Oñgeni Una Okulonga Ovana Vove?

INKHA ove una ovana utyii oñgeni onondaka ombo mbukalesa? Tyina uvasiwa motyitateka ngotyo, okuti ulipula inkha wesukisa okulonga omona wove? Okuti tyapenga okulonga omona wove?

OKULONGA OITYI?

Mombimbiliya ondaka “okulonga” hakuveta vala. Okulonga tete okulongesa, nokupakailamo, nokuviyula. Otyo katyelikuatele nokuveta nonya.​—Provérbios 4:1, 2.

Onkhalelo yovohe yokulonga yelifwa nokutuika omuti. Omunthu tyina atuika omuti tete uviukisapo, atilipo omaande pahe eutuikipo, euhakula opo kuheye ovinyama nokutukulapo eholi. Tyina omuti ukula, pamwe wesukisa okulombololwa opo ukule monkhalelo yaviuka. Omunthu wimbuka okuti okutaindya ovipuka ovinyingi viesukisa, tyikuatesako omuti okukala nawa. Tupu, ovohe vesukisa okutekula ovana vavo mononkhalelo mbelikalaila. Mahi pamwe vesukisa okulongwa, ngetyi okulombolola, pamwe tyisukisa okuviyula ovana komalusoke omavi nokuvekuatesako okukala nawa. Mahi, okulombolola tyina okulingwa nawa nounkhengela mokonda omuti upondola okuunyona auhekulu vali. Tupu, ovohe vesukisa okulonga ovana vavo noluembia.

Huku Yombimbiliya, Jeova, wavela ovohe ongeleka ongwa konthele yotyo. Onkhalelo alonga ovafendi vae ovataveli pano pohi ongwa ihambukiswa, moluotyo ‘okulongwa vetyihole.’ (Provérbios 12:1) Ovo “vakakatela monondonga” iya “kavembuyeke.” (Provérbios 4:13) Ove upondola okukuatesako omona wove okutavela okulongwa, mokuhetekela nawa ovituwa vitatu via Huku tyina alonga: (1) ohole, (2) okupola pokati, (3) Okutyilinga apeho.

OKULONGA NOHOLE

Huku ulonga mokonda una ohole. Ombimbiliya yati: “Mokonda Jeova uviyula una ehole, ngetyi he alinga omona ehole.” (Provérbios 3:12) Tupu, Jeova una “okankhenda, iya kanumana liwa.” (Êxodo 34:6) Mokonda yotyo, Jeova hamukalavi ko. Tupu, kalingi ovipuka vipondola okunumanesa, ngetyi okukuengesa, nokupenya, nokulinga omukuele ine okupopia “onondaka mbutoma ngomutunga.”​—Provérbios 12:18.

Tyotyili, ovohe kavetyivili okulikondola omutima movipuka aviho nga Huku. Pamwe matyimupuiya okukala noumphua-lundo, mahi tyina muna ovitateka, apeho hinangelei okuti inkha uveta ine ulonga omona nokuanumana, upondola okulambesa, iya omona kalongoka. Okuviyula omona no nonyengo, katyilongesa. Otyo okuhetyivili okulikondola omutima.

Mahi, tyina ulonga noluembia, nokuatula omutima, mokuatesako omona wove. Tala George na Nicole vapopiwa konthyimbi etyi valingile konthele yotyo.

“Etyi Jordan ehika, ame nomukai wange ankho tuanumana unene, mahi atulikondola omitima atutehelela etyi apopia. Mokonda ankho kuanthikovela atuti, tyikale tya muhuka. Atulikuambela atuho, atukalangapo. Etyi kuatya, ankho tukahi vali nawa opo tuhipulule nokuapoleya, monkhalelo imuhika komutima. Etavela nomutima auho ovitumino vietu okuti etyi alinga katyaviukile. Tupandula mokonda tuaimbuka okuti okupopia liwa tyina omunthu apengesa, hatyiwako. Mokonda otyipuka tyotete tualinga okutehelela, atyiende nawa.”—George.

“Nanumanene unene etyi namona omona wange womukuendye ulwisa omphange yae. Nkhele anehemulingi natyike, andyimutumu akalangalepo mokonda ankho nanumana unene. Etyi natula omutima, andyipopi nokuapoleya okuti okulwa hatyiwa, nokumulekesa okuti waveta omphange yae. Okuahipulula nae monkhalelo oyo, tyaeta ouwa. Akaita otyiponyo komphange yae emuhumbakana.”​—Nicole.

Tyotyili, okulonga monkhalelo yaviuka, namphila pamwe tyesukisa okuveta, apeho tyilingwa noluembia.

OKULONGA MONKHALELO YAPOLA POKATI

Jeova apeho utulonga “muetyi tuatokala.” (Jeremias 30:11; 46:28) Jeova weete atyiho, alo umwe tyina tuhanoñgonokele nawa. Oñgeni ovohe vapondola okumuhetekela? Stephen wapopiwa konthyimbi, wati: “Namphila ankho tuanumana unene iya katunoñgonoka oityi Natalie anyenena onela ankho tuovola okutala eti liae, nokuimbuka okuti ukahi nokukula.”

Robert omulume wa Nicole, tupu ankho wovola okutala nawa ovipuka aviho. Tyina ovana valinga otyipuka tyimwe tyihaviukile, ulipula okuti: ‘Walinga otyiponyo ine o tyawina? Okuti waponua ine kahambukilwe? Okuti pena otyitateka otyikuavo?’

Ovohe vapola pokati tupu kavalimbwako okuti ovana vavo nkhele kavenekule. Apostolu Paulu ankho utyii, iya ahoneka okuti: “Puetyi ankho ndyimona, ankho ndyipopia ngomona, nokusoka ngomona.” (1 Coríntios 13:11) Robert wati: “Otyipuka tyimwe tyankhuatesako okusoka nawa nokulityilika okukala omukalavi, okuhinangela ovipuka ankho ndyilinga puetyi ndyimona.”

Tuna okunoñgonoka okuti ovana ponthyimbi otyo vekahi, iya pamwe, nokuevela oviteto vimwe novituwa vimwe valinga. Mokutala etyi ovana vevila, netyi vehevili, novipuka ovikuavo, motyivili okulonga ovana monkhalelo yapola pokati nokuapepuka.

OKUTYILINGA APEHO

Malaquias 3:6 yati, “Ame Jeova, hapilulukile.” Ovaumbili va Huku vayumba onthumbi motyili nokukala tyapamena menoñgonoko. Ovana navo vesukisa okulongwa apeho. Inkha ovitumino viove vipiluluka mokonda yonkhalelo ukahi, omona upondola okunguanguana nokunumana.

Hinangela etyi Jesus apopile okuti: “Yekei ondaka yenyi Eenga ikale umwe Eenga, iya o Au yenyi, aikala umwe Au.” Onondaka ombo mbaviuka pala ovohe. (Mateus 5:37) Soka nawa nkhele tyina wehenelinge natyike, mokonda kupondola okupopia otyipuka ha ohetyilingi. Inkha wapopila omona okuti inkha upengesa movetwa, fuisapo etyi wapopia.

Opo vatekule nawa ovana, ovohe vesukisa okutomphola navo apeho. Robert wati: “Inkha ovana vetu mavetyivili okutavela etyi omukai wange apopia okuti kavapondola okutyilinga iya ame hityii omokonda yatyi, ame ndyipilulula etokolo liange opo ndyiyembe komukai wange.” Inkha ovohe vena etyi veete okuti katyikahi nawa, otyiwa okupopila pokamphengi, nokulinga etokolo like.

OKULONGA TYAKOLELA

Inkha uhetekela oluembia lwa Jeova, nokupola pokati, nokulonga apeho, tyotyili ononkhono mbove mambukuatesako ovana vove. Ehongolelo liove liohole malivatela ovana vove okukula nawa, nokukala nonondunge, nokukala ovakulu vapola pokati. Ongetyi Ombimbiliya yati: “Longesa omukuendye ondyila yaviuka palae, opo ahayapukemo tyina amakulupa.”​—Provérbios 22:6.