Olie Mayovola Vana Veliyavela Okuita Ombatelo?
“Ove Jeova, avela ohamba omatokolo ove ekoyeso . . . Mokonda mayovola omuhepi uliyavela okuita ombatelo.”—SALMO 72:1, 12.
1. Oityi tulilongesila kokankhenda Jeova alingilile David?
ONONDAKA ombo mbupameka unene omutima, tyafuile mbahonekwa na David Ohamba yo Isilayeli kohale! Etyi ehenehoneke onondaka ombo, wali nomuihamo omunene etyi alinga oumbalehi na Bate-seba. Pomuwo opo, David waitile Huku okuti: “Mokonda yokankhenda kove, nyimapo ononkhali mbange. . . . Iya onkhali yange ikahi apeho kolupala luange. . . . Tala! Monkhali, omo natyitilwa na me yange no nongembia mbokukutula. Iya monkhali omo me yange ankhalela omulemi.” (Salmo 51:1-5) Nokankhenda, Jeova utyii okuti tuapiñgana onkhali.
2. Oñgeni o Salmu 72 ipondola okutukuatesako?
2 Jeova wii nawa onkhalelo yetu yetesa onkhenda. Ngetyi tyaulilwe, Ohamba yalembulwa na Jeova, ‘maikayovola omuhepi uliyavela okuita ombatelo, na una umona ononkhumbi, na kese umwe uhena omuvateli. Makalingila okankhenda una uhena tyae nomuhepi, nokukayovola omienyo viovahepi.’ (Salmo 72:12, 13) Oñgeni makaeta eyovo olio? O salmu 72 itupopila tyo. Otyiimbo otyo tyipopia konthele youtumini womona wa David, Salomau, tyilekesa nawa oñgeni outumini womona wa Huku, Jesus Kristu maukayovola ovanthu kovitateka.
Otyilekeso Tyoutumini wa Kristu
3. Oityi Salomau aitile? Iya oityi Jeova emuavelele?
3 Etyi Salomau akala ohamba, ombuale David aavela Salomau onondonga onongwa, ankho ena okulandula nekolelo. (1 Reis 1:32-35; 2:1-3) Konyima Jeova amonekela Salomau kondyoi emupopila okuti: “Ndyite etyi uhanda.” Salomau aiti vala otyipuka tyike: “Avela omuumbili wove omutima wokutavela opo akoyese ovanthu vove, nokupunga otyiwa notyivi.” Mokonda Salomau waita nomutima weliola, Huku emuavela etyi aita, nokumuyawisila ko vali.—1 Reis 3:5, 9-13.
4. Oñgeni outumini wa Salomau wapopiwa nohamba imwe kononthiki mbae?
4 No nonkhano onongwa mba Jeova, ouhamba wa Salomau wali omuvo umwe wombembwa nekuta tyipona kese outumini kombanda yoohi. Umwe puvana vakatalele outumini wa Salomau pomuvo opo, onkhai-hamba yo ko Sabaa. Apopila Salomau okuti: “Onondaka neiva kotyilongo tyange otyili . . . etyi napopilwa no pokati katyehikile po. Kounongo no kolumono, walamba povipuka aviho vieivala.” (1 Reis 10:1, 6, 7) Anthi, Jesus walekesa ounongo omunene, ngotyo ankho upondola okupopia konthele yae muene okuti: “Tala, pano pena tyimwe tyapona po Salomau.”—Mateus 12:42.
Eyovo Moutumini wa Salomau Omunene
5. Oityi o Salmu 72 ilekesa? Otyo otyilekeso tyatyi?
5 Pahe tutalei ononthele mbumwe mbo Salmu 72, opo tunoñgonoke ouwa maukakala moutumini wa Jesus Kristu, Salomau Omunene. (Tanga Salmo 72:1-4.) O Salmu oyo, ilekesa oñgeni Jeova elitehelela konthele youtumini omunene Womona wae Jesus Kristu, “Ohamba Yombembwa.” (Isaías 9:6, 7) Nombatelo ya Huku, Salomau Omunene ‘makaamena vana vamoneswa ononkhumbi nokuyovola ovana vomuhepi.’ Outumini wae maukakala wombembwa nouviuki. Etyi ankho ekahi pano pohi, Jesus walekesile oityi Outumini wae Wovityita Ekwi maukalinga.—Revelação 20:4.
6. Omalekeso patyi Jesus aava konthele youwa maukakala moutumini Wouhamba?
6 Tala ovilinga vimwe via Jesus Kristu vitulekesa oityi oe makalingila ovanthu, okufuisapo o Salmu 72. Onthue tuna ehunga liokukala tyahuva, mokonda yonkhenda onene oe ankho ena novanthu vamona ononkhumbi. (Mateus 9:35, 36; 15:29-31) Mongeleka, omulume umwe ankho una otyilundu, wafuenene pu Jesus emuiti okuti: “Inkha ove uhanda, upondola okumbelula.” Jesus emukumbulula okuti: “Ame nahanda. Veluka.” Iya omulume aveluka! (Marcos 1:40-42) Konyima, Jesus avasi omuhepe wasiwapo nomona wae wongunga. Mokonda ‘yokankhenda’ Jesus apopi okuti: “Pindukapo!” Iya omona wae apindukapo. Oe ankho una vali omuenyo!—Lucas 7:11-15.
7, 8. Oñgeni Jesus alekesile epondolo liokuvelula?
7 Jeova waavelele Jesus epondolo liokulinga omahuviso. Otyo tyamonekela nawa ‘komukai umwe ankho upita ohonde omanima ekwi na evali.’ Moluotyo, omukai oo ‘waendele pomavoko onondotolo ononyingi aihamekwa unene, nokupesela atyiho ali natyo,’ mahi ouvela wae ankho wenda vala no komutwe. Omukai anyingila pokati kounyingi wovanthu iya akuate komuvalo wa Jesus, okutauluka motyitumino konthele ya una ‘upita ohonde.’ (Levítico 15:19, 25) Etyi Jesus aimbuka epondolo liemutunda, apulu olie wemukuata. “Nokuatila owoma nokuteketa” omukai “aikila konongolo ponthele yae, emupopila otyili atyiho.” Etyi, aimbuka okuti o Jeova wavelula omukai oo, Jesus emupopila nokankhenda okuti: “Mona wange ekolelo liove liekuvelukisa. Enda nombembwa, veluka ouvela wove omuvi.”—Marcos 5:25-27, 30, 33, 34.
8 Epondolo liokuvelula Jesus apelwe na Huku, liavelulile omauvela nokuhuvisa unene ovanthu. Mongeleka, ovanyingi vahuvile etyi vamona Jesus ukahi nokuvelula ovanthu puetyi ehenehimbike okulinga Elongomona liae liankhimana lio Komphunda. (Lucas 6:17-19) Etyi João Batista atuma ovanthu vevali ku Jesus, vakapule inkha oe Mesiya, ovo vemuvasile ‘ankho ukahi nokuvelula ovanthu ovanyingi omauvela no nongembia mbavo, novilulu, nokupatula omaiho ovamphoki ovanyingi.’ Konyima Jesus apopila ovatumwa ovo vevali okuti: “Endei katolelei João etyi muamona netyi mueiva: Ovamphoki vekahi nokupatulwa omaiho, ovilema vikahi nokuenda, vovilundu vekahi nokuvelulwa, ovimpholo vekahi nokutehelela, vokuankhia vekahi nokupinduluapo, ovahepi vekahi nokupopilwa onondaka onongwa.” (Lucas 7:19-22) Onondaka ombo mbapamekele unene João!
9. Omahuviso a Jesus ankho otyilekeso tyatyi?
9 Tyotyili, ovipuka oviwa Jesus alingilile vana vamona ononkhumbi mokueenda kuovilinga viae viokuivisa, kaviatuaileko. Vana avelulile na vana atutilisile vankhia vali. Tyotyili, omahuviso Jesus alingile etyi ankho ekahi pano pohi, otyilekeso tyeyovo enene ovanthu mavakakala nalio moutumini wae wo Mesiya.
Omphangu Yombembwa Kombanda Yoohi Ikahi Komutwe!
10, 11. (a) Ouwa maukaetwa Nouhamba wa Huku maukapwa nalupi, iya outumini wa Jesus maukelifwa natyi? (b) Olie makakala Momphangu Yombembwa na Kristu, iya oñgeni makamona omuenyo wahapu?
10 Nkhele soka oñgeni omuenyo maukakala Momphangu Yombembwa pano pohi. (Tanga Salmo 72:5-9.) Vana vafenda Huku wike wo tyotyili, ovo vala mavakakala apeho nomuenyo Momphangu Yombembwa, omuwo auho ekumbi nohanyi mavikakalako! Ohamba Jesus Kristu makapameka ovanthu, ‘ngetyi ombila italaleka eholi, nomulimbi uneñgenesa oohi.’
11 Tyina usoka komuvo o Salmu oyo maikafuiswapo, omutima wove kaupamekwa nekevelelo liokukala nomuenyo apeho momphangu yombembwa? Tyotyili, ondingavivi wapapelelue momuti wahambukilue etyi Jesus emupopila okuti: “Mokakala naame Momphangu Yombembwa.” (Lucas 23:43) Mokueenda Kuoutumini Wovityita Ekwi wa Jesus, omulume oo makapinduluapo. Inkha atavela outumini wa Kristu makakala nomuenyo wahapu uhena onkhali, nokuna ekongoko pano pohi.
12. Mokueenda koutumini wa Kristu Womanima Ovityita Ekwi, ovanthu vatutiliswa mavapewa omphitilo yatyi?
12 Moutumini wa Salomau Omunene, Jesus Kristu, “omuviuki makakongoka.” (Salmo 72:7) Kristu makatekula ovanthu noluembia olunene nokankhenda ngetyi alingile etyi ankho ekahi pano pohi. Mouye omupe walaua na Huku, alo umwe vana “vehevaviuki,” mavakatutiliswa, avakapewa omphitilo yokuendela movitumino via Jeova, nokutualako nomuenyo. (Atos 24:15) Tyotyili, vana vehetavela okuendela movitumino via Huku, kamavakayekwa okutualako nomuenyo, opo vakanyone ombembwa netuliyo mouye omupe.
13. Outumini Wouhamba maukehika alo pi? Omokonda yatyi ombembwa youtumini oo kamaikanyonwa?
13 Outumini wa Salomau Omunene ouye auho, walekeswa mo nondaka ombu: “Oe makatumina tunde kelunga alo kelunga. Tunde Kenyana [Eufrate] alo kuna kuaoyela oohi. Vokuatunga konofika mbuhena omeva, mavakanyongamena kolupala lwae. Iya onondyale mbae mavakalasa ombuma.” (Salmo 72:8, 9) Tyotyili, Jesus Kristu makatumina oohi aiho. (Zacarias 9:9, 10) Vana vapanda outumini wae nouwa wetua noutumini oo, ‘mavakanyongama,’ mokutavela nomutima auho. Tupu, vana valinga onkhali tyihelivele, mavakanyimuako, namphila vena “otyita tyomanima.” (Isaías 65:20) “Mavakalasa ombuma.”
Una Okankhenda Nesuko Nonthue
14, 15. Oñgeni tutyii okuti Jesus ankho wii oñgeni ovanthu velitehelela, nokuti “mayovola omuhepi uliyavela okuita ombatelo”?
14 Ovanthu ovakuankhali vekahi monkhalelo ombi, iya vesukisa unene ombatelo. Mahi onthue tuna ekevelelo. (Tanga Salmo 72:12-14.) Jesus, Salomau Omunene, una okankhenda nonthue, mokonda utyii okuti tuvakuankhali. Tupu, wamonene emone mokonda youviuki, iya Huku ayeke apite mononkhumbi. Tyotyili, Jesus waihamenenue unene komutima, iya “oulili wae aukala ngomata ohonde atokela pohi”! (Lucas 22:44) Konyima, etyi ekahi momuti wemone, eliyavela okuti: “Huku yange, Huku yange, oityi wandyekela?” (Mateus 27:45, 46) Namphila apita mononkhumbi ombo ambuho, iya Satanasi alingi ononkhono ononene pala okumuyapula ku Jeova, Jesus walekesa okuti una ekolelo mu Jeova Huku.
15 Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jesus uluete ononkhumbi mbetu, iya “mayovola omuhepi uliyavela okuita ombatelo, na una umona ononkhumbi, na kese umwe uhena omuvateli.” Nesuko enene lielifwa no lia Tate yae, Jesus ‘makatehelela omapongo,’ ‘nokuvelula vokuna omutima watekateka, nokukuta ovipute via vana vaihamenwa.’ (Salmo 69:33; 147:3) Jesus una ‘okankhenda nenamo lietu,’ mokonda oe ‘wamonesua ononkhumbi mononkhalelo ambuho ngonthue.’ (Hebreus 4:15) Otyiwa unene okunoñgonoka okuti Ohamba Jesus Kristu, hono ukahi nokutumina keulu, iya uhanda unene okuyovola ovanthu kononkhumbi!
16. Omokonda yatyi Salomau evilile okutumina nokankhenda?
16 Mokonda ankho una ounongo nenoñgonoko, Salomau ankho “una okankhenda na una uhena tyae, nomuhepi.” Tupu, wakalele novitateka ovinyingi momuenyo. Omukulu wae Amom walalele kononkhono nomphange yae Tamar, iya Absalau omukulu wa Salomau, aipaa Amom mokonda yotyo alinga. (2 Samuel 13:1, 14, 28, 29) Absalau waovolele okutambula kononkhono outumini wa David, mahi ketyivilile, iya aipawa na Joabe. (2 Samuel 15:10, 14; 18:9, 14) Konyima, Adonia omukulu wa Salomau, ahande okulipaka oe muene kouhamba. Inkha etyivilile, ñgeno waipaele Salomau. (1 Reis 1:5) Salomau wanoñgonokele nawa ononkhumbi mbovanthu, iya otyo tyimoneka nawa monondaka apopia melikuambelo liokupakula ondyuo ya Huku. Salomau welikuambela konthele yovanthu ankho atumina, okuti: “Mokonda kese umwe wii ononkhumbi mbae nomuihamo wae . . . Ove [Jeova] una okuevela nokuavela kese umwe etyi tyatokala monondyila mbae.”—2 Crônicas 6:29, 30.
17, 18. Ovitateka patyi ovanthu va Huku vekahi nokulwa navio? Oityi tyivekuatesako okulwa novitateka ovio?
17 ‘Omuihamo wetu’ upondola okutundilila kotyipuka tualingile kohale. Maliya, Ombangi ya Jeova,a womanima 30, wahoneka okuti: “Ame ndyina omahunga omanyingi okukala nehambu, mahi, tyina ndyisoka konyima, ndyikunda, nokusoya. Moluotyo, ndyilila unene, ngatyina ovipuka ovio aviho viapitile mongulo. Okuhinangela ovipuka ovio, nkhele tyindyihama komutima, ngoti hisilivila.”
18 Ovaumbili ovanyingi va Huku, hamwe vapita movitateka ngovio. Mahi, oityi matyivevatela okukala nononkhono vesukisa opo vakoleleye? Maliya wati: “Omapanga otyotyili, novakuatate Ovakristau, pahe vandyetela ehambu. Tupu, ndyilinga ononkhono mbokusoka kuetyi Huku alaa komutwe, iya ndyina onthumbi yokuti ononkhuka mbange mbokuita ombatelo, mambukapiluluka ononkhuka mbehambu.” (Salmo 126:5) Tuna okupaka ekevelelo lietu mo Mona wa Huku, Omutumini oe aholovona. Tyapopilwe konthele yae okuti: “Makalingila okankhenda una uhena tyae, nomuhepi, nokukayovola omienyo viovahepi. Makayovola ohande yae mononkhumbi no moungangala. Iya ohonde yavo maikapandwa unene komaiho ae.” (Salmo 72:13, 14) Otyo tyitupameka unene ngatyi!
Ouye Omupe Wekuta Enene Utukevelela
19, 20. (a) Ngetyi tyilekesa o Salmu 72, otyitateka patyi matyikatetululwa noutumini Wouhamba Huku? (b) Olie una okupandwa tete mokonda youtumini wa Kristu? Oñgeni ove ulitehelela konthele yetyi Ouhamba oo maukalinga?
19 Nkhele sokolola vali kekevelelo liovaviuki mouye omupe wa Huku, mokueenda kuoutumini wa Salomau Omunene. Onthue tualawa okuti: “Makukakala ovilia ovinyingi kombanda yoohi. Alo umwe kononthongo-nthongo mbo nomphunda makukakala okulia okunyingi.” (Salmo 72:16) Mokonda kononthongo-nthongo mbo nomphunda kakukala ovilia, onondaka ombo mbulekesa nawa okuti oohi maikaava unene ovilia. Maikaava unene ‘ngomo Libanu,’ mofika imwe ankho iyela ovilia ovinyingi, pomuvo woutumini wa Salomau. Nkhele soka vala! Kamakukala vali ondyala nelambu! Anthi, aveho mavakakala “nokulia kuapepa nawa kuna omulela.”—Isaías 25:6-8; 35:1, 2.
20 Olie wesukisa okupandwa mokonda yoviwa ovio aviho? Tete o Jeova Huku, Ohamba Yaapeho Omutumini Wouye auho. Moluotyo, onthue atuho matukala nehambu liokuyawisa onondaka mbetu, kotyiimbo otyiwa tyokumanuhula tyihika komitima tyati: “Enyina liae [Ohamba oyo Jesus Kristu] likale ko apeho. Enyina liae liliyawise kolupala luekumbi. Iya veliavele ovo muene ononkhano onongwa menyina liae. Omalongo aeho emuihane okuti omuna-mbembwa. Jeova Huku ahivilikwe, Huku yo Isilayeli. Oe vala aike ulinga ovilinga oviwa unene. Enyina liae enene lihivilikwe apeho. Iya omunkhima wae uyule oohi aiho. Amem, amem.”—Salmo 72:17-19.
[Onondaka Poutoi]
a Omanyina apilululwa.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• O Salmu 72, elekeso liatyi?
• Olie Salomau Omunene, iya outumini wae maukehika alo pi?
• Konthele youwa wapopiwa mu Salmu 72, oityi tyikuhambukiswa?
[Olutalatu pefo 28]
Ekuta nombembwa viali moutumini wa Salomau ankho vilekesa tyi?
[Olutalatu pefo 31]
Tyesukisa ononkhono ononene pala okukamona omuenyo Momphangu Yombembwa moutumini wa Salomau Omunene