Wahatunde Mefendelo Liotyotyili

1. Vokuli mefendelo liotyotyili vekahi ñgeni? Omphango patyi valinga?

HONO, pano pohi pena ovanthu vamwe vena ovilinga ovinyingi, ovilinga oviwa. Vena ombembwa imwe onene, uti vala veli-ale mouye omupe. Ovanthu vatyo ovo, valinga umwe omphango yokwahatundu apa veli, pena ombembwa, nehambu. Tupu vahanda okukwatesako ovanthu ovanyingi navo veye-po. Opi opo? Omefendelo liotyotyili!

2. Oityi tyituhuvisa tyina tutala ovanthu vokuli mefendelo liotyotyili?

² Tyihuvisa unene etyi Siovaa alinga. Namphila mouye uno utuminwa na Satanasi mweyula vala ovipuka ovivi, novanthu veliyele, mahi soka ovanthu va Siovaa vena ombembwa, velikwata-po. (1 Swau 5:19; Ehol. 12:12) Siovaa nae utyeete umwe okuti mouye uno wa Satanasi ovipuka kaviapepukile, ukwatesako ovanthu vae vakale tyapama avatwalako okumufenda. Ondaka yae yapopia efendelo liotyotyili yati: “Omphangu yokuholama,” “otyitaka tyayavekwa nawa.” (Isa. 4:6; 58:11) Namphila ononthiki mbuno mbalema, mahi ovanthu vokuli mefendelo liotyotyili, mavetyivili umwe okukoleleya mokonda veli nokukwatesiwako na Siovaa. — Isa. 54:14; 2 Tim. 3:1.

3. Etyi tyapopiwa momukanda wa Isaiya okapitulu 65 onalupi tyafwiswa-po lyo tete?

³ Siovaa watumine omuuli Isaiya, apopie ovipuka oviwa ovanthu mavakala mefendelo liotyotyili mavakala navio. Onondaka Isaiya apopile tumbuvasa momukanda wa Isaiya mokapitulu 65. Etyi tyapopiwa momukanda omo tyafwiswa-po lyo tete menima 537 P.K.E., pweetyi ova Sundaa vamwe ankho veli koupika ko Mbambilonia vayovoka avakondoka kotyilongo tyavo ko Selusalei. Siovaa ayambe ovanthu vae evekwatesako umwe vetyivile okupindula-po ovimato vyo Selusalei, Nondywo yae omu ankho afendelwa. — Isa. 51:11; Sak. 8:3.

4. Oñgeni etyi tyipopia Isaiya 65, tyafwiswa-po mononthiki mbuno?

⁴ Onondaka mbomuuli Isaiya mbafwiswa-po lya vali mo 1919 P.K., pweetyi ovanthu va Huku vayovoka moupika wonongeleya mbomatutu, o Mbambilonia Onene. Okutuka opo, efendelo liotyotyili alihimbika umwe okwoya ouye watyo auho. Ovanthu ankho vokuna ombili, avahimbika okuundapa unene movilinga vya Huku, akukala omawaneno omanyingi, muna ovanthu vekahi nawa. Ovanthu ovanyingi ankho vekahi ngovinyama, ‘avapake-mo omunthu omupe walingilwa omu Huku ahandela.’ (Efe. 4:24) Ovipuka ovinyingi Isaiya ahonekele, mavikafwiswa-po vala nawa-nawa mouye omupe. Mahi vana veli mefendelo liotyotyili, vena-le oviwa ovinyingi. Pahe matutale ovipi oviwa ovio tuna-vio, ya oityi twesukisila okulikwatesila twahatunde-mo.

OVIWA VILI MEFENDELO LIOTYOTYILI

5. Ngeetyi tyipopia Isaiya 65:​13, oviwa patyi tuna-vio mefendelo liotyotyili?

⁵ Ovikulia novikunwa vikongokesa. Omuuli Isaiya wapopile okuti ovanthu vokuli mefendelo liotyotyili velikalela unene naava vehe-mo. (Tanga Isaiya 65:13.) Siovaa upa ovanthu vae atyiho matyivekwatesako okukala noupanga omuwa nae. Tuna omphepo yae ikola, tuna Ondaka yae, nokulia okunyingi-nyingi. ‘Tulia, tunwa, tuhambukwa.’ (Tyeeleka n’Eholololo 22:17.) Mahi vana veheli mefendelo liotyotyili, vena ondyala, vena ohunga, vakalela vala okukunda. Vetupu apa vapola ovipuka vivekwatesako okukala noupanga omuwa na Huku. — Amosi 8:11.

6. Ngeetyi tyipopia Sowele 2:​21-24, ovipuka patyi oviwa Siovaa etwavela, ya vitukalesa ñgeni?

⁶ Omuuli Sowele wapopia okuti Siovaa una otyali, upa ovanthu vae ovilia, novinyu, nomulela, novipuka aviho vivekwatesako vakale noupanga omuwa nae. (Sowe. 2:​21-24) Wetwavela Ombimbiliya nomikanda omikwavo viapolwa m’Ombimbiliya, no site yetu, nomaliongiyo, novionge. Ovipuka ovio etwavela, vitukalesa nekongoko likahi nawa mokonda tuna-vio ononthiki ambuho.

7. Oityi tyitukalesa ‘nomutima ukahi nawa’? (Isaiya 65:14)

⁷ Tuna ehambu, twaputuka. Ovanthu va Huku ‘vakwiilila nehambu’ mokonda vena ovipuka ovinyingi oviwa vapandula ku Siovaa. (Tanga Isaiya 65:14.) Tuna ovipuka ovinyingi oviwa vitukalesa nomutima ukahi nawa. Tuna otyili tyitupameka, tukevelela oviwa viapopiwa Mondaka ya Huku, ya twayumba-ko onthumbi mokonda yotyilikutila tya Sesusi. Okutomphola ovipuka ovio na vakwetu tufenda navo tyituhambukiswa. — Ovii. 34:8; 133:​1-3.

8. Ovipuka patyi vivali viimbukisa ovanthu veli mefendelo liotyotyili?

⁸ Tyimwe tutila onthwe vanthu va Siovaa tuli umwe mefendelo liotyotyili, omokonda tulihole na vakwetu, twelikwata-po. Otyipuka otyo tukahi, tyitusokesa oñgeni matukakala mouye omupe. Ngwe mouye omupe matukelihumba vali unene, matukelikwata-po vali tyipona etyi tukahi hono. (Kolo. 3:14) Omuhikwena umwe Ombangi wapopia otyityi amwene Konombangi mba Siovaa onthiki yo tete evemona. Wati: “Ame nkhele nali tyitiwa okukala nehambu ankho hityii-ale, no meumbo umwe ankho tutupu-ale ombembwa. Onthiki yo tete namona ovanthu velilinga olwembia pokati kavo, o pweetyi nanoñgonoka Onombangi mba Siovaa.” Naina, omunthu wahanda ehambu liotyotyili, wahanda umwe okukala nawa, una okuya mefendelo liotyotyili. Namphila onthwe vanthu va Siovaa ouye wetutomba utupopia omapita, mahi aveho veli mombunga ya Siovaa vena enyina ewa, vena omunkhima omuwa. — Isa. 65:15.

9. Omu mutyipopila Isaiya 65:​16, 17 ovipuka vitutokotesaka omutima mavikalingwa ñgeni?

⁹ Twatula omutima. Omukanda wa Isaiya 65:14 wapopia vana vahahande okunyingila mefendelo liotyotyili wati: “Mamukalila mokonda yomutima wenyi weihamenwa, amukalila mokonda yomutima wenyi wateka-teka.” Mahi novanthu va Huku navo vena umwe ovipuka viveihama, vivetokotesa omutima. Pahe ovio mavikalingwa ñgeni? Ombimbiliya yati: “Ononkhumbi mbalamba-le kambukahinangailwa vali, mambukaholekwa, ambahamonaika vali komaiho a [Huku].” (Tanga Isaiya 65:​16, 17.) Ovipuka aviho vitutokotesa ombungo, Siovaa mekevikomba-ko umwe aviho, noonthwe vala katukevihinangaila-le vali.

10. Oityi tutila otyiwa okukala na vakwetu tufenda navo? (Tala olutalatu.)

¹⁰ Namphila tuli mouye wa satanasi, muna vala ovipuka ovinyingi vitutokotesa omutwe, mahi tyina tuli momaliongiyo na vakwetu, omutima ukala umwe pomphangu. Tyina tukala notyinyango tyomphepo ikola ya Huku, olwembia, nehambu, nokankhenda, nombembwa, nouwa-tima, tweeta omphepo ongwa mewaneno. (Ngal. 5:​22, 23) Otyiwa unene ngatyi okukala meongano lya Huku! Vana vahatundu mefendelo liotyotyili, mavekelimonena-ko tyina aviho Huku apopile vifwiswapo, “pahe okuya eulu epe nohi omphe.”

11. Ngeetyi tyipopia Isaiya 65:​18, 19, okukala mefendelo liotyotyili tyitukalesa ñgeni?

¹¹ Tupandula, tukwiilila. Isaiya wapopia okuti, onwe vokuli mefendelo liotyotyili pandulei, ‘kwiililei, hambukwei.’ Apopi omokonda yatyi vena okuhambukilwa. Waeta-ko efendelo liotyotyili, o Siovaa. (Tanga Isaiya 65:​18, 19.) Otyo eli nokutukwatesilako tupole ovanthu menthiki liouye ou, tuveete mefendelo liotyotyili mukahi nawa, muna omphepo ongwa! Tuhambukwa unene tyina tusoka koviwa twavasa motyili, ya otyo tyitutwala kokuvipopila vakwetu. — Sele. 31:12.

12. Etyi tyapopiwa mu Isaiya 65:​20-24 tyikukalesa ñgeni?

¹² Onthwe vokuli mefendelo liotyotyili, tuhambukwa, tukwiilila unene tyina tusoka koviwa tukevelela. Nkhele soka vala kovipuka oviwa matukamona mouye omupe! Ombimbiliya yati: “Kamukatyitwa vali olukembe lukala-ko vala ononthiki mbehehi, kamukakala omukulu ukankhia-ko vala liwa, ahakala-ko ononthiki mbae ambuho.” Kamatukatunga “omaumbo” atuhakala-mo, tupu matukalima “omapia onouva” atukalia “ovinyango viatyo.” Katukeliipaa ‘kovilinga atuhena etyi tupola-po mokonda matukayambwa na Siovaa.’ Siovaa wati matukatula omutima atukakala novilinga vituhambukiswa. ‘Katukehika-le kokuliyava Siovaa meketunoñgonoka etwavela etyi twakamba, etwavela aviho twahanda atukululuka.’ — Isa. 65:​20-24; Ovii. 145:16.

13. Omu mutyipopila Isaiya 65:25 ovipuka patyi ovanthu vayeka-po tyina vahimbika okulingila Siovaa?

¹³ Tuna ombembwa, tutupu otyiho. Ovanthu ovanyingi ankho vokuhole omalwei, ovakalavi, Siovaa ukahi nokuvekwatesako nomphepo yae ikola opo vayekepo ovipuka ovio. (Tanga Isaiya 65:25.) Vana vokweviyeka-po velikwatesila umwe vahakondoke-mo vali. (Loma 12:2; Efe. 4:​22-24) Mahi mokonda ovanthu va Huku navo ovakwankhali, pamwe navo vapengesa umwe. Siovaa ukahi nokuhonyeka “ovanthu vatyo aveho” nemphu liolwembia, avakala nombembwa imwe onene. (Titu 2:11) Otyo tyivilwa umwe vala na Siovaa!

14. Oityi tutila omukwendye wapopiwa mopalangalafu walinga umwe ngeetyi tyipopia Isaiya 65:25?

¹⁴ Okuti omunthu ulinga ovivi upondola umwe okuviyeka-po? Tala vala etyi tyalingile omukwendye umwe wapakelwe mokaleya etyi ena omanima 20. Tyemupakesile mokaleya omokonda ankho otyifwanga otyinene, uvaka omatuku-tuku, uhole vala omalwei, ulinga ovipuka ovinyingi ovivi. Etyi eiva otyili tyili m’Ombimbiliya, ahimbika okwenda komaliongiyo Onombangi mba Siovaa. Etyi eiva-mo atyimuhambukiswa, esuku umwe natyo tyokukala epanga lya Siovaa, tyokukala mefendelo liotyotyili. Etyi pakala ambatisalwa, etyi ambatisalwa etyimono umwe okuti etyi tyipopia Isaiya 65:25 otyo umwe nae alinga. Wali omukalavi ngonkheyama, mahi pahe wakala ngongi, wakala omunthu wombembwa.

15. Oityi twahandela okukonga vakwetu navo veye mefendelo liotyotyili, ya tutyilinga ñgeni?

¹⁵ Mu Isaiya 65:13 onondaka mbokwahimbika mbati: “Otyo Tatekulu Ohamba Onene Siovaa atila.” Movelesikulu 25 onondaka mbokwehulila-ko mbati: “O Siovaa wetyipopia.” Apeho etyi Huku apopia tyilinga otyili. (Isa. 55:​10, 11) Ovanthu vokuli mefendelo liotyotyili pehepano, vekahi-ale ngatyina uti veli mouye omupe. Efendelo olio liotyotyili, o Siovaa welihinda, oe wapaka-mo ovanthu vae. Onthwe ovanthu va Huku tuna ombembwa, tuna ehambu, twatula omutima namphila tuli mouye wovivi. (Ovii. 72:7) Otyo twesukila umwe nokukwatesako vakwetu navo veye meongano lya Siovaa. Otyo tutyilinga tyina tuundapa nombili motyilinga etyi tyokulongesa ovanthu valinge ovalongwa. — Mat. 28:​19, 20.

TUKWATESEIKO VAKWETU VEYE MEFENDELO LIOTYOYTILI

16. Oityi tyeeta ovanthu mefendelo liotyotyili?

¹⁶ Atuho tuli mefendelo liotyotyili, tuna otyilinga tyimwe otyinene tyokukwatesako vakwetu navo veye-mo. Matutyivili vala okulinga otyilinga otyo, tyina tuhetekela Siovaa. Siovaa oe umwe weeta ovanthu meongano liae, mahi kevekuluminya veye-mo. (Swau 6:44; Sele. 31:3) Tyina ovanthu vomutima omuwa vamanoñgonoka nawa olwembia lwa Siovaa, veya umwe no kwe. Oityi tutila tyina tukala novituhiwa oviwa, atukala ovanthu vonondunge, tyeeta vakwetu mefendelo liotyotyili?

17. Oityi onthwe tupondola okulinga tyeeta vakwetu mefendelo liotyotyili?

¹⁷ Otyipuka otyiwa tuna okulinga matyeeta ovanthu mefendelo liotyotyili, okulitekula nawa na vakwetu tufenda navo, nokuvelinga olwembia, nokankhenda. Omunthu wameya keliongiyo onthiki yo tete, twahanda apopie ngeetyi tyapopile vamwe ankho vahafende Huku veile mewaneno liova Kolindu, vatile: “Huku naina uli umwe pokati kenyi.” (1 Kol. 14:​24, 25; Sak. 8:23) Twahanda apeho okulandula etyi tyapopia 1 Ova Tesalonika 5:13 yati: “Lingei vombembwa, vokulivila na vakwenyi.”

18. Oityi tyeeta ovanthu meongano?

¹⁸ Tuna okulikwatehila umwe tutale vakwetu tufenda navo ngeetyi Siovaa evetala. Tuna okutala koviwa valinga, atuhatale vala kweevi vapengesa. Tyina tuna oundaka na vakwetu, pokuutetulula twahanda okupopia umwe nawa, “atulilingi okankhenda, atulievela umwe tyihasimo.” (Efe. 4:32) Ine otyo tulinga otyo, matweeta ovanthu ovanyingi mefendelo liotyotyili.a

WAHATUNDE MEFENDELO LIOTYOTYILI

19. (a) Ngeetyi tyapopiwa mokakasa kati: “Vatundile-mo Pahe Vakondoka,” oityi vamwe vapopia etyi vakondoka mefendelo liotyotyili? (b) Oityi wakoya okulinga? (Tala olutalatu.)

¹⁹ Onthwe tupandula unene etyi tuli mefendelo liotyotyili. Mefendelo liotyotyili, omomuwa, ya muna ovanthu ovanyingi-nyingi vahilivika Siovaa. Apeho tupandulei Siovaa, walingile wahindile efendelo liotyotyili. Ine uhanda okukala nekongoko ewa, nehambu, uhanda okukala nomutima watula, una okuya mefendelo liotyotyili, ohatundu-mo vali. Mahi tulungukei mokonda Satanasi ukahi nokututumba opo etupole-mo. (1 Pet. 5:8; Ehol. 12:9) Twehemuyekei etuvile. Tututumbei umwe tutie onthwe twahasilisa efendelo liotyotyili, onthwe twahayeke natyike tyipole-mo ombembwa ili-mo.