Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w24 Tungonkhe pp. 14-18
  • Oviwa Namonena Movilinga vya Siovaa

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Oviwa Namonena Movilinga vya Siovaa
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • MEUMBO NEKULILA
  • OVILINGA VIOMUVO AUHO
  • OSILEYANDE NOKUTIWA HAA MUHUKA HAA MUHUKA
  • TWAUNDAPA ATUHO KO CAMARÕES
  • TYIMWE TYETULEMENENE
  • NALONGOKELA-KO OTYIPUKA TYIMWE OTYINENE
  • “Opo Huku Ankho Uli-Pi?”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wounyingi)—2018
  • Siovaa Wampha Ovipuka Ovinyingi Mokonda Nelilongesila Konongeleka Onongwa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2020
  • “Nelilongesila Unene Ku Vakuetu!”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2021
  • Mokulingila Siovaa Muna Oviwa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2023
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
w24 Tungonkhe pp. 14-18
André Ramseyer.

EHIPULULO LIOMWENYO

Oviwa Namonena Movilinga vya Siovaa

TYAPOPIWA NA ANDRÉ RAMSEYER

NTHIKI imwe mo 1951, andyiende mo Rouyn, mepunda-umbo limwe lyo Quebec mo Canadá. Andyiviuku peumbo nalawa. Etyi natotola-po omulupuka umukulu umwe utiwa o Marcel Filteau,a omisionaliu watunda Kosikola Yosileyande. Ankho una omanima 23 mahi omulaale, ame ankho ndyina omanima 16 mahi ndyimusupi. Andyimutambeka omukanda wange wokwanakwa okuti ndyimukokoli-ndyila. Eutange anthale ati: “Ñgana na mee yove utyii umwe okuti weya na kuno?”

MEUMBO NEKULILA

Ame natyitwa mo 1934, oo tate vatuka ko Suíça, availukila ko Canadá mepunda-umbo limwe litiwa Ontário, pokafika kamwe patiwa opo Timmins. Mo 1939, mee ahimbika okutanga Omutala Womulavi, nokwenda komaliongiyo Onombangi mba Siovaa. Apeho ankho ututwala komaliongiyo naava tulikwai navo vena epandu. Pakala vala kapii, mee alingi Ombangi ya Siovaa.

Tate otyipuka otyo ehetyihande, mahi mee mokonda ankho uhole unene otyili, etyikwate-po umwe ehetyiyeke. Kayekele-po otyili no pweetyi umwe ovilinga vyo Nombangi mba Siovaa viailikwa mo Canadá mono 1940 omu. Apeho ankho ulinga tate onthilo, umutekula nolwembia naapa pamwe tate emulinga vala onya. Atyiti umwe naame na vakwetu tulikwai navo, noonthwe atutavela otyili. Atuhambukwa unene etyi tate apiluluka ahimbika okututekula nolwembia atuho meumbo.

OVILINGA VIOMUVO AUHO

Mo 1950 pokwenye, atweende kotyonge tyalingililwe mepunda-umbo lyo Nova Iorque. Etyi twelivasa na vakwetu vatunda kovilongo ovikwavo, neetyi natehela vamwe vapulilwe vaile Mosikola Yosileyande, atyimphe ondundo ndyiundape vali unene movilinga vya Siovaa! Pahe andyisuku umwe natyo tyokulipaka movilinga viomuvo auho. Etyi nakondoka keumbo, andyihoneka opetisau ndyilinge omukokoli-ndyila. O Mbetele yoko Canadá ainthyonekela omukanda aiti nkhele hahe ndyimbatisalwe. Andyimbatisalwa monthiki 1 ya Kulindi yo 1950. Pakala vala ohanyi ike, andyilingi omukokoli-ndyila, andyitumwa ko Kapuskasing. Ankho okokule unene naapa ndyikala.

 O André una “Omutala Womulavi” peke.

Apa opweetyi tuli nokuundapa ko Quebec.

Mo 1951 o Mbetele aiti yesuka novaivisi vapopia o Francês vailukile ko Quebec kupopiwa o Francês. Ankho kwesukisa umwe unene ovaivisi. Ame mokonda nekula nokupopia o Francês no Ingelesi, andyitavela, andyitumwa ko Rouyn. Oko ankho ndyitupu-ale ou ndyii-ko, ndyina vala pondywo nalawa natiwa opo uviuka, ngeetyi napopia-le konthyimbi. Oko ovipuka avieende umwe nawa, atukala omapanga na Marcel. Ko Quebec andyikala-ko omanima ekwana, mahi pahe ankho ndyimukokoli-ndyila wavilapo.

OSILEYANDE NOKUTIWA HAA MUHUKA HAA MUHUKA

Pweetyi ndyili ko Quebec, andyihambukwa unene etyi nakongwa ndyende Mosikola yo Sileyande 26, yalingililwe mepunda-umbo lyo South Lansing, mo Nova Iorque. Osikola oyo aivituka monthiki 12 ya Hitandyila yo 1956. Ame andyitumwa ko Ganab mo Afilika. Mahi nkhele pokweheneende, andyikondoka ko Canadá ndyikale-ko vala “onosimanu mbehehi”, mokukevelela ombonge imphe omikanda viokwenda ko Gana.

Andyikala umwe onohanyi epandu-vali mo Toronto nokukevelela vala omikanda ovio. Pokukevelela opo, ankho ndyikala meumbo liomukulu umwe utiwa o Cripps, atulityiliya unene nomona wavo omuhikwena utiwa o Sheila. Atulihande nomuhikwena oo. Tyina pahe ndyili umwe nokusoka tulinepe, kuna omikanda ndyikevela aviya. Etyi twelikwambela unene na Sheila, atulipakela-mo atuti nkhele hahe ndyende vala oku natumwa, otyo tulituma-tuma omikanda tutale ine matulinepe, ya onalupi matulinepe. Tyahula okuti tyetulemenene okulinga ngootyo, mahi omu ovipuka viaendela atutyimono okuti ankho otyo umwe tyaviuka tuna yokulinga.

Omapa ilekesa Ovilongo André akalaile noku aundapaile: Manitoba, Ontario, Quebec, Canada; Camarões, Costa do Marfim, Gana, Nigéria, Togo, noko Afilika.

Pala okuhika kepunda-umbo lyo Accra ko Gana, pakalele umwe ohanyi. Natile andyiendela momboyo, no mombaluku yokutyinda ovitele, andyiendela mo aviyau. Etyi nehika, otyilinga tyange ankho okweenda-enda motyilongo atyiho tyo Gana, no motyilongo tyelihula no Gana tyitiwa Costa (pehepano tyitiwa Costa do Marfim) nomo Togolândia, (pehepano tyitiwa Togo.) Ankho ndyitona vala okweenda andyike netuku-tuku limwe napewa no Mbetele. Okukatalelapo vakwetu ankho ndyityihole unene!

Tyina tyiti movityasapalo no movityalumingu, ankho ndyilinga ononthele movionge. Ankho tutupu onondywo mbokulingila ovionge, pahe ankho vatunga nonombambu apa matulingila otyonge, avayambela-ko omafo omundende mokonda omutenya utokota unene. Mokonda mokutelekelwa ankho mutupu onomakina mbokutendesa, ovaivisi pahe ankho vaeta umwe vala ovipako viavo avevikutila vala opo, pahe aveviipaa vatelekele vokweya kotyonge.

Movionge viatyo omo twamwene-mo ovipuka vimwe viyolesa. Nthiki imwe, umwe utiwa o Once Herb Jenningsc nae omisionaliu, tyina eli nokulinga elongomona, kuna akuya ongombe yasoponoka pwaava veli nokuleka ovipako, aikakwata pokati kokuti notilimbuna naava veli nokutehelela. Herb ankho uli nokulinga elongomona nae nkhele atalama umwe. Nongombe yatyo nayo ankho yalimbililwa vala. Apakatuka ovakwendye vamwe vekwana vena ononkhono aveikwate, aveitwala kwaava veli nokuleka ovipako, aikatelekelwa vokweya kotyonge.

Mosimanu yotyonge, ankho ndyilekesa ovanthu ovindiu yati: The New World Society in Action monosandyala mbuli popepi naapa mapalingilwa otyonge. Pokwilekesa ankho ndyiyendyelesa otyinyanga otyinthwelu monomphandyi onombali. Ovanthu ankho veihole unene ovindiu ina. Vamwe, olio ankho o liotete umwe vala vamona ovindiu. Tyina vatala ovanthu veli nokumbatisalwa valekeswa movindiu omo, otyo vapokela otyinene! Aveho vatalele ovindiu ina, vetyimwene okuti eongano lietu liaoya ouye auho, mahi twelikwata-po.

O André na Sheila monthiki velinepa.

Twelinepela mo Gana mo 1959.

Etyi nakala omanima evali mo Afilika , andyiende kotyonge tyovilongo ovinyingi tyalingililwe mo Nova Iorque mo 1958. Andyihambukwa etyi twelivasa-ko na Sheila watundilila ko Quebec. Ankho oko eli nokuundapa, omukokoli-ndyila wavilapo. Ankho tuhole vala okulihonekela omikanda na Sheila, mahi pahe ankho twelivasa vali. Andyipopi nae tulinepe, etavela. Andyihonekela ombwale Knorr,d andyipopi nae opo Sheila ende Mosikola yo Sileyande, osikola nga yapwa ambasi ko Afilika. Knorr etavela. Twelinepela mo Accra monthiki 3 ya Kulindi yo 1959. Atutyimono umwe okuti Siovaa wetuyamba, mokonda yeetyi twapakele komutwe ovilinga viae.

TWAUNDAPA ATUHO KO CAMARÕES

O André upumphi apa aundapela ko Camarões.

O pokuundapa mo Mbetele yo mo Camarões.

Mo 1961 atutumwa tukaundape ko Camarões. Mokonda ankho napewa otyilinga tyokukwatesako vo oko okwonganeka o Mbetele omphe, andyikala novilinga ovinyingi. Andyipewa otyilinga tyokululika ovilinga mo Mbetele yoko Camarões. Mahi ankho ndyina ovipuka ovinyingi nkhele nehei ndyina yokulongeswa. Tyina tyiti mo 1965, Sheila alingi omulemi. Nkhele twakalele-po umwe ononthiki notyiho, tyina tusoka okuti matukala nomona. Putyina ankho pahe tukahi umwe nokuhambukilwa otyilinga otyo twapewa, nokulinga omphango yokukondoka ko Canadá, apamoneka tyimwe tyetwihamene unene.

Eimo alitundu-po. Ondotolo aitupopila okuti omona wetu ankho omukwendye. Palamba-le omanima 50, mahi na hono vala katutyilimbwa-le. Namphila otyipuka otyo tyetwihamene unene, mahi atutwalako notyilinga ankho tuna-tyo mo Camarões, otyilinga ankho tuhole unene.

Omo 1965, tuna Sheila mo Camarões.

Vakwetu tufenda navo vomo Camarões, ankho veli nokumoneswa ononkhumbi mokonda yokwehelipake mopulitika. Pahe ovipuka avivili-po umwe vali unene pomuvo wokukoya ou matumina otyilongo. Atutili vali owoma etyi monthiki 13 ya Kapepo yo 1970, ovatumini vapopia okuti ovilinga vietu viailikwa. O Mbetele yetu ongwa ankho yatungwa vala pahe twakala-mo vala onohanyi ononthano, ovatumini aveikwate. Kapakalele-ale vali osimanu, onomisionaliu ambuho, okuti umwe naame na Sheila, motyilongo atutewa-mo. Tyetulemenene unene okusa-po vakwetu tufenda navo vo oko, mokonda ankho twelityiliya unene. Pahe ankho twalinga vala otyiho tyokuti mavakala ñgeni notyipuka etyi ovatumini veli nokulinga.

Atukakala onohanyi epandu ko Mbetele yoko França. Pokuli oko, otyo ndyitutumba nokukwatesako vakwetu voko Camarões. Mohanyi ya Kayovo, atutumwa ko Mbetele yoko Nigéria ankho pahe yahimbika okululika ovilinga ko Camarões. Vakwetu voko Nigéria avetuyakula nawa. Twahambukilwe unene omanima omanyingi twakalele-ko.

TYIMWE TYETULEMENENE

Mo 1973 atutumbukilwa na tyimwe tyetulemenene unene. Sheila ankho una nokuvela. Etyi twaya kotyonge ko Nova Iorque, ndyimutala ñgaa wasoya, amphopila ati: “Himetyivili-ale vali okutwalako notyilinga etyi. Pahe nepwila, ouvela ou waenda ehimbwe.” Twaundapele nae mo Afilika omanima alamba 14. Andyihambwa unene tyina ndyitala onduvia ena-yo movilinga vya Huku. Mahi pahe ovipuka vimwe ankho tuna okuviyeka-po. Etyi twatomphola umwe nawa otyipuka otyo tyetutumbukila, atulikwambela unene, atulipakela-mo atuti, tuna okukondoka ko Canadá nkhele akahakulwe. Okuyeka-po ovilinga vioumisionaliu, ovilinga viomuvo auho, otyipuka tyimwe ankho tuhasoko-ale, tyetwihamene unene.

Etyi twehika ko Canadá, andyimono ovilinga, andyihimbika okuundapa movilinga vya umwe ankho epanga liange-ale lyo kohale. Ankho utaha omatuku-tuku mo Toronto. Atulukala ondywo, atulandela-mo ovipuka, atulande vala ku vakwetu, mahi ankho havipe-ko-ale. Pokwailuka opo atyehesukisa-le vali okulipaka monongele. Ankho twahanda twehelipakele ovipuka ovinyingi, mokonda ankho twahanda nthiki imwe tukondoke vali movilinga viomuvo auho. Etyi ankho twesuka natyo, kapakalele-ale ehimbwe tukati ñgaa twetyivasa umwe.

Ame andyihimbika okuundapa Mondywo Yovionge ko Norval Ontário movityasapalo. Etyi pakala andyipewa otyilinga tyokululika ovilinga Mondywo Yovionge. Pahe mokonda Sheila ankho ukahi umwe nokukala nawa, atuti otyilinga otyo upondola okutyivila. Tyina tyiti mu Pepo Linene yo 1974, atwilukila umwe Mondywo Yovionge. Atuhambukwa unene etyi twakondoka vali movilinga viomuvo auho!

Atuhambukwa mokonda Sheila pahe akala umwe nawa. Etyi twakala omo omanima evali, pahe ankho tyitavela umwe tutavele ovilinga ovikwavo twapewa viokupila omawaneno. Omawaneno ankho tupila, eli mo Manitoba, epunda-umbo limwe lyo Canadá mutenda unene. Mahi ankho otyipuka tuhole-mo ovakwetu tufenda navo vetuyakula nawa. Twelimoneka-ko okuti tyesukisa vali hapapa-ko tuli, mahi okutwalako okulingila Siovaa apa twamatumwa.

NALONGOKELA-KO OTYIPUKA TYIMWE OTYINENE

Twakala omanima omanyingi motyilinga tyokupila omawaneno, tyina tyiti mo 1978 atukongwa tukaundape ko Mbetele yoko Canadá. Katwakalele-mo-le ehimbwe, nthiki imwe andyilingi otyipuka tyimwe andyilongokela-ko umwe unene. Nthiki imwe mo Montreal mwalingilwe eliongiyo limwe enene melaka lyo Francês, ame andyipewa elongomona lyo oola nomeya. Elongomona liange anehelilingi-ale nawa, novaunyingi avahatehelela-le nawa. Omukulu umwe Woseketa Yovilinga atomphola naame tyiyemba umwe kolongomona olio nalinga. Naame mwene andyilipopi andyiti, mukwe hatyange-le tyokulinga omalongomona. Mahi ovipuka amphopile anehevityindi-po nawa. Etompho lietu aliahaende-le nawa, mokonda ankho tyina ndyitala ñgaa ngoti ankho uli vala nokupopia evi napengesa, ahapopi-vo evi naviukisa-po. Nalingile omapita tyokumupola-po vala omapita mokonda yokwatala omu apopila, neetyi mwene ankho ndyisoka tyina ndyitala omunthu watyo uli nokumphakaila-mo.

André giving a talk.

Pokwalingile elongomona melaka lyo Francês, andyilongokela-po otyipuka tyimwe otyiwa.

Pakala vala ononthiki mbehehi, umwe po Vokululika o Mbetele, atomphola vali naame. Andyimupopila umwe okuti pokwapakailwa-mo tyili hakumbululile nawa, pahe nekelivela vali. Etyi natunda opo andyikapopia na mukwetu wokwamphakailile-mo, nae etavela umwe etyi ndyemwita otyiponyo. Kotyipuka otyo nalingile nalongokela-ko otyipuka tyimwe nahamalimbwa, okuti otyiwa okulikondola koututu. (Omih. 16:18) Andyityipopila Siovaa melikwambelo, andyipalaika-po ehimbwe. Andyiti umwe himapalaika-po vali tyokuti tyina mukwetu amamphakaila-mo andyimutyindi-po omapita.

Ndyili-ale mo Mbetele yomo Canadá omanima alamba 40. Okuhimbikila mo 1985, nakala umwe povakulu Vokululika o Mbetele. Omukai wange ndyihole Sheila, wanyima mu Hitandyila yo 2021. Pahe nati vala ame mwene neihamenwa-le nokwahiwa-po, ame tupu ndyili nokututumba nekongoko liehekahi nawa. Mahi ovilinga vya Siovaa vinkhalesa nawa, ndyihambukwa mokonda “hisoko vali kononthiki mbomwenyo wahasete-ale okupwa.” (Omup. 5:20) Namphila ononthiki ombu ndyina vala ovitateka, mahi ovipuka vimpha ehambu ovinyingi vali. Tyokwapaka ovilinga vya Siovaa komutwe, nokwakala movilinga viomuvo auho omanima 70, tyampha ehambu liotyotyili. Ame ndyilikwambela, ndyiita ku Siovaa opo ovakwendye novahikwena vapake ovilinga viae komutwe, mokonda ndyityii okuti ine valinga ngootyo, mavakayambwa, mavakala nehambu limwe enene lituka vala kokulingila Siovaa.

a Tala onthele ihipulula Marcel Filteau, m’Omutala Womulavi wa 1 de Fevereiro de 2000, posapi yati: “Jeová é Meu Refúgio e Força.”

b Atee mo 1957 otyilongo otyo ankho nkhele tyituminwa no Britânia, ankho tyitiwa Costa de Ouro.

c Tala onthele ihipulula Herbert Jennings m’Omutala Womulavi wa 1 de Dezembro de 2000, posapi yati: “Nem Sabeis Qual Será a Vossa Vida Amanhã.”

d Pomuvo opo, Nathan H. Knorr ankho oe wakalela komutwe ovilinga viovanthu va Huku.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma