Ouwa-tima Oñgeni Mokala Notyituwa Otyo?

ATUHO tuhanda vakuetu vetutale okuti tuvanthu ovawa. Mahi katyapepukile okukala omunthu omuwa mouye uno, mokonda tukala pokati kovanthu ovanyingi “vehena ohole notyiwa.” (2 Tim. 3:3) Ovanthu ovo kavalandula ovitumino vya Siovaa. Etyi Siovaa apopia okuti otyiwa ngwe vati otyivi, iya etyi ati otyivi ngwe vati otyiwa. (Isa. 5:20) Tupu tyipondola okupuiya okukala omunthu omuwa mokonda youkuankhali, novipuka viaendele momuenyo wetu kohale. Hamwe tupondola okulitehelela ngomphange umwe uumbila Siovaa omanima omanyingi utiwa o Ana,a wati: “Hitavela okuti ndyipondola okukala omunthu omuwa.”

Mahi tyituhambukiswa okunoñgonoka okuti atuho tupondola okukala nomutima omuwa! Otyituwa otyo tyituka kononkhono mba Huku iya ononkhono ombo, mbuna vali epondolo tyipona ovipuka vitutyilika okukala omunthu omuwa. Pahe matulilongesa vali otyituwa otyo no ñgeni tupondola okutyilekesa.

OUWA-TIMA OITYI?

Ouwa-tima okukala omunthu omuwa. Omunthu una otyituwa otyo, una omalusoke omawa iya apeho ulinga ovipuka oviwa. Otyituwa otyo tyituavela ondundo yokuovola ononkhalelo mbokukuatesako vakuetu, nokuvelingilako ovipuka oviwa.

Hamwe wamona-le okuti vamwe valingila-ko ombunga yavo nomapanga avo ovipuka oviwa. Mahi otyo tyilekesa okuti vena omutima omuwa? Tutyii okuti mokonda tuvakuankhali, hapeho matutyivili okukala notyituwa otyo. Ombimbiliya yati: “Kutupu omunthu na wike omuviuki kombanda yohi, utualako vala okulinga oviwa ahalingi onkhali.” (Ecl. 7:20) Apositolu Paulu wapopia okuti: “Ame ndyityii okuti mu ame, mohitu yange, mutupu natyike otyiwa.” (Loma 7:18) Tyayandyuluka nawa okuti opo tukale notyituwa otyo tuesukisa okulilongesila ku Siovaa.

“SIOVAA OMUWA”

Siovaa wetuavela Ovitumino vilekesa oityi tyikahi nawa. Ombimbiliya ipopia konthele yae okuti: “Ove ukahi nawa iya ovilinga viove oviwa. Ndongese-vo ovitumino viove.” (Sal. 119:68) Pahe matulilongesa ovipuka vivali viapopiwa moversikulu ei konthele ya Siovaa.

Siovaa ukahi nawa. Tyimwe povituwa vihuvisa vya Siovaa ouwa-tima wae. Tala etyi tyamonekele-po etyi apopilile Moisesi okuti: “Mandyikulekesa ouwa-tima wange.” Siovaa walekesile ku Moisesi epondolo liae monkhalelo ihuvisa, okukutikinyamo ouwa-tima wae. Tupu Moisesi weivile ondaka yati: “Siovaa, Siovaa, Huku wokankhenda, wevela, wahanumana liwa, nokuna oluembia olunene, notyili. Una oluembia olunene novanthu ovanyingi, wevela oviponyo, novipengi, no nonkhali. Mahi, kayekepo okukoyesa vana vavelwa onombei.” (Êx. 33:19; 34:6, 7) Tyayandyuluka nawa okuti ovipuka aviho Siovaa alinga vilekesa okuti una omutima omuwa. Iya mokonda Sesusi ongeleka ongwa yomunthu omuwa, ankho upondola okupopia nonthumbi okuti: “Kutupu omunthu nawike omuwa, omuwa o Huku vala.” — Luka 18:19.

Ovilinga vya Siovaa oviwa. Movipuka aviho Siovaa alinga, ulekesa okuti una omutima omuwa. “Siovaa omuwa novanthu aveho. Okankhenda kae kamoneka movipuka aviho alinga.” (Sal. 145:9) Mokonda Siovaa omuwa iya utupu okapungulula, wavela omuenyo ovanthu aveho novipuka viesukisa opo vatualeko nomuenyo. (Ovil. 14:17) Tupu ulekesa okuti una omutima omuwa tyina etuevela. Omuhoneki wono salmu wati: “Siovaa, ove umuwa iya wafuapo opo wevele.” (Sal. 86:5) Tupondola okukala nonthumbi yokuti ‘Siovaa maavela ovipuka oviwa vana vatualako okukakatela mwe.’ — Sal. 84:11.

“LILONGESEI OKULINGA OVIWA”

Huku wetutunga otyifuika tyae, ngotyo nonthue tupondola okukala ovanthu vekahi nawa nokulinga ovipuka oviwa. (Gên. 1:27) Siovaa utupopila opo ‘tulilongese okulinga oviwa,’ tyilekesa okuti otyituwa otyo katyiya vala ngotyo. (Isa. 1:17) Mahi oñgeni matukala notyituwa otyo? Tutalei ovipuka vitatu tupondola okulinga.

Tete, tuna okulikuambela okuita ononkhono mba Huku. Ononkhono ombo, mbukuatesako ovaumbili va Huku okukala ovanthu ovawa komaiho ae. (Gal. 5:22) Tupu mbupondola okutukuatesako okuhumba otyiwa nokulityilika ovivi. (Loma 12:9) Alo umwe Ombimbiliya ipopia okuti Siovaa upondola ‘okutupameka movilinga aviho oviwa no monondaka.’ — 2 Tes. 2:16, 17.

Vali, tuna okutanga Ondaka ya Huku. Tyina tutanga Ombimbiliya, Siovaa upondola okutunoñgonokesa “onondyila ambuho onongwa,” nokutulongesa “ovilinga aviho oviwa.” (Pro. 2:9; 2 Tim. 3:17) Inkha tutanga atusokolola, matuyulisa omutima wetu novipuka oviwa vya Huku nehando liae. Iya ovipuka ovio tupaka momutima wetu, mavitukuatesako unene komutwe wandyila. — Luka 6:45; Efe. 5:9.

Tatu, onthue tulinga ononkhono ‘mbokuhetekela otyiwa.’ (3 Suau 11) Mo Mbimbiliya muna onongeleka onongwa. Ongeleka ikahi vali nawa o ya Siovaa no ya Sesusi. Tupu tupondola okusoka konongeleka onkhuavo mbovanthu ankho veiwe okuti vekahi nawa. Hamwe wahinangela Tabita na Balanabe. (Ovil. 9:36; 11:22-24) Inkha ulilongesa etyi Ombimbiliya ipopia konthele yavo, ongeleka yavo maikukuatesako unene. Tyina ulilongesa, ovola okunoñgonoka ovipuka valingile opo vakuateseko vakuavo. Nove soka kovipuka upondola okulinga opo ukuateseko ombunga yove, novakuatate mewaneno. Tupu, tala oñgeni Tabita na Balanabe vayambelwe mokonda yokukala ovanthu ovawa. Nove moyambwa!

Tupu tupondola okusoka kovanthu vena omutima omuwa hono. Mongeleka, soka kovakulu vewaneno vaundapa unene iya ‘vehole otyiwa.’ Tupu uhalimbueko ongeleka ongwa yonomphange ovakuatyili mewaneno, valekesa okuti “ovalongesi vovipuka oviwa” muetyi vapopia no muevi valinga. (Titu 1:8; 2:3) Omphange umwe utiwa o Roslyn wati: “Epanga liange lilinga atyiho opo akuateseko nokupameka ovakuatate mewaneno. Usoka kovitateka vena iya apeho uveavela oupuka oututu ulekesa okuti wesuka navo. Ku ame, epanga liange omunthu omuwa.”

Siovaa ulunda ovaumbili vae opo “vaovole oviwa.” (Amós 5:14) Inkha tulinga ngotyo, kamatuhumbu vala ovitumino vya Huku, mahi matukala nehando liokulinga etyi tyaviuka.

Opo tukale ovanthu ovawa, katupondola okusoka okuti tuesukisa okulingilako vakuetu ovipuka ovinene ine okuveavela ovipuka vilanda onombongo ononyingi. Soka ku etyi: Okuti omunthu wokunthinda omalutalatu uundapesa vala olapi ike ine onombali? Au, uundapesa onolapi mbovivala vielikalaila opo anthinde olutalatu luehiwa. Tyelifwa notyo, nonthue matulekesa okuti tuvanthu ovawa tyina apeho tulingilako vakuetu ovipuka oviwa.

Ombimbiliya itupopila okuti tuna okukala “tyafuapo” opo tulinge ovipuka oviwa. (2 Tim. 2:21; Titu 3:1) Inkha tutala etyi tyikahi nokuenda momuenyo wa vakuetu, matuimbuka ononkhalelo mbokuvekuatesako ‘opo tuvepameke.’ (Loma 15:2) Otyo tyakutikinya okuveavela otyipuka tyimwe vesukisa. (Pro. 3:27) Tupondola okuvekonga opo vakalie meumbo lietu, nokuvepameka. Inkha omunthu umwe wavela, tyina ukemutalelapo upondola okumutyindila okahinde ine ombulunga. Tyimoneka nawa okuti tuna onomphitilo ononyingi mbokupopia onondaka ‘mbupameka vakuetu muetyi vesukisa, pala ouwa wavo.’ — Efe. 4:29.

Nga Siovaa, nonthue tuovola okulingila ovipuka oviwa ovanthu aveho. Katuhande okutekula vakuetu nokapungulula. Iya onkhalelo imwe yokuhalingi okapungulula, oputyina tuivisa onondaka onongwa Mbouhamba kovanthu aveho. Ngetyi Sesusi atuma, onthue tulinga nawa alo umwe vana vetulinga onya. (Luka 6:27) Apeho otyiwa okukala nokankhenda na vakuetu nokuvelinga nawa, mokonda “kutupu otyitumino tyipatana ovipuka ovio.” (Gal. 5:22, 23) Tyina tulingila-ko vakuetu ovipuka oviwa alo umwe vana vetuyele ine tyina tuna ovitateka, ovanthu mavahande okunoñgonoka otyili nokunkhimaneka Huku.

OUWA WOKULINGA OVIWA

“Omunthu ukahi nawa uyambwa movipuka oviwa alinga.” (Pro. 14:14) Oñgeni ayambwa? Tyina tulinga nawa vakuetu navo mavetulingi nawa. (Pro. 14:22) Alo umwe tyina vakuetu vetulinga onya no ngotyo tuna okutualako okuvelinga nawa, mokonda otyo tyipondola okuvekuatesako okupiluluka. — Loma 12:20, okatoi.

Ovakuatate ovanyingi vapopia okuti tyina tulinga ovipuka oviwa atuyekepo okulinga ovivi nonthue tupolako ouwa. Tala etyi tyaendele na Nancy. Wati: “Ame nekula tyihesuku novipuka iya ankho ndyina omuenyo wasila, tupu ankho ndyitupu onthilo novanthu.” Wayawisako okuti: “Mahi tyina ankho ndyililongesa ovitumino vya Huku nokuendelamo, ndyilitehelela vali nawa. Pahe ndyina omuenyo ukahi nawa, nonthilo naame muene.”

Ehunga liakolela vali litulunda okukala ovanthu ovawa, omokonda tuhanda okuhambukiswa Siovaa. Namphila ovanthu ovanyingi vahamono etyi tulinga, mahi Siovaa utyiete. Apeho tyina tusoka nokulinga ovipuka oviwa Huku utyimona. (Efe. 6:7, 8) Iya oñgeni Siovaa etuyamba? “Omunthu omuwa upandwa na Siovaa.” (Pro. 12:2) Ngotyo, tutualeiko okulinga ononkhono mbokukala ovanthu vekahi nawa. Siovaa walaa okuti: “Vana valinga ovipuka oviwa mavakapewa omunkhima nehumbilo nombembwa.” — Loma 2:10.