ONTHELE YOKULILONGESWA 8
‘Kalei Nonondunge, Kalei Tyipahi!’
“Tualeiko okukala nonondunge, kalei tyipahi!” — 1 PET. 5:8.
OTYIIMBO 144 Soka Koviwa Matukamona!
ETYI MATULILONGESAa
1. Oityi Sesusi apopilile ovalongwa vae pokwapopia omuvo wonthyulilo youye uno, ya wevelondolele kutyi?
PONONTHIKI Sesusi maipawa pena ovalongwa vae vekwana vemupulile okuti: ‘Oityi matyikalekesa . . . onthyulilo youye uno?’ (Mat. 24:3) Mokutala ovalongwa ovo ankho veli nokulipula, oñgeni mavetyimono okuti o Selusalei maihanywa-po. Sesusi etyi ati pokuvekumbulula ahapopi vala okuhanywa-ko kwo Selusalei, mahi tupu apopi ‘onthyulilo youye uno,’ ononthiki mbuno hono tuli. Pokwapopia omuvo wonthyulilo Sesusi wati: “Onthiki oyo ine oola yatyo nawike wii, tyilinge onoandyu, tyilinge Omona, mahi o Tate vala.” Pahe alondola ovalongwa vae aveho ati: “Tualeiko tyalunguka, tualeiko tyipahi.” — Malu. 13:32-37.
2. Oityi ankho tyesukisila Ovakilisitau vakala mo Selusalei vakale tyalunguka?
2 Ovakilisitau vo tete ova Sundeu ankho vena umwe okukala tyavindya mokonda omwenyo wavo ankho utei kokukala tyavindya. Sesusi wapopilile ovalongwa vae, okutyi ankho vena okutalela vetyimone okuti o Selusalei maihanywa-po. Watile: “Tyina muamamono onthanda yomafualali eliseta no Selusalei, noñgonokei okuti ehanyauno liayo likahi popepi.” Ngavetyimona otyo ankho vena okutavela kweetyi tyatolele Sesusi avakahateka “no konomphunda.” (Luka 21:20, 21) Vokwetavele kwootyo tyatolelwe vahupile umwe pweetyi ova Loma vahanya-po o Selusalei.
3. Oityi matulilongesa monthele ei?
3 Onthwe hono tuli umwe momuvo wonthyulilo youye uno. Naina noonthwe tuna okutwalako nonondunge atukala umwe tyavindya. Monthele ei matulilongesa oñgeni tuna okukala nonondunge mbupumphi tyina tutala evi vimoneka mouye muno, oñgeni tuna okulitala nawa, neetyi tuna okulinga momuvo uno tunao tulinge umwe etyi tyitiwa otyetyi.
KALA NONONDUNGE MBUPUMPHI TYINA UTALA EVI VIMONEKA MOUYE
4. Oityi tyahandela umwe tusuke nokunoñgonoka oñgeni ovipuka vili nokumoneka mouye vifwisapo etyi tyapopilwe m’Ombimbiliya?
4 Onthwe tyili tyatamo umwe okusuka nokunoñgonoka oñgeni ovipuka vili nokumoneka mouye vifwisapo etyi tyapopilwe m’Ombimbiliya. Sesusi wapopile ovipuka ovinyingi ankho mavitukwatesako okunoñgonoka okuti tuli umwe konthyulilo youye wa Satanasi. (Mat. 24:3-14) Omu apositolu Petulu wetwavela ondundo tutale umwe nawa oñgeni evi viapopilwe m’Ombimbiliya vili nokufwiswa-po opo onthumbi yetu ipame. (2 Pet. 1:19-21) Omukanda wokwehulilila w’Ombimbiliya wehimbika nonondaka ombu, wati: “Eholololo lya Sesusi Kilisitu, apewa na Huku opo alekese kovapika vae ovipuka vina okumoneka apa katutu.” (Ehol. 1:1) Naina onthwe tuna umwe okusuka nokunoñgonoka ovipuka vili nokumoneka mouye, nokutala oñgeni etyi tyapopile Ombimbiliya tyili nokulingwa. Ngwe matuhambukwa unene okupopila vakwetu ovipuka ovio.
Tyina tuli nokutomphola na vakwetu omaulo Ombimbiliya, okutyi tuna okulunguka, ya oityi tuna okulinga? (Tala opalangalafu 5)b
5. Okutyi tuna okulunguka, mahi oityi tuna okulinga? (Tala olutalatu.)
5 Tyina tuti pokupopia ovipuka Ombimbiliya yapopia vili nokumoneka hono, tuna okulunguka twahafwanyeke ovipuka. Omokonda yatyi? Omokonda onthwe katuhande okupopia natyike tyipondola okuyapula ovanthu mewaneno. Tusokei vala ñgeno ovatumini mouye, vapopia okuti veli nokulipakaila-mo mouye mwahakale vali ovilwa, vaete ombembwa netuliyo. Onthwe okwiiva otyipuka ngootyo twahafwanyekei atuti etyi tyapopile 1 Ova Tesalonika 5:3 tyili nokumoneka, mahi twesukisa okunoñgonoka ovipuka viehulilila umwe eongano lya Siovaa liapopia viyemba kotesitu oyo. Ine pokutomphola tupopia vala evi twalongeswa neongano lya Siovaa, matyikwatesako ewaneno alikala apeho tyelikwata-po ‘tyisoka vala tyike.’ — 1 Kol. 1:10; 4:6.
6. Oityi omukanda wa 2 Petulu 3:11-13, utulongesa?
6 Tanga 2 Petulu 3:11-13. Omu apositolu Petulu wetukwatesako tukale nonondunge mbupumphi nawa tyina tutala ovipuka Ombimbiliya yapopile vili nokumoneka hono. Wetuti: ‘hinangelei apeho okuya kwonthiki ya Siovaa.’ Omokonda yatyi? Hakuti omokonda onthwe twahanda okunoñgonoka ‘onthiki noola yatyo’ Siovaa maeta Alumangendom, mahi omokonda twahanda momuvo nkhele tunao wahupa-ko ‘atulingi evi viasukuka vilekesa okuti twakakatela umwe vala mu Huku.’ (Mat. 24:36; Luka 12:40) Ngokuti, onthwe twahanda okulinga ovipuka viasukuka, nokutala ine ononkhono tulinga mbokulingila Siovaa tumbulingila umwe okumuhole. Otyo matutyivili vala, tyina onthwe tulitala umwe nawa.
OÑGENI MATULITALE UMWE NAWA?
7. Okutyi matyimonekela okuti tuli umwe nokulitala nawa? (Luka 21:34)
7 Sesusi wapopilile ovalongwa vae vatale nawa, mahi hakutala vala nawa ovipuka vili nokumoneka mouye, navo mwene vena okulitala nawa. Otyo tyamoneka umwe nawa monondaka apopile mbahonekwa mu Luka 21:34. (Tanga.) Sesusi apa uli mokutuhinangelesa okuti tusukisa okulitala umwe nawa movituhiwa vietu, no mweevi tulinga. Naina, tyahanda umwe tulunguke kovipuka aviho vipondola okunyona oupanga wetu na Siovaa, atwovola umwe etyi tulinga tuviyepe. Ine otyo tulinga otyo, Huku metuhumbu apeho. — Pro. 22:3; Sunda 20, 21.
8. Oityi omu apositolu Paulu apopilile Ovakilisitau?
8 Omu apositolu Paulu wapopilile Ovakilisitau okuti vena okulitala nawa. Tyimwe apopile otyetyi atolelele Ovakilisitau mo Efesu atile: “Tualeiko okutala nawa opo muhaende ngovahima, mahi amueende ngovanongo.” (Efe. 5:15, 16) Apeho kuna ovipuka ovinyingi vihanda okunyona oupanga wetu na Huku, otyo Ombimbiliya yatila, ‘twaleiko okwimbuka etyi Huku ahanda’ opo tutyivile okuliyunga kovipuka vipondola okunyona oupanga wetu na Huku. — Efe. 5:17.
9. Oñgeni matutyimono okuti etyi Siovaa ahanda otyetyi?
9 Ombimbiliya kayapopile ovipuka aviho vipondola okunyona oupanga wetu na Siovaa. Tupu ovipuka ovinyingi pamwe tusoka okulinga kaviapopilwe umwe nawa-nawa m’Ombimbiliya okuti vina okulingwa ñgaa. Pahe opo tutyivile umwe okulinga ovipuka nonondunge twesukisa okunoñgonoka otyityi ‘Siovaa ahanda.’ Etyi tyipondola okutukwatesako, okulilongesa Ondaka ya Huku ononthiki ambuho nokusoka kweetyi tutanga. Tyina tunoñgonoka vali etyi Siovaa ahanda atukala ‘nomalusoko a Kilisitu,’ matulingi vali ovanongo movipuka tulinga, no movipuka umwe “viehena otyitumino” tyituti vina okulingwa ñgaa. (1 Kol. 2:14-16) Ovipuka vimwe vipondola okunyona oupanga wetu na Siovaa vili umwe poluhandya, vimoneka umwe vala nawa; mahi vimwe viaholama kavimoneka liwa.
10. Okovipuka patyi vinyona tuna okuliyunga?
10 Ovipuka umwe vinyona tuna okuliyunga, okunyana omalele nomunthu mwehelinepele nae, hamwe okumuliengelela, okunwa unene, okulia unene, okupopia onondaka mbuleva, okutala onovindiu nonofilimi mbulekesa ovanthu valwa, nokutala ovipuka vilingisisa omunthu okusoka kovinepo ovivi, novipuka ovikwavo vali. (Sal. 101:3) Ondyale yetu Eliapu kalitai-ale, lili nokwovola apa litukwata linyone oupanga wetu na Siovaa. (1 Pet. 5:8) Ine katukala umwe tyavindya Satanasi lipondola okupaka momutwe wetu, no momutima wetu ombuto yonkhi, youmphulu, yelungavi, onyengo, nokulipakako, nokupakela vakwetu onkhongo. (Gal. 5:19-21) Ponthyimbi pamwe ovipuka ovio vipondola umwe okukala momutima wove mahi otyo uhetyimono-ale okuti vipondola okunyona oupanga wove na Siovaa. Mahi ine tuliyekela-vio atuheviyepe umwe liwa-liwa, mavikulila umwe mokati ketu avitunyono ngeholi lilia ovilia. — Tia. 1:14, 15.
11. Otyipuka patyi tyinyona mahi tyahamoneka nawa tuna okuliyunga, ya omokonda yatyi?
11 Otyipuka tyimwe tyinyona mahi tyahamoneka nawa, omapanga omavi. Soka ñgeno muna omunthu muundapa nae mahi wehembangi. Ove wahanda ou muundapa nae etyimone okuti Onombangi mba Siovaa ovanthu vamwe vekahi nawa, vena okankhenda, vakwatesako vakwavo, noove ngatyo umulinga. Pahe ohimbika okuti tyina pamwe mwomba-po muna aka mukalia, amweende amukalia amuho. Mukati ñgaa mwelityiliya umwe, pahe ononthiki mbatyo ambuho mukalia amuho. Hono nthiki imwe ukatehela etompho aetapo upopia vala ovipuka viasila. Ove po tete nkhele ohesuku natyo ohemukumbulula, amukala umwe ukatehela noove pahe wetyiliya omatompho atyo oo kaekulingi-ale vali navi. Hono nthiki imwe ou muundapa nae ekukongo ati haa twende tukanwe-po tyina twamapetuka, ove otavela. Tyina ukati ñgaa watokela-mo umwe, tyina amati vala tulinge tyongandi noove otyilingi. Okuti pahe opo uli umwe vali kokule, haa noove kumahimbika okulinga ngae? Otyili, onthwe twahanda umwe okukala nokankhenda novanthu aveho nokuvelinga onthilo, mahi tuna okuhinangela okuti onthwe katusete-ale kokuhetekela ava tukala vali navo unene. (1 Kol. 15:33) Ine tulitala umwe nawa ngetyi Sesusi etupopila, matutyivili okuliyunga kovanthu vana vahaendela movitumino vya Siovaa. (2 Kol. 6:15) Matuti vala monee otyipuka tyipondola okutunyona, atutyiyepe.
MOMUVO UNAO LINGA UMWE ETYI TYITIWA OTYETYI
12. Oityi ovalongwa va Sesusi valingile tyina ankho vakevela onthyulilo youye uno?
12 Ovalongwa va Sesusi ankho kavapondola okukala ovanthu vondende tyina ankho vakevela onthyulilo youye uno. Sesusi wevepele otyilinga ankho vena okulinga. Wevepele otyitumino tyokwivisa onondaka ongwa, “mo Selusalei nomo Sundeia no ko Samaliya, alo kononthele mbokokule-kule mbohi.” (Ovil. 1:6-8) Otyilinga otyo ovalongwa va Sesusi vapelwe, otyilinga tyimwe otyinene! Momuvo ankho venao mavalingi vala etyi tyitiwa otyetyi, putyina velipaka umwe motyilinga tyokwivisa onondaka ongwa.
13. Oityi tyahandela momuvo tunao atulingi umwe etyi tyitiwa otyetyi? (Ova Kolosu 4:5)
13 Tanga Ova Kolosu 4:5. Tyimwe tuna okulinga tutie tuna nokulitala nawa, okutala oityi tulinga momuvo tunao. “Ovihuna vitumbukila vala aveho kavilae,” noonthwe umwe vipondola okututumbukila. (Ecl. 9:11) Omwenyo wetu omusupi, ononkhia mbuna kambulae.
Oityi tuna okulinga tutie umwe momuvo tunao, tuli nokulinga umwe etyi tyitiwa otyetyi? (Tala opalangalafu 14-15)
14-15. Oityi tuna okulinga tutie umwe momuvo tunao tuna umwe nokulinga etyi tyitiwa otyetyi? (Ova Hebeleu 6:11, 12) (Tala olutalatu.)
14 Matuti vala momuvo tunao tuna umwe nokulinga etyi tyitiwa otyetyi tyina tulinga etyi Siovaa ahanda na tyina tupameka oupanga wetu nae. (Suau 14:21) Tuna okukala ‘tyapama, atuhatenga-tenga, atuundapa unene apeho movilinga vya Tatekulu.’ (1 Kol. 15:58) Ine otyo tulinga otyo onthyulilo okuya, tyilinge onthyulilo yomwenyo wetu, tyilinge onthyulilo youye uno, onthwe nii vala katutu kamatukelivela. — Mat. 24:13; Loma 14:8.
15 No hono Sesusi uli nokululika ovalongwa vae vaivise Ouhamba wa Huku kombanda yohi aiho. Ngwe uli umwe nokulinga etyi apopile. Sesusi uli nokuundapa neongano lya Siovaa etulongese tutyivile okwivisa, nokutwavela ovipuka aviho twesukisa tutyivile okuhahanesa onondaka onongwa movanthu. (Mat. 28:18-20) Onthwe matulingi vala etyi Sesusi ahanda tyina tuundapa umwe nonduvia onene movilinga vokwivisa nokulongesa, nokukala tyipahi mokukevelela Siovaa aete onthyulilo youye uno. Ine tulinga etyi tyapopiwa momukanda Ova Hebeleu 6:11, 12, matukakatela umwe mweevi tukevelela “alo konthyulilo.” — Tanga.
16. Pahe oityi twasoka matulingi okuhimbikila hono?
16 Siovaa wanaka-le onthiki noola yatyo mahanye-ko ouye ou wa Satanasi. Onthiki oyo mokuheneye Siovaa malingi atyiho apopile tyahonekwa Mondaka yae. Namphila onthwe pamwe tupondola okusoka atuti ngoti onthiki yonthyulilo youye uno yaseta, mahi ‘onthiki ya Siovaa kamaisete.’ (Hab. 2:3) Naina onthwe tuhulei vala “kokukevelela Siovaa,” okukevelela “noumphwa-lundo ku Huku yeyovo lietu.” — Miq. 7:7.
OTYIIMBO 139 Lisokela Mouye Omupe
a Monthele ei matulilongesa oñgeni tupondola okukala nonondunge mbupumphi umwe nawa mopasipilitu, nokukala apeho tyalunguka tyina tutala evi vimoneka mouye. Tupu matutale, etyi tuna okulinga tulitale umwe nawa, neetyi tuna okulinga momuvo tunao tulinge umwe etyi tyitiwa otyetyi.
b ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: (Pombanda) Omulume nomukai wae veli nokutala otelevisau. Pahe veli meliongiyo, veli nokupopila vakwavo etyi mwene vasoka etyi veiva etyi tyapopiwa motelevisau. (Pombwelo) Omulume nomukai wae veli nokutala ovindiu Yononkhalamutwe mbo Nombangi vatale etyi omupika apopia tyayemba komaulo Ombimbiliya. Pahe veli movilinga viokwivisa veli nokwavela ovanthu omikanda tupewa nomupika omukwatyili.