ONTHELE YOKULILONGESWA 28
OTYIIMBO 88 Ndongese Onondyila Mbove
Ita Upakailwe-mo
“Vana vasuka nokupakelwa-mo, ovanongo.” — OMIH. 13:10.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Mamupopiwa ovipuka mavitukwatesako okupola ouwa kokupakelwa-mo.
1. Oityi matyitukwatesako okulinga ovipuka nonondunge evi twapanga avitwende nawa? (Omihe 13:10; 15:22)
Ovanthu atuho, tuhanda okulinga ovipuka nonondunge. Tuhanda ñgeno ovipuka twapanga okulinga vienda nawa. Ondaka ya Huku itupopila etyi tuna okulinga, tulinge ovipuka nonondunge, evi twapanga okulinga aviende nawa. — Tanga Omihe 13:10; 15:22.
2. Siovaa wati malingi-tyi?
2 Mwene omunthu wata-mo oku tupondola okwenda utupakela-mo umwe nawa, o Tate yetu Siovaa. Ine tulikwambela kwe atumwiiti ounongo, ngwe metukwatesako. Siovaa wati: “Ame mandyikuviyula otyo naika omaiho ange mwoove.” (Ovii. 32:8) Onondaka ombo mbulekesa okuti Siovaa ketupakaila-mo vala, mahi tupu wesuka noonthwe, utukwatesako tulinge etyi etupopila.a
3. Oityi matulilongesa monthele ei?
3 Monthele ei, matukumbulula omapulo aa ekwana n’Ombimbiliya: (1) Opo ndyipole ouwa kokupakelwa-mo, ndyina okukala omunthu ukahi ñgeni? (2) Omunthu patyi una okumphakela-mo? (3) Oityi ndyina okulinga tyimoneke okuti tyili nahanda umwe okupakelwa-mo? (4) Omokonda yatyi hatyiwa-ko okwiita ku vakwetu vetupopile etyi tuna okulinga?
NDYINA OKUKALA OMUNTHU UKAHI ÑGENI?
4. Opo tupole ouwa kokupakelwa-mo tuna okukala ovanthu vekahi ñgeni?
4 Opo tupole ouwa kokupakelwa-mo, tuna okulinga ovanthu velikondola koututu, vapola pokati. Tuna okunoñgonoka okuti onthwe katwii atyiho, mu vimwe matusukisa umwe okukwateswako na vakwetu. Ine katulingi ovanthu vokulikondola koututu, vapola pokati, opo Siovaa kemetukwatesako. Evi tutanga m’Ondaka yae mavilingi vala ngomaande atyatyala kombanda yonkhanda. (Mik. 6:8; 1 Pet. 5:5) Ine tulikondola koututu, atupolo pokati, matutavela liwa evi tutanga m’Ondaka ya Huku, atweendela-mo.
5. Ovipuka patyi ankho vipondola okutwala Ndaviti kokulipaka-ko?
5 Tala evi tulilongesila Kohamba Ndaviti. Namphila ankho evila okulinga ovipuka ovinyingi mahi kelipakele-ko. Ndaviti etyi ehenekale Ohamba, ankho wankhimana mokonda uhika nawa otyisandyi. Mokonda ankho uhika nawa aihanwa akahikaile-po Ohamba. (1 Sam. 16:18, 19) Etyi pahe Siovaa emulembula akale Ohamba, okutuka umwe opo ononkhono mba Huku ambumukwatesako. (1 Sam. 16:11-13) Ovanthu ankho vemulinga onthilo mokonda yokwaipaele onondyale mbavo, pwoovo yatyo pati umwe na Ngoliya omu Filisitiya. (1 Sam. 17:37, 50; 18:7) Ine Ndaviti welipakele-ko mokonda yovipuka alingile, opo ñgeno ketavela-le tyina apakailwa-mo na vakwavo. Mahi Ndaviti ankho hatyo-ko ekahi.
6. Oityi tutila Ndaviti ankho utyihole tyokupakailwa-mo? (Tala kondye.)
6 Etyi pahe Ndaviti akala Ohamba, watwaile-ko okukala noupanga novanthu ankho vemupakaila-mo. (1 Ehi. 27:32-34) Otyipuka otyo katyituhuvisa mokonda, no pweetyi umwe Ndaviti ehenekale Ohamba ankho utavelale tyina apakailwa-mo. Ankho ketavela vala kovalume, mahi tupu wetavelele no komukai umwe ankho utiwa o Ambingaili. Ambingaili ankho wanepwa na Nambale omunthu wahapandula, omunthu ulipaka-ko, wahalingi onthilo vakwavo. Mahi Ndaviti mokonda ankho ulipaka koututu, etavela otyipuka otyiwa apopilwa na Ambingaili, ahalingi vali otyipuka tyapenga ankho asoka okulinga. — 1 Sam. 25:2, 3, 21-25, 32-34.
Mokonda Ohamba Ndaviti ankho ilikondola koututu etyi yapakailwa-mo na Ambingaili aitavela. (Tala opalangalafu 6)
7. Oityi tulilongesila ku Ndaviti? (Omupopi 4:13) (Tala omalutalatu.)
7 Ku Ndaviti tulilongesila-ko ovipuka ovinyingi. Hamwe noonthwe tuvila okulinga ovilinga ovinyingi, okuti hatyo twakalela komutwe otyilinga tyimwe meongano. Mahi no ngootyo katupondola okusoka okuti tuvila-le atyiho katusukisa okupakelwa-mo. Nga Ndaviti, tuna okutavela okupakelwa-mo atwahatale komunthu wetupakela-mo. (Tanga Omupopi 4:13.) Ine tutavela tyina twamapakelwa-mo, kamatuhiki kokulinga otyipuka matyitweetela aa matyietela vakwetu.
Noonthwe tutavelei okupakailwa-mo, atuhatale komunthu uli nokutupakaila-mo. (Tala opalangalafu 7)d
OMUNTHU PATYI UNA OKUMPHAKELA-MO?
8. Oityi tutila Sonataa ankho wata-mo umwe mokupakaila-mo Ndaviti?
8 Tala vali otyikwavo tulilongesila kweetyi tyaendele na Ndaviti. Ndaviti wetavelele etyi apakelwa-mo novanthu vena oupanga omuwa na Siovaa, tupu vei umwe nawa omutyi Ndaviti ankho esukisa okupakailwa-mo. Ohamba Saulu ankho ihanda okwipaa Ndaviti. Pahe opo Ndaviti anoñgonoke ine tyitavela vakatomphole na Saulu vahonye, akatomphola na Sonataa omona wa Saulu, etavela etyi apopilwa. Oityi tutila etyi Sonataa emupopilile ankho tyikahi umwe nawa? Omokonda Sonataa ankho una oupanga omuwa na Siovaa tupu ankho wii nawa Saulu. (1 Sam. 20:9-13) Otyo tyitulongesa-tyi?
9. Okulie tuna okuviuka tyina twahanda okupakailwa-mo? (Omihe 13:20)
9 Tyina twahanda okupakelwa-mo, otyiwa tukatomphole nomunthu una oupanga omuwa na Siovaa wakwata-mo-ale mwetyi tuhanda okulinga.b (Tanga Omihe 13:20.) Soka ñgeno omukwendye umwe wahanda okunepa. Olie makatomphola nae emupakaile-mo? Ine ukatomphola nepanga liae wahanepele, oo opo emukwatesako una okupopia etyi tyili m’Ombimbiliya. Mahi pahe ine omukwendye oo ukatomphola novalinepi vapama motyili, vemwii nawa, vena otyinepo tyikahi nawa, ovo pahe mavati umwe ovo vemupopila etyi tyili m’Ombimbiliya ovo tupu vemupopila umwe nawa oñgeni tyiendekwa otyinepo, oñgeni tyilingwa ovipuka meumbo, oñgeni vokwelinepa vena okulitekula.
10. Pahe oityi matulilongesa?
10 Twelilongesa okuti opo tukale ovanthu vetavela okupakailwa-mo twesukisa okulinga ovanthu velikondola koututu, vapola pokati. Pahe matupopi omokonda yatyi otyiwa okulinga ovipuka vilekesa okuti tyili tuhanda umwe okupakailwa-mo, ya omokonda yatyi hatyiwa-ko okwita ku vakwetu vetusokele-ko etyi matulingi.
OITYI NDYINA OKULINGA TYIMONEKE OKUTI NAHANDA OKUPAKELWA-MO?
11-12. (a) Oityi tuna okulityilika? (b) Oityi Ohamba Lombowau alingile?
11 Pamwe omunthu upondola okulinga ngatyina uti uhanda umwe okupakelwa-mo, mahi naina etyi ahanda okutala vala ine vakwavo vayemba kwei asoka-le. Omunthu ngoo, etyi mwene ahanda hakupakailwa-mo. Omunthu oo una okulongokela kweetyi tyalingile Ohamba Lombowau.
12 Lombowau wakala Ohamba yo Isilayeli etyi tate yae Salomau anyima. Etyi Lombowau akala Ohamba, ovanthu ankho vena-le ekuta, vekahi nawa, mahi mokonda Salomau wevemonesile emone, avaende Kohamba Lombowau avemupopila okuti pepukisa ovilinga tate yove alemesile. Ohamba Lombowau eveti nkhele kondokei, ndyisale nokusoka etyi mandyilingi. Pahe Ohamba Lombowau, aende akapula kovakulu ankho vapakelamo-ale tate yae, vemupakele-mo. Otyo alingile ankho tyikahi nawa. (1 Oha. 12:2-7) Mahi ahalingi etyi apopilwa novakulu ovo. Oityi ehetyilingilile? Okuti Ohamba Lombowau etyi ankho malingi utyii-ale, pahe ankho uhanda vala okutala ine ovakulu ovo mavayembe kwei asoka? Ine ankho uli vala nokwovola ovanthu mavayembe kwei asoka, wevevasile umwe, mokonda etyi akapula kovakwendye omakula ae, vayembele kwei asoka. (1 Oha. 12:8-14) Lombowau akapopila ovanthu etyi apakailwa-mo novakwendye omakula ae. Mokonda yootyo, elongo alilitipauka, ova Isilayeli vamwe avakondoka komaumbo avo. Avakoyo omunthu omukwavo mevetumina. Okutuka umwe opo, outumini wa Lombowau auhaende vali nawa. — 1 Oha. 12:16-19.
13. Oityi tuna okulinga tyimoneke ine tyili twahanda umwe okupakailwa-mo?
13 Oityi tulilongesila ku Lombowau? Tyina twenda komunthu umwe tukapakailwe-mo, twesukisa okutala ine tyili-tyili etyi tuhanda okupakailwa-mo umwe. Matutyilingi ñgeni? Tyina twenda ku vakwetu tukapakailwe-mo, katupondola okwenda-ko tyasoka-le etyi matulingi. Tuna okutehelela nawa tyina tupakailwa-mo. Tupondola atulipulu ñgaa: Okuti tyina ndyipakailwa-mo hitavela mokonda mwene ankho hatyo-ko nasoka? Tutalei tyimwe.
14. Tyina twamapakailwa-mo oityi tuna okuhinangela? Popia-po tyimwe. (Tala olutalatu.)
14 Tusoke ñgeno omukwendye umwe wavasa ovilinga vimwe vikahi nawa. Tyina nkhele ehenevitavele, akatomphola nomukulu umwe wewaneno emupakaile-mo. Omukwendye oo apopila omukulu oo wewaneno okuti okutavela ovilinga ovio, makala ononthiki ononyingi kokule no vomeumbo liae. Pahe omukulu wewaneno emuhinangelesa okuti, Ombimbiliya ipopia okuti, otyilinga tyesukisa unene tyohongoi yombunga, okwaavela okulia vomeumbo nokuvekwatesako moupanga wavo na Huku. (Efe. 6:4; 1 Tim. 5:8) Mahi pahe tusokei ñgeno otyo tyapopia omukulu oo, omukwendye oo ehetyitavela akaovola ovanthu ovakwavo mewaneno, apula-pula atee avasa umwe umuti hahe etavele ovilinga ovio. Oo pahe wapopia umwe etyi mwene omukwendye oo ankho ahandale okulinga. Tyina usoka, okuti omukwendye ankho tyili wahanda umwe okupakailwa-mo? Ine ankho una-le etyi asoka okulinga pahe woovola ou mayembe kweetyi asoka? Tuna okuhinangela okuti omutima wetu uyondya. (Sele. 17:9) Pamwe etyi twamapakelwa-mo onthwe atuhetyitavela, pamwe ankho otyo umwe tyili nawa.
Okuti tuhanda umwe okupakailwa-mo, ine tuli nokwoovola ou mayembe kweetyi twasoka-le okulinga? (Tala opalangalafu 14)
OITYI TUTILA HATYIWA-KO OKWIITA VAKWETU VETUPOPILE ETYI MATULINGI?
15. Twesukisa okulunguka kutyi ya omokonda yatyi?
15 Munthu na munthu mwene oe una okukoya etyi malingi. (Ngal. 6:4, 5) Ngeetyi twapopia-le, omunthu omunongo tyina ena etyi ahanda okulinga, nkhele ukatanga m’Ondaka ya Huku, ukatomphola na vakwavo vapama motyili tyina nkhele ehenetyilinge. Mahi tusukisa okulunguka twahaite ku vakwetu vetusokele-ko etyi tuna okulinga. Vamwe tyina pena etyi vahanda okulinga, venda komunthu valinga onthilo, avemupulu avati: “Ine ove wali motyitateka tyange ñgeno walinga ñgeni?” Ava ovakwavo kavasoko-ale vali nawa kweetyi veli nokukondya natyo, vati vala ngandi walingile ñgaa, navo ngatyo valinga.
16. Oityi vomewaneno lyo Kolindu ankho vena okulinga tyiyemba kohitu yapakulilwa ovika-huku? (1 Ova Kolindu 8:7; 10:25, 26)
16 Tusokei kweetyi tyamonekele mewaneno lyo Kolindu potyita tyo tete tyiyemba kohitu ankho ipakulilwa ovika-huku. Pomuvo pana ankho tyakaka unene ovanthu okulandesa popalasa ohitu yapakulilwa ovilolo. Paulu wahonekelele Ovakwa-Kilisitu vomo Kolindu okuti: “Tutyii okuti otyika-huku tyitupu-ale etyi tyilinga mouye, Huku wike vala, kutupu vali omukwavo.” (1 Kol. 8:4) Etyi vamwe vo mewaneno veiva otyipuka otyo, avahimbika okulia ohitu ilandeswa popalasa ankho yapakulilwa ovilolo. Mahi ovakwavo avahali mokonda yomutima wavo. (Tanga 1 Ova Kolindu 8:7; 10:25, 26.) Mwene munthu na munthu oe ankho utyii etyi malingi. Paulu alondola ova Kolindu vahasokele-ko vakwavo etyi mavalingi tupu ati mwahalingei vala etyi tyilinga vakwenyi. Mokonda “munthu na munthu makapulwa mwene na Huku.” — Loma 14:10-12.
17. Oityi tyipondola okumoneka-po ine tulinga vala evi vakwetu valinga? Popia-po tyimwe. (Tala omalutalatu.)
17 Okuti otyipuka ngootyo na hono tyipondola okumoneka-po? Mohonde muna ovipuka vikwana vipolwa-mo vitiwa glóbulos vermelhos, glóbulos brancos, plaquetas, plasma. Movipuka ovio vikwana vitunda mohonde, nkhele mupolwa vali ovihemba vimwe onondotolo vehole okuhakula navio. Munthu na munthu ufenda Siovaa oe una okusoka ine utavela aa ketavela okuhakulwa novihemba ovio.c Okukungunyika umwe nawa ovipuka ovio tyipwiya, mahi no ngootyo munthu na munthu oe mwene una okukoya etyi malingi. (Loma 14:4) Ine tuhetekela vala vakwetu, atulingi etyi valinga, opo onthwe kamatukala ovanongo. Mokonda opo tukale ovanongo kokusoka etyi matulingi, tusukisa okulonga onondunge mbetu mbutyivile okukungunyika ovipuka. (Hemb. 5:14) Opo naina onalupi tuna okukatomphola Nombangi mukwetu wapama motyili etupakele-mo? Tete tusukisa okutanga m’Ombimbiliya, atwovolola, mahi ine no ngootyo tumona okuti tusukisa okukwateswako, atwende ku mukwetu etupakele-mo.
Tuna vala okukaita tupakelwe-mo, tyina onthwe mwene twatanga-le. (Tala opalangalafu 17)
TWALAKO OKWIITA UPAKAILWE-MO
18. Oityi Siova etwaavela?
18 Tutyimona umwe okuti Siovaa utuyumba onthumbi, mokonda mwene utuyeka tulikoyele evi tuhanda okulinga. Pahe opo tulinge ovipuka nonondunge, Siovaa wetwavela Ondaka yae Ombimbiliya, wetwaavela omapanga ena onondunge, apondola okutukwatesako okunoñgonoka nawa onondunge mb’Ombimbiliya. Movipuka omo, omo tutyimonena okuti Tate yetu uli nokulinga nawa otyilinga tyae, ututekula nawa. (Omih. 3:21-23) Pahe oityi onthwe tuna okulinga tumupandule?
19. Oityi tuna okulinga tutwaleko okuhambukiswa Siovaa?
19 Ovohe vahambukwa unene okutala ovana vavo vekula motyili, vena onondunge, ovanongo, vakwatesako vakwavo vafenda navo. Na Siovaa haityo-ñgo, uhambukwa unene tyina etutala tutwalako okukula motyili, twiita tupakailwe-mo, tulinga ovipuka nonondunge vimunkhimaneka.
OTYIIMBO 127 Omunthu Patyi Ndyina Okukala
a Movihonekwa ondaka “okupakailwa-mo” “nokuviyulwa” ipondola okupopia otyipuka tyike. Monthele ei matupopi-mo vala ondaka okupakailwa-mo, mahi pahe mwei ilandula-ko matumbweende ambuho onombali.
b Pamwe Ovakwa-kilisitu vapondola okupakailwa-mo novanthu vahafende Siovaa kovipuka viyemba konombongo, nokuhakulwa novikwavo vali.
c Opo unoñgonoke vali etyi tyiyemba kwootyo,tanga momukanda Kalako Nomwenyo Apeho! pelongeso 39 ponthele 5 apa pokwati “Kuhande Okuovola Vali”
d ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU : Omukulu wewaneno upakaila-mo mukwavo wapopia tyanumana peliongiyo.