Omotyonge tyoko Indianapolis, Indiana mo 1925.
1925—Palamba-le Omanima 100
Omutala Womulavi wa Kupupu yo 1925 watile: “Ovakwa-Kilisitu vakevelela unene etyi matyimoneka menima lyo 1925.” Auti vali: “Mahi Ovakwa-Kilisitu kavapondola okulinga unene otyiho neevi mavimoneka menima olio, avayeke-po okuundapa nehambu movilinga Tatekulu ahanda valinge.” Mahi oityi Ovalilongesi v’Ombimbiliya ankho vakevelela matyimoneka mo 1925? Oityi valingile vatwaleko okuundapa nombili movilinga vya Tatekulu namphila ovipuka viahaendele ngeetyi ankho vasoka?
OVIPUKA KAVIAENDELE NGEETYI ANKHO VASOKA
Ovalilongesi ovanyingi v’Ombimbiliya ankho vasoka okuti menima lyo 1925, ohi maikala omphangu yombembwa. Omukulu Albert Schroeder wali umwe p’Ononkhalamutwe mb’Onombangi mba Siovaa watile: “Ankho tusoka okuti vana vokwalembulwa mavaende keulu vakatumine na Kilisitu, ya vana vali omapanga omanene a Huku, ovo Ambalayau na Ndaviti novakwavo vali ovo mavatutiliswa vakale kombanda yohi.” Mahi enima lyo 1925 alilambe, etyi ankho vasoka atyihamoneka, vamwe otyipuka otyo atyivesoyesa. — Omih. 13:12.
Namphila ovipuka viahaendele ngeetyi ankho vasoka, mahi ovanyingi Povalilongesi v’Ombimbiliya vatwaileko okuundapa nombili movilinga viokwivisa nokulongesa ovanthu evi viyemba ku Siovaa. Pahe matutale etyi valingile vahahanese oviwa ovipe mouye nolaliu.
OKWIVISILA MOLALIU
Etyi Ovalilongesi v’Ombimbiliya vamona okuti ovilinga vili nokweenda nawa nolaliu WBBR, avatungu vali ondywo onkhwavo omu mavahikaisila olaliu, ponthele pepunda-umbo litiwa Chicago mo Illinois. Olaliu yatyo oyo aveiluku okuti ONDAKA. Omukulu umwe utiwa o Ralph Leffler nae wali-po pokutunga ondywo oyo wati: “Pongandyi novanthu vakala kokule okwovola okanale kolaliu oyo vekevasa, etyi tyili nokupopiwa-mo avetyiivi.” Pena ovakulu veumbo limwe ankho vakala kokule kepunda-umbo litiwa o Alaska mahi no ngootyo avetyivili okwovolesa okanale oko, aveivi otyili. Etyi veiva otyili, avetuhonekela omukanda avati twapandula unene okulia kwopasipilitu, kwetupameka unene.
Kokumbili: Omomu muhikisilwa olaliu ONDAKA ko Batavia mo Illinois.
Kokulio: Omukulu Ralph Leffler uli nokuundapa mondywo yokuhikisila olaliu.
Omutala Womulavi 1 ya Kayovo yo 1925, wapopile olaliu oyo auti: “Olaliu ONDAKA o imwe ponolaliu ononene vali mo Estados Unidos. Okanale kolaliu ei, kakavasiwa vala novanthu vomo Estados Unidos. Novanthu umwe veli kovilongo vili popepi nelunga Atlântico, nelunga Pacífico, noko Cuba, noko Alaska, okwovolesa olaliu oyo veivasa, avatehela umwe nawa. Ovanthu ovanyingi ankho veheneive otyili, pahe vesuka natyo mokonda yolaliu oyo.”
O George Naish.
Pomuvo watyo opo Ovalilongesi v’Ombimbiliya, avatutumba vatunge vali onondywo ononkhwavo mbokuhikisila olaliu vaivise oviwa ovipe mo Canadá. Menima lyo 1924 mepunda-umbo litiwa Saskatchewan amutungilwa ondywo yokuhikisila olaliu, olaliu oyo ankho itiwa o CHUC. Oyo ankho olaliu yotete ipopia evi viyemba k’Ombimbiliya mo Canadá. Pahe etyi tyati mo 1925 eongano alilande ondywo onkhwavo ko Saskatoon aveiviukisa nawa, ngamo tukahikaisila olaliu, omu twali mo Saskatchewan atutundu-mo.
Mokonda yondywo oyo yokuhikisila olaliu mepunda-umbo lyo Saskatchewan ovanyingi veivile oviwa ovipe. Omukai umwe utiwa o Graham ukala mepunda-umbo ekwavo, etyi eiva otyili molaliu etuhonekela ati, nthumei omikanda. Omukulu utiwa George Naish utyihinangela, wati: “Otyipuka omukulu una ati ‘tulongesei’ atyilingi ngatyina eliyavela! Atuhasete-ale atumutumu omikanda Estudo das Escrituras.” Omukulu oo Graham ahasete-ale ehimbika okwivisa oviwa ovipe.
OKUPOTOYOLA EVI ANKHO TUTAVELA
M’Omutala Womulavi 1 ya Tyitalale yo 1925, ankho muna onthele imwe yati: “O novo nascimento.” Onthele oyo ankho yesukisa unene. Omokonda yatyi? Ovalilongesi v’Ombimbiliya ankho vetyii okuti Satanasi una eongano liae keulu, mwati novilulu ovikalavi, ya pano pohi ankho pena ekwavo, mwati nonongeleya mbomatutu, no vonondando, no vopulitika. Mahi monthele oyo “omupika omukwatyili, walunguka” akwatesako ovanthu va Huku mouye auho, vamone okuti na Siovaa una eongano liae, mahi kalielifwile neongano lya Satanasi. (Mat. 24:45) Tupu omupika ati vali, Ouhamba wa Huku wahimbika okutumina mo 1914. Menima liatyo olio ‘keulu akunkhinduka ovilwa,’ Satanasi novilulu viae avatewa-ko, pahe veli pano pohi— Ehol. 12:7-9.
Vamwe otyipuka otyo ankho tyipondola okuvepwiya okutyitavela. Mokonda yootyo omukanda oo tupu auti: “Ine ovatangi vamwe v‘Omutala Womulavi, otyipuka otyo twapopia kavetyitavela, ovanthu ovo vakevelele umwe tyapwa elundo ku Tatekulu, tyesuka umwe natyo.”
Omukulu Tom Eyre woko Grã-Bretanha, ankho omukokoli-ndyila pomuvo pana, wapopia etyi ankho tyisoka ovanyingi Povalilongesi v’Ombimbiliya etyi vamona onthele ina, wati: “Ovanyingi vahambukilwe unene notyipuka tyahangununwa omukanda Eholololo 12. Etyi twanoñgonoka okuti, Ouhamba wahimbika okutumina keulu, atuhambukwa unene, atuundapa unene movilinga viokulongesa ovanthu oviwa ovipe. Otyipuka otyo atyiyawisa unene kovilinga, mahi tupu atumono okuti Siovaa oe uli nokululika ovanthu vae, ya komutwe tuna ovilinga ovinyingi vitukevelela.”
ONOMBANGI MBA SIOVAA
Hono Onombangi mba Siovaa, veii nawa etyi tyipopia omukanda wa Isaiya 43:10 wati: “‘Onwe munombangi mbange,’ o Siovaa wetyipopia, ‘ove umuundapi wange, una ame nakoya.’” Mahi etyi tuhenehike menima lyo 1925 otesitu oyo ankho kaipopiwa unene momikanda vietu. Mahi ovipuka ankho pahe mavipiluluka. Menima lyo 1925, omukanda wa Isaiya 43:10, 12 aupopiwa Momitala Viomilavi vina 11!
Konthyulilo yohanyi ya Kwenye Kunene yenima lyo 1925, Ovalilongesi v’Ombimbiliya avalingila otyonge mepunda-umbo litiwa Indianapolis, Indiana. Pokupopia onondaka mbokuyakula ovanthu motyonge, omukulu Joseph F. Rutherford watile: “Tweya motyonge omu . . . tupamekwe na Tatekulu, atukondoka nononkhono mbokukaivisa oviwa ovipe.” Motyonge omo tyononthiki etyinana, aveho veile-mo avapewa ondundo yokwaava oumbangi apeho. Okulinga umwe tyokuti apa yamekulokela tapela.
Motyasapalo monthiki 29 ya Kwenye Kunene, omukulu Rutherford alingi elongomona liati: “Chamados a Ação.” Melongomona omo apopi omokonda yatyi tyesukisila okwaava oumbangi. Apopi ati: “Siovaa wapopila ovanthu ati, . . . : ‘Onwe munombangi mbange. . . ame, ame Huku.’ Pahe tala otyitumino apopia, tyiivala umwe nawa, wati: ‘Pendyelei ovanthu ondyila.’ Petupu omunthu nawike upendyela ondyila vakwavo, [ovanthu vae vala] vapewa ononkhono mba tatekulu, ava tuti onombangi mbae.” — Isa. 43:12; 62:10.
Omukanda Mensagem de Esperança
Etyi omukulu Rutherford amanuhula elongomona liae, aveho avetavela kulingwe omukanda wati “Mensagem de Esperança,” omukanda upa ovanthu omphamekelo, upopia okuti Ouhamba wa Huku, oo maweeta oviwa viotyotyili “ombembwa, ekongoko, omwenyo ukahi nawa, ehambu liahapu.” Omukanda oo, aupitiywa momalaka omanyingi. Ovanthu avapewa omikanda vihungi ponomiliau 40.
Mahi Ovalilongesi v’Ombimbiliya vahimbika vala okutiwa Onombangi mba Siovaa, etyi pahe pakala omanima amwe. Mahi otyilinga tyavo tyokwaava oumbangi pahe ankho veli umwe nokutyipaka vali unene komutima.
OKUKONDOKA KWAAVA VESUKA
Ovalilongesi v’Ombimbiliya pahe ankho veli nokuliyawisa unene mouye auho. Avapewa ondundo vakondoke pomaumbo ovanthu vana ankho vesuka noviwa ovipe. Avalingi okambanya nomukanda wati, Mensagem de Esperança. Etyi valinga okambanya oko, omukanda ankho utiwa Boletima auti: “Pokukaivisa kondokei pomaumbo ovanthu vana mwapele omukanda Mensagem de Esperança.”
Etyi tyati mu Kupupu yo 1925 momukanda Boletim amuya etyi tyapopia umwe Povalilongesi v’Ombimbiliya ukala ko Plano mo Texas, wati: “Netyimona okuti okukondoka pomaumbo ovanthu twaile-ale, hahe vali tyipona okwenda apa peheneiviswe. Mepunda-umbo lietu momanima vala 10 pena potyilongo tyimwe twakondauka tutano. . . . Mononthiki ombu omukulu umwe utiwa o Hendrix na mee, vakondokele-ko avaavela ovanthu ovanyingi omikanda.”
Kotyilongo tyo Panama omukokoli-ndyila umwe wati: “Ovanthu ovanyingi vanthaatele monthiki yotete, tyina namakondoka-ko pahe vanthambula nawa. Menima lino haunene ndyeenda vala pomaumbo ana naile-ale, ndyili nokumona ovipuka ovinyingi vinthyambukiswa.”
OKUTALA KOMUTWE
Momukanda umwe omukulu Rutherford atumine kovakokoli-ndyila aveho, wapopile ovilinga ankho valinga, neevi mavalingi komutwe. Watile: “Menima liokwalamba, twakala notyilinga otyiwa, tyokupameka ava vaetesa onkhenda. Otyilinga tyetu tyevehambukiswa . . . Pahe enima eli matukwate, tupu matukala notyilinga tyokwaava oumbangi wayemba ku Huku no Kouhamba wae, otyo tuyakulila ovitumino viae. . . . Atuho tutwaleiko okwiimbila Huku, Nohamba yetu oviimbo vivehilivika.”
Tyina enima lyo 1925 lili nokupwa, ovakwatate otyo vasoka okuyawisa ko Mbetele yoko Brooklyn. Menima lyo 1926 omo ankho mamuhimbika otyilinga otyinene tyokutunga.
Opokutunga o Mbetele yoko Brooklyn mo Nova York mo 1926.
a Pehepano utiwa Omwenyo Wetu Woukilisitau Novilinga Vietu — Omukanda Wovilinga.