Tetululei Ovitateka Vienyi Nohole

1, 2. Ovalie vakalele novitateka navakuavo vapopiwa mu Gênesis? Omokonda yatyi onongeleka ombo onongwa pala onthue?

OKUTI uhole okusoka kovitateka viakalele novanthu vapopiwa Mombimbiliya? Movikapitulu vio tete viomukanda wa Gênesis, tulilongesa mo okuti Kaim waipaele Abele. (Gênesis 4:3-8); Lameke waipaele omukuendye umwe etyi emuveta. (Gênesis 4:23); Ovanthita va Abraiau vatañgunine novanthita va Lot (Gênesis 13:5-7); Agar ankho ulitehelela okuti wavilapo vali tyipona Sara, iya Sara anumanena Abraiau. (Gênesis 16:3-6); Isimayeli ankho uyele aveho, tupu aveho ankho vemuyele.—Gênesis 16:12.

² Omokonda yatyi ovitateka ovio viapopilwa Mombimbiliya? Omokonda onthue tupondola okulilongesila konongeleka ombo, mbovanthu ovakuankhali vali novitateka. Nonthue tuvakuankhali, iya tyina tukala novitateka ngovio momuenyo wetu, tupondola okuhetekela onongeleka onongwa mbuvasiwa Mombimbiliya iya atulityilika okuhetekela onongeleka onombi. (Romanos 15:4) Otyo tyipondola okutukuatesako okukala nombembwa na vakuetu.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Monthele ei, matulilongesa omokonda yatyi tuesukisila okutetulula ovitateka navakuetu, noñgeni tupondola okutyilinga. Tupu matulilongesa onondonga mbumwe mbo Mbimbiliya mbupondola okutukuatesako okutetulula ovitateka, nokutualako noupanga omuwa na Jeova na vakuetu.

OMOKONDA YATYI OVAUMBILI VA HUKU VESUKISA OKUTETULULA OVITATEKA NA VAKUAVO

4. Otyituwa patyi tyeliyandyana mouye iya otyo tyikahi nokueta tyi?

⁴ Satanasi oe uhindila ovanthu opo veliyapauke nokuveetela ovitateka ovinyingi. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Mo Endene, Satanasi wapopia okuti ovanthu kavesukisile okukuatesiwako na Huku, ovo muene vena okutokola otyiwa notyivi. (Gênesis 3:1-5) Mahi hono tyina tutala mouye, tuimbuka okuti otyituwa tyokulitumina tyeeta vala ovitateka. Ovanthu ovanyingi vasoka okuti ovo muene vena okutokola okulinga etyi tyaviuka netyi tyapenga. Vena omalityindailo, velihandela vala oviwa, vetyihole tyokulityutya tupu kavesukile inkha omatokolo valinga anumanesa vakuavo. Otyituwa otyo tyieta ovilwa. Ombimbiliya ituhinangelesa okuti inkha tunumana liwa, matukala novitateka ovinyingi na vakuetu tupu matulingi ononkhali ononyingi.—Provérbios 29:22.

5. Oñgeni Jesus alongesa ovanthu okutetulula ovitateka pokati kavo?

⁵ Etyi Jesus alinga Elongomona lio Komphunda, walongesa ovalongwa vae okukala nombembwa nokulityilika okukala novitateka na vakuavo, alo tyina tyihapepukile okutyilinga. Mongeleka, wevepopila vakale nokankhenda, nombembwa navakuavo, nokulipola onyengo, nokutetulula liwa-liwa ovitateka, nokuhumba onondyale mbavo.—Mateus 5:5,9,22,25, 44.

6, 7. (a) Omokonda yatyi tyakolela okutetulula liwa-liwa ovitateka? (b) Omapulo patyi ovanthu aveho va Jeova velilinga?

⁶ Hono, onthue tufenda Jeova tyina tulikuambela, natyina tuivisa natyina tuenda komaliongiyo. Mahi inkha katukala nombembwa novakuatate vetu, Jeova kemetavela efendelo lietu. (Marcos 11:25) Opo tukale omapanga a Jeova, tuna okuevela vakuetu putyina valinga oviponyo.—Tanga Lucas 11:4; Efésios 4:32.

⁷ Jeova ukevela ovaumbili vae aveho velievele nokukala noupanga nombembwa na vakuavo. Tupondola okulipula okuti: ‘Ame ndyievela liwa-liwa ovakuatate vange? Ndyina navo ehambu?’ Inkha wimbuka okuti wesukisa okuevela, likuambela ku Jeova omuiti opo ekukuateseko okukala notyituwa tyokuevela. Tate yetu wokeulu utehelela omalikuambelo avana veliola omutima ekumbulula.—1 João 5:14, 15.

OKUTI UPONDOLA OKUHESUKU TYINA ULEWA?

8, 9. Oityi tuna okulinga inkha vakuetu vetunumanesa?

⁸ Mokonda atuho tuvakuankhali, tupondola okukevelela ovanthu vapopie ine valinge ovipuka vitunumanesa. (Eclesiastes 7:20; Mateus 18:7) Molingi ñgeni? Onthue tupondola okulilongesila unene konongeleka mambulandulako: Omphange umwe wavasa ovakuatate vevali evekukunya. Umwe povakuatate anumana nonkhalelo vakukunyua. Etyi ovakuatate ovo vesala aveke, omukuatate wokuanumana ehimbika okupopia omphange omapita. Mahi, omukuatate omukuavo emuhinangelesa okuti omphange waumbila Jeova nekolelo mokueenda kuomanima 40 namphila amonesilwe ononkhumbi. Emupopila okuti kalingile ngotyo opo emuleve. Oityi omukuatate wokuanumana alinga? Apopi okuti: “Otyo wapopia otyili.” Aevela omphange.

⁹ Ongeleka oyo itulongesa tyi? Tyina omunthu umwe ametuleve, tuna okuholovona etyi matulingi. Omunthu wokuna oluembia wevela. (Tanga Provérbios 10:12; 1 Pedro 4:8.) Tyina “tuhesuku putyina tulewa” otyo tyihambukiswa Jeova. (Provérbios 19:11; Eclesiastes 7:9) Inkha nthiki imwe omunthu umwe upopia ine ukulinga otyipuka tyimwe tyikunumanesa, lipula okuti: ‘Ndyipondola okuhesuku netyi apopia? Okuti nesukisa umwe okutualako okusoka kotyipuka otyo?’

10. (a) Oñgeni omphange umwe tete akala etyi ovanthu vemupopia? (b) Otestu patyi yakuatesileko omphange oo okutualako okukala nombembwa na vakuavo?

¹⁰ Tyina vakuetu vamapopi otyipuka tyimwe tyituleva, tyipondola okupuiya okuhesuku netyi vapopia. Tala etyi tyaendele nomphange umwe omukokoli-ndyila matuihana okuti Lucia. Vamwe mewaneno ankho vapopia konthele yovilinga viae viokuivisa nonkhalelo aundapesa omuvo wae. Anumana unene iya aiti kovakuatate vamwe vemupakelemo. Atyieta tyi? Omphange wapopia okuti ovakuatate vaundapesa Ombimbiliya opo vemukuateseko okuyekapo okusoka unene kuetyi ovanthu vapopia iya asoko vali unene ku Jeova. Omphange oo apamekwa etyi atanga Mateus 6:1-4. (Tanga.) Ono versikulu ombo ambumuhinangelesa okuti okuhambukiswa Jeova otyo tyakolela vali. Omphange oo aholovona okuhesuku netyi ovanthu vapopia. Pahe, namphila ovanthu vapopia konthele yovilinga viae viokuivisa, nongotyo utualako nehambu mokonda utyii okuti ukahi nokulinga atyiho evila opo ahambukiswe Jeova.

TYINA TYEHETAVELA OKUEVELA

11, 12. (a) Oñgeni Omukristau ena okulinga inkha wiimbuka okuti una ‘onondaka nomukuatate umwe’? (b) Oityi tulilongesila konkhalelo Abraiau atetulula otyitateka? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹¹ “Atuho tupengesa ovikando ovinyingi.” (Tiago 3:2) Soka ñgeno ove weiva omukuatate umwe wanumana mokonda yetyi ove wapopia ine walinga. Oityi molingi? Jesus wati: “inkha weta otyiawa tyove komutala wovilikutila iya ohinangela okuti una onondaka nomukuatate umwe, sapo etyi weya okuava pomutala wovilikutila oende. Tetekela okutetulula otyitateka otyo nomukuatate wove, tyina wamakondoka, olingi otyilikutila tyove.” (Mateus 5:23, 24) Ngotyo popia nomukuatate wove. Tyina ulinga ngotyo, ehando liove okukala nombembwa nae. Ove una okutavela okuti wapengesa iya ohaovola okuliamena Okukala nombembwa no vakuatate vetu otyipuka tyakolela vali unene.

¹² Ombimbiliya ilekesa oñgeni ovaumbili va Huku vapondola okutualako nombembwa tyina vena ovitateka poyavo. Mongeleka, Abraiau notyimphumba tyae Lot ankho vena ovipako ovinyingi iya ovanthita vavo avatañguna mokonda ankho ohika valisila onthutu. Mokonda Abraiau ankho uhanda ombembwa, ayeke Lot aholovone ohika ikahi nawa. (Gênesis 13:1, 2, 5-9) Oyo ongeleka ongwa pala onthue! Okuti Abraiau wapumbilwe mokonda yotyali tyae? Au! Konyima yotyo, liwa-liwa Jeova alae okuavela ononkhano onongwa Abraiau tyipona etyi apumbwa. (Gênesis 13:14-17) Oityi tulilongesilako? Namphila pamwe kamatukala notyipuka tyimwe, Jeova utuyamba tyina tuovola okutetulula ovitateka noluembia.^[1]​—Tala okatoi konthyulilo yonthele.

13. Oityi omukuatate wapewa pahe otyilinga tyokuhongolela otyonge alinga etyi akumbululwa omapita? Oityi tulilongesilako?

¹³ Tala ongeleka yo nonthiki mbetu. Omukuatate umwe wapewa pahe otyilinga tyokuhongolela ovionge, alikalela komukuatate umwe emupulu inkha upondola okukuatesako ovilinga vimwe motyonge. Omukuatate emukumbulula omapita aiki otelefone, mokonda ankho wanumana nomukuatate ankho uhongolela ovilinga ovio kohale. Omukuatate wapewa pahe otyilinga otyo ahanumana, mahi ankho upondola okunumana mokonda yetyi alingwa. Etyi palamba onoola mbumwe, alikalela vali omukuatate oo iya emuiti velivase. Mosimanu okukuavo, avelivasi keliongiyo Mondyuo Yomaliongiyo, iya etyi eliongiyo liapwa, avatomphola ehimbwe. Omukuatate ankho wanumana apopie etyi tyaendelepo nomukuatate ankho uhongolela ovilinga vio vionge kohale. Omukuatate wapewa otyilinga tyokuhongolela ovio vionge, emutehelela noluembia iya tupu avatomphola konthele yono testu mbumwe. Atyieta ouwa, mokonda ovakuatate avakala nombembwa iya avaundapa kumwe motyonge. Omukuatate apandula unene mokonda omukuatate pahe ukahi nokuhongolela ovionge wapopia nae noluembia no kankhenda.

OKUTI WESUKISA OKUKUTIKINYAMO OVAKULU VEWANENO?

14, 15. (a) Onalupi tupondola okuundapesa onondonga mbuli mu Mateus 18:15-17? (b) Ononthambo patyi ononthatu Jesus apopia onthue tuesukisa okulinga?

¹⁴ Onondyaya pokati Kovakristau mbuna okutetululwa liwa-liwa. Mahi, ovikando ovinyingi katyitavela. Ovitateka vimwe viesukisa okukuatesuako na vakuetu ngetyi tyipopia Mateus 18:15-17. (Tanga.) “Onkhali” Jesus apopia havitateka ovitutu vipondola okukala pokati ko Vakristau. Oñgeni tutyii? Jesus wapopia okuti, inkha omunthu walinga onkhali kelivele tyina amapopi nomukuatate wae, no nombangi, na vana vena otyilinga, una okutalwa “komaiho avo ngomunthu wouye, nomutanthi womalilimu.” Hono, otyo tyihangununa okuti una okupolwa mewaneno. “Onkhali” yapopiwa apa muakutikinya okupopia omatutu ine okutendeleya, mahi kamuakutikinyine ononkhali ombu, oundalelapo, ovalume valala poyavo, okutyitukilapo otyili, nokufenda ovilolo. Omunthu ulinga ononkhali ombo wesukisa okupumphikwa novakulu vewaneno.

¹⁵ Etyi Jesus aava onondonga ombo opala okutulekesa oñgeni tupondola okukuatesako omukuatate tuhole. (Mateus 18:12-14) Oñgeni tupondola okulandula onondonga ombo? (1) Onthue tuna okulinga atyiho opo tukale nombembwa nomukuatate atuhesukisa okutyipopila ovanthu. Tyipondola hamwe matusukisa okupopia nae ovikando ovinyingi. Mahi oityi matulingi inkha nongotyo otyitateka tyitualako? (2) Tupondola okuenda nomukuatate wii nawa otyitateka otyo atukapopia nomukuatate tuna nae otyitateka. Inkha otyitateka tyitetululwa, ove una “okuevela omukuatate wove.” Mahi oputyina vala wapopia nomukuatate wove ovikando ovinyingi iya nongotyo ohetyivili okukala nae nombembwa opo vala (3) upopila otyitateka otyo ovakulu vewaneno.

16. Oityi tyilekesa okuti okulandula onondonga mba Jesus otyo tyaviuka iya oluembia?

¹⁶ Pamwe katyesukisile okulandula ononthambo ombo ambuho ononthatu mbapopiwa mu Mateus 18:15-17. Otyo tyihambukiswa. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Mokonda mononkhalelo ononyingi, omunthu walinga onkhali wiimbuka onkhali alinga, ngotyo atyihesukisa apolwe mewaneno. Omunthu wapopiwa omapita una yokuevela omukuatate wae opo vakale nombembwa. Tyayandyuluka nawa okuti onondonga Jesus aava kambulekesa okuti tuesukisa okuenda liwa-liwa kovakulu vewaneno. Tuna vala okuketyipopia kovakulu vewaneno tyina tuamalingi ononthambo onombali, natyina tyayandyuluka umwe nawa okuti pena otyipuka otyivi tyalingwa.

17. Ouwa patyi tukala nao tyina ‘tuovola okukala nombembwa’ na vakuetu?

¹⁷ Mokonda tuvakuankhali, matutualako okupopia ovipuka vinumanesa vakuetu. Omulongwa Tiagu wahoneka okuti: “Inkha umwe kapengesa mondaka, oo utupu onkhali, tupu upondola okutyilika olutu lwae aluho.” (Tiago 3:2) Opo tutetulule ovitateka na vakuetu, tuesukisa okulinga atyiho tuvila opo “tuovole ombembwa, atuivasi.” (Salmo 34:14) Tyina tutualako okukala nombembwa navakuetu, matukala noupanga omuwa novakuatate vetu no nomphange, iya otyo matyitukuatesako okulikuata okapandi. (Salmo 133:1-3) Tyakolela vali, matukala noupanga wapama na Jeova, “Huku wokuava ombembwa.” (Romanos 15:33) Matuavelwa vala ononkhano ombo ambuho tyina tuovola okutetulula ovitateka vietu navakuetu noluembia.