Mokulingila Siovaa Muna Oviwa

Oo tate vailuka ko Estonia Movilwa vya Vali Viouye Auho, avakakala ko Alemanha, oku ame natyitilwa. Etyi natyitwa availukila ko Canadá. Etyi twehika ko Canadá, atukakala pamwe patiwa opo Ottawa. Ankho tukala vala mokandywo ñgaa okanthwelu, noviufwa vietu ankho omo vilala. Oko ankho twahepa umwe unene, mahi apeho ankho tulia omayiyi komuhuka.

Nthiki imwe atuvasiwa Nonombangi mba Siovaa, avatangela mee omukanda Eholololo 21:3, 4. Onondaka mbotesitu oyo, mee ambumuhambukiswa unene ahimbika umwe okulila. Ombuto yotyili aihimbika umwe okukula momutima wa mee no wa tate. Kapakalele-ale ehimbwe, avambatisalwa.

Ovo tate ankho kavapopi-ale o Ingelesi, mahi avesuku umwe natyo tyokulingila Huku. Movityasapalo aviho tate ankho ututyinda-po umwe naame nomphange yange Sylvia, atwende movilinga viokwivisa. Ngwe pamwe ngootyo walele kovilinga ko Sudbury ko Ontário. Onosimanu mbatyo ambuho ankho tulilongesa Omutala Womulavi meumbo. Ovo tate umwe vandongesa okuhumba Siovaa. Otyo atyimphe umwe okulipakula ku Siovaa andyimbatisalwa mo 1956 etyi ndyina omanima 10. Okwatala otyipuka ovo tate vehole Siovaa tyampha umwe ononkhono anahayeke-po okumulingila.

Etyi namana okulongeswa kosikola, pahe andyilipake vala movipuka ovikwavo avihimbika okunthalula. Ankho ndyisoka okuti ine ndyikala omukokoli-ndyila himamono onombongo ndyilinge etyi nahanda, okweenda-enda no aviyau otyo ndyitala ovilongo. Andyimono ovilinga viokuundapa kolaliu, ovilinga viatyo ankho oviokupaka-ko onomusika. Ankho ndyivihole unene. Mahi ankho ndyiundapa kounthiki, pahe andyihimbika okukamba komaliongiyo, ya oko ankho tukala novanthu vehehole-ale Huku. Mahi etyi pahe nasoka umwe nawa kovipuka nalongeswa m’Ombimbiliya, andyiyeke-po ovipuka vimwe.

Pahe andyiilukila ko Oshawa, ko Ontário. Oko ngako tulinoñgonokela na Ray Norman, nomphange yae Lesli, novakokoli-ndyila ovakwavo vali. Ankho venthyole unene. Okutala ehambu vena-lio, atyimphe umwe okusoka naame otyityi-vo ndyina okulinga. Avamphe ondundo naame ndyikale omukokoli-ndyila. Andyihimbika ovilinga vioukokoli-ndyila mu Setembro yo 1966. Ame mwene ankho nahambukwa tyina ndyitala evi ndyina nokulinga, mahi naina ankho nkhele ovinyingi-ale vili nokunkhevelela.

TYINA SIOVAA AMEKUPE OTYILINGA TAVELA VALA

Pweetyi nkhele ndyili mosikola, nahonekele-ale opetisau yokukaundapa mo Mbetele ko Toronto mo Canadá. Etyi nahimbika ovilinga vioukokoli-ndyila andyiihanwa nkhaundape mo Mbetele omanima ekwana. Mahi ngwe ankho pahe ndyihole-ale unene Lesli. Pahe ankho nalinga vala otyiho tyokuti ine ndyenda mo Mbetele kamatulimono vali nae. Etyi nelikwambela umwe unene, andyitavela ndyikaundape ko Mbetele. Atyindyihama unene okulilekela na Lesli.

Mo Mbetele andyuundapa mokukohwa ovikutu, etyi pakala andyikala omuhoneki. Pomuvo watyo opo, Lesli alingi omukokoli-ndyila wavilapo ko Gatineau, ko Quebec. Pahe ankho ndyilipula vala okuti ñgana uli-vo nokulinga-tyi? Okuti etyi ame nalinga ñgana tyaviuka umwe? Etyi pakala, nkhati ñgana omphange ya Lesli utiwa o Ray nae weya mo Mbetele, atupakwa mokwalutu ike. Otyo pahe atyityambukiswa umwe! Pahe atuhimbika vali okutomphaula na Lesli. Atulinepe umwe monthiki natunda mo Mbetele mu 27 ya Fevereiro yo 1971.

Atutumwa mewaneno limwe lielaka lyo Francês mo Quebec. Etyi pakala, andyitiwa mandyikala omutalelipo womawaneno, ngwe ankho ndyina vala omanima 28. Otyo ankho hityivalula-le. Tyina ankho ndyitala ñgana ngoti nkhele ndyimona, hatelemo motyilinga ngootyo. Onondaka mbuli mu Jeremias 1:7, 8 mbamphamekele unene. Mahi Lesli ankho una ovityivi, pamwe nolumphoki ankho kelumono, pahe atuti hamwe otyilinga otyo kamatutyivili-ale. Lesli ati: “Tyina mwene o Siovaa wetwavela otyilinga etyi, tuloleko vala.” Atutavela umwe otyilinga otyo, atyituhambukiswa unene. Twaundapele-mo omanima 17.

Ovilinga ankho ndyina-vio pokupila omawaneno ovinyingi unene, pamwe nomuvo vala wokukala na Lesli ankho hiumono-ale. Ankho ndyina umwe otyipuka nesukisa okulilongesa. Nthiki imwe komuhuka nkhatehela kombundi yetu kwatotola. Tyina ndyiya-ko kutupu omunthu, navasa-ko vala okasesu muna ovinyango, nonombolo, nepindi liovinyu novipuka ovikwavo vali, nokamukanda kahonekwa mahi pehena enyina. Pokamukanda oko pati: “Kalingile-po omukai wove otyipito.” Ankho kwatya umwe nawa, kwatokota nawa, andyipopila Lesli andyiti himetyivili-ale, ndyina nokufwiika omalongomona. Etavela umwe mahi ahakala nawa. Pahe pokuli opo nokufwiika omalongomona, nkhatehela omutima wati-po umwe tuu, anahakala nawa. Andyisoko komukanda Ova Efesu 5:25, 28. Otyipuka tyina ongatyina umwe uti Siovaa wanthyinangelesa konondaka mbotesitu oyo ndyityimone okuti ndyina okusuka vali unene nomukai wange. Etyi nelikwambela andyipopila omukai wange andyiti, “twende,” pahe ahambukwa umwe. Atukwate etuku-tuku atweende atee pokahika kamwe ponthele pondongi. Etyi tweya opo atuya-le otyinyanga pohi ngapo tuumphama opo, ina onthiki imwe nahamalimbwa. Etyi twatunda opo nkhele andyikala-le vali nomuvo omunyingi wokufwiika omalongomona.

Otyilinga otyo tyokupila omawaneno tyetuhambukisilwe unene, twaendele otyilongo atyiho, okuhimbikila umwe ko Colúmbia Britânica atee ko Terra Nova. Etyi nahandele pouna pahe ankho ndyina umwe nokutyilinga, tyokweenda-enda otyo ndyitala ovilongo. Nasokele umwe okuhoneka opetisau ndyende mosikola yo Sileyande mahi ankho otyipuka nahahandele okuti mandyitumwa kotyilongo otyikwavo. Tyina ndyisoka ñgana omunthu utumwa okaundape kotyilongo otyikwavo, omunthu umwe una otyilinga otyinene, ame tyina ndyilitala ñgana ankho hatelemo motyilinga ngootyo. Otyipuka otyikwavo ankho tupu ndyina natyo owoma, okuti hamwe ndyitumwa mo África, motyilongo muna omauvela, muli nokuluwa. Mwene ankho ndyikahi umwe nawa mo Canadá.

TWATUMWA KO ESTÔNIA NO KOVILONGO VYO BÁLTICOS

Mo 1992 Onombangi mba Siovaa avehimbika vali okwivisa movilongo vimwe vyo União Soviética, pahe o Mbetele aitupulu ine tupondola okwilukila ko Estônia, ngako tukaundapa. Otyo otyipuka ankho twahavalula-le, atulikwambela umwe unene, atuti ñgoo: ‘Mwene tyina o Siovaa wetwavela otyilinga, tulole-ko vala!’ Atutavela, mahi pahe andyilisoko andyiti: ‘Tyikahi nawa, tyikola otyetyi nehena nokwenda no ko África.’

Atuhimbika okulilongesa okupopia elaka lioko Estônia. Etyi twehika oko, twakalako vala onohanyi mbehehi atupewa otyilinga tyokupila omawaneno. Atuhimbika okupila omawaneno ekehika 46 novikundyi viatyo mo Estônia no ko Litônia no mo Lituânia no ko Kaliningrado, epunda-umbo limwe lyo Rússia. Pahe ankho tuna umwe okunoñgonoka omalaka ovilongo ovio aviho. Tyetupwiyile unene okupopia omalaka oo, mahi vakwetu Onombangi vahambukilwe tyina vatala tuli nokulikwatehila, navo otyo vetukwatesako. Mo 1999, mo Estônia amutungwa o Mbetele, ame andyikala umwe po vokomisau yo filiyale. Atukala motyilinga otyo na Toomas Edur, na Lembit Reile, na Tommi Kauko.

Oko twanoñgonokele-ko Onombangi ovanyingi vapolelwe ko Sibéria. Namphila vapakailwe movikaleya, valingailwe onya, vapolwa kovavo, mahi ankho ovanthu vala vekahi nawa vehena-le onkhongo komutima. Apeho ankho vaundapa vala nehambu movilinga viokwivisa, vaundapa umwe nonduvia. Otyipuka ankho valinga, atutyimono okuti tupondola umwe okukoleleya, atuundapa nehambu naapa tyahapepukile.

Omanima aeho twaundapa movilinga ovio ankho tutupu-ale ononthiki ononyingi mbokupululukwa-po-vo. Lesli pahe ahimbika vala okuponwa unene, naina otyo ankho tyili nokutuka kouvela umwe ena-o utiwa fibromialgia. Pahe atusoko umwe atuti hahe tukondoke vala ko Canadá. Pomuvo watyo opo atukongwa kosikola yovo Komisau Yofiliyale ko Patterson, Nova York, mo Estados Unidos. Andyilipulu ine matyitavela umwe twende-ko, mahi twelikwambela umwe unene atutavela. Siovaa etuyambe umwe etyi twetavela. Ngako umwe tyikamonekela okuti naina ouvela oo ena-o, ahakulwa. Etyi twatunda oko atukondoka movilinga vietu.

TWAPEWA VALI OTYILINGA OTYIKWAVO — KOTYILONGO OTYIKWAVO

Nkhele pokuli oko ko Estônia, nthiki imwe kongulohi mo 2008, nkhatehela otelefone iihana, ovo kombala Yonombangi vandikalela, avamphulu ine tutavela okutumwa ko Congo. Otyo natyo ankho otyipuka twahavalula-le, mokonda ngootyo ankho tyina kutya komuhuka tuna okuvetolela ine tutavela. Lesli anahemutolelatyo-ale mokonda nati ine ndyipopila-tyo kamamono olumphoki, mahi pahe ame umwe nahamwene-ko olumphoki. Andyilala umwe nokulikwambela otyinthiki tyatyo atyiho, otyo ndyipopia vala otyilinga otyo napewa tyokukaundapa ko África.

Etyi kwatya andyitolela Lesli, atusoko atuti: “O Siovaa uli nokututuma ko África. Matutyimono ñgeni okuti kamatutyivili, kamatyituhambukiswa tyina twehetyihetekelele!” Atutundu-ko umwe ko Estônia atweende no ko Kinshasa ko Congo. Ko Estônia twakaleleko omanima 16. O Mbetele yo ko Congo ankho yehiwa nawa, yayova nawa, mwati nawa filuu. Otyipuka tyo tete Lesli apaka mokwalutu yetu, okamukanda kamwe ankho apaka vala nawa atunda nako ko Canadá. Okamukanda katyo oko ankho kati: “Apa watwikwa opo uyovela.” Pahe etyi twakala oko, atulinoñgonoka umwe na vakwetu, atukala novanthu tulongesa Ombimbiliya, tupu atutale ehambu lituka kokuundapa kovilongo ovikwavo, atuhambukilwa vali unene ovilinga vya Siovaa. Etyi pakala atupewa otyilinga tyokupila ono Mbetele mbuna 13 mo África. Pahe atunoñgonoka ovanthu ovanyingi velikalaila novituwa vielikalaila vyo mo África. Owoma nali nao aweende, atuti umwe Siovaa walingile wetutumine mo África.

Ko Congo ankho kuna ovikulia ovinyingi twehenelie-ale, valia ounyama ñgaa tyina ndyuutala ngoti kauliwa-le. Etyi twatala ñgana vakwetu vevihole umwe, noonthwe atumakela-ko, pahe atuvityiliya umwe, noonthwe ankho tuvihole.

Atutundu mo Mbetele atweende komapunda-umbo amwe ankho kuli nokuluwa, tukapameke vakwetu Onombangi veli-ko, atuvetwaila okulia novipuka ovikwavo vali vakamba. Oko yatyo ankho omatolopa eli nokwiipaa ovanthu, ovakai novana. Vakwetu Onombangi veli-ko, ankho vahepa unene, mahi tyina tuvetala umwe vapamena metutilo, vehole Siovaa, valandula vala etyi tyipopia eongano, atyituhuvisa unene. Otyipuka valinga, noonthwe vetusokesa umwe oityi tuli nokufendela Siovaa, atyipameka vali onthumbi yetu mwe. Ovanyingi ankho vapeseka komaumbo avo no kovikuna viavo, andyityimono umwe okuti olumono lupondola okukwoomba moola ike vala, okala umwe ngoti kwali natyo. Otyipuka otyinene tuna okukwata nawa, oupanga wetu na Siovaa. Vakwetu ovo namphila ankho vena umwe ovitateka ovinyingi, mahi kuvevasi apa veli veliyava vala. Otyipuka vekahi tyetwavela umwe ononkhono noonthwe atutyivili okulwa novitateka twakala-kala navio.

TWAKATALELE KO ÁSIA

Atupewa vali otyilinga otyikwavo ankho twahavalula-le. Twatuminwe tukaundape ko Mbetele yo ko Hong Kong. Katwetyisokele-ale tyokuti nthiki imwe matukakala ko Ásia! Mokonda pahe ankho twetyimona umwe okuti Siovaa ketuyeke-ale utukwatesako umwe movilinga ovikwavo twakala-kala-le navio, atutavela umwe atweende. Tyina tyiti mo 2013, atulilekela umwe na vakwetu omapanga etu mo África, atweende umwe tyilila, otyo twehetyii-ale etyi matukakala oku twenda nako.

Okukala mepunda-umbo lyo Hong Kong, muna ovanthu ovanyingi vovilongo ovinyingi, otyipuka ankho twehetyiliyile-ale. Okupopia elaka lyo ko China, tyetulemenene-po umwe unene. Mahi vakwetu vo oko Onombangi, vehole ovanthu, novikulia viatyo vyo oko vikahi nawa, vipepa. Ovilinga vya Huku ankho vili umwe nokukula unene, mahi tupu ovipuka ankho viatena. Etyi Ononkhalamutwe mbo Nombangi vetyisoka umwe nawa, avati hahe tulandese onohika mbumwe o Mbetele yalandaile. Oko katwakalele-ko-ale ehimbwe, tyina tyiti mo 2015, atupolwa-ko atutwalwa no ko Mbetele yo ko Coreia do Sul, pahe oko tuli umwe ñgaa pehepano. Kuno twavasa-ko ñgoo vali elaka ekwavo lialema. Namphila twehelivili okulipopia nawa, mahi vakwetu vetuti ononthiki ambuho tuya umwe nokutyivila okulipopia.

ETYI TWALONGOKELA-KO

Okulinga oupanga novanthu katyapepukile, mahi twetyimona okuti ine ove mwene ulihinda okongo vakwenyi peumbo liove, mamulinoñgonoka vali liwa, amulingi omapanga. Twetyimona okuti Onombangi aveho mouye vekahi vala otyipuka tyike, ngwe Huku wetwavela omutima ukahi nawa, omutima utyivila okulinga oupanga novanthu ovanyingi velikalaila moola ike vala. — 2 Kol. 6:11.

Tupu twetyimona okuti otyiwa umwe okuhumba ovanthu ngeetyi Siovaa evehole, nokutaindya umwe ovipuka vilekesa okuti Siovaa utuhole, uli nokutululika. Apeho tyina twamelitehela ñgaa twasoya, pamwe na tyina tulitala ñgaa ngoti vakwetu kavetuhole-ale, nkhele tupumphama, atutange omikanda aviho vakwetu vetutumaine. Otyo tyitupameka umwe unene. Twetyimona-mona-le ehimbwe okuti Siovaa wakumbulula omalikwambelo etu, otyo tyipameka vali onthumbi yetu mwe, atutyimono umwe okuti tyotyili utuhole.

Mokweenda kwomanina, ame nomukai wange Lesli twetyimona umwe okuti, tyesukisa unene apeho tutaindye omuvo atukala vala mwene vevali, nga tukala-kala umwe novilinga ovinyingi. Tupu twetyimona okuti tyina pamwe wapengesa, otyiwa umwe mwene oliyolo, haunene umwe pokulilongesa elaka ekwavo. Ononthiki ambuho kongulohi, tusoka kotyipuka otyiwa twamona onthiki oyo, atupandula Siovaa.

Ame mwene hetyihunine-ale okuti nthiki imwe mankhaundapa kotyilongo otyikwavo, ngako umwe nkhakala. Mahi tyinthyambukiswa okwanoñgonoka okuti ovipuka aviho vivilwa vala tyina ukwatehiwako na Siovaa. Ndyisoka unene konondaka mbapopile omuuli Selemiya watile: “Siovaa, ove wandyondya.” (Jer. 20:7) Siovaa wampha-ampha ovipuka ovinene ankho nahavalula-le, wandyamba, wampha umwe neetyi ankho nesuka natyo pouna, tyokweenda-enda no aviyau. Ovilongo twaenda-enda, vilamba pweevi ankho ndyipeleya pouna. Twaenda-enda-le mono Mbetele ononyingi mouye auho. Ndyipandula umwe unene omukai wange Lesli wankhwatesako unene movilinga aviho twakala-kala navio.

Apeho tusoka kokuti, ovipuka aviho tulinga tuvilingila okuhole Siovaa. Oviwa tulwete pehepano, vilekesa umwe oñgeni matukakala komutwe wandyila, tyina Siovaa “amaikula okuvoko [kwae] ahambukiswa ovipuka aviho vina omwenyo.” — Sal. 145:16.