Otyipuka Tyimwe Ankho Tyahanoñgonokelwe Nawa
Omukainthu umwe utala omuihi utunda momakina iya otyo ukala ngatyina omakaka. Pahe ahimbika okulipula okuti: Okuti etyi omakina yokulinga omakaka? Omona oo ankho wahanoñgonokele nawa ovipuka pahe uliyolela. Mahi otyipuka tyimwe tuahanoñgonokele nawa tyipondola okupilulula onkhalelo tuanoñgonoka otyipuka tyimwe. Mongeleka, inkha tutanga omapita enyina lio vihemba vimwe, tyipondola okutuetela ovitateka ovinene.
Okuhanoñgonoka nawa ovipuka konthele ya Huku tyipondola okueeta ovitateka ovinene. Mongeleka, ovanthu vamwe kavanoñgonokele nawa omalongeso a Jesus. (João 6:48-68) Ankho kavalingi ononkhono opo vanoñgonoke vali nawa, mahi ankho vaanya etyi Jesus ekahi nokulongesa. Otyo atyiveetela ovitateka ovinene!
Okuti ove utanga Ombimbiliya opo uvase ekuateso? Okulinga ngootyo otyipuka otyiwa. Inkha hamwe kunoñgonoka nawa ovipuka? Otyo tyihole okumoneka novanthu ovanyingi. Tala onongeleka ononthatu mbulekesa okuti inkha katunoñgonoka nawa Ombimbiliya tyipondola okutuetela ovitateka ovinene.
Ovanthu kavanoñgonoka nawa otyitumino tyo Mbimbiliya tyati tuna “okukala nouoma na Huku.” Vasoka okuti Huku uhanda tukale nowoma nae. (Eclesiastes 12:13) Mahi Huku kahande ovanthu vemufenda velitehelele ngootyo konthele yae. Huku wapopia okuti: “Uhakale nowoma, mokonda ame ndyikahi no ove, uhatale kononthele, mokonda ame, ame Huku yove. Mandyikupameka. Tyotyili mandyikuvatela.” (Isaías 41:10) Okukala nowoma na Huku tyihangununa okukala nonthilo na Huku.
Ohi ikahi pokati kotupia Ohi ikahi pokati kotupia
Ovanthu vamwe kavanoñgonoka nawa onondaka ombu mbo Mbimbiliya mbati: “Kuna omuvo wokulinga ovipuka aviho, . . . omuvo wokutyitua, nomuvo wokunkhia.” Vasoka okuti Huku watokola-le onalupi kese munthu mankhi. (Eclesiastes 3:1, 2) Mahi onondaka ombo mbulekesa vala okuti ovanthu aveho vankhia. Ondaka ya Huku tupu ilongesa okuti omatokolo etu apondola okutuetela ouwa ine ovitateka mokueenda kuomuenyo wetu. Mongeleka, Ombimbiliya yati: “Onthilo na Huku ikalesa omunthu nomanima omanyingi.” (Provérbios 10:27; Salmos 90:10; Isaías 55:3) Ñgeni ngootyo? Inkha tukala nonthilo Nondaka ya Huku, matulityilika ovitateka viekongoko, ngetyi okunwa unene nokulinga oundalelapo.—1 Coríntios 6:9, 10.
Tyina Ombimbiliya ipopia okuti eulu nohi “maviya okuyokwa motupia,” ovanthu ovanyingi vanoñgonoka vala okuti maveya okuhanyuako notupia. (2 Pedro 3:7) Huku walaa okuti nalumwe ohi maikahanyuako. Huku “watunga ohi pomphangu yaviuka nawa, kamaikatengaiswa, omuvo uhapu ine apeho.” (Salmo 104:5; Isaías 45:18) Etyi matyiya okunyimuako ovanthu vokulinga ovipuka ovivi. Ondaka eulu, tupu ipondola okulekesa eulu tuete, nouye watyo auho, nomphangu ya Huku. Mahi havioko maviya okuhanyuako
OMOKONDA YATYI PAMWE OMBIMBILIYA INOÑGONOKELWA MONKHALELO YAPENGA?
Ngetyi onongeleka ombo mbalekesa, ovanthu ovanyingi tyina vatanga Ombimbiliya veinoñgonoka monkhalelo yapenga. Mahi omokonda yatyi Huku ayekela otyo tyimoneke? Vamwe vasoka okuti: ‘Inkha Huku omunthu umwe wokuna ounongo, ankho upondola okutuavela omukanda wayandyuluka nawa ou ovanthu aveho vapondola okunoñgonoka tyihalingi ononkhono ononyingi. Omokonda yatyi ahalingile ngootyo?’ Tala omahunga etatu alekesa omokonda yatyi ovanthu vanoñgonokela Ombimbiliya monkhalelo yapenga.
Ombimbiliya yahonekwa opo inoñgonokwe vala novanthu veliola omutima vahanda umwe tyili okuinoñgonoka. Jesus wapopila Tate yae okuti: “Ame ndyikuhilivika pokati kounyingi Tate, Tatekulu yeulu noohi, mokonda waholeka ovipuka evi kovanongo no vokuatonkhoka, mahi wevihololola kuvana veliola omutima.” (Lucas 10:21) Ombimbiliya yahonekwa monkhalelo imwe okuti vana vena olusoke luaviuka ovo vala vapondola okunoñgonoka etyi ipopia. Ovanthu vena elungavi, ngetyi “ovanongo no vokuatonkhoka” vanoñgonoka Ombimbiliya monkhalelo yapenga. Mahi vana vekahi “ngovana,” veliola omutima ovo vanoñgonoka etyi Ombimbiliya ipopia. Jeova walekesa ounongo monkhalelo ayeka Ombimbiliya ihonekwe!
Ombimbiliya yahonekwa pala ovanthu vahanda ekuateso lia Huku opo veinoñgonoke. Jesus walekesa okuti ovanthu vesukisa ekuateso opo vanoñgonoke etyi evelongesa. Oñgeni ovanthu ankho vapondola okupewa ekuateso olio? Jesus wahangununa okuti: “Omukuatesiko, ospilitu sandu, Tate matumikisa menyina liange, maimulongesa ovipuka aviho.” (João 14:26) Huku waava ospilitu sandu, ononkhono mbae mbuna epondolo opo akuateseko ovanthu okunoñgonoka Ombimbiliya. Mahi Huku kaavela ospilitu yae ovanthu vahahande okuovola ekuateso liae. Kovanthu ovo enoñgonoko lio Mbimbiliya likahi ngatyina ehuviso. Ospilitu sandu tupu, ipondola okuhongolela Ovakristau vena enoñgonoko opo vakakuateseko vana vahanda okunoñgonoka etyi valongeswa.—Atos 8:26-35.
Ononthele mbumwe mbo Mbimbiliya mbunoñgonokwa vala novanthu vamwe momuvo Huku ahanda. Mongeleka, omuuli Daniel wapopililwe opo ahoneke onondaka mbumwe ankho mambukafwisua-po vala komutwe wandyila. Oandyu imwe yapopia okuti: “Daniel holeka nawa onondaka ombu, opate omukanda alo komuvo wonthyulilo.” Mokueenda kuomanima omanyingi, ovanthu ovanyingi vatanga omukanda wa Daniel otyo veheuñongonoka. Alo muene Daniel yatyo kanoñgonokele etyi ankho ahonekele. Tyeliola omutima apopi okuti: “Ame netyiiva, mahi anehetyinoñgonoka.” Mahi mokueenda kuomuvo, ovanthu avahimbika okunoñgonoka eulo lia Daniel. Mahi otyo tyamoneka vala momuvo Jeova aholovona okuti pahe tyina okunoñgonokwa. Oandyu aihangununa okuti: “Enda, mokonda onondaka mambuholekwa iya ambupatwa alo komuvo wonthyulilo.” Olie makanoñgonoka etyi Ondaka ya Huku ipopia? “Naike ondingavivi tyotyili maikakala nenoñgonoko, mahi ovanandunge mavakakala nenoñgonoko.” (Daniel 12:4, 8-10) Ngotyo, Huku uyeka vala ovanthu vanoñgonoke ononthele mbumwe mbo Mbimbiliya tyina omuvo ahanda wehikapo.
Okuti nthiki imwe, Onombangi mba Jeova vañon gonokeli-ale omapita onthele imwe yo Mbimbiliya mokonda ankho omuvo wokutyiñongoka kaunehikepo? Yoo. Mahi etyi omuvo wa Huku wehikapo pala okutyihololola, Onombangi mba Jeova avapilulula liwa-liwa enoñgonoko liavo. Ovo vetavela tyeliola omutima okuti okulinga ngotyo, vekahi nokuhetekela ono apostolu mba Jesus vapilululile olusoke lwavo etyi vaviyulwa na Jesus.—Atos 1:6, 7.
Olusoke lwo mona wasoka oñgeni omakaka atungwa, otyo tyilekesa okuti ketyinoñgonokele nawa. Mahi okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa, tyakolela unene kuove. Etyi Ombimbiliya ipopia tyakolela unene iya moluotyo omunthu kapondola okutyinoñgonoka aike. Moluotyo, ovola ekuateso opo unoñgonoke etyi ukahi nokutanga. Ovola ekuateso liavana veliola omutima tyina velilongesa Ombimbiliya, vaovola ekuateso lio ospilitu sandu ya Huku iya vena onthumbi yokuti tukahi momuvo Huku ahanda ovanthu vanoñgonoke nawa Ombimbiliya tyipona kohale. Tomphola no Nombangi mba Jeova iya otange ononthele mbumwe velilongesa muvasiwa mo site jw.org. Ombimbiliya yalaa okuti: “Inkha wiita enoñgonoko . . . , movasi enoñgonoko lia Huku.”—Provérbios 2:3-5.