Popia Otyili

1, 2. Oityi Eliapu liaundapesile opo linyone ovanthu aveho?

OVIPUKA vimwe vialingwa novanthu, ngetyi o telefone, no lampada, netuku-tuku, no gileira, vitukuatesako unene. Mahi ovipuka ovikuavo, ngetyi omauta, no nomina, no nosikalu iya no nombomba, vipaka vala omuenyo motyiponga. Mahi pena otyipuka tyimwe tyahimbika kohale iya tyinyona ovanthu. Oityi? Omatutu! Omatutu okupopila vakuetu otyipuka tyimwe twii nawa okuti hatyiliko. Olie watetekela okukemba? Eliapu! Jesus Kristu wemuihana okuti “o he yomatutu.” (Tanga João 8:44.) Onalupi ahimbika okukemba?

² Wetyilingile omanima omanyingi konyima, motyikunino tyo Endene. Andau na Eva ankho vena ehambu Motyikunino otyiwa vapelwe na Jeova. Huku wevepolilile okuti inkha ankho valia “komuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi,” mavankhi. Namphila Satanasi ankho ei nawa otyitumino otyo, mahi aundapesa onyoka opo ipopile Eva okuti: “Tyotyili kamamunkhi.” Oo omatutu otete apopiwa. Tupu Satanasi wati: “Huku utyii nawa okuti monthiki muliako, omaiho enyi maikuka iya amukala nga Huku, okunoñgonoka otyiwa notyivi.”—Gênesis 2:15-17; 3:1-5.

3. Oñgeni omatutu a Satanasi alekesa okuti omukalavi, iya oityi tyatundililako?

³ Etyi Satanasi akemba, walekesa okuti omukalavi mokonda ankho utyii nawa okuti inkha Eva etavela okulia kotyinyango, tyotyili mankhi. Otyo umwe tyamoneka-po. Andau na Eva kavetavelele otyitumino tya Jeova iya avankhi. (Gênesis 3:6; 5:5) Tupu, mokonda yonkhali ya Andau, “ononkhia mbeliyandyana kovanthu aveho.” Tyotyili “ononkhia mbatumina . . . , alo umwe ku vana vahalingile onkhali ngo ya Andau.” (Romanos 5:12, 14) Mokonda yotyo, onthue tuvakuankhali iya katukalako apeho ngetyi Huku ankho ahanda. Pahe tukala vala “omanima 70 iya ku vana vokuakola, omanima 80,” mahi no ngotyo omuenyo wetu “weyula ononkhumbi novitateka.” (Salmo 90:10) Ovipuka ovio aviho vimoneka mokonda yomatutu a Satanasi!

4. (a) Omapulo patyi tuna okukumbulula? (b) Ngetyi tyipopia o Salmo 15:1, 2, olie upondola okukala epanga lya Jeova?

⁴ Jesus wapopile konthele ya Satanasi okuti: “Katuaileko okukala motyili, mokonda mwe mutupu otyili.” Satanasi kapilulukile. Alo hono utualako “okuyondya ovanthu aveho” nomatutu ae. (Apocalipse 12:9) Mahi onthue katuhande Satanasi etuyondye. Ngotyo, tuna okunoñgonoka omakumbululo omapulo aa etatu. Oñgeni Satanasi hono ekahi nokukemba ovanthu? Omokonda yatyi ovanthu vakembela? Tyelikalela na Andau na Eva, oñgeni tupondola okupopia otyili apeho opo tuhayekepo okukala omapanga a Jeova? — Tanga Salmo 15:1, 2.

OÑGENI SATANASI HONO EKAHI NOKUKEMBA OVANTHU?

5. Oñgeni Satanasi hono akemba ovanthu?

⁵ Onthue tupondola okulityilika okukembwa na Satanasi. Apostolu Paulu wati: “Onthue omatutu ae tuei nawa.” (2 Coríntios 2:11; okatoi) Tutyii okuti Satanasi omutumini wouye auho, okukutikinyamo onongeleya mbomatutu, novatumini ovakalavi iya no nondando. (1 João 5:19) Ngotyo, onthue katuhuvu okunoñgonoka okuti Satanasi novilulu viae vahongiliya ovanthu vena outumini opo “vapopie omatutu.” (1 Timóteo 4:1, 2) Mongeleka, ovanthu vamwe vokulinga ovitanda, vakemba opo ovanthu valande ovipuka viavo vihekahi nawa ine opo vavake onombongo mbavo.

6, 7. (a) Omokonda yatyi otyivi unene tyina ononkhalamutwe mbonongeleya vakemba ovanthu? (b) Ononkhalamutwe mbonongeleya vapopia omatutu patyi?

⁶ Otyivi unene tyina ononkhalamutwe mbonongeleya vakemba ovanthu. Omokonda yatyi? Omokonda inkha omunthu umwe etavela komatutu avo iya ahimbika okulinga ovipuka Huku eyele, upondola okupumbwa omuenyo uhapu. (Oséias 4:9) Jesus ankho utyii nawa okuti ononkhalamutwe mbonongeleya pononthiki mbae, ankho vakemba ovanthu. Tyihena owoma, wevepopilile okuti: “Onwe, vahoneki vovitumino nova Faliseu, vomaandambeyo! Mulinga oungendi okuenda kelunga no kovilongo opo mulinge omulongwa wike iya tyina akala omulongwa wenyi, una okupakwa mo Geena,” tyilekesa okuhanyuako tyihena vali ekevelelo. (Mateus 23:15; okatoi) Jesus wapopia okuti ovanthu ovo, ankho vekahi nga tate yavo Satanasi Eliapu, mokonda oe “omuipai.” — João 8:44.

⁷ Tupu, hono kuna ononkhalamutwe mbonongeleya. Hamwe vaihanwa okuti omalombe, ovalongesi, ine omanyina omakuavo. Kavalongesa otyili tyikahi Mondaka ya Huku, mahi ngetyi ankho tyilinga ova Faliseu kohale, “vakumana otyili tya Huku, nomatutu.” (Romanos 1:18, 25) Amwe pomatutu avo oyaa: “Inkha wayovoka, ngotyo wayovoka umwe apeho;” ovanthu vena ohande ihankhi; vokuankhia vena omuenyo komphangu onkhuavo; tupu valongesa okuti Huku utavela ovalume ine ovahikuena okulala poyavo.

8. Omatutu patyi ovatumini mavapopi apa katutu iya oñgeni tuna okuetala?

⁸ Tupu, ovatumini vamwe, navo vakemba ovanthu. Apa katutu, ovatumini mavakembe ovanthu okuti vaetako “ombembwa nepamo” mouye auho. Mahi “ehanyauno maliveutukila.” Ngotyo, onthue katupondola okutavela kovatumini ovo tyina vamapopi okuti vaviukisa ovipuka mouye. Mokonda onthue “tutyii nawa okuti onthiki ya Jeova maiya ngotyimphulu kounthiki.”—1 Tessalonicenses 5:1-4.

OMOKONDA YATYI OVANTHU VAKEMBELA?

9, 10. (a) Omokonda yatyi ovanthu vakembela iya oityi omatutu oo ehole okueta? (b) Oityi tuna okuhinangela konthele ya Jeova?

⁹ Hono, ovanthu vokuli komutwe wa vakuavo havoko vala vapopia omatutu. Omukanda wahonekua na Y. Bhattacharjee, una osapi yati “Omokonda Yatyi Tukembela,” wati: “Tyayandyuluka nawa okuti okukemba, otyituwa tyilinga onthele yovanthu.” Monondaka ononkhuavo, ovanthu vasoka okuti okukemba otyituwa tutyitwa natyo iya katyapengele okupopia omatutu. Ovanthu apeho vakemba opo veliyakulile, hamwe vetyilinga opo vaholeke oviponyo ine ovipuka ovivi valinga. Tupu vakemba opo vamone onombongo ine otyipuka otyikuavo matyiveetela ouwa. Omukanda oo, tupu wapopia okuti ovanthu haunene vakemba “onongendi, na vana vaundapa navo, nomapanga, nombunga yavo.”

¹⁰ Oityi omatutu oo ehole okueta? Ovanthu kaveliyumbu vali onthumbi tupu oupanga wavo kautualako. Mongeleka, soka oñgeni omulume umwe elitehelela tyina anoñgonoka okuti omukai wae walinga oumbalehi iya etyiholeka. Ine soka oñgeni tyikala tyina omulume atekula omapita omukai wae no vana vae meumbo, mahi tyina vekahi pokati kovanthu uvelinga nawa. Ovanthu ovo, vakemba vakuavo mahi tuna okuhinangela okuti kavapondola okukemba Jeova. Ombimbiliya ipopia okuti “kutupu otyipuka natyike tyihamoneka komaiho” a Jeova.—Hebreus 4:13.

11. Ongeleka ya Anania na Safila itulongesa-tyi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹¹ Mo Mbimbiliya muna ongeleka Yovakristau vamwe ovalinepi vetavelele okuhongiliyua na Satanasi opo vakembe Huku. Anania na Safila ankho vahanda okukemba ono apostolu. Ovalinepi ovo, valandesile epia liavo iya avaave vala otyinthimbu tyonombongo ko no apostolu. Mokonda Anania na Safila ankho vahanda ovakuatate mewaneno vakale tyahuva, avapopila ono apostolu okuti vaava onombongo ambuho. Mahi Jeova ankho utyii okuti vekahi nokukemba iya evehitisa.—Atos 5:1-10.

12. Oityi matyikamoneka na vana vakemba iya omokonda yatyi?

¹² Oñgeni Jeova atala ovanthu vakemba? Ovanthu aveho vapopia omatutu iya avehelivele, mavakapakwa “metala liotupia,” nga Satanasi. Tyilekesa okuti mavakahanyuako. (Apocalipse 20:10; 21:8; Salmo 5:6) Omokonda yatyi? Omokonda Jeova utala ovanthu ovo vapopia omatutu, ngetyi atala ‘vana valinga ovipuka vitoyesa komaiho ae.’—Apocalipse 22:15, okatoi.

13. Oityi twii konthele ya Jeova iya otyo tyitulunda okulinga-tyi?

¹³ Onthue tutyii nawa okuti Jeova “hamunthu opo apopie omatutu” iya “Huku kapondola okukemba.” (Números 23:19; Hebreus 6:18) “Jeova uyele . . . elaka lipopia omatutu.” (Provérbios 6:16, 17) Inkha tuhanda okumuhambukiswa, tuna okupopia otyili. Ngotyo, onthue ‘katupopi omatutu pokati ketu.’—Colossenses 3:9.

ONTHUE “TUPOPIA OTYILI”

14. (a) Oipi onkhalelo imwe ovaumbili va Jeova velikalela novanthu vo nongeleya mbomatutu? (b) Hangununa onondonga tuvasa mu Lucas 6:45.

¹⁴ Oipi onkhalelo imwe ovaumbili va Jeova velikalela novanthu vo nongeleya mbomatutu? Onthue “tupopia otyili.” (Tanga Zacarias 8:16, 17.) Apostolu Paulu wati: “Tulekesa okuti tuvaumbili va Huku, . . . mokupopia otyili.” (2 Coríntios 6:4, 7) Tupu, Jesus walongesa okuti ovanthu vapopia etyi “tyeyula momutima.” (Lucas 6:45) Otyo tyilekesa okuti omunthu omukuatyili, apeho upopia otyili. Upopia otyili konongendi, no ku vana aundapa navo, no komapanga iya nombunga. Matutale onongeleka mbumwe onthue tupondola okulekesa okuti tukahi nokulinga ononkhono mbokupopia otyili movipuka aviho.

15. (a) Omokonda yatyi otyivi okutyinda omienyo vivali? (b) Oityi tyipondola okukuatesako ovakuendye okuhetavela okuhongiliyua? (Tala onondaka pokatoi.)

¹⁵ Inkha umukuendye, hamwe uhanda okupandwa novanthu veti liove. Iya mokonda yotyo, ovakuendye vamwe vekahi nokutyinda omienyo vivali. Valekesa okuti vena ovituwa oviwa tyina vekahi nombunga yavo novakuatate mewaneno, mahi vapiluluka tyina vena omapanga avo mo internet ine ovanthu vahaumbila Jeova. Hamwe vena omupopio wasila, vavala omapita, vatehelela oviimbo vihekahi nawa, vanwa unene, vasipa, velihanda pokamphengi iya valinga ovipuka ovikuavo ovivi. Vakemba vo tate yavo, novakuatate mewaneno, na Jeova. (Salmo 26:4, 5) Mahi Jeova utyii nawa tyina tupopia okuti tumuhole, mahi otyo tulinga ovipuka eyele. (Marcos 7:6) Tyakolela unene okulinga ngetyi tyapopia o proverbio, yati: “Omutima wove uhapeleye ovanthu valinga onkhali, mahi kala nonthilo na Jeova onthiki aiho.”—Provérbios 23:17.a (Tala onondaka pokatoi.)

16. Oñgeni tuna okukumbulula omapulo tuvasa momukanda tuhoneka opo tunyingile movilinga viomuvo auho?

¹⁶ Inkha uhanda okukala omukokoli-ndyila ine okunyingila movilinga viomuvo auho, ngetyi okuundapa mo Mbetele, una okuhoneka omukanda. Tyakolela unene upopie otyili tyina ukumbulula omapulo konthele yekongoko liove, novitalukiso uholovona, novituwa viove. (Hebreus 13:18) Mahi, inkha walinga otyipuka tyimwe Jeova eyele ine tyihakalesa nawa omutima wove iya nkhele kuneite ekuateso kovakulu vewaneno? Veita vekukuatesako opo uumbile Jeova momutima wasukuka. — Romanos 9:1; Gálatas 6:1.

17. Oityi tuna okulinga tyina ovanthu vetuyele vetupula konthele yovakuatate vetu?

¹⁷ Oityi una okulinga inkha ovatumini vailika efendelo lietu motyilongo tyove, vekukuata iya avekupulu ovipuka konthele yovakuatate? Okuti movepopila atyiho wii? Oityi Jesus alingile etyi omutumini umwe wo Roma emupula? Jesus waendelele monondonga mbo Mbimbiliya mbupopia okuti pena “omuvo wokukala tyahiliya nomuvo wokupopia,” iya ahapopi umwe natyike! (Eclesiastes 3:1, 7; Mateus 27:11-14) Inkha tukahi nokulambela motyitateka otyo, tuna okulunguka unene opo tuhapake ovakuatate vetu motyiponga.—Provérbios 10:19; 11:12.

18. Oityi tuna okulinga inkha ovakulu vewaneno vetupula konthele yovakuatate vetu?

¹⁸ Mahi inkha umwe mewaneno ulinga onkhali iya ove utyii nawa etyi alinga? Mokonda ovakulu vewaneno vena otyilinga tyokukuatesako ewaneno okukala tyasukuka, vapondola okukupula konthele yetyi wii. Oityi molingi, haunene inkha omunthu oo epanga liove ine ombunga yove? Ombimbiliya yati: “Ombangi omukuatyili, upopia otyili.” (Provérbios 12:17; 21:28) Ngotyo, una okupopila ovakulu vewaneno atyiho tyaendapo ohaholeka natyike. Ovakulu vewaneno vena okunoñgonoka nawa etyi tyaendapo opo vasoke konkhalelo ikahi nawa yokukuatesako omunthu walinga onkhali okukala vali epanga lya Jeova.—Tiago 5:14, 15.

19. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁹ David welikuambelele ku Jeova okuti: “Tyina momutima womunthu muna otyili, ove uhambukwa.” (Salmo 51:6) David ankho utyii okuti onkhalelo tukahi momutima, oyo yakolela vali. Ovaumbili va Jeova apeho “vapopia otyili kese umwe na mukuavo.” Onkhalelo onkhuavo yokulekesa okuti tuelikalela novanthu vo nongeleya mbomatutu, okulongesa otyili tyo Mbimbiliya. Monthele mailandulako, matulilongesa oñgeni tupondola okutyilinga movilinga viokuivisa.