Oñgeni Tupondola Okuava Oumbangi Tyina Tuhekahi Movilinga Viokuivisa!
1. (a) Okuava oumbangi tyina tuhekahi movilinga viokuivisa muakutikinya tyi? (b) Ovanthu veñgapi meliongiyo lino vatehelela otyili otyikando tyotete etyi vapewa oumbangi novanthu ankho vehekahi movilinga viokuivisa?
1 Ovanthu veñgapi mewaneno liove vatehelela otyili otyikando tyotete etyi vapewa oumbangi novanthu ankho vehekahi movilinga viokuivisa? Upondola okuhuva nekumbululo. Okuava oumbangi tyina tuhekahi movilinga viokuivisa muakutikinya okupopila onondaka onongwa Mbouhamba ovanthu vana tulivasa navo movilinga vietu via kese nthiki—tyina tulinga oungendi, tukatalelapo onombunga ine ovomunthele, ine tyina tuenda kopalasa, kosikola, kovilinga, no kononthele ononkhuavo. Pokati ko Nombangi valamba po 200 vambatisalwa, ovanyingi vatehelela otyili otyikando tyotete etyi vapewa oumbangi novanthu ankho vehekahi movilinga viokuivisa! Ngotyo, onkhalelo oyo yokuivisa ongwa unene.
2. Onongeleka patyi mbokuava oumbangi tyina tuhekahi movilinga viokuivisa tuvasa Movihonekwa?
2 Ovaivisi pomuvo wo Vakristau votete, ovikando ovinyingi ankho vaava oumbangi natyina vehekahi movilinga viokuivisa. Mongeleka, etyi ankho valinga oungendi okuenda ko Samaria, Jesus waavelele oumbangi omukai umwe ankho ukahi nokutapa omaande ponyombo ya Jako. (João 4:6-26) Filipe wahimbika etompho nomulume umwe woko Etiopia ankho ukahi nokutanga omukanda wa Isaia etyi emupula okuti: “Utyii umwe etyi ukahi nokutanga”? (Atos 8:26-38) Etyi apostolu Paulu ankho ekahi mokaleya ko Filipu, waavelele oumbangi omuyungi wovikaleya. (Atos 16:23-34) Etyi Paulu ankho ekahi mokaleya ‘watambulile nawa aveho ankho veya okumutala, evepopila ouhamba wa Huku nokuvelongesa ovipuka konthele ya Tatekulu Jesus Kristu.’ (Atos 28:30, 31) Nove upondola okuava oumbangi tyina uhekahi movilinga viokuivisa, namphila una owoma. Ñgeni?
3. Oityi tyipondola okutukuatesako okufinda owoma?
3 Oñgeni Matuhimbika: Ovanyingi puonthue tutala okuti katyapepukile okuhimbika etompho novanthu tuhei. Alo umwe ovanthu twii, okuveeta motyili katyapepukile. Mahi, matukala nondundo yokupopia inkha tusokolola kouwa-tima wa Jeova, omalumono opaspilitu oe aavela ovaumbili vae, nonkhalelo ombi yovanthu mouye. (Jonas 4:11; Sal. 40:5; Mat. 13:52) Tupu, tupondola okuita ku Jeova etukuateseko ‘okukala nomutima wakola.’ (1 Tes. 2:2) Omulongwa umwe woko Gileade wati: “Ovikando ovinyingi natala okuti elikuambelo linkhuatesako tyina tyimphuiya okupopia novanthu.” Inkha una owoma wokupopia, linga liwa elikuambelo momutima.—Nee. 2:4.
4. Oityi tuesukisa okulinga tete opo tuhimbike okupopia onondaka onongwa Mbouhamba? Iya mokonda yatyi?
4 Okuava oumbangi tyina tuhekahi movilinga viokuivisa katyesukisile okuhimbika etompho notestu ine nonondaka tuhole okuundapesa tyina tuivisa umbo na umbo. Tyipondola okutuvatela inkha tuhimbika vala netompho limwe atuhasoko okuti matuave liwa oumbangi. Ovaivisi ovanyingi vapopia okuti okulinga ngotyo, tyiveavela onthumbi vesukisa opo vahimbike okupopia onondaka onongwa Mbouhamba. Inkha omunthu kahande okutomphola, katyesukisile okumukuluminya opo apopie nove. Manuhula etompho nonthilo, otundupo.
5. Oityi tyakuatesako omphange umwe ankho una owoma wokupopia okuava oumbangi?
5 Omphange umwe wokuna owoma wokupopia, tyina ekahi movenda tete utala komunthu iya emuyolela. Inkha omunthu nae emuyolela, oe upopia liwa konthele yotyipuka tyimwe. Inkha omunthu akumbulula nawa, otyo tyimuavela onthumbi opo atualeko netompho. Omphange utehelela nawa iya aovola okunoñgonoka onthele patyi yonondaka onongwa maivatela omunthu oo. Okuundapesa onkhalelo oyo, oe waava omikanda ominyingi alo umwe wahimbika okulilongesa Ombimbiliya nomunthu umwe.
6. Oñgeni tupondola okuhimbika etompho tyina tuhekahi movilinga viokuivisa?
6 Okuhimbika Okutomphola: Oityi tupondola okupopia opo tuhimbike etompho? Etyi Jesus atomphola nomukai ponyombo, oe wahimbika pokumuita vala omaande okunua. (João 4:7) Pamwe tupondola okuhimbika etompho pokukukwinya omunthu ngepanga ine okulinga epulo. Putyina utomphola, upondola okuvasa omphitilo yokumupopila onondaka Mbovihonekwa, iya ngotyo upondola okukuna ombuto imwe yotyili. (Ecl. 11:6) Vamwe, tyihole okuvevatela okupopia otyipuka tyimwe tyieta olumbwe iya avalingi epulo. Mongeleka, putyina ukevelela ondotolo, ove upondola okuhimbika etompho pokupopia okuti, “Mandyikala nehambu tyina ame himakavela vali.”
7. Oñgeni okutala nawa matyituvatela okuava oumbangi?
7 Okutala nawa tupu matyituvatela okuhimbika etompho. Inkha tutala tate ine o ina una ovana vena ovituwa oviwa, tupondola okumupanda iya atupulu okuti, “Oityi tyekukuatesako okutekula nawa ovana vove?” Omphange umwe uhoneka ovipuka vakuavo vapopia kovilinga iya konyima apopi konthele yetyi tyisukalalesa vana aundapa navo. Etyi anoñgonoka okuti omukai umwe movilinga viae ankho ulipongiya opo akanepwe, oe wemuavela o Despertai! ipopia oñgeni omunthu ena okulipongiya pala otyinepo. Otyo tyatuala ketompho Liombimbiliya.
8. Oñgeni tupondola okuundapesa omikanda vietu opo tuhimbike etompho?
8 Onkhalelo onkhuavo yokuhimbika etompho okutanga omikanda vietu apa vakuetu vapondola okutumona. Omukuatate umwe wikula Omutala Womulavi ine o Despertai! monthele muna osapi imwe yakolela iya ahimbika liwa okutanga. Inkha atala okuti omunthu umwe popepi nae ukahi nokutala pomukanda wae, oe ulinga epulo ine upopia liwa etyi tyikahi monthele oyo. Otyo tyihole okutuala ketompho, nokuava oumbangi. Okusapo omikanda vietu apa ovanthu vapondola okuvimona, tyipondola okuetela olumbwe vana tuundapa navo ine tulilongesa navo kosikola iya atyivelundu okupula konthele yomikanda ovio.
9, 10. (a) Oñgeni tupondola okuovola onomphitilo pala okuava oumbangi tyina tuhekahi movilinga viokuivisa? (b) Oñgeni wetyivila okutyilinga?
9 Ovola Onomphitilo: Mokonda ovilinga viokuivisa vina okulingwa nondyanga, tuhatalei okuti okuava oumbangi tyina tuhekahi movilinga viokuivisa ngotyipuka tyimwe tyiya vala ngotyo. Mahi, tuesukisa okuovola onomphitilo pala okuava oumbangi tyina tukahi movilinga vietu via kese nthiki. Soka kovanthu ulivasa navo, iya otale oñgeni upondola okuhimbika etompho. Tyinda Ombimbiliya, nomikanda ove upondola okuavela vana valekesa esuko.—1 Ped. 3:15.
10 Ovaivisi ovanyingi ovanongo, vavasa onomphitilo mbokuava oumbangi tyina vehekahi movilinga viokuivisa. Omphange umwe ukala momaumbo omanene, uundapesa omphangu yovitalukiso pala okupakapo omalutalatu efiwa nawa. Tyina ovanthu vahimbika okupopia nae konthele yomalutalatu efiwa nawa, oe uundapesa omphitilo oyo pala okuhimbika etompho nokuvepopila omulao Wombimbiliya konthele “yeulu epe noohi omphe.” (Rev. 21:1-4) Upondola okusoka oñgeni upondola okuovola onomphitilo pala okuava oumbangi tyina uhekahi movilinga viokuivisa?
11. Oñgeni matukatalelapo vana valekesa esuko tyina tuveavela oumbangi?
11 Okutalelapo Vana Vokualekesa Esuko: Inkha wavasa omunthu wekutehelela, ovola okukemutalelapo. Inkha tyitavela, upondola okupopila omunthu okuti: “Ame nahanda unene okupopia vali nove. Opi tupondola okulivasa opo tupopie vali?” Ovaivisi vamwe vapopila omunthu apa vakala nokumuavela onumelu yotelefone iya ati: “Napanda etompho lietu. Inkha uhanda okunoñgonoka vali konthele yetyi tuapopia, upondola okunthaindya.” Inkha kupondola okukemutalelapo, popia newaneno lipondola okutyilinga okuundapesa o formulariu Queira Visitar (S-43-T) tyina wameihoneka yaavela omuhoneki weuaneno liove.
12. (a) Omokonda yatyi tuna okunoñgonoka nokuvalula omuvo tyina tuava oumbangi? (b) Ouwa patyi utundilila kokuava oumbangi tyina tuhekahi movilinga viokuivisa? (Tala pokakasa “Okuawa Oumbangi Tyina Tuhekahi Movilinga Viokuivisa Tyieta Ouwa!”)
12 Omuvo tulinga pokuava oumbangi tyina tuhekahi movilinga viokuivisa una okuvalulwa. Moluotyo, valula omuvo, namphila walinga vala ono minutu mbehehi monthiki. Tala: Inkha ovaivisi aveho valinga ono minutu ononthano monthiki, tyina vehekahi movilinga viokuivisa, kese hanyi vapondola okulinga onovola mbulamba ponomiliau 17!
13. Oityi matyituavela ondundo opo tuave oumbangi?
13 Ohole na Huku, noomunthele, oyo itulunda okuava oumbangi. (Mat. 22:37-39) Omitima vieyula olupandu novituwa via Jeova nehando liae vitulunda okupopia konthele “nounene nenkhimano lioutumini wae.” (Sal. 145:7, 10-12) Esuko liotyotyili novomunthele yetu litulunda okuovola omphitilo yokupopia onondaka onongwa Mbouhamba putyina nkhele pena omuvo. (Rom. 10:13, 14) Inkha tulipongiya nawa, atuho tupondola okuava oumbangi nokukala nehambu liokueta motyili ovanthu vokuna omutima waviuka.
[Ehangununo liolutalatu pefo 4]
Hamwe ove watala okuti otyiwa okulivasa novanthu, nokuhimbika etompho
[Ehangununo liolutalatu pefo 5]
Ovaivisi ovanyingi ovanongo, vavasa onomphitilo pala okuava oumbangi tyina vehekahi movilinga viokuivisa
[Ehangununo liolutalatu pefo 5]
Onondonga Pala Okuhimbika Etompho
◼ Likuambela okuita ombatelo pala okuhimbika etompho
◼ Holovona vana vamoneka ngatyina omapanga, vahalumbanene
◼ Tala komunthu, muyolela, nokupopia otyipuka tyimwe tyesukisa pala onwe vevali
◼ Kala omuteheleli omuwa
[Ehangununo liolutalatu pefo 6]
Okuawa Oumbangi Tyina Tuhekahi Movilinga Viokuivisa Tyieta Ouwa!
[Ehangununo liolutalatu pefo 6]
• Omukuatate umwe, puetyi ankho ekahi pofisina nokukevelela etukutuku liae likahi nokupangiyua, waava oumbangi ovanthu ankho vekahipo iya eveavela okamukanda kokukonga opo vakatehelele elongomona liounyingi. Menima ekuavo, motyonge tyononthiki ononthatu, omukuatate umwe oe ahaimbukile wemukukuinya nohole. Ankho omulume umwe oe aavelele okamukanda kokukonga pofisina enima liokualamba! Omulume wakatehelele elongomona liounyingi iya aiti elilongeso Liombimbiliya. Pahe oe nomukai wae vambatisalwa.
• Omphange umwe welilongesa otyili etyi apewa oumbangi nomunthu ankho uhekahi movilinga viokuivisa, oe pahe wava oumbangi ovanthu veya okutalelapo ovana vae vetatu. Tupu wava oumbangi ovomunthele, ovohe yovana ovakuavo avasa kosikola, pomaliongiyo ovohe. Tyina apopia enyina liae, upopia onondaka mbumwe okuti Ombimbiliya ombatelo yakolela opo oe atekule ovana vae, iya apilulula etompho. Mokonda oe ankho wahimbikale okupopia, watala okuti ankho tyapepuka unene okupopia konthele Yombimbiliya. Pokuundapesa onkhalelo oyo, wakuatesako ovanthu 12 okumbatisalwa.
• Etyi omphange umwe ataleluapo nomulume wokutantha omalilimu omatukutuku, oe waovola okumuavela oumbangi. Omphange wemupula inkha ahanda okukala nekevelelo liekongoko ewa, ehambu, nomuenyo wahapu. Oe wati yoo, iya apulu omphange omulao patyi ankho ekahi nokupopia. Omphange emulekesa omulao Wombimbiliya emuavela omukanda umwe oe atanga otyinthiki tyike. Oe ehimbika okulilongesa Ombimbiliya, nokuenda komaliongiyo, iya konyima ambatisalwa.
• Putyina ankho alinga oungendi no aviau, omphange umwe wahimbika okupopia nomukai waumphama ponthele yae iya emuavela oumbangi. Etyi vehika, omphange wapopila omukai apa akala nokumuavela onumelu yotelefone yae, aavela ondundo omukai opo aite elilongeso Liombimbiliya Kombangi ya Jeova maiya okumutalelapo. Komuhuka, Onombangi onombali veya peumbo liomukai oo. Omukai ahimbika okulilongesa Ombimbiliya, ahasete okukula mopaspilitu, ambatisalwa, iya nae ehimbika okulongesa Ombimbiliya ovanthu vetatu.
• Ovikando ovinyingi, omukuatate umwe omumphoki womanima 100, ukahi mondyuo mukala onombuale upopia okuti, “Tuesukisa Ouhamba.” Otyo tyaetele omapulo kofulumela, novavei ovakuavo, avemupulu Ouhamba patyi. Omukai umwe uundapamo wemupula oityi makalinga Mouye Omupe. Oe akumbulula okuti: “Ame mandyikondoka okuenda, nokutala, nokukapisa otyipundi tyange tyomalola.” Mokonda oe omumphoki, waita omukai emutangele omukanda. Etyi omona womukuatate omukainthu eya okumutalelapo, omukai aiti atyinde omukanda keumbo. Ofulumela imwe emutolela okuti, “Tuna osapi omphe mondyuo muno: ‘Tuesukisa Ouhamba.’ ”
• Omphange umwe ankho ukevelela mombisa mombale watehelela ovalume vamwe ovakulu vaumphama ponthele yae vekahi nokupopia ovipuka vielikuata nopulitika. Omulume umwe wati okuti ovatumini kamavetyivili okutetulula ovitateka vietu. Omphange elipopila okuti, ‘Ei omphitilo yange yokupopia.’ Oe alingi elikuambelo momutima afuene povalume ovo. Konyima yokupopia enyina liae, evepopila konthele youtumini umwe maukatetulula ovitateka viovanthu, Ouhamba wa Huku, iya eveavela ombruchula ankho ena. Omuhona afuenepo. Omphange asoko okuti oe maiti ndyitundepo. Mahi, wemutolela okuti oe ankho ukahi nokutehelela, iya tupu uhanda ombruchula. Omuundapi umwe tupu ankho ukahi nokutehelela, afuenepo nononkhuka motyipala. Oe ankho ulilongesale Ombimbiliya iya pahe ankho uhanda okukondoka okulilongesa vali.