Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w15 6/1 pp. 11-13
  • Epingo Limwe Liapingwa no Nomphinga Epandu-vali

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Epingo Limwe Liapingwa no Nomphinga Epandu-vali
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OKUKALA NOVANTHU VALIA OVANTHU
  • “O OLU” KOUTAKELO
  • OMAPELU APEPA ATIWA WILLIAMS
  • NAPANDA EPINGO LIANGE
  • Okulinga Etyi Jeova Etuita Apeho Tyituetela Ouwa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • 1921 — Palamba-Le Omanima Otyita
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2021
  • Vekahi Mondyuo Yokuaikwa
    Omukanda Womahipululo Ombimbiliya
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
w15 6/1 pp. 11-13

EHIPULULO LIOMUENYO

Epingo Limwe Liapingwa no Nomphinga Epandu-vali

Tyapopiwa na Kevin Williams

Ovanthu vapopia okuti ame, nafwa tate. Olutu luange, nomaiho ange, na tyina ndyiyola, oe vala nafwa. Mahi, tupu wasapo epingo, ehipululo liombunga liokuumbila Jeova​—lialambela mo nomphinga gerações epandu-vali. Mandyipopi oñgeni tyaenda.

[Olutalatu pefo 11]

Ame na tate, tukahi nokulilongesa konthele yepingo liombunga yetu

Omukuaukulu wange Thomas (1) a Williams watyitua monthiki 20 ya Kupupu yo 1815, mepundaumbo litiwa Horncastle, mo Inglaterra. Etyi palamba omanima evali, me yae anyimi. Moluotyo, Thomas, novakulu vae vetatu, avatekulwa na he, John Williams. John walongesile Thomas okupangiya ovipuka, mahi Thomas, ankho uhanda ovilinga ovikuavo.

Oundyale pokati konongeleya ankho weliyandyana unene mo Inglaterra. Omuivisi John Wesley ayekepo Ongeleya yo Inglaterra, ahindi Eongano lio Metodista, ankho ilunda ovanthu okulilongesa Ombimbiliya, nokuivisa. Omalongeso a Wesley eliyandyanene liwa, iya ombunga ya Williams aitavela omalongeso oo. Thomas akala omuivisi wongeleya ya Wesley, iya aliave opo akale omisionaliu ko Pacífico Sul. Mu Kakwenye yo 1840, Thomas nomukai wae Mary, (2) vakaundapele motyilongo tyikala pokati kelunga tyitiwa Ilha Lakeba,b mo Fiji, ankho mukala ovanthu valia ovanthu.

OKUKALA NOVANTHU VALIA OVANTHU

Omanima otete Thomas na Mary vakala mo Fiji, vakalele novitateka ovinene. Ankho vaundapa unene, moutokotwe wo kotyilongo oko. Tupu, motyilongo omo amukala ovilwa​—nokuipaa ovahepi, novana—​iya ankho muna ovanthu valia ovanthu. Ovanthu vomo tyilongo omo, ankho kavetavela kuetyi Thomas na Mary vaivisa. Mary nomona wae wotyiveli, John, avavele unene-nene. Mo 1843, Thomas ahoneka okuti: “Ankho neihamenwa unene. . . . ame ankho nehulilwa.” Mahi, Thomas na Mary vakoleleyile, avapameka ekolelo liavo mu Jeova Huku.

Momuvo umwe, mokonda Thomas ankho okalupindelu, atungu ondyuo ngetyi tyitunga vo ko Europa, oyo ankho ondyuo yo tete ikahi ngotyo mo Fiji. Ondyuo atunga, ankho ongwa unene. Moluotyo, ovanthu mo Fiji aveipande unene. Puetyi ondyuo oyo ihenepwe, Mary akutula omona wavo wa vali, Thomas Whitton (3) Williams, omu ame natuka.

Mo 1843, ombuale Thomas wakuatesileko okupitiya o Evandyeliu ya João melaka lipopiwa mo Fiji. Otyilinga otyo tyemupuiyile unene.c Mahi, Thomas wali omunongo kokunoñgonoka ovipuka. Wahonekele nounkhengela momukanda wae utiwa Fiji and the Fijians (Fiji no va Fiji) (1858), etyi ankho avasa momaovololo alinga. Omukanda oo, ankho upopia ovituwa, novilinga vio va Fiji motyita 19.

Moluotyo, etyi Thomas akala omanima 13 mo Fiji, ahimbika okuvela-vela, iya kumwe nombunga yae, availukila ko Austrália. Thomas wanyimina mepundaumbo litiwa Ballarat, Victoria, mo 1891. Wakalele onkhalamutwe yongeleya omanima omanyingi.

[Timeline on pages 12, 13]

“O OLU” KOUTAKELO

Mo 1883, Thomas Whitton Williams nomukai wae, Phoebe, (4) vailukilile kepundaumbo limwe litiwa Perth, mo Austrália Ocidental. Omona wavo wa vali, Arthur Bakewell (5) Williams, ankho una omanima etyive, oe watyita ou watyitile tate.

Etyi Arthur atuukisa omanima 22, akaovola ovilinga ko Kalgoorlie, epundaumbo limwe ankho lina olumono Koutundilo wo Perth. Ankho paendwa onokilometu 600. Etyi ehika-ko, atange omikanda vimwe vialingwa Novalilongesi Vombimbiliya, enyina ankho litumbulwa Onombangi mba Jeova. Tupu ankho wiita omukanda Zions Watch Tower (Omutala Womulavi wo Siau). Mokonda Arthur ankho wapanda unene etyi atanga, ahimbika okupopila vakuavo etyi ankho ekahi nokulilongesa, nokulinga omaliongiyo pala okulilongesa Ombimbiliya. Ongotyo ovilinga vio Nombangi mba Jeova viahimbika okuliyandyana mo Austrália Ocidental.

Arthur tupu wapopilile ombunga yae ovipuka ankho elilongesa. Tate yae, Thomas Whitton, akuatesako Arthur okuliwaneka Novalilongesi Vombimbiliya, mahi pakalele vala katutu Whitton anyimi. Me yae, Phoebe, no nondenge mbae, Violet na Mary, tupu avakala Ovalilongesi Vombimbiliya. Violet akala omuivisi womuvo auho, ine omukokoli-ndyila. Arthur wapopia okuti Violet, ankho “omukokoli-ndyila ukahi nawa, una ombili onene, ukuatesako unene ovanthu mo Austrália Ocidental.” Arthur tyafuile ankho una okapungulula, mahi ombili ya Violet yaavelele unene ondundo onomphinga mbakuama-ko, mombuto ya Williams.

Mokueenda kuomuvo, Arthur anepe, iya availukila mepundaumbo litiwa Donnybrook, mo Austrália Ocidental. Oko, evemuluku okuti “Omukulu Otyova wo 1914!” mokonda ankho wivisa nombili eulo lio Mbimbiliya lipopia konthele yenima olio.d Ovanthu vayekapo vala okumukuela, etyi Ovita Viotete Viouye Auho viahimbika. Arthur ankho apeho wivisa kovanthu veya okulanda movenda yae. Iya ankho utulika-mo omikanda vio Nombangi mba Jeova. Tupu ankho watulika-mo okavai kahonekwa okuti, omunthu umulekesa Novihonekwa​—okuti elongeso Lioutatu Ukola oliotyotyili, memufete onondolale 280. Nawike wetyivilile.

Meumbo lia Williams mo Donnybrook, ankho omo mulingilwa omaliongiyo. Konyima, Arthur atungu Ondyuo yo​—tete Yomaliongiyo mo Austrália Ocidental. Etyi atuula omanima 70, ankho weendela komkhambe yae onkhulu itiwa Doll, akaivisa kononthele mbo kokule mo Donnybrook.

Ovana va Arthur vakuatesilueko unene nekolelo lia he, mokonda ankho wahiliya, nokuna ombili onene. Omona wae omukainthu utiwa Florence (6) waundapele movilinga vioumisionaliu ko India. Ovana vae ovakuendye, Arthur Lindsay (7) na Thomas, vakalele ovakulu vewaneno omanima omanyingi nga tate yavo.

OMAPELU APEPA ATIWA WILLIAMS

Kuku yange Arthur Lindsay Williams, ankho wiiwe unene novanthu, nokuholwe mokonda yoluembia lwae. Apeho ankho wovola omuvo wokutomphola novanthu, iya ankho una onthilo navo. Tupu ankho wankhimana unene kokutyoka nonkhava. Momanima 12 velilolelele na vakuavo okutyoka omiti, afindi ovikando 18.

Mahi, Arthur kahambukilwe etyi omona wae womanima evali, Ronald (8) (wokuatyita tate), apola-po onkhava atyoko omupelu ankho uli meumbo. Me ya Ronald akutu nawa omuti oo, iya katutu-katutu auhimbika okuima omapelu amwe apepa unene. Komupelu oo omupe walukwa okuti Williams, oko kuatuka omapelu atiwa Cripps Pink, amwe pomapelu akaka vali unene mouye.

Ronald, tate mbuale, konyima aovola okulinga ovipuka viakolela vali. Ronald na me kulu vaundapele omanima omanyingi movilinga viokutunga vio Nombangi mba Jeova mo Austrália no moulongo wokukala pokati kelunga utiwa Ilhas Salomão. Pahe, tate mbuale una omanima ehungi po 80, mahi nkhele omukulu weuaneno, iya ukuatesako ovilinga viokutunga Onondyuo mbo Maliongiyo mo Austrália Ocidental.

NAPANDA EPINGO LIANGE

Tate Geoffrey (9) na me Janice (10) Williams, vapandele epingo liombunga yetu. Moluotyo, valingile ononkhono mbotekula ame nomphange yange Katharine, opo tupande onondonga mbo Vakristau. Etyi natuula omanima 13, muene andyilingi ononkhono mbokupameka oupanga wange na Jeova. Onthiki imwe etyi ndyili motyonge tyimwe, andyiivi John E. Barr, umwe ankho Pononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, waavela ondundo ovakuendye vekahi mounyingi okuti: “Muahapeselei otyipuka otyiwa unene muna, omphitilo yokunoñgonoka Jeova​—nokukala nohole nae.” Motyinthiki tyatyo otyo, andyilipakula ku Jeova. Etyi palamba omanima evali, andyihimbika okuundapa movilinga vioukokoli-ndyila.

Hono, ame (12) nomukai wange Chloe, (11) tukahi movilinga viomuvo auho mepundaumbo limwe likala kokule, litiwa Tom Price, kokulio kwo Austrália Ocidental. Komuhuka tuundapa movilinga ovikuavo pala okulitekula. Ovo tate, nomphange yange Katharine, nomulume wae Andrew, ovakokoli-ndyila mo Port Hedland, paendwa onokilometu 420. Ame na tate, tupu tuvakulu vewaneno.

Palamba onomphinga epandu-vali, tunde etyi omukuaukulu wange Thomas Williams atokola okuumbila Jeova Huku. Na ame napiñgana epingo olio liekolelo, novilinga viokuivisa. Tyotyili, elao enene, okukala nepingo olio napewa na Jeova.

a Ombalulo, ilekesa omunthu wenyina olio pomalutalatu ekahi pefo 12 no 13.

b Kohale, otyilongo ankho tyitiwa Ilha Lakemba, ankho tyikala koutundilo wo Lau Group.

c Omisionaliu John Hunt, wapitiyile o notestu ononyingi mbovihonekwa vio Gregu melaka lio va Fiji. Iya omukanda watyo auyandyaneswa mo 1847. Ombimbiliya oyo, yakolela mokonda muna enyina lia Huku, “Jiova,” motestu ya Marcos 12:36, no ya Lucas 20:42, no ya Atos 2:34.

d Tala po apendise posapi yati “Enima lio 1914​—Liakolela Unene Momaulo Ombimbiliya” momukanda Oityi Ombimbiliya Tyili Ilongesa? walingua no Nombangi mba Jeova iya ukahi mo Internete mo site www.jw.org.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma