Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w22 Kulindi pp. 2-5
  • 1922 — Palambale Omanima 100

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • 1922 — Palambale Omanima 100
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2022
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • “ATUSOKO OTYIPUKA TYIMWE TYIKAHI NAWA”
  • OKUIVISA KOVANTHU OVANYINGI NO LALIU
  • “ADV”
  • “OTYILINGA TYIMWE TYESUKISA UNENE”
  • 1919—Omanima Otyita Okualamba
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2019
  • 1924 — Palamba-le Omanima 100
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
  • 1921 — Palamba-Le Omanima Otyita
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2021
  • Ovanthu Vokuivisa—Ovaundapi Veliava | Ouhamba wa Huku
    Ouhamba wa Huku Ukahi Nokutumina!
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2022
w22 Kulindi pp. 2-5
Opapa palingililwe otyonge tyo 1922. Kuna epapeli liahonekwa okuti: “Ivisei Ohamba Nouhamba wayo.” Konyima yatyo kuna epapeli liahonekwa okuti “ADV.”

Okotilimbuna nepapeli kuahonekwa osapi yotyonge

1922 — Palambale Omanima 100

“HUKU . . . wetukuatesako . . . okufinda menyina lya . . . Sesusi Kilisitu.” (1 Kol. 15:57, Versão Rei Jaime) Onondaka ombo mbakalele o tesitu yenima lio 1922. Mbakuatesileko Ovalilongesi Vombimbiliya okunoñgonoka okuti Siovaa mayambe oukuatyili wavo. Menima olio Siovaa afuisapo umwe onondaka ombo etyi evekuatesileko pahe avehimbika umwe okulinga omikanda viavo nokuivisa nolaliu. Motyonge tyalingililwe mepundaumbo lio Cedar Point, Ohio, Estadu Unidos, tyamonekele umwe nawa okuti Siovaa ukahi nokukuatesako Ovalilongesi Vombimbiliya. Otyipuka tyalingilwe motyonge otyo tyikuatesako Eongano lya Siovaa atee Hono.

“ATUSOKO OTYIPUKA TYIMWE TYIKAHI NAWA”

Mokonda ovakuatate ankho vaivisa unene, pahe avesukisa vali omikanda omanyingi. Opo ovakuatate voko Mbetele yo Brooklyn valinge omikanda ankho vetei kovanthu vena onomakina mbokulinga omikanda. Mokonda yotyo opo ovanthu vakale nomikanda ankho tyikala onohanyi ononyingi, iya otyipuka otyo atyihimbika okutyopola ovilinga viokuivisa. Omukuatate Rutherford apulu omukuatate Robert Martin, una ankho wokuakalela komutwe vana vokulinga omikanda ine tyitavela valinge-linge umwe omikanda tyihetei vali kovanthu vokuvekuatesako.

Omomu ankho tulingila omikanda ko Concord Street mo Brooklyn ko Nova York

Omukuatate Martin wapopia okuti “otyipuka otyo omukuatate Rutherford apopia tyikahi umwe nawa, mahi pahe ankho matukala novilinga ovinyingi, mokonda pala okulinga omukanda atee upwa pakala ovilinga ovinyingi.” Ovakuatate avalukala ondyuo mepundaumbo lio Brooklyn opo valingilemo ovilinga ovio.

Mahi otyipuka otyo ovanthu vamwe avehetyihande. Una vokuakalela komutwe ovanthu vana ankho vokuvekuatesako okulinga omikanda eya omu ovakuatate vekahi nokulingila omikanda apopi okuti: “Onwe pahe ñgana muna atyiho opo mulinge omikanda mahi nkhele nawike utyii, kumbi ovanthu vetyimona umwe mutupu onohanyi epandu ovipuka evi maveviyumbuhi.”

Omukuatate Martin wati: “Otyipuka tyina ankho apopia tyimoneka umwe ngoti otyili, mahi onthue ankho tuna onthumbi yokuti Siovaa metukuatesako mokonda mwene uhole-ale okutukuatesako.” Otyipuka otyo tyapopia omukuatate Martin otyili. Apahakalale ehimbwe ovakuatate avahimbika okulinga omikanda vina 2.000 monthiki.

Ovakuatate veli ponthele yonomakina mbokulinga omikanda

OKUIVISA KOVANTHU OVANYINGI NO LALIU

Mokonda pahe ankho Ovalilongesi Vombimbiliya ovo mwene valinga omikanda, avasoko otyipuka otyikuavo opo vayandyanese onondaka onongwa, avahimbika okuivisa no laliu. Vehimbika okupopila ko laliu menima lio 1922, monthiki 26 ya Fevereiro mo tyalumingu komakumbi, omukuatate Rutherford ngae ulinga elongomona. Osapi yelongomona alingile yati: “Ovanyingi Vena Omuenyo Kamavakankhia-Nkhia Vali.” Elongomona olio lialingililwe molaliu yoko KOG Los Angeles ko California mo Estadu Unidos.

Ovanthu vatehelele elongomona olio mokutala vehikile umwe po 25.000. Ovanthu ovanyingi vahonekele omikanda viokupandula. Umwe povanthu ovo o Willard Ashford ankho ukala ko Santa Ana ko California. Ngwe wapandulile unene omukuatate Rutherford mokonda yokualinga elongomona likahi nawa. Wapopia okuti: “Ankho katyitavela okuya okutehelela elongomona liove mokonda ndyina ovavei vetatu meumbo, etyi muasoka okulinga tyikahi umwe nawa.”

Ovanthu ovanyingi avahimbika okutehelela olaliu. Konthyulilo yenima olio Omutala Womulavi aupopi okuti “ovanthu vatehelela onondaka onongwa ko laliu vehika umwe po 300.000.”

Mokonda yotyipuka otyo, Ovalilongesi Vombimbiliya avalingi olaliu yavo mwene mepundaumbo lio Staten Island popepi Nombetele yoko Brooklyn. Olaliu WBBR aikuatesako Ovalilongesi Vombimbiliya okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba kovanthu ovanyingi.

“ADV”

Omutala Womulavi 15 wa Junho wo 1922, wapopile okuti ko Cedar Point, Ohio, makulingilwa otyonge monthiki 5 atee 13 yo hanyi ya Setembro yo 1922. Etyi onthiki yotyonge otyo yehikapo ovakuatate avahambukwa unene.

Walingile Elongomona liotete motyonge otyo, omukuatate Rutherford. Waliepesile ovanthu nonondaka ombu: “Ame ndyina onthumbi yokuti Siovaa mayambe otyonge etyi, . . . tupu ndyina onthumbi yokuti matuave oumbangi umwe tuhene-ave.” Vokualingile omalongomona motyonge otyo, vaavelele ondundo ovanthu opo vaundape unene movilinga viokuivisa.

Ovanthu ovanyingi vakalele motyonge tyo 1922 tyalingililwe Cedar Point, Ohio

Mutano monthiki 8 ya Setembro, ovanthu vena 8.000 aveya kotyonge. Ankho vahanda okutehelela oñgeni omukuatate Rutherford mahangununa onondaka “ADV,” mbahonekwa pomukanda wokwevekonga. Mokonda ovanthu ovanyingi ankho vemphumphi umwe tyipondola vamwene epapeli ankho lili komutwe liahonekwa osapi yotyonge. Arthur Claus watunda ko Tulsa Oklahoma ko Estadu Unidos opo etyivile umwe okutehelela nawa atyiho tyikahi nokupopiwa motyonge, aovola umwe omphangu ikahi nawa mokonda nkhele ankho kutupu omakanutu (omambako).

“Ankho tukahi umwe nokutehelela atyiho tyikahi nokupopiwa”

Opo ovanthu vahatalule omukuatate Rutherford, omukuatate wokukahi nokuhongolela otyonge apopi okuti nawike upondola okukatuka momuvo Rutherford ekahi nokulinga elongomona. Ko 9:30 omukuatate Rutherford ahimbika okulinga elongomona nonondaka mba Sesusi mbuvasiwa momukanda wa Mateusi 4:17 mbati: “Ouhamba wokeulu ukahi popepi.” (Versão Rei Jaime) Melongomona olio omukuatate Rutherford apopi oñgeni ovanthu mavatehelela ouhamba oo. Watile: “Sesusi wapopile okuti momuvo ameya makahongolela ovilinga ovio viokuteya iya pomuvo opo, opo makaongiya ovafendi votyotyili ovakuatyili ku Siovaa.”

Omukuatate Claus ankho upumphi kovipundi vio komutwe wapopia okuti: “Ankho tukahi umwe nokutehela atyiho omukuatate Rutherford ekahi nokupopia.” Mahi mokonda omukuatate Claus ankho keliivite nawa alupukamo mahi tyityi umwe okuti haa kamayekwa vali okunyingila.

Etyi pakala, pahe akala nawa. Ngwe wapopia okuti tyina ankho ekahi nokukondoka omu mukahi nokulingilwa otyonge, eivi ovanthu vekahi nokupokela. Otyipuka otyo atyimuhambukiswa unene! Ngwe aende vala mahi tyityi umwe okuti makatehelela vala tyina Rutherford amanuhula elongomona liae. Omukuatate Claus ankho una vala omanima 23, aovola apa ankho apondola okunyingilila. Iya etyivili umwe “okutehelela nawa atyiho tyikahi no kupopiwa.”

Mahi omukuatate Arthur ankho kekahi aike. Apa ayanapo ovasi-po omapanga ae. Umwe pomapanga oo utiwa Frank Johnson, emupulu okuti: “Utupu-ale okankhinki katwa nawa pena tyimwe apa tuhanda okuteta?”

Arthur ati: “Ndyina.”

Frank apopi okuti: “Waeta umwe etyi tuaita melikuambelo, ove weete emupapeli eli enene? Liapapelwa no nopeleko. Tehelela nawa, tyina omukoyesi amati ‘tuna okuivisa, tuna okuivisa,’ ove otipula onongoi ombu ononkhuana.”a

Arthur, naava ankho enavo avakevelela umwe tyina Rutherfor amapopi. Pahe omuvo omukuatate Rutherford ena okupia auhikipo. Tyipondola omukuatate Rutherford wapopile nondaka yakaluluka onondaka ombo: “Kalei onombangi ovakuatyili, tualeiko okukoleleya atee Ombambilonia onene iya okuhanyuako. Popile ovanthu aveho onondaka onongwa Mbouhamba. Ovanthu aveho vena okunoñgonoka okuti Siovaa oe o Huku yotyotyili iya Sesusi Kilisitu Ohamba yonohamba o tatekulu yo tatekulu. Ei onthiki imwe yesukisa unene. Ohamba ikahi nokutumina! Iya onwe muna okutyipopila ovanthu. Naina, ivisei, ivisei, ivisei ohamba nouhamba wayo!”

Arthur na ava ankho enavo avatete onongoi iya epapeli lina ankho liokuahonekwa okuti “ADV,” alitokela pohi. Onondaka “ADV,” mbuhangununa okuti: “Ivisei Ohamba nouhamba wayo.”

“OTYILINGA TYIMWE TYESUKISA UNENE”

Otyonge tyalingililwe ko Cedar Point, tyakuatesileko ovakuatate okuundapa motyilinga etyi tyesukisa unene tyokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba. Ovanyingi pahe ankho vahanda umwe okuundapa unene motyilinga otyo. Omu Colportores umwe (pehepano pahe wiihanwa okuti omukokoli-ndyila) ukala ko Oklahoma, Estadu Unidos wahonekele okuti: “Mepundaumbo omu tuivisa ovanthu ovanyingi valandesa omakala iya vahepa.” Tupu wapopia okuti tyina vamatange onondaka onongwa momukanda umwe ankho utiwa Idade De Euro “tyivelilisa umwe.” Wamanuhula nonondaka mbati: “Okuvepameka tyinthyambukiswa unene.”

Ovalilongesi Vombimbiliya vetyimuene okuti onondaka mba Sesusi mbuvasiwa momukanda wa Luka 10:2 mbesukisa unene. Onondaka mbati: “Ovilinga viokuteya ovinyingi, mahi ovaundapi kavehi.” Konthyulilo yenima olio, pahe Ovalilongesi aveho Vombimbiliya ankho vahanda okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba ohi yatyo aiho.

a Omukuatate Rutherford pamwe ankho vemuihana okuti “omukoyesi” mokonda pena omuvo umwe akalele omukoyesi ko Missouri, ko Estadu Unidos.

Okuivisa Mouye Auho

Mo 1922, monthiki 26 yohanyi ya Fevereiro, Ovalilongesi Vombimbiliya avalingi okambanya mouye auho. Ovalilongesi Vombimbiliya mouye auho, valingile omaliongiyo opo ovanthu veya okutehela elongomona lina osapi yati: “Ovanthu ovanyingi Kamavakankhia-ankhia vali.”

Elongomona olio liapitiyilwe momakala ena 33. Omutala Womulavi wapopile okuti, aveho vakoyelwe pala okulinga omalongomona veelingile umwe. Ko Grã-Bretanha kualingilwe omaliongiyo ena 306. Momaliongiyo omo, mueile ovanthu vena 67.010. Ko Bélgica no ko França no ko Suíça kueile ovanthu vapopia o francês valamba po 15.000. Etyi Ovalilongesi Vombimbiliya vetyimona okuti ovanthu vesuka notyili, menima olio avalingi vali okambanya. Okambanya oko vekelinga mohanyi ya Junho monthiki 25, no mohanyi ya Outubro monthiki 29, no mohanyi ya Dezembro monthiki 10.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma