1921 Palamba-le Omanima Otyita

O Sentinela 1 ya Janeiro wo 1921, yapulile Ovalilongesi Vombimbiliya okuti: “Otyilinga patyi tyesukisa matulingi menima lino?” O Sentinela oyo aikumbulula epulo olio nomukanda wa Isaías 61:1, 2, upopia otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa. Omukanda oo wati: “Siovaa wandembula ndyiivise onondaka onongwa konondalawa . . . , Ndyiivise enima liotyali tya Siovaa, nonthiki yonyengo ya Huku yetu.”

OVAIVISI VAKOLA OMUTIMA

Ovalilongesi Vombimbiliya ankho vesukisa okukola omutima, mokonda ankho kavaivisa vala “onondaka onongwa” konondalawa, mahi tupu ankho vaivisa “onthiki yonyengo” konondingavivi.

Omukulu umwe utiwa o John Henry Hoskin, ankho ukala ko Canada, waivisile nomutima wakola namphila ankho Ovalilongesi vo Mbimbiliya veyelwe. Menima lyo 1921, welivasile nelombe lyo kapela ko Metodista. Omukulu Hoskin atomphola nae, emupopila okuti: “Tutomphole vyo Mbimbiliya. Namphila ovipuka vimwe utavela vielikalela ne evi ame ndyitavela, mahi tutomphole vala, otyo hatyo tuliyalela.” Mahi atyihaende ngotyo. Hoskin wati: “Tuahipulula-po vala katutu, na kati vala ñga ati umwe puu evai. Waveta umwe unene epito, andyiti hamwe ovitulu ili pevai maitokopo.”

Elombe olio alimukandukila, aliti: “Omokonda yatyi wahakapopila novanthu vana vokufenda ono huku mbomatutu?” Hoskin ahapopi natyike, mahi pahe tyina enda elipopila ati: ‘Iya ha no ove kufende onohuku mbomatutu!’

Elombe olio lianumanene umwe unene, atee monthiki onkhuavo etyi liakalinga omisa ankho lianumana vala. Hoskin wati: “Elombe olio alipopila ovanthu aveho mokapela kavo, aliti ame ndyinkhembi, ndyikemba vali kovanthu aveho vakalele-ale mepunda-umbo lina, ndyina okuipawa.” Mahi Hoskin no ngotyo watuaileko okuivisa apopi novanthu ovanyingi. Hoskin wati: “Okuivisa tyanthyambukisilwe unene, atee umwe ovanthu ankho vapopia okuti, ‘ove naina umunthu wa Huku umwe!’ tupu ankho vampha ovipuka vimwe nesuka navio.”

ONONTHELE MBELILONGESO LIOULIKE NO LIOMBUNGA

Opo Ovalilongesi Vombimbiliya vakuateseko ovanthu vesuka notyili vapama, ankho valinga ononthele mbumwe, avembupake momukanda hono tuti o Pahukei! Mononthele ombo ankho mupakwa omapulo opo ovohe vatomphole novana vavo. Ovohe ankho valinga omapulo oo kovana vavo, mahi pahe avevekuatesako okuvasa omakumbululo mo Mbimbiliya. Epulo limwe ankho liati: “Mombimbiliya muna omikanda viñgapi?” Epulo olio ankho likuatesako ovakuendye okunoñgonoka ovipuka vimwe vyo Mbimbiliya. Iya ekuavo ankho liati: “Okuti Ovakilisitau aveho mavamoneswa ononkhumbi?” Epulo olio ankho likuatesako ovakuendye opo ha vakale ovaivisi vehena owoma.

Tupu ankho pena omapulo nomakumbululo Ombimbiliya pala ovanthu ankho veiale ovipuka ovinyingi vyo Mbimbiliya. Omakumbululo atyo, ankho avasiwa momukanda Estudo das Escrituras volume 1. Ovanthu ovanyingi velilongesile ovipuka ovinyingi mo nonthele ombo, mahi monthiki 21 yohanyi ya Dezembro yenima lyo 1921 atyitiwa ononthele ombo kamambulingwa vali. Omokonda yatyi?

OMUKANDA OMUPE!

Omukanda *Harpa de Deus*

Okamukanda kalekesa etyi omunthu matange.

Oumukanda womapulo.

Ovakulu ankho vakala komutwe yovilinga, avanoñgonoka okuti ovanthu vesukisa okulilongesa osapi ike-ike yo Mbimbiliya. Otyo mohanyi ya Novembro yenima lyo 1921 vaavelele ovanthu omukanda Harpa de Deus. Vana ankho vatambula omukanda oo, vetyivila okulilongesa Ombimbiliya aveke. Okulinga ngotyo ankho tyivekuatesako okunoñgonoka etyi Huku evehandela, “okukakala nomuenyo uhapu komutwe wandyila.” Ankho tyilingwa ñgeni?

Tyina omunthu umwe amatambula omukanda oo, ankho tupu upewa okamukanda okatutu kahonekwa ovipuka ena okulilongesa. Mosimanu onkhuavo ankho upewa okamukanda okakuavo kena omapulo ayemba kuetyi elilongesa-le. Konthyulilo yokamukanda katyo ankho kuahonekwa etyi matange mosimanu mailandulako.

Ono simanu ambuho 12, omulongwa ankho upewa okamukanda okakuavo newaneno lili popepi. Oumukanda oo ankho utumwa novakuatate vakulupa na vana vetyivili okuenda-enda. Mongeleka, omukulu umwe utiwa Anna K. Gardner, woko Millvale, Pennsylvania, Estados Unidos da America, wati: “Etyi omukanda Harpa de Deus walingwa, omukulu wange Thayle ankho uhavetemo, apewa otyilinga tyokutuma oumukanda womapulo kovalongwa, okuutuma onosimanu ambuho.” Tyina omunthu amanuhula okulilongesa noumukanda oo, pahe ankho kutumwa ovaivisi vamwe vekevetalapo avevekuatesako okunoñgonoka vali nawa Ombimbiliya.

O Thayle Gardner uli kotyipundi tyae tyomalola.

OTYILINGA TYENDA NO KOMUTWE

Apeho tyina enima liamapu omukulu utiwa o Joseph Frankin Rutherford, ankho utuma omikanda komawaneno, evehonekela okuti: “Enima lino tuaivisa vali unene, tuaivisa vali tyipona momanima okualamba.” Mokonda ankho ukahi nokusoka kovilinga ovinyingi mavakala navio, tupu ankho ati: “Tualeiko okulinga ngotyo. Tupu popilei vakuenyi navo valinge otyilinga otyo otyiwa.” Ovalilongesi vo Mbimbiliya ngatyo umwe valinga, menima lyo 1922 avaivisa vali unene onondaka onongwa tyihena owoma.

Omapanga Akola Omutima

Ovalilongesi Vombimbiliya vakelele noluembia mokulikuatesako na vakuavo. Ngetyi tyapopiwa pombuelo apa, ankho omapanga akola omutima, “vatyitwa velikuateseko pomuvo wononkhumbi.” — Pro. 17:17.

Muvali monthiki 31 ya Maio yo 1921 omulume umwe omunthikovei, omulume ankho ukala mepunda-umbo lyo Tulsa, Oklahoma mo Estados Unidos da America ahungwa, atiwa waveta omuhikuena otyindele, pahe apakwa mokaleya. Otyo atyikatula omaluei, ovalume ovindele valamba po 1000 avaluisa ovalume vamwe ovanthikovei ankho vehehi-ale. Ovilwa avivilipo unene atee umwe avihiki umwe apa ankho pakala ovanthikovei patiwa Greenwood, onondyuo 1400 no novenda ambutembwa, konyima ambuyokwa. Ovanyingi vati pankhile ovanthu 36, mahi ngwe tyipondola pankhile ovanthu 300. Ovilwa ovio konyima ovanthu aveviti, ovilwa Viononkhia Mbo Vomuhongo wo Tulusa (Massacre da Raça Tulsa).

Omukulu utiwa Richard J. Hill omunthikovei, ankho Omulilongesi Wombimbiliya, ukala mo Greenwood, wapopia etyi tyaendele, wati: “Motyinthiki tyatyo ankho tuli meliongiyo. Liati vala pwe, tyina tutehelela ovanthu veiva okuloya. Avati loye-loye atee mokati kovinthiki. Tyina tyiti mutatu monthiki 1 ya Junho ovipuka avivilipo. Etyi kueya vakuetu vamwe Onombangi avati, hahe tuende Kondyuo tulingila ovionge ili popepi nono pulisa.” Omukuatate Hill nomukai wae novana vavo vetano avaende mondyuo oyo ankho valingila ovionge mo Tulsa. Mokutala ovakai novalume ovanthikovei vaamenenwe nomafualali vatumwa novatumini opo vatalameke ovilwa, ankho vena 3000.

Omukulu umwe utiwa Arthur Claus otyindele alingi otyipuka tyimwe tyesukisile okukola omutima. Arthur Claus wapopia okuti: “Etyi neiva okuti ovanthu vekahi nokuvaka otyo vayoka onondyuo mba vakuavo ko Greenwood, andyiende-ko ndyikatale oñgeni epanga liange Hill ekahi.”

O Arthur Claus novana 14 alongesa nomukanda Arpa de Deus.

Tyina eya peumbo lya Hill avasi-po vala epanga liae otyindele wakuata outa. Otyindele otyo etyi tyamona Arthur atyiti hamwe nae ukahi nokuipaa ovanthikovei. Omulume oo ati: “Oityi weya okulinga meumbo lya mukuenyi?”

Arthur wati: “Inkha hapopile nawa etyi tyandyeta, ñgeno wandoya. Andyimupopila okuti ame ndyipanga lya Hill, apeho ndyiyaya-le meumbo liae.” Pahe aveho vevali ayayungu nawa ondyuo ya Hill opo hihatembwe.

Pahe Arthur etyiivi okuti epanga Hill nomukai wae novana vae veli Mondyuo ankho valingila ovionge. Tupu avemuti okuti ovanthikovei kavapondola okutunda-mo, tyina omutumini womafualali utiwa Barrett ehenehoneke omukanda mauveti tundei-mo. Arthur wati: “Tyemphuilisile unene okukapopia nomutumini womafualali. Etyi nemupopila etyi nahanda okulinga, amphulu okuti: ‘Ove motyivili okuveavela atyiho vakamba?’ Andyikumbulula tyahambukwa, andyiti, yoo.”

Etyi apewa omukanda nomutumini womafualali umuyeka akapola-mo epanga liae, Arthur aende kondyuo ankho valingila ovionge. Etyi ehika oko, eulekesa, kefualali liokuveyunga, alimuti: “Otyipuka etyi wetyivila ñgeni! Utyii okuti hono ove munthu wotete mopolo ovanthu muno?” Arthur nefualali avakaovola Hill nombunga yae, etyi vevevasa avalondo metuku-tuku lya Arthur avaende no keumbo liavo.

Omukulu Arthur walingile atyiho opo akuateseko ombunga ya Hill. Etyi ovanthu vamona okuti Arthur wakola omutima, una oluembia avahuvu unene. Arthur wati: “Omunthu una tuayungile nae eumbo lya Hill ehimbika okulinga onthilo Onombangi mba Siovaa. Iya ovanthu ovinyingi etyi vamona okuti ovanthu va Huku vetupu okapungulula, petupu nawike usoka okuti omunene vali ku vakuavo mokonda yotyivala, avahimbika okusuka notyili.”