Okuti Etyi Una Uti “Tyatuuka?”

1. Omunthu wokuhambukilwa etyi ena-tyo ukala ñgeni, mahi otyo katyilekesa-tyi?

OKUTI umunthu wokuti etyi una oti tyatuuka? Uhambukilwa evi una? Omunthu wokuti evi ena ati viatuuka, una ehambu, una ombembwa, mokonda wiika omutwe movipuka ena. Kanumana, katokota omutwe nokusoka ovipuka ehena. Mahi okuhambukilwa etyi una katyilekesa okuti pahe molikwate vala omukondo, ohena vali etyi ulinga. Namphila Omukwa-Kilisitu ahambukilwa etyi ena, mahi no ngootyo woovola onomphitilo mbokuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. (Loma 12:1; 1 Tim. 3:1) Tupu ine tuhambukilwa etyi tuna, tyina pena otyilinga tuhanda atuhetyipewa liwa, kamatusoyo, matutwalako nehambu.

2. Ine katuhambukilwa etyi tuna tupondola okuhika kokulinga-tyi?

² Ine katukala ovanthu vokuti evi tuna atuti viatuuka, kamatulingi ovipuka nonondunge. Ovanthu vana vokuhahambukilwa etyi vena, veliipaa nokuundapa, valanda ovipuka vahanda mahi vehesukisile-ale. Novafendi vamwe va Huku, mokonda yokuhahambukilwa etyi vena, vehika-hika-le kokuvaka onombongo, novipuka ovikwavo ankho vahanda. Tyipondola pokutyipola-po velipopilile okuti: ‘Otyipuka etyi tyina okulinga tyange,’ ‘ndyityihanda umwe pehepano,’ ‘ombongo ei nkhele ndyiilie-po vala ha mandyiikondola-po.’ Mahi tyokuvaka Siovaa utyiyele, tyipenyesa enyina liae. (Omih. 30:9) Ava vamwe tyina vahapelwe otyilinga tyimwe ankho vahanda meongano, vanumana unene avayeke-po umwe okufenda Siovaa. (Ngal. 6:9) Oityi tyitwala omunthu welipakula ku Siova, okulinga otyipuka ngootyo? Mokutala omunthu oo wayeka-po okulilonga okuhambukilwa etyi ena.

3. Oityi tulilongesila kweetyi tyapopiwa m’Ova Filipu 4:​11, 12?

³ Onthwe atuho tusukisa okulilonga-tyo tyokuti etyi tuna atuti tyatuuka. Omutumwa Paulu nae otyipuka otyo welilongele-tyo. Otyo ahonekela okuti: “Ame pahe ndyityivila okuti omu vala nakalela etyi ndyina-tyo andyiti tyatuuka.” (Tanga Ova Filipu 4:​11, 12.) Etyi Paulu ahoneka onondaka ombu, ankho uli mokaleya. No ngootyo atyihemusoyesa, atyihemupolo ehambu. Paulu welilongele otyipuka ovanthu ovanyingi vahalingi, ‘okuhambukilwa etyi ena ati tyatuuka.’ Ine tyitupwiya okuhambukilwa etyi tuna, tulilongesilei kweetyi tyalingile Paulu. Ovipuka apopia, neevi akondyele navio, vituyumbisa-ko onthumbi yokuti tyitavela okulilonga okuhambukilwa etyi tuna. Okuhambukilwa etyi tuna-tyo atuti tyatuuka katyapepukile, mahi tusukisa umwe okulilonga-tyo. Matulilongo-tyo ñgeni? Monthele ei matulilongesa ovipuka mavitukwatesako okulilonga okuhambukilwa etyi tuna.

LILONGA OKUPANDULA

4. Oityi tutila okupandula, tyitukwatesako okuhambukilwa etyi tuna? (1 Ova Tesalonika 5:18)

⁴ Omunthu wokupandula, utyivila okuti etyi ena ati tyatuuka. (Tanga 1 Ova Tesalonika 5:18.) Ine tukala ovanthu vokupandula, etyi tuna atuti tyatuuka, kamatutokota omutwe nokusoka ovipuka tuhanda mahi twehena. Tyina tuhambukilwa ovilinga tuli nokulinga meongano lya Huku pehepano, matulikwatehila tulinge nawa ovilinga ovio, atuhatokota omutwe nokusoka otyilinga otyikwavo twehenepewe. Mwene na Siovaa utyii umwe okuti otyiwa tukale ovanthu vokupandula. Otyo m’Ovihonekwa apopila okuti, tyina tuti pokulikwambela Kwe, tusukisa okupandula. Ine tukala ovanthu vokupandula, opo matukala ‘nombembwa ya Huku yehevilwa-le okwiikungunyika.’ — Fili. 4:​6, 7.

5. Ovipuka patyi ova Isilayeli ankho vena okupandula? (Tala olutalatu.)

⁵ Nkhele tutalei etyi tyalingile ova Isilayeli. Etyi veli moluhandya ankho vakalela vala okuñgoñgena Siovaa, mokonda ankho vetupu okulia ankho valia ko Isitu. (Onob. 11:​4-6) Tyili ovipuka moluhandya ankho kaviapepukile. Mahi oityi ankho tyipondola okuvekwatesako avahambukilwa etyi vena? Okusoka vala kovipuka aviho Siovaa evelingila, avemupandula. Ova Isilayeli ankho vena okuhinangela okuti ko Isitu vali ovapika, ankho vamoneswa emone, mahi pahe Siovaa aetela ovihuna ekwii ova Isitu, eveyovola-ko. Pokwayovoka ova Isilayeli “avapundu ovipuka viova Isitu” ovipuka viopalata no vioolu, novikutu. (Oku. 12:​35, 36.) Etyi ova Isilayeli veli nokulandulwa nomafwalali a Falaoo, etyi vehika Pelunga Likuhuka Siovaa alingi eelema, omaande aeliyapuka, ova Isilayeli avakwate peheke liakukuta, avaende nthele ina. Etyi pahe veli moluhandya, Siovaa wevetekulile, ankho uveavela omanaa ononthiki ambuho. Opo naina otyitateka ankho otyipi? Oityi vañgoñgena? Otyitateka ankho tyili kuvo, ova Isilayeli ankho kavahambukilwa etyi vena, hakuti ankho vetupu okulia vesukisa vatwaleko nomwenyo. Ova Isilayeli ankho kavapandula ovipuka vapewa na Siovaa.

6. Oityi tyipondola okutukwatesako okulilonga okupandula?

⁶ Oityi una okulinga, ulilonge okupandula? Tyo tete, ononthiki mbatyo ambuho soka kovipuka una, uhole. Upondola okuhoneka ovipuka vivali aa vitatu uhanda okupandula. (Ong. 3:​22, 23) Tya vali, popia umwe okuti napandula. Tyina vakwenyi vamekulingila otyipuka tyimwe, uti umwe, vakwe napandula. Tupu pandula Siovaa ononthiki mbatyo ambuho. (Ovii. 75:1) Tya tatu, linga oupanga novanthu vapandula. Ine ulinga oupanga naava vapandula noove molingi omunthu upandula, mahi ine ulinga oupanga novanthu vahapandula noove molingi omunthu wahapandula. (Epal. 1:​26-28; 2 Tim. 3:​1, 2, 5) Tyina tutyipaka komutima tyokupandula ovipuka tuna, matuti umwe onthwe twahanumana mokonda yovipuka tuli nokukondya navio, onthwe tupu twahatokota omutwe novipuka tuhanda twehena.

7. Oityi tyakwatesako umwe utiwa o Aci okulilonga okupandula, akutuku-tyi?

⁷ Nkhele tutalei etyi tyalingile umwe tufenda nae, utiwa o Aci ukala kotyilongo tyitiwa o Indonésia. Wapopia wati: “Momukihi Wokolona Vilu, andyihimbika okusoka okuti vakwetu ndyifenda navo, vekahi vali nawa kwaame. Apahasete-ale anahahambukilwa vali evi ankho ndyina.” (Ngal. 6:4) Oityi tyemukwatesileko ayeke-po okusoka otyipuka otyo? Aci wapopia vali wati: “Andyihimbika okuvalula ovipuka oviwa Siovaa andingila nthiki na nthiki, tupu otyo ndyisoka kovipuka oviwa ndyina mokonda yokuli meongano lya Siovaa. Pahe andyilikwambela andyipandula Siovaa wampha ovipuka ovio. Otyo atyinkhwatesako okuhambukilwa evi ndyina.” Ine noove wasoya tupu tyikupwiya okuhambukilwa evi una, upondola okulinga nga Aci, uhambukilwe evi una, oti tyatuuka.

SUKA NOVILINGA VYA HUKU LIPAKA KOUTUTU

8. Oityi Mbaluke alingile?

⁸ Mbaluke omuhoneki womuuli Selemiya pena omuvo umwe atalukilwe ahahambukilwa etyi ankho ena. Mbaluke ankho una otyilinga tyalema, tyokukwatesako omuuli Selemiya ukapopila ova Isilayeli vahapandula, etyi matyivemonekela mokonda yokwayeka-po Siovaa. Mahi etyi pakala, omuhoneki Mbaluke atalukwa aiki omutwe movipuka ovikwavo, kotyilinga tyae alimbwako. Mokutala Mbaluke ahimbika okusoka unene kwe mwene no kweevi ahanda okulinga, etyi Siovaa Huku ankho ahanda etyilimbwi. Siovaa atumu Selemiya apopilile Mbaluke okuti: “Ove uli nokuliovolela ovipuka ovinene. Talama, wahaovole vali ovipuka ovio.” (Sele. 45:​3-5) Ankho ongatyina Siovaa eli nokupopila Mbaluke okuti: “Hambukilwa etyi ukahi pehepano, uti tyatuuka.” Mbaluke etavela etyi apopilwa atwalako noupanga omuwa na Siovaa.

9. Oityi tulilongesila kweetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 4:​6, 7? (Tala omalutalatu.)

⁹ Pamwe omunthu umwe ufenda Huku upondola okusoka okuti, pahe wata-mo umwe mokupewa otyilinga tyimwe. Tyimusokesa ngootyo pamwe omokonda uvila okulinga ovipuka, uundapa unene, ulia-le nokufenda Siovaa omanima omanyingi. Mahi otyilinga tyina ankho asoka okupewa, atyipewa vakwavo. Oityi tyipondola okukwatesako omunthu oo ahanumana? Upondola okusoka etyi omutumwa Paulu ahoneka tuvasa mu 1 Ova Kolindu 4:​6, 7. (Itanga.) Otyilinga twamapewa meongano, twetyipewa na Siovaa, ovilinga tuvila okulinga, wetwavela ounongo wokuvilinga, o Siovaa, hakuti tuvipewa mokonda twata-mo mokuvipewa. Atyiho vala okankhenda okanene twalingwa na Siovaa. — Loma 12:​3, 6; Efe. 2:​8, 9.

10. Oityi matyitukwatesako okulilonga okulipaka koututu?

¹⁰ Opo tulilonge okulipaka koututu tuna okusoka umwe nawa kovipuka Sesusi alingile. Motyinthiki Sesusi maiipawa wakohele onomphai mb’ovatumwa vae, namphila Omona wa Huku, ya wapewa outumini. Mwene ñgeno ankho Sesusi oe una okukohwa konomphai novatumwa vae, mahi oe wevekohele. Omutumwa Swau wetyipopia wati: “Sesusi ankho utyii okuti [1] He ovipuka aviho wevipakula peke liae, [2] utyii okuti watunda ku Huku, [3] pahe uli vali nokwenda no ku Huku, . . . ahimbika okukoha ovalongwa konomphai.” (Swau 13:​3-5) Tupu Sesusi kasokele okuti mokonda ndyimona wa Huku, ndyina okukala nonombongo ononyingi nomwenyo ukahi nawa nondywo ikahi nawa. (Luka 9:58) Sesusi ankho ulipaka koututu, uhambukilwa evi ena. Etyi alingile otyo umwe noonthwe tusukisa okulinga. — Swau 13:15.

11. Oityi tyakwatesako omukulu Dennis okuhambukilwa ovilinga viae?

¹¹ Umwe ombangi utiwa o Dennis ukala ko Holanda wapopia etyi alingile elipake koututu nga Sesusi, mahi wati katyapepukile. Wapopia wati: “Tyina pamwe umwe mewaneno amapewa otyilinga ankho nahanda ndyimulwa onkhi, mokonda ndyisoka okuti ñgeno tyipewa ame. Tyina otyo tyamamoneka-po ndyililongesa ononthele mbupopia okulipaka koututu. Motelefone yange mo JW Library^®, pena apa napaka onotesitu mbupopia okulipaka koututu, tyina nahanda okumbutanga atyimphepukila okumbuvasa. Tupu napaka-mo onovindiu mbumwe mbupopia okulipaka koututu, apeho ndyimbutehelela.a Namona okuti ovilinga aviho tulinga opala okwaavela omunkhima Siovaa. Onthwe atuho munthu na munthu Siovaa wetuyeka tuundape nae, mahi opo ovipuka viende nawa, vitei ku Siovaa.” Ine utala ñgaa wasoya mokonda kwapelwe otyilinga ankho uhanda, lilonga okulipaka koututu. Otyo matyikukwatesako okupameka oupanga wove na Siovaa, ohambukilwa ovilinga una-vio pehepano. — Tia. 4:​6, 8.

SOKA KOVIWA SIOVAA MEKEKWAVELA

12. Oviwa patyi matukamona, vitukwatesako okuhambukilwa etyi tuna pehepano? (Isaiya 65:​21-25)

¹² Tupondola okuhambukilwa evi tuna, tyina tusoka kovipuka oviwa Siovaa etupakela, meketwavela komutwe wandyila. Momukanda wa Isaiya Siovaa wetupopila okuti ovipuka hono vitutokotesa omutwe uvii. Mahi tupu wati meya okuvipola-ko aviho. (Tanga Isaiya 65:​21-25.) Komutwe wandyila matukakala monondywo mbukahi nawa, monomphangu mbapoleya, mbapama. Matukalinga ovilinga vihambukiswa, atukalia omakulia ekahi nawa, apepa, akongokesa. Katukalinga otyiho tyokuti hamwe onthwe, aa ovana vetu mavatumbukilwa notyipuka otyivi. (Isa. 32:​17, 18; Isek. 34:25) Tuyumbei-ko onthumbi ovipuka tukevelela komutwe oku, oviwa unene.

13. Onalupi tusukisa okusoka umwe unene koviwa matukamona apa katutu?

¹³ Omokonda yatyi hono, twesukisila okusoka vali unene koviwa tukevelela? Omokonda tuli ‘kononthiki mbahulilila’ ya atuho tukondya novitateka ‘viepwiya.’ (2 Tim. 3:1) Mahi no ngootyo ononthiki mbatyo ambuho Siovaa utukwatesako okukoleleya, utululika, utupameka, utuyaka tyina tyesukisa. (Ovii. 145:14) Tupu okusoka koviwa matukamona komutwe wandyila, tyitukwatesako okukoleleya tyina ovipuka vialema. Tyipondola pehepano tyili nokukupwiya okutekula vo meumbo, okuveavela okulia nomuvalo novikwavo vesukisa. Okuti mwene otyo mokalela vala otyo, tyokuliipaa nokuundapa utekule vo meumbo? Au, mokafima-po! Siovaa wapopia okuti Mouye omupe, mekekwavela ovipuka aviho wesukisa. (Ovii. 9:18; 72:​12-14) Ine welinyengwa okuti hatyo uvela, okuti hamwe otyo mopangela vala otyo? Au hatyo-ko, mokahukuluka. Mouye omupe wa Huku, petupu ou ukavela petupu ou ukankhia. (Ehol. 21:​3, 4) Ovipuka ovio oviwa matukamona, vitukwatesako atuhakala nomalunyeñge-nyeñge, atuhatokota omutwe, neevi tuli nokukondya navio. Na tyina pamwe tuvela, twanyimisa wetu, tulingwa onya, novikwavo vali, tupondola okutwalako nehambu. Omokonda yatyi? Omokonda tutyii okuti ovitateka tuli nokukondya navio pehepano “vilamba vala ondyila,” mouye omupe mauya apa katutu, katukamona-mona vali ononkhumbi. — 2 Kol. 4:​17, 18.

14. Oityi matyitukwatesako okuyumba onthumbi kweetyi Huku etupopila?

¹⁴ Mokonda okusoka koviwa Siovaa meketwavela tyitukwatesako okuhambukilwa etyi tuna, naina oityi tuna okulinga tuyumbe-ko onthumbi yokuti tyili evi Huku apopia mevilingi umwe? Tuna okulinga etyi tyilinga omunthu wahamono-po nawa. Omunthu wahamono-po nawa, opo amone ovipuka vili kokule usukisa okuvala onovokolo. Noonthwe tuna vimwe tusukisa okulinga tuyumbe-ko onthumbi yokuti Ouye Omupe mauya umwe tyili. Tusukisa okulisokela Mouye Omupe. Tyina otyiho nonombongo tyili nokutupola omwenyo, opo otyiwa okusoka oñgeni haa matukala kumbi etyi tyonombongo okwahamoneka tyipwa-ko, no tyonongele, no tyokuti ava vena-tyo ava vahepa. Ine tuhole okutokota omutwe mokonda yotyilinga tyimwe twahapelwe, twahasoyei, tulisokelei Mouye Omupe, omu matukakala tyihena nkhali, atukafenda Siovaa apeho-apeho, atuhakatokota vali omutwe kombanda yotyipuka otyo. (1 Tim. 6:19) Potete tyipondola okutupwiya okwiika omutwe movipuka oviwa Siovaa meketwavela komutwe wandyila, atulingi vala otyiho neevi tuli nokukondya navio pehepano. Mahi ine tutyisoka apeho, opo pahe kamatyitupwiya vali.

15. Oityi welilongesila konondaka mba Christa?

¹⁵ Tutalei oñgeni okusoka koviwa tukevelela tyihole okukwatesako omphange Christa omuhikwena womukulu Dennis twapopia-le. Wapopia wati: “Ame ndyina ouvela unkhwata momahipa, pahe ndyitupu vali ononkhono mbokwenda, ndyieendela kokatuku-tuku komalola, ndyikala omuvo omunyingi poula. Ononthiki mbatyo ambuho omalwihamo vala. Pononthiki apa wokunthyakula wati, himakala-le nawa, mahi ame andyisoko andyiti: ‘Oviwa ndyikevelela kevii-ale.’ Okusoka koviwa Siovaa amphakela, tyimpha ombembwa, tyinthulisa omutima. Hono, ndyili nokukondya novitateka ovinyingi ndyina okukoleleya, mahi Mouye Omupe mandyikakala nomwenyo ukahi nawa!”

“AVA VENA ONTHILO NAE KAVAKAMBE NATYIKE”

16. Oityi Ndaviti atila vana vena onthilo na Siovaa “kavakambe natyike”?

¹⁶ Namphila ovafendi va Huku vahambukilwa etyi vena, mahi no ngootyo mavakondyo novitateka. Nkhele tusokei kweevi Ohamba Ndaviti akondyele navio: Wanyimisile ovana vetatu. Wakalele omanima omanyingi nokuholama Ohamba Saulu ankho umulwa onkhi, uhanda okumwiipa. Watendeleyilwe ovipuka ovinyingi, omapanga ae amwe aemweende konyima. No ngootyo pokukoleleya ovitateka ovio, Ndaviti wapopia etyi tyiyemba ku Siovaa wati: “Ava vena onthilo nae kavakambe natyike.” (Ovii. 34:​9, 10) Oityi Ndaviti apopilile ngootyo? Onthwe vanthu va Huku tutyii okuti matukondyo novitateka, mahi no ngootyo Siovaa metukwatesako atuhakambe natyike, ngeetyi akwatesileko Ndaviti. (Ovii. 145:16) Noonthwe tupondola okuyumba-ko onthumbi okuti Siovaa metukwatesako okukoleleya tyina tuna ovitateka, atutulu omutima, atukala nombembwa.

17. Oityi uhandela okulilonga okuhambukilwa etyi una?

¹⁷ Siovaa uhanda uhambukilwe etyi una. (Ovii. 131:​1, 2) Naina likwatehila ulilonge okuhambukilwa etyi una. Ine ulikwatehila olilongo okulinga omunthu wokupandula, otwalako okusuka novilinga vya Huku, olipake koututu, osoko apeho koviwa ukevelela, noove moti: ‘Tyotyili, ame nahambukwa.’ — Ovii. 16:​5, 6.