ONTHELE YOKULILONGESWA 40
OTYIIMBO 111 Ovipuka Vitukalesa Nehambu
Siovaa ‘Ehambu Lietu Enene’
“ Mandyiende ku Huku wehambu liange enene.” — OVII. 43:4.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Mamupopiwa ovipuka vipondola okutupola ehambu, neetyi tuna okulinga tukale vali nehambu.
1-2. (a) Ovanthu hono vekahi ñgeni? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?
OVANTHU mouye omu, veli umwe nokututumba vakale nehambu. Mahi vetupu-ale ehambu. Ovanyingi vena vimwe vivenumanesa, vivetokotesa omutwe, viveihama unene. Noonthwe vanthu va Huku ovio umwe tuli nokukondya navio, mokonda tuli ‘kononthiki mbahulilila.’ Tutyii okuti matukondyo novipuka “vialema.” — 2 Tim. 3:1.
2 Monthele ei matulilongesa ovipuka vipondola okutupola ehambu, neetyi tuna okulinga tukale vali nehambu. Mahi tete nkhele matulilongesa opi kutuka ehambu liotyotyili.
SIOVAA ONDYIVI-NDYIVI YEHAMBU
3. Oityi ovipuka Siovaa atunga vitulongesa tyiyemba kwe? (Tala omalutalatu.)
3 Siovaa o Huku wehambu. Uhanda noonthwe tuhambukwe. Tutyimona okuti uhanda tuhambukwe tyina tutala ovipuka atunga. Onthwe tuhambukwa tyina tutala otyipuka ohi yefiwa, nokutala ovivala vielikalaila, na tyina tutala ovinyama vinyana, na tyina tulia okulia kwapepa. Naina tyimoneka umwe okuti Siovaa utuhole, uhanda tuhambukwe.
Ondyambona: Image © Romi Gamit/Shutterstock; ovipiyona viono pingwii: Vladimir Seliverstov/500px via Getty Images; oviketa: Rita Kochmarjova/stock.adobe.com; ombisi: georgeclerk/E+ via Getty Images
Okutala ovinyama vinyana tyitusokesa okuti Siovaa o Huku wehambu. (Tala opalangalafu 3)
4. (a) Oityi Siovaa atwailako nehambu naapa amona ovivi kombanda yohi? (b) Otyipuka patyi otyiwa Siovaa etwaavela? (Oviimbo 16:11)
4 Tutyii okuti Siovaa o “Huku wehambu,” mahi nae tyina amona ovivi vili kombanda yohi tyimwiihama. (1 Tim. 1:11) Mahi Siovaa kayeke ovivi ovio vimupole ehambu. Omokonda yatyi? Omokonda utyii okuti ovivi vilamba vala ondyila, ngwe wanaka-le onthiki mekevipola-ko. Mahi onthiki oyo mokweheneye Siovaa nkhele uli umwe vala nokukoleleya tyapwa elundo atee onthiki meiya okumana-ko ovivi aviho kombanda yohi. Tupu wii evi tuli nokukondya navio ya uhanda okutukwatesako. Oityi alinga etukwateseko? Wetwaavela ovipuka vitukwatesako okuhambukwa. (Tanga Oviimbo 16:11.) Pahe tutalei etyi Siovaa atunga omona wae Sesusi, akale omunthu wehambu.
5-6. Oityi tutila Sesusi omunthu una vali ehambu?
5 Sesusi oe omunthu una vali ehambu Siovaa atunga. Oityi tupopila ngootyo? Tutalei ovipuka vivali. (1) Sesusi “otyifwika tya Huku wahamonwa” ya uhetekela umwe nawa Tate yae. (Kolo. 1:15) (2) Sesusi oe vala wakala vali omanima omanyingi na Tate yae keulu, ondyivi-ndyivi yehambu.
6 Sesusi ankho utyihole unene tyokulinga etyi Tate yae emutuma. (Omih. 8:30, 31; Swau 8:29) Mokonda yootyo apandwa na Siovaa. — Mat. 3:17.
7. Oityi tuna okulinga tukale nehambu?
7 Noonthwe opo tuhambukwe, tuna okulinga omapanga a Siovaa ondyivi-ndyivi yehambu. Tuna okunoñgonoka nawa Siovaa atumuhetekela. Tupu tuhambukwa tyina tunoñgonoka etyi Siovaa ahanda, na tyina tunoñgonoka okuti evi tulinga, uvihambukilwa.a (Ovii. 33:12) Mahi pahe ine tukati ñgana ehambu lietu lili nokutepuluka, okuti otyo tyilekesa okuti Siovaa ketuhambukililwe? Au! Mokonda tuvakwankhali pamwe matukondyo umwe na tyimwe matyitwiihama, matyitunumanesa, atulinyengwa. Otyipuka otyo Siovaa utyii. (Ovii. 103:14) Pahe matulilongesa evi vipondola okutuvaka ehambu neevi tuna okulinga tukale vali nehambu.
WAHAYEKE NATYIKE TYIKUPOLE EHAMBU
8. Evi tukondya navio vipondola okutukalesa ñgeni?
8 Otyimphulu 1: Evi tukondya navio. Okuti ukahi nokuhukaiswa? Apa ukala patumbuka ovihuna? Uli nokukondya noluhepo? Okuti wakulupa? Tyina tuna evi tuli nokukondya navio, ehambu lietu lipondola okutepuluka, haunene umwe ovipuka vina tuhevili-ale okulipola. N’Ombimbiliya yetyipopia umwe nawa yati: “Omutima okwihamenwa, tyipola omunthu ononkhono.” (Omih. 15:13) Omukulu umwe wewaneno utiwa o Babis wanyimisile omukulu wae, apahakala-le ehimbwe ovohe avelilandula. Wapopia wati: “Otyipuka tyina tyendyihamene unene, andyihulilwa. Etyi ankho tyindyihama vali unene omokonda pweetyi vena omwenyo, ankho hikala-le navo ehimbwe.” Noonthwe evi tukondya navio vipondola okutupola ononkhono nehambu.
9. Oityi matyitukwatesako okukala vali nehambu? (Selemiya 29:4-7, 10)
9 Oityi matyitukwatesako okukala vali nehambu? Okuhakalela vala okusoka kovipuka tuhevili-ale okupilulula, nokupandula evi tuna-vio. Ovanthu mouye ou, vasoka okuti opo omunthu akale nehambu ovipuka vina vala okweenda nawa. Mahi otyo hatyili-ko. Siovaa wapopilile ova Sundaa ankho veli koukonde ko Mbambilonia vetavele okuti ovipuka viapiluluka, avelikwatehila umwe vakale nehambu. (Tanga Selemiya 29:4-7, 10.) Oityi tulilongesila-ko? Noove tyina ovipuka viamapiluluka tyitavela, opandula ovipuka oviwa una-vio. Hinangela okuti Siovaa mekukwatesako kamekuyeke-po. (Ovii. 63:7; 146:5) Omuhikwena umwe utiwa o Effie upandula unene Siovaa mokonda yeetyi emukwatesileko. Nthiki imwe welivetele umwe unene nokweenda vala ankho ketyivili, wapopia wati: “Tyati umwe o Siovaa, o vomeumbo, omapanga ange, vankhwatesileko unene, vamphamekele. Pahe naame ankho ndyilikwatehila umwe ndyikale nehambu opo tyimoneke okuti napandula unene etyi vandingila.”
10. Oityi tuhambukilwa na tyina tuna evi tuli nokukondya navio?
10 Tyina twamatumbukilwa na tyimwe, okuti hatyo o wetu watumbukilwa na tyimwe, no ngootyo tupondola okutwalako nehambu.b (Ovii. 126:5) Omokonda yatyi? Omokonda ehambu lietu kalitei kovipuka vitutumbukila. Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Maria, wapopia okuti: “Tyina twatumbukilwa na tyimwe mahi no ngootyo atuhambukwa vala, otyo katyilekesa okuti katyetwihamene, tyilekesa vala okuti katwalimbilwe oviwa Siovaa meketwaavela. Apeho Siovaa metukwatesako tukale nehambu.” Hinangela okuti, ovitateka uli nokukondya navio ngavilema-lema vilamba vala ondyila. Apa katutu Siovaa makamana-ko aviho vitwiihamesa omutima.
11. Oityi tutila etyi tyaendele na Paulu noove tyipondola okukupameka?
11 Oityi tuna okulinga ine pamwe tyina pena evi vietulemena tusoka okuti Siovaa ketuhambukililwe? Tyimwe tuna okulinga okusoka kovanthu va Huku vo kohale vehemuyekele-po naapa umwe navo ankho vena vimwe veli nokukondya navio. Umwe pwoovo omutumwa Paulu. Paulu wapelwe otyilinga tyimwe otyinene na Sesusi, tyokutwala otyili “kovanthu vovilongo, no konohamba, no kovana va Isilayeli.” (Ovil. 9:15) Otyo otyilinga tyimwe otyiwa! Mahi no ngootyo Paulu una ovinyingi akondyele navio. (2 Kol. 11:23-27) Okuti evi Paulu akondyele navio ankho vilekesa okuti Siovaa kemuhambukililwe? Nii hatyoko! Otyipuka Paulu akoleleyile tyalekesa umwe okuti ankho o Siovaa uli nokumukwatesako. (Loma 5:3-5) Pahe noove nkhele soka kweetyi uli nokukondya natyo. Ove uli nokukoleleya namphila una ovinene uli nokukondya navio. Yumba-ko onthumbi okuti Siovaa ukuhambukilwa.
12. Oityi tutila tyina ovipuka vihaende ngeetyi ankho tuhanda tyipondola okutupola ehambu?
12 Otyimphulu 2: Okwehevili okulinga etyi tuhanda. (Omih. 13:12) Mokonda tuhole Siovaa tupu tuhanda okumupandula, apeho twovola onomphitilo mbokuundapa vali unene movilinga viae. Ine tupanga okulinga otyilinga tyimwe mahi atwehetyivili okutyilinga, otyo tyipondola okutupola ehambu. (Omih. 17:22) Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Holly wati: “Napangele okweenda Mosikola Yovaivisi Vouhamba, nokukaundapa oku kwesukisa ovaivisi, nokukakwatesako ovilinga viokutunga o Mbetele yo ko Ramapo. Mahi ovipuka avipiluluka evi napangele anehevivili vali okuvilinga. Otyipuka otyo atyinthyoyesa unene. Tyinumanesa unene tyina wapanga okulingila Siovaa tyimwe, mahi ovipuka avipiluluka ohetyivili vali okutyilinga.” Ovanyingi navo o ngootyo umwe vakala.
13. Tyina ovipuka viamapiluluka oityi tuna okulinga?
13 Oityi matyitukwatesako okukala vali nehambu? Apeho hinangela okuti Siovaa ketutumu okulinga evi tuhevili. Siovaa kemetupande vala putyina tuvila okulinga ovilinga ovinyingi meongano liae. Siovaa uhanda vala tukale ovanthu velipaka koututu vayumbwa onthumbi. (Mik. 6:8; 1 Kol. 4:2) Etyi Siovaa esuka vali natyo otyetyi tyili momutima wetu, hatyetyi vala tuhanda mahi pamwe tuhevili. Pahe okuti tyaviuka umwe ove okulisokela ovinene, ovipuka Siovaa ehekusokela?c Au! Ine ovipuka vipiluluka ohetyivili vali okulinga evi ankho uhanda okulinga movilinga vya Siovaa, soka vala kweevi uvila. Upondola okukwatesako ovakwendye novahikwena, nokupameka vokwakulupa. Upondola okwenda peumbo lya umwe womewaneno, okuti hatyo omulikalela umupameke. Okuti walinga omutumu umwe vala omesasi imupameka. Ine ulikwatehila ulinge ovipuka ove mwene uvila, mohambukwa. Mouye omupe matukakala nonomphitilo mbokulingila Siovaa aviho tuhanda neevi ankho tuhasoko-ale! Holly, twapopia-le wati: “Pamwe ndyisoka andyiti Siovaa makankhwatesako ndyityivile okukemulingila atyiho ndyihanda mouye omupe.”
14. Oityi vali tyipondola okutupola ehambu?
14 Otyimphulu 3: Okusoka okulinga vala evi vituhambukiswa. Ovipuka ovanthu vapaka mo Internete vitwala vakwavo kokusoka okuti ehambu liotyotyili lituka kokulinga etyi mwene tyikuhambukiswa. Tupondola okusoka okuti okulinga vala evi mwene tuhanda, nokwenda kotyilongo onthwe mwene tuhanda, nokulanda evi tuhanda otyo matyitukalesa nehambu. Okulinga ovipuka ovio katyapengele. Siovaa otyo umwe etutunga ngootyo uhanda tuhambukilwe ovipuka oviwa tumona. Mahi ovanyingi vetyimona okuti ovipuka ankho vasoka okuti maviveetela ehambu ovio vivepola ehambu. Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Eva, wati: “Ine ulinga vala ovipuka opo ulihambukiswe, evi una-vio kumati-ale viatuuka.” Okulinga ovipuka opo tulihambukiswe vala onthwe mwene, tyipondola okutusoyesa atyitupolo ehambu.
15. Oityi tulilongesila kohamba Salomau?
15 Okulinga ovipuka opo tulihambukiswe vala onthwe mwene, katyieta-le ehambu liotyotyili. Otyo tutyitalela kweetyi tyalingile Ohamba Salomau. Ohamba Salomau wesukile umwe natyo tyokulinga vala etyi ahanda opo akale nehambu, ankho wati umwe oe ulia ovikulia vikahi nawa, oe utehelela oviimbo mwene ahanda, tupu ankho ulanda atyiho ahanda. Mahi no ngootyo ovipuka ovio kaviemupele-ale ehambu. Wapopia wati: “Eiho kaliponwa okutala nii okutwi kakupwila okutehela.” (Omup. 1:8; 2:1-11) Ovanthu vamwe vasoka okuti ankho vakala nomalumono, mwene avelilandela etyi vahanda mavakala nehambu. Mahi otyo omatutu vala, omalumono kaakalesa omunthu nehambu liotyotyili.
16. Oityi tutila okukwatesako vakwetu tyitukalesa nehambu? (Tala omalutalatu.)
16 Oityi matyitukwatesako tukale vali nehambu? Sesusi wetulongesa okuti, “okwaava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” (Ovil. 20:35) Omukulu umwe wewaneno utiwa o Alekos wati: “Ame apeho ndyilingila vakwetu oupuka oututu vala. Otyipuka otyo tyinkhalesa nehambu, tyinkhwatesako okuhasoko vala kwaame mwene.” Oityi noove upondola okulingila vakwenyi? Tyina wamamono mukwenyi una etyi eli nokukondya natyo, mupameka. Okumupola etyi eli nokukondya natyo tyipondola kumetyivili-ale, mahi ine umutehelela nawa okala nokankhenda, omupopila ayumbe omulemo wae ku Siovaa, tyipondola okumupameka unene. (Ovii. 55:22; 68:19) Tupu upondola okumupopila okuti Siovaa umuhole kemuyekele-po. (Ovii. 37:28; Isa. 59:1) Upondola okumulinga vali oupuka oukwavo ngeetyi, okumutelekela-po, nokukaenda-enda nae. Mupondola okwenda amuho movilinga viokwivisa natyo matyimukwatesako unene. Yeka Siovaa akwatelele mwoove apameke vakwenyi. Ehambu liotyotyili lituka kokukwatesako vakwenyi. — Omih. 11:25.
Wahasoke vala kweevi uhanda, suka nokukwatesako vakwenyi. (Tala opalangalafu 16)d
17. Oityi tusukisa okulinga tukale nehambu? (Oviimbo 43:4)
17 Matukala vala nehambu ine tutwalako okulinga ovipuka mavitufweneka vali ku Tate yetu wokeulu. Ombimbiliya yati Siovaa ‘ehambu lietu enene.’ (Tanga Oviimbo 43:4.) Naina evi tuli nokukondya navio kamavityivili-ale okutupola ehambu mokonda onthwe tuna apa twapamena. Tweutoma mu Siovaa ondyivi-ndyivi yehambu. — Ovii. 144:15.
OTYIIMBO 155 Ehambu Liahapu
a Tala okakasa kati: “Yumba Onthumbi mu Siovaa Ukale Nehambu.”
b Enda mo jw.org otehelela etompho lyo Dennis na Irina Christensen movindiu ya 5 Yononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa yo 2023.
c Opo unoñgonoke vali tala onthele yati: “Cultive expectativas razoáveis e sinta alegria” m’Omutala Womulavi 15 ya Kakwenye yo 2008.
d ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA Olutalatu : Omuhikwena wakalandele ovipuka viae movenda, mahi mokonda utyii okuti okwaava tyihambukiswa, alandela-ko omukulukai ounthemo ankho wasoya vala.