ONTHELE YOKULILONGESWA 22
Ounongo Utuhongolela
“Siovaa oe upa ovanthu ounongo.” — PRO. 2:6.
OTYIIMBO 89 Tehelela, Tavela, Upewe Ononkhano Onongwa
ETYI MATULILONGESAa
1. Omokonda yatyi atuho tuesukila vali nounongo utunda ku Huku? (Provérbios 4:7)
INKHA una tyimwe wesukisile okulinga, tyotyili welikuambelele okuita ounongo. Iya otyo umwe ankho una okulinga. (Tia. 1:5) Ohamba Salomau wahoneka okuti: “Ounongo oo wesukisa vali unene.” (Tanga Provérbios 4:7.) Salomau kapopile vala ounongo pamwe ovanthu vakala nao. Ankho ukahi nokupopia ounongo utunda ku Siovaa Huku. (Pro. 2:6) Mahi okuti mononthiki mbuno, ounongo utunda ku Huku utukuatesako umwe okulambela movitateka? Yoo utukuatesako umwe. Otyo matulilongesa monthele ei.
2. Oityi matyitukuatesako okukala umwe ovanongo?
2 Tyimwe matyitukuatesako okukala umwe ovanongo, oputyina tulilongesa nokueendela monondongwa mbapopiwa novanthu vevali vali ovanongo. Tete, matulilongesa Salomau. Ombimbiliya ipopia okuti “Huku wavelele Salomau ounongo uhuvisa, nonondunge mbuhuvisa, nomutima wenoñgonoko enyingi.” (1 Reis 4:29) Vali, matulilongesila Sesusi, wali nounongo umwe pehena vali ou ankho unao. (Mat. 12:42) Eulo limwe liapopile etyi tyayemba ku Sesusi okuti: “Ononkhono mba Siovaa mambukakala kwe, ononkhono mbounongo, nekungunyiko.” — Isa. 11:2.
3. Oityi matulilongesa monthele ei?
3 Mokonda ankho vena ounongo vapewa na Huku, tyilinge Salomau tyilinge Sesusi, vapopile onondongwa mbumwe mbutukuatesako unene hono. Monthele ei, matulilongesa onondongwa ononthatu: Okupola pokati monkhalelo tutala onombongo, novilinga, nonkhalelo onthwe muene tulitala.
OKUPOLA POKATI MONKHALELO TUTALA ONOMBONGO
4. Salomau na Sesusi ankho velikalela ñgeni komalumono?
4 Salomau wali omunthu ankho una tyae. (1 Reis 10:7, 14, 15) Mahi Sesusi ankho utupu-tyo unene, atee ankho nondyuo yae muene utupu. (Mat. 8:20) Mahi aveho vevali, ankho vatala olumono monkhalelo yapola pokati, mokonda ankho vena ounongo watunda ku Siovaa Huku.
5. Oñgeni Salomau ankho atala onombongo monkhalelo yapola pokati?
5 Salomau ankho utyii okuti “onombongo mbuyakulila.” (Ecl. 7:12) Tyina tuna onombongo tutyivila okulanda ovipuka tulitekula navio, novikuavo vali tuhanda. Namphila Salomau ankho omuhona, ankho utyii okuti pena ovipuka viesukisa vali tyipona onombongo. Mongeleka, wahoneka okuti: “Hahe vali enyina ewa [ine, “omukalelo omuwa,” okatoi.] tyipona olumono luomuhona.” (Pro. 22:1) Salomau wetyimuene okuti ovanthu vokuhole onombongo, kavahambukilwa etyi vena. (Ecl. 5:10, 12) Wetupopila okuti katupondola okuyumba onthumbi molumono, mokonda kalusete okupwa. — Pro. 23:4, 5.
Okuti tyitupuiya unene okupaka Ouhamba wa Huku pomphangu yotete, mokonda yonkhalelo tutala olumono? (Tala opalangalafu 6-7)d
6. Oñgeni Sesusi ankho atala olumono? (Mateusi 6:31-33)
6 Sesusi ankho utala olumono monkhalo yapola pokati. Okulia nokunwa ankho utyihole. (Luka 19:2, 6, 7) Nthiki imwe, walingile ehuviso liae liotete. Omaande eelingi ovinyu imwe ikahi nawa. (Suau 2:10, 11) Iya monthiki aipawa, ankho wavala otyikutu tyimwe tyilanda onombongo ononyingi. (Suau 19:23, 24) Mahi Sesusi ankho katale omalumono ngatyina otyipuka tyina vali esilivilo momuenyo wae. Walondolele ovalanduli vali okuti: “Nawike upondola okukala omupika wovahona vevali . . . Onwe kamupondola okukala ovapika va Huku no Vomalumono.” (Mat. 6:24) Sesusi ankho utyii okuti ine tupaka Ouhamba wa Huku pomphangu yotete, Siovaa metuavela atyiho tuesukisa. — Tanga Mateusi 6:31-33.
7. Ouwa patyi omukuatate umwe akala nao, mokuatala onombongo monkhalelo yapola pokati?
7 Ovakuatate vetu nonomphange vapola ouwa etyi vaendela monondongwa mba Huku konthele yonombongo. Nkhele tusokei etyi tyaendele nomukuatate umwe utiwa o Daniel. Wapopia okuti: “Etyi ankho ndyimona, nakoyele okuundapa vali unene movilinga vya Huku.” Mokualinga ngotyo, Daniel aundapa movilinga ovinyingi vieongano. Wayawisako okuti: “Tyotyili ame hilivele mokonda yetyi napangele okulinga. Ine hakoyele okuundapa unene movilinga vya Huku, ankho ndyipondola okukala nonombongo ononyingi. Mahi onombongo ombo, kambuelekwa nomapanga nakala nao. Oityi vali ankho tyipondola okumpha ehambu lilamba pueli ndyina-lio mokuaundapa unene movilinga vya Huku? Petupu onombongo mbupondola okuelekwa novipuka oviwa Siovaa ampha.” Tyotyili, tyeta ehambu liotyotyili, ha nombongo, mahi okuundapa vali unene movilinga vya Huku.
OKUPOLA POKATI MONKHALELO TUTALA OVILINGA
8. Oñgeni tutyii okuti Salomau ankho wapola pokati monkhalelo atala ovilinga? (Eclesiastes 5:18, 19)
8 Salomau wapopia ehambu tukala nalio lituka kovilinga vietu okuti “otyiawa tya Huku.” (Tanga Eclesiastes 5:18, 19.) Wahoneka okuti: “Kononkhono omunthu alinga kutunda ouwa omunene.” (Pro. 14:23) Salomau etyi apopia ankho utyii umwe nawa. Ngwe ankho uundapa unene! Watungile onondyuo, atuiki omiti vionouva, nononthemo, nomatala omeva. Tupu watungile omapundaumbo. (1 Reis 9:19; Ecl. 2:4-6) Mokonda ankho unatyo, tyotyili wakalele umwe nehambu. Mahi Salomau ankho kasoko vala okuti ovipuka ovio, ovio vieta ehambu liotyotyili. Tupu ankho ulinga ovipuka vipameka oupanga wae na Siovaa. Mongeleka, oe wakalelele komutwe otyilinga tyokutunga ondyuo ya Huku, tyakalele omanima epandu-vali! (1 Reis 6:38; 9:1) Mokuaundapa movilinga ovio aviho, tyilinge ovilinga viae viomeumbo, tyilinge movilinga vya Huku, Salomau etyimono umwe okuti tyeeta vali ehambu, okulingila Huku. Wahoneka okuti: “Okuhulililako muetyi atyiho tyapopiwa: Tila owoma Huku yotyotyili, otavela ovitumino viae, mokonda otyo, otyo ovanthu vena okulinga.” — Ecl. 12:13.
9. Oñgeni Sesusi ankho apola pokati monkhalelo atala ovilinga?
9 Sesusi ankho uundapa unene. Etyi ankho omona, ankho okalupindelu. (Malu. 6:3) Tyotyili ovo tate yae ankho vahambukwa, okutala Sesusi ulinga tyimwe opo akuateseko ombunga yae. Iya mokonda ankho okalupindelu, tupu hamukuankhali, tyipondola ovanthu ankho vehole unene evi apangiya! Sesusi ankho uhambukilwa unene ovilinga viae. Mahi namphila Sesusi ankho aundapa unene, nongotyo ankho woovola omuvo wokupameka oupanga wae na Siovaa. (Suau 7:15) Nthiki imwe etyi ankho eli movilinga viokuivisa, alondola vana ankho vemutehelela okuti: “Muhaundapelei okulia kuvola, mahi undapelei okulia kutualako pala okueeta omuenyo uhapu.” (Suau 6:27) Tupu, kelongomona alingilile Komphunda, Sesusi wapopile okuti: “Lipakelei omalumono keulu.” — Mat. 6:20.
Oñgeni tupondola okupola pokati konthele yokuundapa, novilinga vya Huku? (Tala opalangalafu 10-11)e
10. Ovitateka patyi vamwe vakala navio kovilinga viavo?
10 Ounongo tupewa na Huku utukuatesako okutala ovilinga vietu monkhalelo yapola pokati. Mokonda Tuvakilisitau, onthwe ‘tuundapa unene . . . mokulinga ovilinga vikahi nawa.’ (Efe. 4:28) Ovahona vetu vamona okuti tuundapa nawa, avetupopila okuti vapanda unene ovilinga vietu. Mokonda tuhanda okukuatesako ombunga yetu, pamwe tupondola okusoka okuundapa onoola ononyingi, opo ovahona vetu vetutale-vo nawa mokonda Tunombangi mba Siovaa. Mahi, otyo tyipondola okutulingisa atuyekepo okukuatesako ombunga yetu, tupu atuehetyivili vali okulinga ovilinga tuna mewaneno. Tuesukisa okupiluluka, atulingi ovipuka viesukisa vali.
11. Oityi omukuatate umwe elilongesa tyayemba kokutala ovilinga monkhalelo yapola pokati?
11 Omukuatate umwe omukuendye utiwa o William, wetyimuene okuti okupola pokati, tyesukisa unene. Uhinangela etyi ankho tyilinga omukulu umwe wewaneno aundapelele. William wati: “[Omukuatate oo] wapola pokati monkhalelo atala ovilinga. Ngwe uundapa, iya ovanthu vehole unene ovipuka alandesa mokonda uvilinga nawa. Mahi tyina omuvo wokupetuka wamehikipo, utyii umwe okuti una okueenda keumbo akakuateseko ombunga yae, nokupameka oupanga wae na Siovaa. Hinemone vali omunthu una ehambu ngo-liae!”b
OKUPOLA POKATI MONKHALELO TULITALA
12. Oñgeni Salomau alekesile okuti ankho ulitala monkhalelo yapola pokati? Mahi oñgeni ayekapo okutyilinga?
12 Etyi Salomau aumbila Siovaa noukuatyili, ankho ulitala monkhalelo yapola pokati. Etyi omukuendye, wetyimuene okuti una ovipuka ehevili okulinga, pahe aiti Siovaa emukuateseko. (1 Reis 3:7-9) Etyi ahimbika okutumina, Salomau ankho utyii okuti omalityindailo anyona. Wahoneka okuti: “Komalityindailo, tyikuamako okutoka, iya komutima wokuehetavela, tyikuamako okutokela pohi.” (Pro. 16:18) Mahi konyima Salomau ahaendela muetyi apopia. Etyi pakala omuvo umwe tundee apa ahimbika okutumina, Salomau ayekepo okueendela movitumino vya Huku. Mongeleka, ovitumino ankho vipopia okuti Ohamba yova Isilayeli kaipondola “okunepa ovakai ovanyingi, mokonda omutima wae wenda nohika.” (Deut. 17:17) Salomau apitakana otyitumino otyo iya anepe ovakai vena 700, nonombalehi 300. Iya ovanyingi puvo ankho vafenda onohuku mbomatutu! (1 Reis 11:1-3) Tyipondola Salomau ankho usoka okuti utupu otyitateka natyike. Mahi konyima, Salomau akala novitateka ovinene mokonda yokuehetavelele otyitumino tya Siovaa. — 1 Reis 11:9-13.
13. Oityi tulilongesila kuetyi Sesusi ankho eliola omutima?
13 Sesusi ankho wapola pokati monkhalelo elitala. Etyi eheneye pano pohi, Sesusi walingile ovipuka vihuvisa. “Ovipuka keulu no kombanda yohi, viatungwa menyina liae.” (Kolo. 1:16) Etyi ekahi nokumbatisalwa, mokutala Sesusi wahinangelele ovipuka aviho alingile etyi ena Tate yae keulu. (Mat. 3:16; Suau 17:5) Mahi ovipuka Sesusi alingaile, kaviemukalesile omunthu womalityindailo. Kalingile ovipuka ngatyina ankho ena vali esilivilo kuvakuavo. Atee wapopilile ovalongwa vae okuti “keile okuundapelwa, mahi weila okuundapela vakuavo nokuava omuenyo wae opo ayovole ovanthu ovanyingi.” (Mat. 20:28) Tupu wapopile okuti ankho kapondola okulinga otyipuka natyike kohaluae. (Suau 5:19) Sesusi wali omunthu weliola omutima! Wetuhila ongeleka ongwa tuna okulandula.
14. Oityi tulilongesila ku Sesusi tyayemba kokulitala monkhalelo yapola pokati?
14 Sesusi wapopilile ovalanduli vae okuti ku Siovaa vena esilivilo enene. Nthiki imwe wevepopilile okuti: “Onohuki mbukahi momitwe vienyi ambuho mbavalulwa.” (Mat. 10:30) Otyipuka otyo tyitupameka unene, haunene ine tulitala ngatyina tuehena esilivilo. Tyilekesa okuti Siovaa wesuka unene nonthwe. Katupondola okusokelamo Siovaa okuti katuatelemo opo tukale ovafendi vae, atukakala mouye omupe.
Ovipuka patyi oviwa tupondola okupumbwa ine tusoka vala unene kuonthwe? (Tala opalangalafu 15)f
15. (a) Oityi Omutala Womulavi wapopile tuna okulinga? (b) Ngetyi tyilekesa omalutalatu pefo 24, ine tusoka vala unene kuonthwe, ovipuka patyi oviwa matupumbwa?
15 Omanima 15 konyima, Omutala Womulavi wapopile okuti tuna okulitala monkhalelo yapola pokati. Wati: “Katupondola okusoka unene kuonthwe muene, atee umwe atusoko okuti tuna vali esilivilo kuvakuetu, mahi tupu katupondola vala okusoka okuti katusilivila. Tuesukisa okupola pokati, atuimbuka okuti pena evi tuvila okulinga, iya pena evi tuehevili okulinga. Omphange umwe wapopile otyipuka otyo okuti: ‘Ame himunthuko wehena esilivilo, tupu ndyitupu unene esilivilo. Pamwe ndyilinga ovipuka oviwa, mahi pamwe ndyilinga ovipuka viehena oku viapilukila. Ndyikahi umwe vala ngetyi tyikahi vakuetu.’”c Wamona ouwa tupolako tyina tulitala monkhalelo yapola pokati?
16. Oityi Siovaa etuavelela onondongwa mbutuhongolela?
16 Siovaa utuavela onondongwa mbutukuatesako unene. Utyilinga mokonda utuhole, iya uhanda tukale nehambu. (Isa. 48:17, 18) Otyipuka tyeeta ehambu enene okupaka ovilinga vya Siovaa pomphangu yotete. Tyina tulinga ngotyo, matulityilika okukala novitateka vikala novanthu vahanda unene omalumono, nokuundapa unene, nokusoka vala unene kuvo. Atuho tutualeiko okukala ovanongo, opo tuhambukiswe Siovaa. — Pro. 23:15.
OTYIIMBO 94 Tuapandula Mokonda Yondaka ya Huku
a Salomau na Sesusi vali ovanthu ovanongo. Ounongo wavo ankho utunda ku Siovaa. Monthele ei, matutale etyi tulilongesila konondongwa Salomau na Sesusi vapopile mbayemba kokukala ovanthu vapola pokati monkhalelo tutala onombongo, novilinga, nonthwe muene. Tupu matutale oñgeni vakuetu tufenda navo vapola ouwa mokuendela monondongwa Mbondaka ya Huku.
b Tala onthele yati “Hambukilwa Ovilinga Viove” Momutala Womulavi 1 ya Fevereiro yo 2015.
c Tala onthele yati “A Bíblia pode ajudá-lo a encontrar alegria” Momutala Womulavi 1 ya Agosto yo 2005.
d ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: John na Tom vakala mewaneno like. John umanena vala omuvo mokuviukisa nawa etuku-tuku liae. Ou Tom etuku-tuku liae ukuatesako nalio ovakuatate, okuve-tyinda-po tyina venda movilinga viokuivisa no komaliongiyo.
e ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: John ulipaa unene kovilinga. Kahande okunumanesa omuhona wae. Pahe tyina omuhona wae emupopila aundape atee kokangulohi, John utavela. Mahi kokangulohi katyo oko, Tom omukuatesiko wovakulu vewaneno, vakapameka omphange nomukulu wewaneno. Tom wapopilile-ale omuhona wae okuti mononthiki mbumwe mapetuka omutenya, mokonda una omaliongiyo novilinga ovikuavo.
f ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: John wesuka vala neevi vimuhambukiswa. Tom kaovola vala evi vimuhambukiswa, mahi una omapanga ae iya vakuatesako ovilinga viokutunga Onondyuo Mbomaliongiyo.