Kwatesako Ava “Vesuka Umwe Natyo”

1. Oityi vamwe vehole okulinga tyina vameivi oviwa ovipe? (Ovilinga 13:​47, 48; 16:​14, 15)

OVANTHU ovanyingi vo potyita tyotete kavasetele-ale okutavela etyi valongeswa n’Ovakwa-Kilisitu. (Tanga Ovilinga 13:​47, 48; 16:​14, 15.) Na hono ovanthu vamwe vati vala ivee oviwa ovipe avetavela. Na vana umwe vehetavelela-po liwa oviwa ovipe, tyina pamakala vapondola okusuka navio avevitavela. Oityi tuna okulinga tyina movilinga viokwivisa twamavasi ovanthu “vesuka umwe natyo” tyokutehelela oviwa ovipe?

2. Oityi tutila okulongesa ovanthu tyelifwa neetyi tyilinga omunthu una epia liomiti viovinyango?

² Otyilinga tyetu tyokulongesa ovanthu valinge ovalongwa, tyelifwa neetyi tyilinga omunthu una epia liomiti viima ovinyango. Tyina ovinyango vimwe viamapi uvinyanga-ko, mahi otyo atwalako okutapelela omiti omikwavo nkhele vina ovinyango viehenepie. No movilinga viokwivisa otyo tulinga otyo. Tyina twamavasi omunthu umwe wesuka noviwa ovipe, katusete-ale tumukwatesako umwe alinge omulanduli wa Kilisitu. Mahi tupu na vana vehenetyipake-ko tyokufenda Huku tutwalako okuvekwatesako. (Swau 4:​35, 36) Okupunga nawa ovipuka otyo matyitukwatesako okutala oñgeni matweendeka etompho naava tuvasa movilinga viokwivisa. Pahe matutale oityi tuna okulinga pokutomphola nomunthu monthiki yotete, wesuka noviwa ovipe. Pahe haa atutale oityi tuna okulinga tumukwateseko atwaleko okukula motyili.

TYINA TWAMAVASI OMUNTHU WESUKA

3. Oityi tuna okulinga tyina movilinga viokwivisa twamavasi omunthu wesuka? (1 Ova Kolindu 9:26)

³ Tyina twamavasi omunthu wesuka notyili movilinga viokwivisa, etyi twahanda okumukwatesako ahimbike okweendela mondyila imutwala komwenyo. Tupondola monthiki yatyo oyo twelivasa atuhimbika okumulongesa Ombimbiliya, tupu atumukongo eye keliongiyo. — Tanga 1 Ova Kolindu 9:26.

4. Popia-po tyimwe tyalingile omuhikwena wo ko Canadá?

⁴ Himbika okumulongesa Ombimbiliya. Vamwe tutomphola navo, kavasete-ale okutavela okulongeswa Ombimbiliya. Otyo tyalingile ngootyo omuhikwena umwe ukala ko Canadá. Nthiki imwe mukwana, wavasile ava veli nokwivisa nokatuku-tuku komikanda, apolo-ko omukanda Kalako Nomwenyo Apeho! Omphange uli pokatuku-tuku oko ati onthwe tulongesa ovanthu otyali Ombimbiliya nomukanda oo. Omuhikwena oo esuku umwe natyo tyokulongeswa aveliavela ononumelu. Monthiki yatyo oyo omuhikwena oo atumu omesasi komwivisi avasile pokatuku-tuku, emupulu onalupi mavelilongesa. Omwivisi ati tulilongese konthyulilo yosimanu. Mahi omuhikwena oo ati, “tulilongese vala muhuka. Muhuka ndyitupu ovilinga.” Soka ngootyo ankho o mukwana velivasa, tyina tyiti mutano avelilongesa. Tyina tyiti konthyulilo yosimanu omuhikwena oo eya keliongiyo, ya na hono utwalako okukula motyili.

5. Oityi tuna okulinga tutyivile okulongesa ovanthu Ombimbiliya? (Tala omalutalatu.)

⁵ Tyili movilinga viokwivisa ha apeho matuvasi ovanthu vetavelela-po liwa oviwa ovipe, ngeetyi tyalingile omuhikwena una. Vamwe opo vetavele oviwa ovipe pakala umwe ehimbwe. Pokutomphola navo tusukisa umwe okupopia etyi mavesuku natyo. Ine movilinga viokwivisa tusuka novanthu, kamapakala-le ehimbwe matuvasi omunthu matulongaisa Ombimbiliya. Oityi tuna okupopia tulilongaise nomunthu Ombimbiliya? Matutale etyi tyapopia ovaivisi vamwe vetyivila okuhimbika okulongesa ovanthu Ombimbiliya.

6. Oityi tupondola okupopia tutwaleko okulilongesa Ombimbiliya nou wesuka?

⁶ Ovaivisi vamwe novakokoli-ndyila vamwe twatomphola navo, etyi tyiyemba kokuhimbika okulilongesa novanthu, vapopia okuti kovilongo vimwe, hatyiwa-ko okupopila omunthu oti: “Nahanda okukulongaisa Ombimbiliya,” oo “nahanda tulilongaise Ombimbiliya.” Vapopia okuti hahe utie: “Nahanda tutomphaule noove evi viyemba k’Ombimbiliya” okuti hatyo oti: “Nahanda tutale atuho etyi Ombimbiliya ipopia.” Opo ukwateseko omunthu okusuka neetyi muli nokutomphola upondola vala oti, “watae otyipuka Ombimbiliya ikumbulula omapulo aa tyihuvisa!” okuti walinga oti, “Ombimbiliya ha yovanthu vala vafenda Huku, mahi ikwatesako ovanthu vatyo aveho movipuka ovinyingi.” Upondola oti “kamatukala-le ehimbwe,” “tutomphole-po vala katutu evi Ombimbiliya ipopia vipondola okutukwatesako.” Tupu otyiwa wahatie matulilongaisa “onosimanu mbatyo ambuho,” mokonda opo omunthu masoko okuti momukuluminya vala.

7. Onalupi vamwe vamona okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili? (1 Ova Kolindu 14:​23-25)

⁷ Vekonga veye keliongiyo. Mokutala, pomuvo wa Paulu vamwe vetyimwene vala okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili, etyi vaya keliongiyo. (Tanga 1 Ova Kolindu 14:​23-25.) Na hono pamwe otyo tyihole okweenda ngootyo. Tyina vamwe vamahimbika okuya komaliongiyo kavasete-ale okukula motyili. Onalupi tuna okuvekonga veye komaliongiyo? Omukanda Kalako Nomwenyo Apeho! pelongeso 10, opo papopia okukonga omulongwa eye keliongiyo. Mahi otyo katyilekesa okuti pahe matukevela umwe atee tuhika pelongeso opo otyo twehemukongo. Onthiki yo tete twatomphola nae, tupondola okumukonga eye keliongiyo. Pokumukonga tupondola okumupopila etyi matyikapopia elongomona, neetyi matukelilongesa Momutala Womulavi.

8. Tyina twakonga omunthu eye keliongiyo oityi tupondola okumupopila? (Isaiya 54:13)

⁸ Tyina wamakongo omunthu eye keliongiyo, mupopila okuti evi vilingwa momaliongiyo etu vielikalela neevi vilingwa momakapela. Nthiki imwe omulongwa umwe w’Ombimbiliya waile keliongiyo, etyi amona okuti omukulu uli nokweendesa Omutala Womulavi uli nokutumbula ovanthu aveho, apulu omulongesi wae ati: “Ove ya omukulu ou wii vala omanyina ovanthu aveho?” Omphange wokumulongesa emuti, atuho mewaneno twii omanyina a vakwetu, tulinga ngatyina uti tukala vala vala meumbo like. Omulongwa oo w’Ombimbiliya etyimono umwe okuti etyi tyilingwa momaliongiyo etu katyilii neetyi tyilingwa mokapela ali. Kuna-le ovinyingi vilingwa momaliongiyo etu vielikalela neevi vilingwa momakapela. (Tanga Isaiya 54:13.) Momaliongiyo etu tufenda Huku, tumunoñgonoka nawa, tulipameka na vakwetu. (Hemb. 2:12; 10:​24, 25) Tupu ovipuka viendela umwe momululi, kamulingwa oviso. (1 Kol. 14:40) Onondywo mbatyo Mbomaliongiyo mbatungwa umwe nawa, opo tutie tyina tuli meliongiyo evi matulongeswa atuviivi umwe nawa. Momaliongiyo etu kamupopiwa viopulitika, tutupu komutumini tuyemba, tupu katulipake ponondaka mbovatumini. Tupu tupondola okumulekesa ovindiu yokwati Oityi Tyilingwa Mondyuo Yomaliongiyo? opo tyina eya-mo evi vilingwa-mo uvii-ale.

9-10. Tyina twamakongo omunthu eye keliongiyo oityi tupondola okumupopila? (Tala olutalatu.)

⁹ Ovanthu vamwe vena otyinkhe tyokuya komaliongiyo etu, mokonda vasoka okuti hamwe matuveti ngaliti pano “lingei Onombangi.” Naina otyiwa okupopila ovanthu okuti tutyihole unene tyina muya momaliongiyo, mutehelele evi tulongeswa. Momaliongiyo etu, ovanthu aveho vapondola okuya, na vana umwe vena ovana aveya navo. Katutepaula ovanthu, atyiti ovana valongeswa tyavo, ovakulu valongeswa tyavo. Vokuna ovana vapumphama novana vavo avalongesilwa kumwe. Nankho ovana veli nokutehelela nawa, navo mwene otyo vetyiete umwe. (Epal. 31:12) Tupu petupu ou ukala nokangalo otyo aita onombongo kovanthu. Onthwe tulandula etyi Sesusi atumine, watile: “Mwetyipewa otyali, tyaavei otyali.” (Mat. 10:8) Tupu tupondola okupopila omunthu okuti, kesukisa-le okuya novikutu vilanda onombongo ononyingi. Huku utala komutima, kalingi tyokutala vala kovikutu omunthu avala. — 1 Sam. 16:7.

¹⁰ Pahe tyina omunthu ameya keliongiyo muyakula umwe nawa, nae etyimono okuti wayakulwa nawa. Upondola okumutwala kovakulu vewaneno, no kovaivisi vakwenyi navo vemukukunye. Ine utyimona okuti mwemuyakula nawa, muhuka upondola okuya vali keliongiyo. Ine utupu Ombimbiliya tangei amuho mo yove, opo mulandulile kumwe etyi muli nokulongeswa.

POKUMULONGESA ALINGE OMULONGWA

11. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tulinga onthilo omunthu tukalongesa?

¹¹ Tyina tukalongesa omunthu, oityi tusukisa okuhinangela? Tusukisa okuhinangela okuti omunthu oo, una ovilinga viae. Naina oola mwamelipakela-mo oyo umwe una okwenda-ko. Wahatie kuno ovanthu kavesukile-ale ndyipondola vala okuseta. Tupu monthiki muhimbika okulilongesa, mwehelilongesei ehimbwe. Ovaivisi vamwe vapopia okuti hahe vali okumanuhula vala liwa, naapa omunthu ahanda umwe vali okulilongesa. Tupu pokulilongesa wahapopie unene, yeka omunthu ulongesa apopie. — Omih. 10:19.

12. Pokulongesa omunthu Ombimbiliya oityi tuna okupaka komutima?

¹² Tyina tuhimbika okulilongesa nomunthu umwe, tuna okutyipaka komutima tyokuti etyi tuhanda, okumukwatesako anoñgonoke Siovaa na Sesusi, evehumbu. Otyo matutyivili vala okutyilinga, tyina pokulongesa omunthu etyi tupopia tutyipola m’Ondaka ya Huku, atuhapopi vala etyi mwene tusoka. (Ovil. 10:​25, 26) Nomutumwa Paulu pokulongesa ovanthu otyo alingile. Ankho upopia vali etyi tyalingile Sesusi, ou Siovaa atumine etukwateseko okumunoñgonoka atumuhumbu. (1 Kol. 2:​1, 2) Tupu Paulu wapopia oityi tyesukisila okukwatesako ovape motyili, vakale novituwa oviwa vikahi ngoolu, nopalata nomamanya omawa. (1 Kol. 3:​11-15) Ovituwa viatyo ovio tyati umwe, eyumba-nthumbi, ounongo, ekungunyiko, nowoma na Siovaa. (Ovii. 19:​9, 10; Omih. 3:​13-15; 1 Pet. 1:7) Noove linga nga Paulu, kwatesako ovalongwa vove vakale neyumba-nthumbi, avakala noupanga wapama na Tate yetu wokeulu. — 2 Kol. 1:24.

13. Oityi tuna okulinga pokukwatesako ovalongwa vetu tyimoneke okuti twapwa-elundo twapola pokati? (2 Ova Kolindu 10:​4, 5) (Tala olutalatu.)

¹³ Pokulongesa ovanthu linga nga Sesusi, tyimoneke okuti wapwa-elundo wapola pokati. Lunguka, wahapule omunthu ovipuka vihemukalesa nawa okuvipopia. Ine umona okuti etyi mamulilongesa, otyipuka eli nokututumba natyo, okutyipopila-po liwa matyimulingi navi, nkhele mupondola okutyilamba, haa amulilongesa-tyo nawa. Wehemukuluminye okutavela evi muli nokulilongesa, muyeka pakale omuvo otyili tyihike komutima wae, atyikala nomii viaya kohi. (Swau 16:12; Kolo. 2:​6, 7) Ombimbiliya yati okupola momutima womunthu ovipuka alongesilwe viaika, tyikahi ngokuhanya-po otyimato tyapama. (Tanga 2 Ova Kolindu 10:​4, 5; tala okatoi, m’Ombimbiliya yokulilongesa moputu kati: “demolir fortalezas.”) Naina, wahatokesile otyimato omulongwa wove. Tete mukwatesako okuyumba onthumbi mu Siovaa, pahe haa amulikwatesako okuhanya-po otyimato ankho tyili nokumutyika. — Ovii. 91:9.

TYINA OMUNTHU AMEYA KELIONGIYO

14. Tuna okuyakula ñgeni ovanthu veya komaliongiyo etu?

¹⁴ Siovaa uhanda tuyakule nawa ovanthu aveho veya meliongiyo, atuhalingi okapungulula. Okuti umwe, na ava vahepa na ava vena-tyo, novindele novanthikovei. (Tia. 2:​1-4, 9) Pahe oityi matulingi tyimoneke okuti katulingi okapungulula ava veya momaliongiyo?

15-16. Oityi tuna okulinga opo ava vokweya keliongiyo vetyimone okuti tweveyakula nawa?

¹⁵ Ovanthu vamwe veya vala momaliongiyo etu vatale etyi tyilingwa-mo, okuti hatyo pena vala omunthu wemuti enda keliongiyo Lionombangi. Tyina twamamono omunthu weya meliongiyo, tumuliepesei nawa. Pokumuliepesa twahalingei ovipuka viehememukalesa nawa. Pumphamei amuho, otyo mulandulila kumwe m’Ombimbiliya yove, okuti pena omukanda omukwavo upondola okumwaavela wae mwene. Tupu upondola okusoka ovipuka ovikwavo mavikalesa nawa omunthu oo. Nthiki imwe omukulu umwe waile keliongiyo, etyi atala ovanthu avasa-mo vavala nawa, vehiwa, apopila omwivisi wemuyakula ati, tyandinga vala navi mokonda ovikutu navala kavikahi ngo viava navasa muno, viange haviomunthu-ale weya okufenda. Omwivisi oo emupopila okuti wahasoke vala kovikutu wavala, Onombangi mba Siovaa vekahi nawa, kamavekupolo-po omapita mokonda yeetyi wavala. Omukulu oo ekulu motyili, ambatisalwa, ya na hono kalimbwa etyi tyapopile omwivisi una. Tyina tulikukunya novanthu veya meliongiyo, tyilinge pokuhimbika eliongiyo tyilinge pokumanuhula, tusukei umwe navo, mahi tulungukei tuhalinge natyike tyivekalesa omapita. — 1 Pet. 4:15.

¹⁶ Tupu matyimoneka vala okuti tweveyakula nawa, tyina tuti, pokulinga ononthele no pokukumbulula no pokutomphola evi vilinga ava vehe Nombangi, atupopi nonthilo. Twahapopiei ovipuka mavivekalesa omapita, mavivelingisisa okuheya vali komaliongiyo. (Titu 2:8; 3:2) Tupu twahapopiei omapita evi ngwe vetavela. (2 Kol. 6:3) No vokulinga omalongomona vena umwe okulunguka kwootyo. Pokulinga elongomona tyina vamapopi ovipuka viiwe vala haunene Nonombangi, vena okuvipotoyola umwe nawa, opo na vana vehe Nombangi vevinoñgonoke.

17. Oityi tuna okulinga tyina twamavasi ovanthu vesuka nokututehelela?

¹⁷ Otyilinga tyetu tyokulinga ovalongwa hono tyalumbanesa vali unene. Naina tulikwatehilei umwe twoovole ovanthu “vehiwa omwenyo wahapu.” (Ovil. 13:48) Tyina twamevevasi, tuvepopilei tulilongaise navo Ombimbiliya, atuvekongo veye komaliongiyo etu. Ine otyo tulinga otyo, matuvekwatesako avahimbika okupolesa-po “ondyila itwala komwenyo.” — Mat. 7:14.