“Tututumbei Tulinge Vioukulu”

1. Siovaa uhanda tulinge-tyi?

OTYIPUKA tyihambukiswa umwe vali unene ovanthu vokwelinepa, okumona omona wakongoka nawa. Namphila vahambukwa umwe unene okutala okalukembe kavo, mahi kavahande ñgeno otyo kakala-kala vala ngootyo akehekulu vali. Ine vatala ñgaa omona kekulu, tyivelingisa unene otyiho. Na Siovaa haityo ñgoo. Uhambukwa unene tyina etutala tuli nokuhimbika okumunoñgonoka, mahi tupu kahande vala ngopo tupangaila opo. (1 Kol. 3:1) Wetuti ‘lingei ovakulu motyili.’ — 1 Kol. 14:20.

2. Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

² Monthele ei, matukumbulula omapulo aa: Oityi tuna okulinga tutiwe twekula motyili? Oityi tuna okulinga tukule motyili? Oityi tyihandela okulia, okulia kwakola? Oityi tyihahandela okuti ame nekula namana?

OITYI TUNA OKULINGA TUTIWE TWEKULA MOTYILI?

3. Oityi tuna okulinga tutiwe twekula motyili?

³ M’ombimbiliya ondaka yo Ngeleku yatiwa “okukula,” tupu ipondola okutiwa “okwakola,” “okwaoya,” “okwafwapo.” (1 Kol. 2:6) Matutiwa vala twekula motyili twakola, tyina tutwalako okukula moupanga wetu na Siovaa. Na tyina umwe twamatale twekula-le tuna oupanga wapama na Siovaa, no ngootyo nkhele tuna okutwalako okukula. (1 Tim. 4:15) Aveho umwe novana ovatutu nkhele komanima, vapondola okulinga ovakulu motyili. Oityi tyilekesa okuti omunthu ou wekula motyili?

4. Omunthu wekula motyili wimbukilwa kutyi?

⁴ Omunthu wekula motyili ulandula ovitumino aviho vya Siovaa kelikoyela-po evi mwene ahanda okulandula. Movipuka alinga ononthiki ambuho ulekesa umwe okuti usoka nga Huku, ulinga evi vihambukiswa Huku. Walula-mo-ale omunthu omukulu pahe ulikwatehila ononthiki ambuho asoke vala ngeetyi Huku asoka. Mahi mokonda tuvakwankhali no wokekula motyili pamwe mapengesa umwe. (Efe. 4:​22-24) Omunthu wokwekula motyili, tyina ena etyi ahanda okulinga usoka kovitumino vya Siovaa no konondunge mbuli mondaka yae. Kesukisile omunthu umupopila etyi apondola neetyi ahapondola okulinga. Tyina amapange okulinga tyimwe ulikwatehila umwe etyilinge. — 1 Kol. 9:​26, 27.

5. Omunthu wahapamene motyili oityi alinga? (Ova Efesu 4:​14, 15)

⁵ Mahi ovanthu vana vehekulile motyili, vapondola “okutahwa-tahwa nounkhembi wovalume no nomphango mbokuyondya.” Vapondola okuyondywa novipuka ovanthu vokwatyitukila-po otyili vapopia.a (Tanga ova Efesu 4:​14, 15.) Omunthu ngoo, ulinga onkhi vya vakwavo, weeta vala onondyaya, unumana liwa, ya kasete-po-ale upondola umwe okulinga etyi tyapenga. — 1 Kol. 3:3.

6. Okukula motyili tyeelekwa natyi? (Tala olutalatu.)

⁶ Ngeetyi twelilongesa-le, Ombimbiliya yeeleka okukula motyili nokukula umwe momanima. Tyina omona nkhele omututu una umwe okuyungwa novohe. Ovohe vena umwe okumupopila etyi ena okulinga neetyi ahapondola okulinga. Nkhele soka kweetyi, tyina omona nkhele omututu, tyina vati pokutauluka etapalo na ina, ina nkhele umukwata umwe mokuvoko, mahi tyina pahe akola-ko vali katutu upondola mwene okutauluka aike. Mahi ina pamwe umupopila okuti tyina uti pokutauluka etapalo, uti umwe otale oku otale oku. Mahi pahe tyina amekulu, petupu vali omunthu umupopila ngootyo, mwene utyii-ale etyi ena okulinga tyina ati pokutauluka etapalo. Ngeetyi ovana vena umwe okupopilwa nomukulu etyi vena okulinga, nomunthu wahapamene motyili haityo ñgoo. Una umwe okukwateswako nou wekula-le motyili opo ahalinge otyipuka na tyike matyinyono oupanga wae na Siovaa, mahi alingi ovipuka nonondunge. Tyina omunthu wekula motyili ahanda okulinga tyimwe, utala umwe nawa onondongwa mb’Ombimbiliya opo anoñgonoke etyi Siovaa asoka, pahe alingi etyi apanga mahi matyihambukiswa Siovaa.

7. Omunthu wapama motyili nae usukisa okukwateswako na vakwavo?

⁷ Otyo ngootyo tyihanda okuti omunthu wapama motyili kesukisa okukwateswako na vakwavo? Au. Nomunthu umwe wapama motyili pamwe mu tyimwe usukisa umwe okukwateswako na vakwavo. Una wahapamene motyili uhanda ñgeno vakwavo ovo vemupopila etyi ena okulinga. Neetyi umwe ei okuti ñgeno una okutyilinga, uhanda ñgeno vakwavo ovo vemupopila okuti tyilinga. Mahi omunthu una wapama motyili pamwe upula umwe ku vakwavo ovanongo vetyii vali nawa etyi ahanda okulinga. Mahi tupu utyii okuti Siovaa uhanda “mwene atyinde omutengi wae.” — Ngal. 6:5.

8. Omutyi ovanthu vapama motyili vapondola okulikalela?

⁸ Omunthu mwene tyina omukulu umoneka-le, nou wekula motyili umoneka mokonda una ovituwa evi: Omunongo, wakola omutima, una otyali, una okankhenda. Ovanthu vevali vapama motyili vapondola okutumbukilwa notyipuka tyike, atyiti ou wetyiendeka ñgaa ou wetyiendeka ñgaa, mahi aveho avalingi umwe ngeetyi Ombimbiliya ipopia. Otyo haunene tyimoneka putyina Ombimbiliya yahapopi nawa-nawa etyi omunthu ena okulinga, mwene pahe omunthu alingi vala etyi omutima wae walongeswa n’Ombimbiliya utavela. Okunoñgonoka okuti pohika apa ankho petupu otyitumino, valinga vala etyi omitima viavo vitavela, matyivekwatesako okuhelipolo-po omapita, avesuku vali unene nokulikwata-po. — Loma 14:10; 1 Kol. 1:10.

OITYI TUNA OKULINGA TUKULE MOTYILI?

9. Okuti okukula motyili tyiya vala atyike? Hangununa.

⁹ Omunthu mwene ukula umwe vala mokweenda kwomuvo, tyina omanima alamba nae otyo ekula. Mahi okukula motyili ha ngootyo-ko, katyiya vala atyike. Otyo tutyitalela kovanthu vomo Kolindu, vetavelele umwe oviwa ovipe avambatisalwa, avatambula omphepo ikola ya Huku avalongeswa ovipuka ovinyingi nomutwa Paulu. (Ovil. 18:​8-11) Mahi etyi pakala, ovanthu umwe inkha vambatisalwa-le, avahimbika okulinga ovipuka viovanthu vahapamene motyili. (1 Kol. 3:2) Oityi tuna okulinga twahalinge ngeetyi valingile?

10. Oityi tuna okulinga tukule motyili? (Sunda 20)

¹⁰ Opo tukule motyili tuna umwe okusuka natyo, okutyipaka umwe komutima. Vana “vehole ouhima” kavesukile-ale nokukula motyili. Vahanda umwe vala okupangaila mokulinga ovipuka viouna. (Omih. 1:22) Onthwe katuhande okukala ngovanthu vamwe ovakulu, mahi otyo nkhele vetei vala kovohe, nkhele vapopilwa novohe evi vena okulinga. Onthwe tutyii okuti opo oupanga wetu na Siovaa upame atukala ovanthu vekula motyili, mwene tyitei kwonthwe. (Tanga Sunda 20.) Inkha ukahi nokulikwatehila upame motyili, likwambela ku Siovaa, ngwe “mekupake-tyo komutima ekupe ononkhono utyilinge.” — Fili. 2:13.

11. Oityi twapewa matyitukwatesako okukula motyili? (Ova Efesu 4:​11-13)

¹¹ Mokonda Siovaa utyii okuti atwike vala katutyivili okukula motyili, wetwavela ovakulu vetululika, vetulongesa opo “tukule” motyili, “opo tulinge ovanthu pahe vekula, ovanthu vakola umwe, atuhiki apa pehika Kilisitu.” (Tanga Ova Efesu 4:​11-13.) Tupu Siovaa utwavela omphepo yae ikola itukwateseko tukale “nonondunge mba Kilisitu.” (1 Kol. 2:​14-16) Siovaa watumine ovanthu vahoneke evi Sesusi alingaile neevi apopaile etyi eli pano pohi momikanda evi vikwana: wa Mateusi nowa Maluku, nowa Luka nowa Suau. Ine noonthwe tusoka nga Sesusi, atulingi ovipuka alingaile matukala ovanthu vekula motyili.

OITYI TYIHANDELA OKULIA OKULIA KWAKOLA?

12. Ovipi ovipuka “viotete viyemba ku Kilisitu”?

¹² Opo tukule motyili tuna okulamba “movipuka viotete viyemba ku Kilisitu.” Ovipuka ovio ovievi omunthu atetekela okulongeswa. Pwoovio yatyo pati umwe okulivela, onthumbi mu Huku, ombatisimu, etutilo. (Hemb. 6:​1, 2) Oyo, oyo ondongeso yotete omunthu wa Huku anoñgonoka, otyo omutumwa Petulu etyipopilile mounyingi mo Pendekosite. (Ovil. 2:​32-35, 38) Tuna okutavela ovipuka ovio opo tukale ovalanduli va Kilisitu. Paulu wapopile okuti una wehetavela okuti kuna etutilo, oo hamulanduli-ko wotyotyili wa Kilisitu. (1 Kol. 15:​12-14) Mahi tupu tuhatiei mokonda twii-ale ovipuka ovio ngootyo tyapwa.

13. Oityi tuna okulinga opo okulia kwakwata kwapopiwa m’Ova Hembeleu 5:14 kutukalese umwe nawa? (Tala olutalatu.)

¹³ Ovipuka viotete viyemba ku Kilisitu vielikalela nokulia kwakwata. Mokulia kwakwata tupewa na Siovaa, mwati omo muna ovitumino viae, omo muna onondunge mbutukwatesako okutala oñgeni asoka. Opo okulia oko kutukalese nawa, tuna okulilongesa nawa ondaka ya Huku, atusoko kweetyi twelilongesa, atulingi etyi yapopia. Ine otyo tulinga ngootyo, matutyiliyisa onondunge mbetu okulinga evi vihambukiswa Siovaa.b — Tanga Ova Hembeleu 5:14.

14. Oityi Paulu alingile akwateseko ova Kolindu vekule motyili?

¹⁴ Omunthu wokwehenekule motyili, tyina amatumbukilwa notyipuka tyimwe tyisukisa okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya, utatayala. Vamwe vati tyina pehena otyitumino ty’Ombimbiliya tyityipopia nawa, vapondola vala okulinga etyi vahanda. Ava vamwe vapula ku vakwavo vevepopile etyi vena okulinga. Tala vala etyi tyalingile ova Kolindu. Mokutala vapopilile Paulu evepe otyitumino tyipopia ine vapondola okulia evi viapakulwa kovilolo. Paulu kevetile lingei ñgaa, mahi wevetile munthu na munthu alinge etyi asoka okuti ‘otyo tyaviuka.’ Evepopila ovipuka viapopiwa m’Ombimbiliya, viti umwe ovio vivekalesa nomutima upumphi, ovio viahapundukisa vakwavo. (1 Kol. 8:​4, 7-9) Paulu ankho ukahi nokukwatesako ova Kolindu vekule motyili, vetyiliyise onondunge mbavo okukungunyika, avahakalela vala okutiwa lingei etyi mwahalingei etyi.

15. Oityi Paulu alingile akwateseko ova Hembeleu vekule motyili?

¹⁵ Pena vali otyipuka otyikwavo tulilongesila kweetyi Paulu ahonekelele Ovakwa-Kilisitu ova Hembeleu. Ova Hembeleu vamwe vatalamene kokukula motyili. Ankho valinga ngatyina uti ‘vakondoka vali kokupewa omahini, kokulia kwakwata kave-ko.’ (Hemb. 5:12) Pahe ankho kavesukile-ale nokunoñgonoka otyili, nii ankho kavesukile-ale novipuka ovipe valongeswa mewaneno. (Omih. 4:18) Soka ova Sundaa ovanyingi nkhele ankho valandula vala Ovitumino vya Mwisesi, ngwe ankho palamba-le omanima 30 apa ovitumino vio viahalandulwa-le vali. Kilisitu ankho wamana-ko ovitumino ovio etyi aava otyilikutila tyomwenyo wae. (Loma 10:4; Titu 1:10) Naina ankho tyata-mo umwe okuveti vena okupilulula omalusoko avo, avahakakanyena vala mokuti tuna okulandula Ovitumino vya Mwisesi. Omunthu watangele etyi Paulu ahonekelele ova Hembeleu, wetyimwene umwe okuti momukanda omo muna okulia kwakwata. Omukanda oo wevekwatesileko avetyimono okuti opo vafende nawa Siovaa kavesukisa okulandula Ovitumino vya Mwisesi. Wevekwatesileko okuyumba vali onthumbi mu Siovaa, nokukola omutima, avetyivili okutwalako nokwivisa namphila ankho veyelwe nova Sundaa. — Hemb. 10:​19-23.

WAHATIE AME NEKULA NAMANA

16. Nga twatala twekula motyili, oityi vali tuna okulinga?

¹⁶ Tyina twamelikwatesila atukulu motyili, pahe tuna okupameka twahatalame kokukula. Opo tutyivile, tuna okuliyunga kolusoko lwokuti, ame nekula namana. (1 Kol. 10:12) Tuna ‘okulitala nawa apeho’ tutale ine tuli umwe nokutwalako okukula. — 2 Kol. 13:5.

17. Momukanda Paulu ahonekelele ova Kolosu, oityi apopia tyilekesa okuti tyesukisa okutwalako okukula motyili?

¹⁷ Momukanda Paulu ahonekelele ova Kolosu, wawane-mo vali okuti tyesukisa unene okutwalako okukula motyili. Namphila inkha vekula-le motyili, Paulu wevelondolele valunguke komalusoke ayondya ouye. (Kolo. 2:​6-10) Epafala welikwambelele ku Huku opo vewaneno olio vekule motyili, ‘vaoye umwe.’ Waitile tupu ngootyo omokonda mokutala nae ankho wii nawa ewaneno olio. (Kolo. 4:12) Otyo tyilekesa-tyi? Tyilekesa okuti, oo Paulu na Epafala ankho vetyii okuti opo omunthu ekule motyili, mwene una okulikwatesila, mahi tupu una okukwatesiwako na Huku. Ankho vahanda ova Kolosu vahatalame kokukula, vaike umwe motyili na tyina vatumbukilwa novitateka.

18. Ine omunthu wekula motyili kalunguka, oityi tyipondola okumoneka-po? (Tala olutalatu.)

¹⁸ Paulu wahonekelele ova Hembeleu okuti nomunthu wekula-le motyili, upondola okulinga etyi tyapenga, oupanga wavo na Siovaa auvombo-po. Omunthu wa Huku ine kalunguka, upondola okukala nomutima wahatamphuka-le vali, nokulinga onkhali ehelivele. Omunthu ngoo, Huku kemupolela-po. Mahi ova Hembeleu kavehikile kokukala nomutima ngoo. (Hemb. 6:​4-9) Ava hono vayeka-po okwivisa, naava vapolwa mewaneno mahi avelivele, velikalela naava Paulu apopile vatiwa oupanga wavo na Siovaa upondola okuvomba-po. Mahi tyina vamakondoka ku Siovaa, vena umwe okukwatesiwako. (Isek. 34:​15, 16) Ovakulu vewaneno vapondola okwovola omunthu wekula-le motyili, mevekwatesako vakale vali noupanga omuwa na Siovaa.

19. Omphango patyi atuho tuna okukala nayo?

¹⁹ Ine uli nokututumba ukule motyili, wahayeke-ko. Wahayeke-ko okulia okulia kwakwata, nokulikwatehila utyivile okusoka ngeetyi Siovaa asoka. Ine wekula-le motyili, wahatalame kokukula.