“Nthehelelei Tyina Ndyimuviyula opo Mukale Ovanongo”

1. Oñgeni tupondola okukala ovanongo iya oñgeni otyo matyitukuatesako?

JEOVA ondyivindyivi younongo iya utuavela ounongo. Mu Tiago 1:5 tutangamo okuti: “Inkha umwe puonwe wakambela ounongo, atualeko okuita ku Huku, oe meupewa, mokonda Huku wavela aveho otyali.” Onkhalelo imwe tupondola okukala nounongo okutavela tyina tuviyulwa na Huku. Okulinga ngotyo, tyituyakulila kokulinga ovipuka ovivi iya tyitukuatesako okutualako okukala omapanga a Jeova. (Provérbios 2:10-12) Tupu matukala nekevelelo liomuenyo uhapu.—Judas 21.

2. Oñgeni tupondola okukala nohole nonkhalelo Huku etuviyula?

² Mokonda tuvakuankhali ine mokonda yonkhalelo tuatekulwa, pamwe tyipondola okutupuiya okutavela okuviyulwa, mahi pamwe tupondola okutyitala ngatyina otyipuka tyikahi nawa. Mahi tyina tutala ouwa utundilila kokuviyulwa na Huku, tuimbuka okuti utuhole unene. Provérbios 3:11, 12 itupopila okuti: “Mona wange, uhaanye tyina uviyulwa na Jeova.” Konyima aiyawisako okuti: “Jeova uviyula una ehole.” Onthue tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova utuhandela otyiwa. (Tanga Hebreus 12:5-11.) Mokonda Huku utwii nawa, tyina etuviyula utyilinga monkhalelo yaviuka. Monthele ei, matulilongesa ovipuka vikuana konthele yokuviyula: (1) okuliviyula onthue muene, (2) oñgeni ovohe vena okuviyula ovana vavo, (3) okuviyulwa mewaneno iya (4) otyipuka tyiihama vali tyipona oluihamo lutundilila kokuviyulwa.

OMOKONDA YATYI TYAKOLELA OKULIVIYULA ONTHUE MUENE?

3. Oñgeni omona apondola okukala notyituwa tyokuliviyula oe muene? Popia ongeleka.

³ Inkha tuliviyula onthue muene, matutyivili okuyunga omalusoke etu. Onthue katuatyitilwe nounongo wokuliviyula, mahi tuna okulilongesa-tyo. Mongeleka, putyina omona elilongesa okutaha omusikaleta, ovohe vena okukala popepi iya avakuate omusikaleta opo omona ahatoke. Mahi, tyina omona ahimbika okulilongesa okutaha nawa omusikaleta, pahe ovohe vapondola okumuyeka atahe aike mokamuvo kehehi. Tyina vamaimbuka okuti pahe omona wavo utyivila okutaha nawa omusikaleta, pahe vemuyeka aende aike. Tyelifwa notyo, tyina ovohe noumphua-lundo ‘vaviyula ovana vavo ngetyi Jeova ahanda,’ ngotyo vekahi nokuvekuatesako okukala notyituwa tyokuliviyula ovo muene, opo vakale ovanongo.—Efésios 6:4.

4, 5. (a) Omokonda yatyi okulivaleka “omunthu omupe” tyakutikinya okukala notyituwa tyokuliviyula onthue muene? (b) Omokonda yatyi tuhapondola okusoya alo umwe tyina tualinga oviponyo?

⁴ Otyo tupu tyimoneka novanthu vana vanoñgonoka Jeova putyina vekula-le. Namphila pamwe vena-le otyituwa tyokuliviyula ovo muene, mahi no ngotyo nkhele kavapamene motyili. Mahi, vapama vala motyili tyina vahimbika okulivaleka “omunthu omupe” iya avalingi ononkhono mbokuhetekela Kristu. (Efésios 4:23, 24) Okuliviyula onthue muene tyitukuatesako “okuanya ovivi nomahando omouye, nokukala nonondunge onongwa, nouviuki, nonthilo na Huku mokati kouye uno.”—Tito 2:12.

⁵ Mahi no ngotyo, nkhele tuvakuankhali. (Eclesiastes 7:20) Ngotyo, inkha tulinga onkhali, okuti otyo tyilekesa okuti onthue tutupu otyituwa tyokuliviyula? Au, hatyoko. Provérbios 24:16 yati: “Omuviuki upondola okutoka alo umwe ovikando epanduvali, mahi makatuka vali.” Mahi, oityi matyitukuatesako “okukatuka vali”? Hakononkhono mbetu muene, mahi o nekuateso liospilitu sandu ya Huku. (Tanga Filipenses 4:13.) Otyinyango tyospilitu tyakutikinya otyituwa tyokulikondola omutima, tyelifwa unene notyituwa tyokuliviyula onthue muene.

6. Oñgeni tupondola okukala ovanthu vokulilongesa nawa Ondaka ya Huku? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁶ Okulikuambela, nokulilongesa Ombimbiliya iya nokusokolola matyitukuatesako okukala notyituwa tyokuliviyula onthue muene. Mahi oityi matulingi inkha tyitupuiya okulilongesa Ombimbiliya ine pamwe katutyihande? Uhasoye. Inkha ulinga ononkhono, Jeova mekukuatesako okukala ‘nohole’ Nondaka yae. (1 Pedro 2:2) Ita ku Jeova opo ekukuateseko okuliviyula ove muene opo ukale nohole no Mbimbiliya. Upondola okuhimbika mokulilongesa omuvo uhehi. Konyima, matyikupepukila vali okulilongesa iya mokala nohole yokutyilinga apeho. Mopande unene omuvo mokala nokusokolola mondaka ya Jeova.—1 Timóteo 4:15.

7. Oñgeni okuliviyula onthue muene tyipondola okutukuatesako okuvasa etyi tuapanga okulinga movilinga via Jeova?

⁷ Okuliviyula onthue muene matyitukuatesako okuvasa etyi tuapanga okulinga movilinga via Jeova. Mongeleka, onkhalamutwe imwe yombunga upondola okulitehelela okuti pahe utupu vali ombili movilinga via Huku ngo kohale, ngotyo upanga okukala omukokoli-ndyila. Oñgeni otyituwa tyokuliviyula tyipondola okumukuatesako okuvasa otyilinga ahanda? Utanga ononthele Momutala Womulavi mbupopia konthele yovilinga vioukokoli-ndyila iya elikuambela konthele yotyo. Ovipuka ovio alinga vipameka oupanga wae na Jeova. Tupu, tyina tyitavela ukala omukokoli-ndyila wapola pokati. Kayeke natyike tyimutalameke, mahi utualako okulinga atyiho opo akale omukokoli-ndyila. Tyina palamba omuvo umwe, omukuatate oo akala omukokoli-ndyila womuvo auho.

VIYULA OVANA MONDONGESO YA JEOVA

8-10. Oityi tyipondola okukuatesako ovohe okulongesa ovana vavo monkhalelo ivekuatesako okuumbila Jeova? Popia ongeleka.

⁸ Jeova waavela ovohe otyilinga “tyokulongesa ovana ngetyi Jeova ahanda.” (Efésios 6:4) Otyo tyipondola okupuiya haunene mouye uno wovivi. (2 Timóteo 3:1-5) Ovana kavatyituwa nounongo wokupunga otyiwa notyivi iya nkhele kavanoñgonoka nawa ovipuka. Ngotyo, vesukisa okuviyulwa opo valongese omutima wavo. (Romanos 2:14, 15) Omunongo umwe wapopia okuti Ondaka yo Gregu “okuviyula” ipondola okuhangununa “okulongesa omona” ine okumukuatesako opo ha akale omukulu una onondunge.

⁹ Tyina ovohe vaviyula ovana vavo nohole, otyo matyikuatesako ovana okulitehelela okuti vapama. Ovana velilongesa okuti ovipuka aviho pena apa vihulilila iya tupu vanoñgonoka okuti omatokolo valinga apondola okuveetela ouwa ine ovitateka. Ngotyo, tyakolela unene ovohe Ovakristau vakale nonthumbi yokuti ounongo wa Jeova mauvekuatesako okulongesa nawa ovana vavo. Ovanthu vena omalusoke elikalaila konthele yokulongesa ovana iya omalusoke oo apeho apiluluka. Mahi, ovohe vayumba onthumbi mounongo wa Huku, kavalongesa ovana vavo monkhalelo vahanda, nokutalela kuetyi tyaendele momuenyo wavo ine okuendela momalusoke ovanthu.

¹⁰ Tupondola okulilongesila kongeleka ya Noe. Etyi Jeova emuita opo atunge owato, Noe ankho ketyii oñgeni malingi otyilinga otyo. Ankho wesukisa okuyumba onthumbi mu Jeova, iya mo Mbimbiliya tutangamo okuti Noe “alingi umwe ngotyo,” tyilekesa okuti Noe walingile atyiho Jeova emutuma. (Gênesis 6:22) Ouwa patyi tyemuetelele? Owato wakuatesileko Noe, nombunga yae okuhupa! Noe tupu ankho ohe yombunga ukahi nawa. Omokonda yatyi? Omokonda wayumbile onthumbi mounongo wa Huku. Noe walongesile nawa ovana vae, tupu ankho ongeleka ongwa pala ovana vae namphila ankho tyihapepukile mouye una wovivi.—Gênesis 6:5.

11. Omokonda yatyi ovohe vena okulinga atyiho vevila opo valongese ovana vavo?

¹¹ Inkha ove uhe yo vana, oñgeni upondola okuhetekela Noe? Tehelela Jeova. Yeka ekukuateseko okulongesa ovana vove. Undapesa onondonga tupewa Nondaka yae, neongano liae. Okulinga ngotyo, ovana vove mavekupandula muetyi ukahi nokulinga! Omukuatate umwe wahoneka okuti: “Ndyipandula unene onkhalelo vo tate vanthekula. Valingile atyiho opo vahike komutima wange.” Omukuatate oo wapopia okuti vohe vemukuatesileko okukala noupanga wapama na Jeova. Tyotyili, namphila ovohe valinga atyiho opo valongese omona wavo, no ngotyo pamwe omona upondola okuyekapo okuumbila Jeova. Mahi, tyina ovohe valinga atyiho opo valongese omona wavo, vapondola okukala nomutima wasukuka iya vapondola okukala nekevelelo liokuti omona wavo makondoka ku Jeova.

12, 13. (a) Oñgeni ovohe vapondola okulesa okuti vetavela ku Huku tyina omona wavo amapolwa mewaneno? (b) Oñgeni ombunga imwe yayambwa mokonda yokuetavela ku Jeova?

¹² Otyipuka tyimwe tyilola oukuatyili wo vohe, oputyina omona wavo apolwa mewaneno. Omphange umwe ankho una omona wapolelwe mewaneno iya atundu meumbo, wapopia okuti: “Ankho ndyiovola ononkhalelo mbumwe mbokupopia nomona wange iya nokupopia nomutekula wange.” Mahi, nokankhenda, omulume wae wemukuatesileko okunoñgonoka okuti ankho kavapondola vali okukala nomona wavo iya ankho vesukisa okukala ovakuatyili ku Jeova.

¹³ Etyi palamba omanima amwe, omona wavo akondoka mewaneno. Me yae wapopia okuti: “Pahe undikalela, nokunthuma onomesasi ononthiki ambuho komuhuka! Tupu, una onthilo nonthue mokonda utyii okuti tuatuaileko noukuatyili ku Huku. Pahe tuna oupanga omuwa nae.” Inkha omona wove wapolua mewaneno, okuti “moyumbu onthumbi mu Jeova nomutima wove auho”? Okuti molekesa ku Jeova okuti “kuayumbile onthumbi menoñgonoko liove muene”? (Provérbios 3:5, 6) Hinangela okuti okuviyulwa na Jeova otyilekeso tyokuti omunongo iya utuhole. Uhalimbueko okuti Jeova waava Omona wae opo ayovole ovanthu aveho, okukutikinyamo omona wove. Huku uhanda ovanthu aveho vakale nomuenyo uhapu. (Tanga 2 Pedro 3:9.) Ngotyo, vohe tualeiko okukala nonthumbi yokuti okuviyulwa nokuhongolelwa na Jeova tyaviuka, alo umwe tyina tyihapepukile okumutavela. Apeho tavelei okuviyulwa na Huku.

OKUVIYULWA MEWANENO

14. Oñgeni tupola ouwa kondongeso Jeova etuavela pokati ko “muumbili wekolelo”?

¹⁴ Jeova walaele okuti matekula, mayakulila iya malongesa ewaneno lio Vakristau. Ukahi nokutyilinga mononkhalelo ononyingi. Mongeleka, Jeova waholovona Omona wae opo akale onkhalamutwe yewaneno iya Jesus waholovona “omuumbili wekolelo” opo etuavele okulia kuopaspilitu kutukuatesako okutualako okukala ovakuatyili. (Lucas 12:42) “Omuumbili” oo utuavela ondongeso yakolela. Ove hamwe uhinangela ovikando ovinyingi weivile elongomona ine watangele onthele imwe momikanda vietu yekukuatesileko okupilulula onkhalelo yove yokusoka, novituwa viove. Tyekuhambukisilwe okulinga omapiluluko oo, mokonda otyo tyilekesa okuti ukahi nokuyeka Jeova ekuviyule.—Provérbios 2:1-5.

15, 16. (a) Oñgeni tupondola okupola ouwa kovilinga vio vakulu vewaneno? (b) Oñgeni tupondola okupepukisa otyilinga tyo vakulu vewaneno?

¹⁵ Kristu, tupu waava ovakulu vewaneno opo vakuateseko ewaneno. Ombimbiliya iveihana okuti “otyiawa tyovalume.” (Efésios 4:8, 11-13) Oñgeni tupondola okupola ouwa kovilinga viovakulu vewaneno? Omokuhetekela ekolelo liavo, nongeleka ongwa vaava iya tupu tupondola okueendela monondonga vetuavela mbatunda mo Mbimbiliya. (Tanga Hebreus 13:7, 17.) Ovakulu vewaneno vetuhole iya vahanda tukale noupanga wapama na Huku. Inkha vaimbuka okuti tukahi nokukambela komaliongiyo ine tutupu vali ombili tuali nayo kohale movilinga via Jeova, mavalingi atyiho opo vetukuateseko liwa-liwa. Mavetutehelela nawa tyina tupopia navo, iya mavetuavela epameko tuesukisa, no nondonga mbatunda mo Mbimbiliya. Okuti utala ekuateso liavo, ngo tyilekeso tyokuti Jeova ukuhole?

¹⁶ Hinangela okuti ko vakulu vewaneno katyapepukile okutuavela onondonga. Tyina usoka, oñgeni omuuli Natan elitehelele etyi ankho ekahi nokupopia no Hamba David mokonda yonkhali ankho ahanda okuholeka? (2 Samuel 12:1-14) Oñgeni apostolu Paulu elitehelele etyi ankho ena okuavela onondonga Petulu, umwe pono apostolu 12, mokonda yonkhalelo ankho atala ova Judeu na vana vehe va Judeu? Paulu wesukisile okukola omutima opo etyilinge. (Gálatas 2:11-14) Oityi upondola okulinga opo tyipepuke kovakulu vewaneno okukuavela onondonga? Kala omunthu weliola omutima, una otyituwa tyokupandula iya wapepuka omutima tyina ovanthu vapopia noove. Tala ekuateso liavo ngotyilekeso tyokuti Huku ukuhole unene. Ove mopoloko ouwa iya ovakulu vewaneno mavahambukwa okulinga otyilinga tyavo.

17. Oñgeni ovakulu vewaneno vakuatesileko omphange umwe?

¹⁷ Omphange umwe wapopia okuti ankho tyimupuiya unene okukala nohole na Jeova, mokonda yovipuka viaendele nae kohale iya otyo ankho tyimusoyesa. Wapopia okuti: “Ame ankho ndyityii okuti ndyina okupopia no vakulu vewaneno konthele yotyitateka tyange. Ovakulu vewaneno kavamphopile omapita, mahi vamphamekele unene. Tyina omaliongiyo ankho amapu, namphila ankho vena ovilinga ovinyingi, mahi umwe puvo ankho uya okumphula oñgeni ndyikahi. Mokonda yovipuka nalingile, ankho ndyilitehelela okuti hatokalele ohole ya Huku. Apeho Jeova ankho uundapesa ewaneno novakulu vewaneno opo alekese okuti unthyole unene. Ame ndyilikuambela opo nahayekepo Jeova.”

OITYI TYIIHAMA VALI TYIPONA OLUIHAMO LUTUNDILILA KOKUVIYULWA?

18, 19. Oityi tyiihama vali unene tyipona oluihamo luokuviyulwa? Popia ongeleka.

¹⁸ Okuviyulwa tyiihama, mahi etyi tyitundilila kokuhetavela okuviyulwa na Huku, tyiihama vali unene. (Hebreus 12:11) Tupondola okulilongesila kongeleka ombi ya Kaim no yo Hamba Zedekia. Etyi Huku atala okuti Kaim ankho uyele ondenge yae iya ankho uhanda okumuipaa, emulondola okuti: “Omokonda yatyi wanumanena, nokuasoya? Inkha ukondoka kokulinga otyiwa, okuti himakala nokankhenda noove? Mahi inkha kukondoka okulinga otyiwa, onkhali onene ikahi pombundi iya ihanda okukutumina; okuti motyivili okuitumina?” (Gênesis 4:6, 7) Kaim waanyene okuviyulwa na Jeova iya aipaa ondenge yae, otyo atyimuetela ovitateka ovinene momuenyo wae auho. (Gênesis 4:11, 12) Inkha Kaim wetavelele okuviyulwa na Huku, ñgeno kakalele noluihamo olo.

¹⁹ Zedekia ankho ohamba ondingavivi. Etyi ankho atumina, ovanthu vomo Jerusalei ankho valinga ovipuka ovivi. Omuuli Jeremia ovikando ovinyingi walondolele ohamba Zedekia okuti ankho wesukisa okulinga omapiluluko. Mahi ohamba aanye okuviyulwa na Jeova iya otyo atyimuetela ovitateka ovinene. (Jeremias 52:8-11) Jeova kahande onthue tumone ovitateka ngovio mokonda yokuhetavela okuviyulwa nae!—Tanga Isaías 48:17, 18.

20. Oityi matyikamoneka na vana vetavela okuviyulwa na Huku, na vana vehetavela okuviyulwa nae?

²⁰ Hono, ovanthu ovanyingi mouye vatomba onkhalelo Huku aviyula iya kavesukile nayo. Mahi apa katutu, aveho vana vahahande okuviyulwa na Huku, mavakahanyuako. (Provérbios 1:24-31) Ngotyo, tuna ‘okutehelela tyina tuviyulwa iya atukala ovanongo.’ Provérbios 4:13 yati: “Kakatela monondonga, uhembuyeke. Mbupaka nawa, mokonda otyo tyihangununa omuenyo wove.”