Okulinga Etyi Jeova Etuita Apeho Tyituetela Ouwa

NATYITWA mo 1923 mo Hemsworth, epunda-umbo lio Yorkshire ko Inglaterra. Ankho ndyina vala omphange ike utiwa o Bob. Etyi ankho ndyina omanima etyinana, tate ankho utanga omikanda vipopia okuti, ongeleya yomatutu iyondya ovanthu. Tate ahuvu unene mokonda etyi ononkhalamutwe mbonongeleya mbulongesa, ankho hatyoko mbulinga. Moluotyo ahumbu unene omikanda ovio. Etyi palamba omanima ehehi, Bob Atkinson eya meumbo lietu apake elongomona limwe mo fonografu lio Mukuatate Rutherford opo tutehelele. Iya atuimbuka okuti elongomona likahi nokupopia otyipuka tyike nomikanda vina Tate ankho atanga. Ovo tate avapopila Omukuatate Atkinson tuhungaile nae ovinthiki aviho opo akumbulule omapulo etu tumulinga konthele Yombimbiliya. Omukuatate Atkinson etukongo opo tuende keliongiyo meumbo liomukuatate umwe. Atuhimbika okuenda komaliongiyo apeho mewaneno limwe etutu mo Hemsworth. Pakala vala katutu atuhimbika okutambula nawa ovataleli-po vomawaneno nokukonga ovakokoli-ndyila opo tulie navo. Ovakuatate ovo no nomphange avetukuatesako okukala novituwa vikahi nawa.

Pomuwo opo ombunga yetu ailingi otyitanda. Mahi Tate apopila omphange yange okuti: “Inkha uhanda okukala omukokoli-ndyila, tupondola okuyekapo okulinga otyitanda etyi.” Bob etavela, etyi atuula omanima 21 akala omukokoli-ndyila. Apalambe omanima evali, etyi natuukisa omanima 16, naame andyikala omukokoli-ndyila. Movityasapalo ankho ndyiundapa na vakuetu, mahi mononthiki mbumwe mbo simanu ankho ndyiundapa andyike movilinga viokuivisa nokatuku-tuku komikanda vina onondaka mbapepuka Mbombiliya. Jeova wampha ononkhano onongwa etyi nakala nomulongwa wehimbika okukula motyili. Konyima, ovanthu ovanyingi mombunga yae avetavela otyili. Enima lialandulako andyikala omukokoli-ndyila wavilapo, atuundapa na Mary Henshall. Atutumwa okukaivisa ko Cheshire ankho kuhena ewaneno.

Mokueenda Kuovilwa via Vali Viouye Auho, ovakai ankho vena okuundapa unene opo vakuateseko ovilwa. Iya vomalongeso, ankho kavakuluminyua okukuatesako ovilwa ovio. Mokonda ankho onthue tuvakokoli-ndyila vavilapo, atusoko okuti nonthue kamatukuluminyua okukuatesako ovilwa. Mahi ombonge aihetavela iya andyikuatwa andyipakwa mokaleya ononthiki 31. Enima lialandulako etyi natuukisa omanima 19 andyiende kombonge ovikando vivali opo nahakuateseko ovilwa. Mahi ovikando ovio vivali napitako, anahakuatwa. Pomuvo opo naimbukile okuti ndyikahi nokukuateswako nospilitu sandu ya Jeova. Andyilitehelela ngatyina Jeova ankhuata menkhanya.​—Isaías 41:10, 13.

OMUNTHU OMUKUAVO TUUNDAPA NAE

Mo 1946 andyinoñgonoka Arthur Matthews. Pomuvo opo nae wakalele mokaleya onohanyi ononthatu mokonda yokuahaile kovilwa. Etyi pakala vala katutu Arthur Matthews nondenge yae Dennis, avakala ovakokoli-ndyila vavilapo ko Hemsworth. Etyi ankho ovatutu, tate yavo wevelongesile konthele Yombimbiliya iya avambatisalwa etyi ankho nkhele ovakuendye. Konyima etyi vehimbika ovilinga vioukokoli-ndyila, Dennis atumwa akaundape ko Irlanda iya Arthur esala aike. Ovo tate ankho vehole unene Arthur mokonda ankho uundapa unene iya una onondunge. Avemuihana opo vakale nae. Etyi nakatalela-po ovo tate ame na Arthur ankho tukoha omalonga tyina tuamali ondalelo. Konyima atuhimbika okulihonekela omikanda. Mo 1948 Arthur akuatwa akala vali mokaleya onohanyi ononthatu. Menima lialandulako mohanyi ya Kupupu yo 1949 atulinepe, mahi etyi ankho tuhanda, okutualako movilinga viomuvo auho. Tyina ankho tuamapolo onofelia tulandesa ovinyango opo tukale no nombongo iya ankho katumbulande ovipuka tuhesukisile. Nekuateso lia Jeova atutyivili okutualako novilinga vietu vioukokoli-ndyila.

Etyi palamba enima, atutumwa Kokumbili kwo Irlanda, tete atuende noko Armagh konyima atuende noko Newry iya momapunda-umbo oo ankho muna vala ongeleya Yokatolika. Ankho mulingwa unene okapungulula komalongeso iya ankho tuna okulunguka unene tyina tuivisa. Ankho tulingila omaliongiyo peumbo liomukuatate umwe ankho paendwa otyikambo tyimwe otyile okutunda apa ankho tukala. Mahi omaliongiyo ankho alingwa kounthiki. Pamwe ankho vetupopila opo tulale. Ankho tulala pohi, komuhuka atunu okafe kekahi nawa. Ehambu limwe enene okuiva okuti, kotyilongo tyina pahe kuna ovaivisi ovanyingi.

“MATUTYIVILI!”

Omphange yange nomukai wae Lottie navo ankho ovakokoli-ndyila vavilapo Kokumbili kwo Irlanda. Mo 1952 atuende kotyonge tyononthiki ononthatu ko Belfast. Onthue vekuana na Pryce Hughes omuhongoli wo Mbetele yoko Inglaterra atuhikila meumbo liomukuatate umwe. Onthiki imwe kongulohi ankho tukahi nokutomphola konthele yo tratadu yokuati, o Caminho De Deus É Amor, ankho yalingilua haunene vana vakala mo Irlanda. Omukuatate Pryce apopi okuti tyipuilisa unene okulongesa ova katolika mo Irlanda. Ovakuatate ankho vekahi nokutaatua apa vakala iya omalombe ankho ahindila ovanthu opo valuise ovakuatate. Pryce ati: “Tuesukisa ovalinepi vena etuku-tuku opo tulinge okambanya okanene kokuava onotratadu ombu otyilongo atyiho.”a (Tala okatoi.) Iya pomuvo opo atuti: “Matutyivili!”

Ko Dublin ovakokoli-ndyila apeho ankho vehikila vala peumbo liomphange umwe uumbila Jeova omanima omanyingi, ankho utiwa Ma Rutland. Tuakala omuvo omunyingi peumbo liae otyo tulipongiya, opo tuende komphangu onkhuavo. Atulandesa ovipuka vimwe opo tulande etutu-tuku. Atuvasi etutu-tuku ekulu mahi likahi nawa. Mahi nawike ponthue ankho utyivila okutaha, atuiti kuou wetulandesa-lio opo elituale peumbo apa tuehikila. Monthiki oyo kongulohi tyina tuhenelangale-po, Arthur aumphama koula otyo asoka oñgeni matahe etuku-tuku olio. Onthiki onkhuavo etyi Arthur ekahi nokuhetekela okupola etuku-tuku motyitali, opo omphange Mildred Willett ehika pondyuo yetu iya (konyima avelinepe na John Barr.) Iya mokonda ankho utyivila okutaha, etulongesa.

Konyima atuovola omphangu apa matukala. Ovakuatate vamwe avati katyaviukile okulala mondyuo ikokwa netuku-tuku (trailer) mokonda ankho onondyale mbupondola okutuyokela-mo. Moluotyo, atukaovola ondyuo, mahi atuhavasi. Monthiki oyo, atuho vekuana atulala metuku-tuku. Onthiki onkhuavo atuvasi ondyuo yokukokwa netuku-tuku muna vala omaula evali. Ondyuo oyo, aikala ondyuo yetu. Iya ankho tuisa vala motyipembe, mahi apa tukaivisa paendwa otyikambo otyile. Konyima atuipolo motyipembe omo, atuituala meumbo muna ankho tuisa-le potete.

Tuetyivila okuivisa omaumbo aeho oko Irlanda tyahakalele movitateka ovinene. Tuaavele ono tratadu mbulamba po 20.000 iya atutumikisa omanyina ovanthu valekesa esuko ko Mbetele yoko Inglaterra. Kononkhono mba Jeova hono kotyilongo oko kuna ovakuatate ovanyingi!

OTYILINGA OTYIPE

Etyi palamba omanima amwe atupewa otyilinga otyikuavo tyokukaundapa kokumbili kwo Londres. Etyi palamba onosimanu mbehehi ombetele ailikalela Arthur, aimupopila opo aundape ngo mutalelipo womauaneno iya onthiki yalandulako ahimbika ovilinga ovio. Arthur walongesua vala ovilinga ovio osimanu iya atukatalela-po omawaneno oko Escócia. Arthur apeho ankho ukahi tyafuapo pala okulinga kese tyilinga tya Jeova, tyihatale kovitateka apondola okulambela. Otyo ankho tyimphameka unene. Tuahambukilwe unene notyilinga otyo tyokutalelapo omawaneno. Omanima amwe potete ankho tukala motyilongo muhena ovakuatate ovanyingi iya pahe tuaimbuka okuti Jeova wetuavela ononkhano mbumwe onongwa mbokuundapa momawaneno muna ovakuatate ovanyingi no nomphange.

Mo 1962 etyi Arthur akongwa Kosikola yo Gileade ankho tuna okulinga etokolo liakolela. Pomuvo opo, ankho osikola oyo ikala onohanyi 10, mahi ame haile mokonda ankho hakongelwe. Ankho katyapepukile okusala andyike mahi no ngotyo atutokola etavele elao olio. Mokonda ankho nesala andyike, ombetele ainthumu ndyikale omukokoli-ndyila wavilapo ko Hemsworth. Enima ekuavo etyi Arthur eya atupewa otyilinga tyokuhongolela ovataleli-po vomawaneno ko Escócia no kokulio kwo Inglaterra noko Irlanda.

OVILINGA OVIKUAVO KO IRLANDA

Mo 1964, Arthur akondoka ko Irlanda opo akahongolele ombetele. Potete ankho nanumana katutu nepiluluko olio, mokonda ankho ndyihole unene otyilinga tyokutalelapo omawaneno. Iya pahe hono naimbuka okuti okuundapa Mombetele, tyihambukiswa unene. Otyo tyandongesa okuti, tyina tutavela otyilinga tyimwe, namphila tuhetyihandele tuna okuyumba onthumbi mu Jeova. Mo Mbetele ankho ndyiundapa monoseketa, tupu naundapele omu mupakwa omikanda iya nomotyitelekwa. Tupu tuakalele ovahongoleli vovakulu vomawaneno iya atukala nelao limwe enene liokunoñgonoka ovakuatate ovanyingi. Tupu tuamuene onkhalelo ankho ovalongwa vetu vo Mbimbiliya vekahi nokukula motyili. Otyo atyiho ankho tyituhambukiswa unene iya atulikuate okapandi novakuatate vetu mo Irlanda. Otyo ononkhano onongwa ngatyi!

OTYONGE TYIMWE TYAKOLELA TYO NOMBANGI MBA JEOVA MO IRLANDA

Mo 1965 opo kualingwa otyonge tyotete mouye auho mo Irlanda.b (Tala okatoi.) Namphila tuamonesilwe ononkhumbi, mahi konyima atutyivili okulinga otyonge. Ovanthu vali potyonge opo, ankho vena 3.948 iya 65 avambatisalwa. Atutambula 3.500 yovanthu vovilongo ovikuavo veya kotyonge. Ovanthu ankho valaleka ovaenda ovo pomaumbo avo, avahuvu unene novituwa oviwa vio Nombangi mba Jeova. Konyima, Onombangi ovo avatumikisa omikanda viokupandula kese umwe apa ankho ehikila. Otyonge otyo, tyapamekele unene ovanthu ko Irlanda.

Mo 1966 Ombetele yokokulio noyo kokumbili kwo Irlanda ambuhonyekwa. Iya o Irlanda ankho otyilongo tyimwe tyina okapungulula konthele yomalongeso no mautumini. Mahi ovanthu va Jeova ankho velikuata okapandi motyilongo omo. Tyihuvisa unene okutala ova Katolika nova Protestande vanoñgonoka otyili iya pahe vekahi nokuumbila kumwe Jeova, mahi ngwe ankho veliyele.

EPILULUKO EKUAVO MOVINGA VIANGE

Mo 2011 atukala nepiluluko ekuavo enene. Ombetele yoko Inglaterra noyo ko Irlanda ambuhonyekwa iya onthue atutumwa Kombetele yoko Londres. Pomuvo opo andyihimbika okukala notyiho na Arthur mokonda ankho una ouvela utiwa Parkinson. Tuakala nae omanima 66 iya mu 20 ya Kapepo yo 2015 opo Arthur ankhia.

ITunde opo ankho pahe ndyikala vala tyihena ehambu. Arthur ankho apeho unkhuatesako kese etyi nesukisa. Nemuivaluka unene! Mahi tyina ulambela motyitateka ngotyo oupanga wove na Jeova ukala vali tyapama. Mahi otyipuka tyinkhalesa nawa, okuhinangela okuti ovanthu ankho vehole unene Arthur. Omapanga ange oko Inglaterra noko Irlanda alo umwe ko Estados Unidos avanthyonekela omikanda pala okumphameka. Iya omikanda ovio viankhuatesileko unene. Tupu hityivili okupandula onkhalelo omukulu wa Arthur Dennis nomukai wae, novana vavo Ruth na Judy vankhuatesako.

O testu ankho inkhuatesako unene o Isaías 30:18 yati: “Jeova ukevela noumphua-lundo opo ekulekese oluembia iya makatuka opo akale nokankhenda nove, mokonda Jeova o Huku youviuki. Vena ehambu ovovana vemukevela.” Tyimphameka unene okunoñgonoka okuti, Jeova ukahi nokukevelela noumphua-lundo opo amaneko ovitateka aviho nokutuavela ovilinga vihambukiswa mouye omupe.

Tyina ndyisoka oñgeni ovilinga viokuivisa mo Irlanda vieliyawisa, tyimoneka nawa okuti Jeova ankho ukahi nokuyamba ovilinga vietu. Ankho elao limwe enene okuundapa movilinga ovio namphila nahaundapele omuvo omunyingi movilinga ovio. Ndyina onthumbi yokuti okulinga etyi Jeova etuita apeho tyieta ouwa.