ONTHELE YOKULILONGESWA 42
OTYIIMBO 103 Ovanthita Vetu Otyiawa Tuapewa na Huku
Tupandulei ‘Ovalume Vaandywa Otyali’
“Etyi alonda keulu . . . waandya ovalume otyali.” — EFE. 4:8.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Mamupopiwa etyi ovakwatesiko vovakulu vewaneno, novakulu vomawaneno, novakulu ovapili vomawaneno valinga vetukwateseko, neetyi tuna okulinga tuvepandule.
1. Ovipuka patyi Sesusi alingila ovanthu?
PANO POHI petupu omunthu una vali otyali tyipona Sesusi. Etyi eli pano pohi, walingile omaelema omanyingi opo akwateseko ovanthu. (Luka 9:12-17) Otyali otyinene vali alinga, okwaava omwenyo wae. (Swau 15:13) Okutuka apa atutiliswa atee hono, utwalako okutukwatesako. Ngeetyi mwene apopia, uli nokwiita ku Siovaa omphepo ikola, itulongese, nokutupameka. (Swau 14:16, 17, okatoi; 16:13) Momaliongiyo, omo Sesusi etulongesila, tutyivile okulongesa vakwetu Ombimbiliya ouye auho, avalingi ovalongwa. — Mat. 28:18-20.
2. Ovalie vapopiwa m’Ova Efesu 4:7, 8 vatiwa ‘ovalume vaandywa otyali’?
2 Tala vali ovipuka ovikwavo Sesusi etwavela. Omutumwa Paulu wahoneka okuti etyi Sesusi eheneende keulu, “waandya ovalume otyali.” (Tanga Ova Efesu 4:7, 8.) Paulu wapopia okuti ovalume ovo Sesusi aandya, vakwatesako ewaneno. (Efe. 1:22, 23; 4:11-13) Hono, ‘ovalume ovo vaandywa otyali’ tyati umwe ovakwatesiko vovakulu vewaneno, ovakulu vomawaneno, novakulu ovapili vomawaneno.a Tyotyili, ovalume ovo navo ovakwankhali, movipuka vimwe navo mavapengesa umwe. (Tia. 3:2) Mahi Tatekulu yetu Sesusi Kilisitu, ovo umwe akoya vetukwateseko. Ovalume ovo otyiawa twapewa.
3. Oñgeni atuho mewaneno tupondola okukwatesako ‘ovalume ovo vaandywa otyali’ motyilinga otyo vena-tyo? Otyo tutyeeleka natyi?
3 Sesusi “waandya ovalume otyali” opo vakwateseko ewaneno. (Efe. 4:12) Atuho tuna etyi tuna yokulinga, tukwateseko ovalume ovo vapewa otyilinga otyinene. Otyo tutyeeleka ñgaa: Vamwe pwaava tufenda navo vaundapa motyilinga tyokutunga Onondywo Mbouhamba, vamwe vatelekela vakwavo, vamwe vekevelandela okulia. Nkhele vamwe vaava ovipuka ovikwavo opo vakwateseko ovilinga ovio, naava vekahi nokuundapa-mo. Noonthwe tupondola okukwatesako ovakwatesiko vovakulu vewaneno, novakulu vewaneno, novakulu ovapili vomawaneno mweevi tupopia neevi tulinga. Pahe matutale ouwa tupola kovilinga vilingwa novakulu ovo, neetyi tuna okulinga tyimoneke okuti twapandula, kovakulu ovo, noku Sesusi ‘waandya ovalume ovo otyali.’
OVAKWATESIKO VOVAKULU VEWANENO ‘VALINGA OVILINGA OVINENE’
4. Oityi ovakwatesiko vovakulu vewaneno vo potyita tyotete vatilwa ankho ‘valinga ovilinga ovinene’?
4 Potyita tyotete, vamwe vapelwe otyilinga tyokukwatesako ovakulu vewaneno. (1 Tim. 3:8) Ovo Paulu apopia okuti ‘valinga ovilinga ovinene.’ (1 Kol. 12:28) Mokonda ovakwatesiko vovakulu vewaneno ankho vaundapa unene, ovakulu vewaneno ankho vetyivila vali okusuka unene notyilinga tyokulongesa, nokunthita onongi mba Huku. Mokutala, ovakwatesiko vovakulu vewaneno ankho ovo valinga onokopiya Mbovihonekwa, nokukaovola ovipuka viatyo viokuhoneka onokopiya ombo.
5. Ovilinga patyi ovinene vilingwa novakwatesiko vovakulu vewaneno hono?
5 Pahe soka kovilinga ovakwatesiko vovakulu vewaneno valinga mewaneno lienyi. (1 Pet. 4:10) Ovakwatesiko vovakulu vewaneno, vena ovilinga ovinyingi mewaneno, vamwe vaonganeka onotelitoliu, vaundapa komikanda nokuviavela ovaivisi, nokuhikisa, nokulekesa onovindiu, nokululika otyilinga tyokusukula Ondywo Yomaliongiyo, nokupangiya vina viateka. Ovilinga ovio aviho viesukisa unene mewaneno opo tutyivile okulinga omaliongiyo nokwivisa oviwa ovipe. (1 Kol. 14:40) Nkhele ovakwatesiko vamwe vovakulu vewaneno, valinga ononthele meliongiyo lyo mokati kosimanu, nokulinga omalongomona meliongiyo lyo konthyulilo yosimanu, vamwe vapewa otyilinga tyokukwatesako ovakulu votyikundyi tyokwivisa. Pamwe ovakwatesiko vovakulu vewaneno valongoka nawa, vakwatesako ovakulu vewaneno motyilinga tyokunthita onongi.
6. Oityi tyitutwala kokupandula ovakwatesiko vovakulu vewaneno?
6 Ovilinga vilingwa novakwatesiko vovakulu vewaneno vieeta ouwa patyi mewaneno? Omuhikwena umwe utiwa o Beberly,b ukala ko Bolívia wapopia wati: “Omaliongiyo anthyambukiswa unene mokonda yovilinga ovakwatesiko vovakulu vewaneno valinga. Momaliongiyo ndyiimba, ndyiava omakumbululo, ndyitehela omalongomona, ndyitala onovindiu, nomalutalatu. Tyina tuli meliongiyo vayunga konombundi, vakwatesako ava veli nokutalela eliongiyo monotelefone. Tyina eliongiyo liamapu, vakomba, vaundapa konokonda, nokutwavela omikanda twesuka navio. Ndyipandula unene ovilinga viavo.” Umwe utiwa o Leslie ukala ko Colômbia wanepwa nomukulu wewaneno, wapopia okuti: “Ombwale yange isukisa umwe okukwatesiwako novakwatesiko vovakulu vewaneno movilinga ovinyingi. Ine hatyetyi vemukwatesako ñgeno ovilinga kavimupu-ale. Ame ndyipandula unene ombili vena-yo, neetyi apeho vakwatesako vakwavo.” Ove tyikukalesa-vo ñgeni, tyina usoka kovilinga ovakwatesiko vovakulu vewaneno valinga mewaneno lienyi? — 1 Tim. 3:13.
7. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tupandula ovakwatesiko vovakulu vewaneno? (Tala olutalatu.)
7 Namphila tupandula-le ovakwatesiko vovakulu vewaneno, mahi no ngootyo Ombimbiliya itupopila vali okuti: “Onwe lingei vokupandula.” (Kolo. 3:15) Omukulu umwe ukala ko Filândia utiwa o Kristof, wapopia etyi alinga opo apandule ovakwatesiko vovakulu vewaneno, wati: “Ame ndyihoneka okamukanda, pamwe omesasi andyipake-po otesitu, andyipopi otyipuka tyimwe alinga tyamphameka, okuti hatyo, andyipopi omokonda yatyi ndyipandulila etyi alinga.” Ovo Pascal na Jael vakala ko Nova Caledônia, pamwe vasoka komukwatesiko umwe wovakulu vewaneno, avemwitila-ko melikwambelo. Pascal wapopia wati: “Pononthiki apa, twelikwambelele unene ku Siovaa, atumupandula tyeetyi etwavela ovakwatesiko vovakulu vewaneno, atumwiti evekwateseko.” Siovaa utehelela omalikwambelo atyo oo, ya otyo tyietela oviwa ewaneno. — 2 Kol. 1:11.
OVAKULU VEWANENO TUNA-VO “VAUNDAPA UNENE”
8. Oityi Paulu atila ovakulu vewaneno vo pomuvo w’Ovakwa-Kilisitu votete ankho “vaundapa unene”? (1 Ova Tesalonika 5:12, 13)
8 Ovakulu vewaneno vo pomuvo w’Ovakwa-Kilisitu votete, vaundapelele unene ewaneno. (Tanga 1 Ova Tesalonika 5:12, 13; 1 Tim 5:17) Ovakulu ovo ankho ‘ovo valulika’ ewaneno, nokulinga omaliongiyo, nokupopia evi vina okulingwa. Ankho ovo valulika vakwavo ‘nokuvepakaila-mo’ opo vayakulile ewaneno. (1 Tes. 2:11, 12; 2 Tim. 4:2)Tupu ankho vena okuundapa opo vatekule vomeumbo liavo, nokulinga evi mavipameka oupanga wavo na Siovaa. — 1 Tim. 3:2, 4; Titu 1:6-9.
9. Ovakulu vewaneno vo hono ovilinga patyi valinga?
9 Na hono, ovakulu vewaneno vaundapa unene. Navo ovaivisi. (2 Tim. 4:5) Vaundapa nombili movilinga viokwivisa, vaonganeka onotelitoliu omu ewaneno liavo malikaivisa, vetulongesa tutyivile okwivisa nokukalongesa ovanthu. Ovakoyi vonomphela, mahi vetyilinga nolwembia, tupu vetupu okapungulula. Putyina umwe mewaneno amalingi onkhali, ovakulu vewaneno vemukwatesako akale vali noupanga omuwa na Siovaa. Vatutumba vasukule ewaneno. (1 Kol. 5:12, 13; Ngal. 6:1) Otyilinga tyavo otyinene vali, Ounthita. (1 Pet. 5:1-3) Velilongesa umwe nawa etyi mavakalongesa mewaneno, vatutumba umwe vanoñgonoke ovanthu aveho vomewaneno, pamwe valikalela umwe mewaneno vemupameke. Ovakulu vamwe vaundapa movilinga viokutunga Onondywo Mbomaliongiyo, vamwe vaviukisa vina viateka-teka, vamwe valulika ovionge, ovakwavo vaundapa mono Komisau Mbokwaamena Onombangi Kohonde, vamwe vakatalelapo vokwavela monosipitali. Nkhele vamwe valinga ovilinga ovikwavo vali. Ovakulu vewaneno vetuundapela unene!
10. Oityi tyitutwala kokupandula ovakulu vewaneno?
10 Siovaa watile meketwavela ovanthita mavetutekula nawa, ‘kamatukatila vali owoma kamatukahahavala.’ (Sele. 23:4) Omuhikwena umwe utiwa o Johanna ukala ko Finlândia, wetyimwene umwe okuti etyi tyipopia otesitu oyo otyili, pweetyi mee yae avela. Wapopia wati: “Namphila tyemphwiyile unene ukupopila vakwetu etyi ankho tyanthokotesa omutima, mahi omukulu umwe wewaneno ankho nehei-ale nawa, wapwile unene elundo pokunkhwatesako. Anthehelela umwe nawa tyina ndyimupopila atyiho tyanthokotesa omutima. Andingila elikwambelo, amphopila okuti Siovaa unthyole unene. Namphila nahahinangela atyiho amphopilile, mahi ndyihinangela okuti otyipuka tyina alingile tyankhalesile nawa. Netyimona okuti o Siovaa wemutuma ankhwateseko momuvo neihamenwa.” Ovipuka patyi ovakulu vewaneno lienyi vehole okulinga vekukwateseko?
11. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tupandula ovakulu vewaneno? (Tala olutalatu.)
11 Siovaa uhanda tupandule nomutima auho ovakulu vewaneno “mokonda yovilinga valinga.” (1 Tes. 5:12, 13) Umwe utiwa o Henrietta ukala ko Filândia wati: “Ovakulu vewaneno vafwapo pala okukwatesako vakwavo. Mahi otyo katyilekesa okuti ovo vena vali omuvo nononkhono ine hamwe vetupu ovitateka. Pamwe ndyivepopila umwe andyiti, ‘vakwe mutyii-ale? Nahanda vala okumupopila okuti ovilinga mulinga ndyivihole unene.’” Omuhikwena umwe ukala ko Turquia utiwa o Sera wati: “Ovakulu vewaneno navo vesukisa ‘okupamekwa’ vatwaleko notyilinga tyavo. Tupondola okuvehonekela okamukanda, nokuvekonga veye okuhimama keumbo lietu, tupu tupondola okwenda navo movilinga viokwivisa.” Okuti una omukulu umwe wewaneno wahanda okupandula? Tala etyi molingi umupandule. — 1 Kol. 16:18.
Linga etyi tyipa ondundo ovakulu vena ovilinga mewaneno vatwaleko notyilinga tyavo. (Tala onopalangalafu 7, 11, 15)
OVAKULU OVAPILI VOMAWANENO VETUPAMEKA
12. Pomuvo w’Ovakwa-Kilisitu votete ovalie vali vapelwe otyilinga tyokupameka omawaneno? (1 Ova Tesalonika 2:7, 8)
12 ‘Ovalume Sesusi aandya otyali,’ vamwe ovapili vomawaneno. Sesusi walulikile ovakulu vomo Selusalei vatume ovo Paulu na Mbalanambee no vakwavo vali vakale ovakulu ovapili vomawaneno. (Ovil. 11:22) Omokonda yatyi? Opo valinge ovilinga ovakwatesiko vovakulu vewaneno novakulu vewaneno valinga, okupameka omawaneno. (Ovil. 15:40, 41) Ovakulu ovo vatutumba umwe vetupameke, ya pamwe veliyumbahi opo veye vetulongese, nokutupameka. — Tanga 1 Ova Tesalonika 2:7, 8.
13. Ovilinga patyi ovakulu ovapili vomawaneno valinga?
13 Omukulu omupili womawaneno kakala mphangu ike, uti vala hono uli oku muhuka uli oku. Vamwe vaenda ovikambo ovile opo vehike kewaneno ekwavo. Onosimanu mbatyo ambuho, omukulu omupili womawaneno ulinga omalongomona, upameka onongi, pamwe uvelikalela. Ulinga omaliongiyo ovakokoli-ndyila, no ovakulu vewaneno, nomaliongiyo okwenda movilinga viokwivisa. Ulilongesa nawa etyi makalongesa, ululika ovionge vionthiki ike no viononthiki ononthatu. Oe omulongesi mosikola yovakokoli-ndyila, ululika eliongiyo liovakokoli-ndyila. Tupu pamwe o Mbetele imutuma alinge otyilinga otyikwavo tyalumbanesa.
14. Oityi twesukisila okupandula ovakulu ovapili vomawaneno?
14 Oviwa patyi ewaneno lipola kovilinga vilingwa novakulu ovapili vomawaneno? Omukulu umwe ukala ko Turquia pokupopia evi ovakulu ovapili vomawaneno valinga, wati: “Apeho tyina omukulu omupili womawaneno ameya okutupila, ovipuka alinga vimpha ondundo naame ndyikwateseko-vo vakwetu tufenda navo. Twakala-kala-le novapili ovanyingi vomawaneno, mahi aveho petupu ou namwene andyiti ngoti utupu omuvo wokunkhwatesako, hamwe andyiti kahandele okutomphola naame.” Johanna twapopia-le, nthiki imwe vakaivisile nomupili womawaneno, mahi avahavasi omunthu nawike. Wati: “Mahi no ngootyo, onthiki ina himeilimbwa. Pomuvo watyo opo ankho neveivaluka unene ovahikwena vevali tulikwai navo vailuka. Omukulu omupili womawaneno wankhwatesileko unene amphameka ati, movilinga vya Siovaa pehepano katutyivili okukala kumwe novetu nomapanga etu omuvo omunyingi, mahi mouye omupe matukamona apeho onomphitilo mbokukala novetu.” Ovanyingi pwoonthwe tuhinangela ovipuka ovinyingi ovakulu ovapili vomawaneno vetulingaila. — Ovil. 20:37–21:1.
15. (a) Omu mutyipopila 3 Swau 5-8, oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tupandula ovakulu ovapili vomawaneno? (Tala olutalatu.) (b) Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tulinga onthilo ovakai vovakulu vena ovilinga mewaneno? (Tala okakasa kati: “Mwahalimbwei Ovakai Vavo.”)
15 Omutumwa Swau wapele ondundo Ngayu ayakule nawa vakwavo vafenda navo, emuti: “Tyina venda veyumba-vo pondyila, tyilingila umwe omu Huku etyitavelela.” (Tanga 3 Swau 5-8.) Tyimwe tuna okulinga tyimoneke okuti tuyakula nawa ovaenda, omokukonga omukulu omupili womawaneno eye okulia keumbo lietu. Otyikwavo o putyina twahakambe komaliongiyo aeho okwenda movilinga viokwivisa. Leslie twapopia-le, wapopia etyi alinga tyimoneke okuti upandula ovakulu ovapili vomawaneno. Wati: “Ndyiita ku Siovaa eveavele etyi vesuka natyo. Ame nomulume wange tuhole okuvehonekela omukanda atuvepopila okuti, apeho tyina mutupilila-po, mutupameka unene.” Tuna okuhinangela okuti ovakulu ovapili vomawaneno navo pamwe vavela, vena evi vivelingisa otyiho, tupu pamwe vena evi vivesoyesa. Ine uvepa vala okapuka kamwe okatutu nokuvepopila onondaka mbukahi nawa, tyipondola okukwatesako omukulu omupili wewaneno lienyi, ngamo umwe mukumbululilwa elikwambelo liae. — Omih. 12:25.
TUSUKISA ‘OVALUME VAANDYWA OTYALI’
16. Ngeetyi tyipopia Omihe 3:27, omapulo patyi ovakwendye vesukisa okulilinga?
16 ‘Ovalume vaandywa otyali’ vesukisa unene meongano ouye auho. Ine wambatisalwa-le, ‘wehelikondole ngwe utyivila okukwatesako’ ovilinga ovio. (Tanga Omihe 3:27.) Okuti upondola okulinga evi mavikutisa watamo mokukala omukwatesiko wovakulu vewaneno? Ine umukwetesiko wovakulu vewaneno, okuti pahe upondola okulinga evi mavikutisa watamo mokukala omukulu wewaneno?c Okuti tyitavela upilulule ovipuka vimwe utyivile okwenda Mosikola Yovaivisi Vouhamba? Mosikola oyo molongeswa ovipuka ovinyingi, otyivili okulinga ovipuka aviho Sesusi etutuma. Inkha utala okuti kwafwilepo, likwambela ku Siovaa. Mwiita ekukwateseko nomphepo yae ikola, utyivile okulinga ovilinga aviho wamapewa neongano. — Luka 11:13; Ovil. 20:28.
17. ‘Ovalume vaandywa otyali’ Nohamba yetu Sesusi Kilisitu oityi valinga?
17 Tya Sesusi okwanaka ‘ovalume valinge otyali’ tya vakwavo, tyilekesa umwe okuti uli nokutululika mononthiki mbuno mbahulilila. (Mat. 28:20) Tupandula unene mokonda tuna Ohamba ituhole, ina otyali yesuka noonthwe, utwavela umwe ovanthu vatamo vetwavela etyi twesukisa. Naina, ovola onomphitilo mbokulinga evi vilekesa okuti upandula ovilinga ovinene vilingwa novakulu ovo. Tupu wahalimbwe-ko okupandula Siovaa Ondyivi-ndyivi ‘yotyali otyiwa, otyali tyaoya umwe.’ — Tia. 1:17.
OTYIIMBO 99 Ovakuatate Ovanyingi-nyingi
a Ononkhalamutwe mb’Onombangi, no vokukwatesako Ononkhalamutwe mb’Onombangi, novakulu valulika ono Mbetele, novakulu ovakwavo vali vomawaneno vena ovilinga ovikwavo, navo ‘ovalume vaandywa otyali.’
b Omanyina amwe apilululwa.
c Opo unoñgonoke etyi una okulinga ukale omukwatesiko wovakulu vewaneno, okuti hatyo, omukulu wewaneno, tala onthele yati: “Vakwendye — Muli Nokulikwatehila Mukale Ovakwatesiko Vovakulu Vewaneno?” no yokwati: “Vakwendye — Muli Nokulikwatehila Mukale Ovakulu Vewaneno?” m’Omutala Womulavi wa Kuhuhu yo 2024.