola momphangu ei.’” (Jeremias 25:11, 12; 29:10) Eulo olio liafuisuapo momuvo watyo, menima 537 P.K.E. etyi ova Medo nova Persia vayovola ova Judeu Kombambilonia.

8, 9. Oñgeni omaulo a Daniele alekesa okuti Jeova o Huku “yononthiki nomivo”?

⁸ Tala eulo ekuavo muakutikinya ovanthu va Huku kohale. Konyima yomanima evali etyi ova Judeu vatunda Kombambilonia, Huku waulile menyina liomuuli Daniele okuti Mesiya mamoneka menima 483 konyima yotyitumino tyokupindulapo o Jelusalei. Ohamba yova Medo nova Persia yaava otyitumino otyo, mo 455 P.K.E. Nawa-nawa konyima yenima 483, mo 29 P.K. Jesus womo Nazare walembulua nospilitu sandu etyi ambatisalwa iya akala Mesiya.a—Neemias 2:1, 5-8; Daniel 9:24, 25; Lucas 3:1, 2, 21, 22.

⁹ Pahe tutalei etyi Ovihonekwa viaulile konthele Youhamba wa Huku. Eulo Liombimbiliya lialekesa okuti Ouhamba wa Mesiya ankho mauvialekwa keulu mo 1914. Ombimbiliya yaava “enyingilikilo” liokuya kwa Jesus iya aiti okuti momuvo watyo oo, pano pohi mapakala ononkhumbi ononene mokonda Satanasi matewa keulu. (Mateus 24:3-14; Revelação 12:9, 12) Tupu, eulo Liombimbiliya liayulika omuvo, enima 1914 etyi “ononthiki mbalulikwa mbovilongo mbafuisuapo” iya Ouhamba auhimbika okutumina keulu.—Lucas 21:24; Daniel 4:10-17.b

10. Ovipuka patyi mavikamoneka momuvo wanakua?

¹⁰ Apa katutu makuya “ononkhumbi ononene” mbaulilwe na Jesus. Konyima yotyo, Jesus makatumina Ovityita Ekwi Viomanima. Tyotyili ovipuka ovio mavikamoneka momuvo wanakua. Etyi Jesus ekahi pano pohi, Jeova ankho waholovonale “oola nonthiki” ovipuka ovio mavikamoneka.—Mateus 24:21, 36; Revelação 20:6.

‘UNDAPESA NONONDUNGE OMUVO WOVE’

11. Inkha tuimbuka okuti tukahi momuvo wonthyulilo, oityi matulingi?

¹¹ Mokonda tutyii okuti Kristu wakala Ohamba, nokukahi “komuvo wonthyulilo” oityi tuna okulinga? (Daniel 12:4) Ovanthu ovanyingi vetyiete okuti ovitateka mouye vikahi nokuvilapo, mahi kavetyii okuti Ombimbiliya yaulileale okuti mavikamoneka. Vamwe vakevela okuti ovitateka mavipuko. Ovakuavo vetavela okuti ovanthu mavaeta “ombembwa netuliyo.” (1 Tessalonicenses 5:3) Iya onthue? Inkha tuimbuka okuti tukahi mononthiki mbahulililako mbouye wa Satanasi, matuundapesa omovo wetu movilinga via Jeova nokukuatesako vakuetu okumunoñgonoka. (2 Timóteo 3:1) Tuna okulanda omuvo mokulinga omatokolo onondunge konthele yoñgeni matuundapesa omuvo wetu.—Tanga Efésios 5:15-17.

12. Oityi tulilongesila kuetyi Jesus apopia konthele yononthiki mba Noe?

¹² Okuundapesa nonondunge omuvo wove katyapepukile mouye uno wokuna ovipuka ovinyingi vitalula. Jesus walondola okuti “ngetyi tyali kononthiki mba Noe, otyo matyikakala pokuya Kuomona womulume.” Oñgeni ankho tyikahi kononthiki mba Noe? Huku wapopilile Noe okuti ouye wo kononthiki mbae mauhiki konthyulilo. Momuvo oo, ovanthu onondingavivi mavanyimuako nombila onene ouye auho. Noe, wali “omuivisi wouviuki,” nekolelo apopila ovanthu ondaka ya Huku. (Mateus 24:37; 2 Pedro 2:5) Mahi ankho “valia, vanwa, ovalume vanepa, ovakai vanepwa, . . . ankho kavasukile, alo ombila onene yeya aivekomboko aveho. Moluotyo Jesus alondola ovalanduli vae okuti: “Kalei tyelipongiya, mokonda Omona womulume meya moola muhasoko.” (Mateus 24:38, 39, 44) Tuna okukala tyelipongiya nga Noe, atuhakala ngovanthu vo kononthiki mbae. Oityi matyitukuatesako okukala tyelipongiya?

13, 14. Tyina tukevela okuya Kuomona womulume, oityi tuna okuhinangela konthele ya Jeova matyitukuatesako okumuumbila nekolelo?

¹³ Namphila Omona womulume meya momuvo onthwe tuhakevela, tuesukisa okuhinangela okuti Jeova Omuvaluli Omunene Womuvo. Tyihetei kuetyi tyipondola okumoneka mouye ine kuetyi ovanthu vapondola okulinga, Jeova upondola okutokola onalupi ovipuka mavimoneka netyi matyitundililako. (Tanga Daniel 2:21.) Tyotyili, Provérbios 21:1 itupopila okuti: “Omutima wohamba ukahi ngomeva ahateka peke lia Jeova. Uupilaululila oku oe ahanda.”

¹⁴ Jeova upondola okuendesa ovipuka opo afuisepo evangelo liae momuvo aholovona. Ovipuka ovinyingi viapiluluka mouye vikahi nokufwisapo omaulo Ombimbiliya, haunene konthele yovilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku ouye auho. Nkhele soka kuetyi tyaendelepo etyi Otyimato tyo Berlim tyateyuapo mo 1989. Kavehi ovanthu ankho vakevela okuti ovatumini mavalingi liwa-liwa omapiluluko oo omanene. Mahi mokonda yomapiluluko oo, onondaka onongwa pahe mbukahi nokuiviswa movilongo ovinyingi kuna ankho ovilinga vietu viailikwa. Moluotyo, tuundapesei omuvo nonondunge opo tuumbile nekolelo Huku “yononthiki nomivo.”

KALA NEKOLELO MU JEOVA OMUVALULI WOMIVO

15. Oñgeni matulekesa ekolelo tyina meongano mulingwa omapiluluko?

¹⁵ Opo tutualeko novilinga viokuivisa Ouhamba mononthiki mbuno mbonthyulilo, tuesukisa okukolela mu Jeova omuvaluli womivo. Mokonda onkhalelo youye ikahi nokupiluluka pamwe tuesukisa okupilulula onkhalelo yetu yokuivisa. Eongano lia Jeova pamwe lilinga omapiluluko pala okutukuatesako okuivisa onondaka onongwa monkhalelo yaviuka. Tulekesa okuti tuna ekolelo mu Huku “yononthiki nomivo” tyina tutavela omapiluluko oo, nokutavela noukuatyili okuhongolelwa Nomona wae, “omutwe weuaneno.”—Efésios 5:23.

16. Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti Jeova metukuatesako momuvo waviuka?

¹⁶ Jeova uhanda tulikuambele kwe kese muvo nonthumbi yokuti metuavela “ombatelo momuwo waviuka.” (Hebreus 4:16) Otyo tyilekesa okuti oe utuhole unene, nokutekula kese umwe puonthue. (Mateus 6:8; 10:29-31) Tulekesa okuti tuna ekolelo mu Jeova Huku tyina tulikuambela apeho okumuita ombatelo, nokulandula ehongolelo liae. Tupu, tuna okuitilako ovakuatate vetu nonomphange.

17, 18. (a) Apa katutu oityi Jeova makalinga onondyale mbae? (b) Tuna okulityilika eliva patyi?

¹⁷ Pahe ou omuvo wokukala nekolelo liapama malitukuatesako okulinga ehando lia Huku nomutima wakola. (Romanos 4:20) Satanasi na vana atumina, vekahi nokuovola okutalameka ovilinga Jesus etutuma okulinga. (Mateus 28:19, 20) Namphila Eliapu lituutukila, tutyii okuti Jeova “o Huku una omuenyo, Nomuyovoli wovanthu aveho, haunene vana vena ekolelo.” Oe “utyii oñgeni mayovola mononkhumbi ovanthu vokuna onthilo nae.”—1 Timóteo 4:10; 2 Pedro 2:9.

¹⁸ Apa katutu, Jeova makamanako ouye uno wovivi. Katutyii nawa onalupi, noñgeni ovipuka ovio maviende, mahi tutyii okuti Kristu makahanyaunako onondyale mba Huku momuvo waviuka. Iya atuho tutyii okuti Jeova watokala okutumina ouye auho. Moluotyo, katyaviukile okulimbuako “ononthiki nomivo” tukahi hono! Tuhatokelei meliva liokusoka okuti “ovipuka vikahi nokutualako ngetyi ankho vikahiale konthyimbi yovipuka aviho.”—1 Tessalonicenses 5:1; 2 Pedro 3:3, 4.

“KALA NOTYITUWA TYOKUKEVELA”

19, 20. Oityi tuesukisila okukala notyituwa tyokukevela ku Jeova?

¹⁹ Etyi Jeova Huku alinga ovanthu, wahandele vakaleko apeho opo vetyivile okulilongesa konthele yae, novipuka aviho oviwa alinga. Eclesiastes 3:11 ipopia okuti: “Aviho [Jeova] wevilinga oviwa pomuvo watyo. Wapaka alo umwe momutima wavo ehando liomuenyo wahapu, opo ovanthu vahanoñgonoke ovilinga Huku yotyotyili alinga tunde konthyimbi alo konthyulilo.”

²⁰ Tuahambukwa unene okunoñgonoka okuti Jeova nalumwe apilulula evangelo liae pala ovanthu! (Malaquias 3:6) Ku Huku “okahi kakapilauluka.” (Tiago 1:17) Okahi kapilauluka mokonda oohi iliseta, mahi Jeova kapiluluka mokonda yomuvo ulamba. Jeova “Ohamba yomuvo uhapu.” (1 Timóteo 1:17, okatoi.) Moluotyo, “tukalei notyituwa tyokukevela Huku yeyovo [lietu.]” (Miquéias 7:7) Tyotyili, “kalei nomitima viakola, pamekei omitima vienyi, amuho onwe mukevelela Jeova.”—Salmo 31:24.

[Onondaka Poutoi]

[Olutalatu pefo 21]

Daniele wali nekolelo liokuti Huku mafuisapo omaulo emupele

[Olutalatu pefo 23]

Ukahi nokuundapesa nawa omuvo opo ulinge ehando lia Jeova?