Oniñgoso yokulandesa ovapika ankho ilingwa mo Afilika no Amelika
Okuyovoka Moupika Tunde Kohale Alo Mononthiki Mbetu
Etyi Belenitaa apita ko Europa ankho wati hamwe mati vala hikee ahimbika okulinga ovilinga viae viokuvinda ngetyi apopililwe. Mahi etyi palamba ononthiki 10 otyo amoneswa ononkhumbi iya tupu ombunga yae oku yesala aihimbika okumoneswa ononkhumbi. Mokonda yotyo Belenita akuluminyua okulinga ovilinga vioukunga.
Ovapika vokohale ko Egitu tyina vamakuatwa
Omukai ankho aundapela, apopila Belenita alevale onombongo mbulamba pono euros 40.000b. Ngotyo opo Belenita afete ongele oyo, akala ekunga iya ankho una okufetwa ono euros 200 ine 300 mu kese tyinthiki tyina amalala novalume. Belenita wati, “ame andyisoko okuhena, mahi andyitili woma netyi vapondola okukalinga ombunga yange. Ankho nehulilwa.” Ehipululo eli, lielifwa no liovanthu ovanyingi-nyingi vatalwa ngo nomakina mbulinga onombongo.
Momanima 4.000 konyima, omukuendye umwe utiwa Jose walandesilue novakulu vae. Akaundapa ngomupika keumbo liomulume umwe wo ko Egitu. Tyelikalela na Belenita, omokonda Jose ankho ponthyimbi ankho kamonesilwe ononkhumbi. Mahi etyi aanya okulala nomukai wo muhona wae, avemutendeleya okuti ankho uhanda okulala nae kononkhono. Jose apakwa mokalavoso ine okaleya tyakutwa nomalienge.—Gênesis 39:1-20; Salmo 105:17, 18.
Jose wali omupika kohale-hale; Belenita wali omupika mononthiki mbetu. Mahi ngwe aveho vevali, valingilwe ovapika novakulu, ovilinga vimwe vitalwa ngonomakina mbulinga onombongo.
OVITA VILINGA OVAPIKA ONIÑGOSO
Ovilwa, ovio vikahi nokukuatesako ovilongo ovinyingi okukala novapika. Ohamba yoko Egitu itiwa Tutmés 3 wakuatele ovanthu 90.000 etyi akalwisile ova Kanaa. Ova Egitu avevelingi ovapika vokuheya omalumono, nokutunga onondyuo mbokufendela, nokuheya omikungu.
Moutumini wo Roma, ovilwa, ovio ankho vikuatesako okukala vali novapika, mokonda yotyo ankho tyieta omalwei. Kotyita tyotete ovanthu aveho mo Roma otyinthimbu ankho ovapika. Ovapika ovanyingi mo Egitu nomo Roma ankho vaipawa omapita. Mongeleka ovapika vokuheya omalumono mo Roma ankho vena yokukala vala omanima ehungi 30.
Mokueenda komuvo, ovapika navo avanumana. Okuhimbikila kotyita 16 alo kotyita 19 mouye auho oniñgoso ankho ina vali onombongo pokati ko Afrika no Amelika okulandesa ovapika. Eongano litiwa UNESCO liapopia okuti ovanthu vehungi ponomiliau 25 ine 30 ovalume, novakai, novana, vakuatuelewe avalandeswa. Ovanthu ovanyingi vankhile puetyi ankho vekahi nokuyauka elunga Atlântico. Olaudah Equiano omupika umwe wahupile wati: “Ovakai ankho veliyavela, otyo vaulula onkhu, otyo ankho tyitilisa owoma.”
Otyo katyamonekele vala kohale. Eongano Liouye Auho Konthele Yovilinga (Organização Internacional do Trabalho) liapopia okuti, ovanthu onomiliau 21 ovalume, novakai, novana, nkhele vatualako nokuundapa ngovapika, otyo vamoneswa ononkhumbi vamwe vafetwa vala onombongo mbehehi, ovakuavo kavafetwa. Mononthiki mbetu ovapika vamwe vehimama nokuheya omalumono, vamwe vaundapa mo novenda, no momaumbo. Namphila ovatumini kavahande ovanthu vapakwe moupika, mahi no ngotyo ovapika vekahi nokuliyawisa unene.
Ovityita novityita nkhele ovapika
OVAPIKA VAYOVOKA
Mokonda ovapika valingwa onya, otyo tyihole okuvetuala kokulwila eyovo. Motyita tyo tete P.K.E., efualali litiwa Espártaco novapika 100.000 avaelekela okutyitukilapo o Roma. Kotyita 18, ovapika vokalongo keli pokati komeva katiwa Caribe ko Hispaniola, avatyitukilapo ovahona vavo. Mokonda ovapika vaundapa momapia omienge viokulinga osuka valingwa onya, atyituala kovilwa vialingwa mokueenda kuomanima 13, ngamo mutuka otyilongo tyitiwa Haiti menima 1.804.
Ova Isilayeli etyi Vatunda mo Egitu, vayovolelwe monkhalelo imwe ihuvisa. Tyafwa ankho vena onomiliau 3 etyi vayovolwa moupika ko Egitu. Tyili ankho vahanda umwe okuyovolwa. Ombimbiliya ipopia okuti mo Egitu ankho veli “moupika mononkhalelo mbatyo ambuho.” (Êxodo 1:11-14) Alo umwe Farao atumu okuipaa ovana aveho vo vakuendye tyina vamakutulwa.—Êxodo 1:8-22.
Ova Isilayeli vayovoka mononkhumbi ankho vamoneswa mo Egitu mokonda o Huku wevekuatesako. Huku wapopilile Moisesi okuti: “Ame ndyii nawa omaluihamo avo. Ame mandyilauka opo ndyikeveyovole.” (Êxodo 3:7, 8) Hono, konomphangu mbatyo ambuho ova Judeu valinga otyipito tyo Pasikwa kese nima pala okuhinangela etyi ova Isilayeli vayovolelwe.—Êxodo 12:14.
ONTHYULILO YOUPIKA
Ombimbiliya ipopia okuti, ‘Jeova Huku yetu, o Huku wahalingi etyi tyahaviukile’ iya otyo tyitukalesa nonthumbi yokuti Huku kapiluluka. (2 Crônicas 19:7; Malaquias 3:6) Huku watuma Jesus “opo aivise eyovo ko nonkhuatwa . . . , nokuyovola vokuamona ononkhumbi.” (Lucas 4:18) Okuti otyo tyilekesa okuti weile okuyovola ovapika ava tumona? Tyafuile hatyoko. Jesus weile okuyovola ovanthu vana vavahiwa moupika wo nonkhali no nonkhia. Konyima Jesus wati: “Otyili matyimuyovola.” (João 8:32) Hono, otyili Jesus alongesile tyikahi nokuyovola ovanthu mononkhalelo ononyingi.—Tala okakasa kati “Eyovo Moupika Welikalela.”
Tyotyili, Huku wakuatesileko Jose na Belenita okuyovoka koupika mononkhalelo mbelikalela. Ove upondola okunoñgonoka vali konthele yetyi tyaendele na Jose Mombimbiliya momukanda Gênesis kapitulu 39 alo 41 oOnonkhono Belenita alinga opo ayovoke moupika kambakalele ononkhono-puila.
Etyi Belenita ataatwa motyilongo tyimwe tyo Europa aende no ko Espanha. Ko Espanha avasiko Onombangi mba Jeova iya ahimbika okulilongesa Ombimbiliya navo. Atokola okulinga omapiluluko momuenyo wae iya avasi ovilinga ovikuavo. Belenita apopila omukai una ankho alevala opo emufete katutu-katutu kese hanyi. Nthiki imwe, omukai oo alikalela Belenita. Omukai oo ankho uhanda Belenita ehemufete vali iya nokuita otyiponyo ku Belenita. Mokonda yatyi? Omokonda nae ankho wahimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova! Belenita wati: “Otyili tyiyovola monkhalelo ihuvisa.”
Jeova Huku tyemuihamene unene komutima etyi ova Isilayeli ankho veli moupika ko Egitu. Tupu no hono Jeova ongotyo elitehelela mokonda yovipuka ovivi vilingwa. Opo mouye muhakale vali oupika muesukisa okulingwa omapiluluko omanene. Konthele yotyo Huku walaa okulinga omapiluluko. “Mahi, kuna eulu epe noohi omphe tukahi nokukevelela ngetyi Huku alaa, muna mamukakala ouviuki.”—2 Pedro 3:13
a Enyina liapilululwa.
b Momuvo uno, onombongo mbutiwa euro belifua vala nombu mbutiwa onondolale mbo ko Amelika.