Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w18 Kapepo pp. 27-32
  • Ponthyimbi Ankho Nahepa — Pahe Namona

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Ponthyimbi Ankho Nahepa — Pahe Namona
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • MOMANIMA O TETE
  • OMUENYO OMUPE UHIMBIKA
  • OVITATEKA MOKONDA YOKAPUNGULULA
  • OVIPUKA VIANTHYUVISA
  • OMUENYO WETU MOVILINGA VIOKUTALELAPO OMAWANENO
  • PAHE NAMONA
  • Ame Ndyihole Ovipuka Nelilongesa Tupu Ndyityihole Tyokulongesa Vakuetu Konthele Ya Siovaa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2022
  • Jeova Wayamba Unene Etokolo Liange
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
  • Tyandyetela Ouwa Okueenda Novanongo
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • Okusapo Ovipuka Konyima pala Okulandula Omesene
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
w18 Kapepo pp. 27-32
Samuel Herd novakuatate ovakuavo valinga onthele yononkhalamutwe Mbonombangi mba Jeova, ngetyi Stephen Lett na David Splane

EHIPULULO LIOMUENYO

Ponthyimbi Ankho Nahepa — Pahe Namona

Tyapopiwa na Samuel F. Herd

Ame natyitilwa mondyuo onthutu mepunda-umbo litiwa Liberty, mo Indiana, ko Estados Unidos. Etyi natyitwa, vo tate ankho vena-le ovana vetatu, wike omukuendye iya vevali ovakainthu. Konyima yange akutyitwa vali vetatu, ovakuendye vevali, nomukainthu wike.

Ondyuo onthutu omu Samuel Herd atyitilwa

Ondyuo onthutu omu natyitilwa

OMUVO nakala kosikola, ovipuka kaviapilulukile unene. Vana nahimbika okulilongesa navo motyikando tyotete naya kosikola, ovo namanuhula navo osikola. Mokonda epunda-umbo etutu, aveho ankho vakalamo velii nawa.

Puetyi Samuel Herd ankho omukuendye

Onthue tuatyitwa epandu-vali iya etyi ankho ndyimona, nelilongesa okuundapa mepia

Mepunda-umbo lyo Liberty, ankho muna ovitaka, iya ankho mulimwa vali unene ovilia. Etyi natyitwa, tate yange ankho uundapa mepia liomulume umwe. Etyi nekula, nelilongesa okutaha etratole, nokulinga ovilinga ovikuavo viomepia.

Etyi natyitwa, tate yange ankho una-le omanima 56 iya me yange ankho una 35. No ngotyo, tate yange ankho una ononkhono nekongoko likahi nawa. Ankho uundapa unene iya walongesa ovana vae aveho okupanda ovilinga. Ankho utupu onombongo ononyingi, mahi wetuavela eumbo, novikutu, nokulia. Iya apeho ankho ukala omuvo umwe nonthue. Tate wankhia etyi ankho ena omanima 93. Me wankhia etyi ena omanima 86. Ankho kavaumbila Jeova. Umwe puava tulikwai navo, omukulu wewaneno tunde mo 1972.

MOMANIMA O TETE

Me ankho uhole unene ongeleya. Mo Vityalumingu aviho, ankho ututuala mongeleya itiwa Batista. Etyi ankho ndyina omanima 12, neiva otyikando tyotete konthele yelongeso Lioutatu Ukola. Ngotyo, andyipulu me okuti: “Oñgeni Jesus apondola okukala Omona, mahi otyo o Tate?” Ndyihinangela etyi ankhumbululile okuti: “Mona wange, otyo otyipuka tyihanoñgonokwa. Onthue katuafuilepo opo tutyinoñgonoke.” Tyotyili, ame ankho hityinoñgonoka. No ngotyo, etyi ankho ndyina omanima 14, andyimbatisalwa mondongi. Avandambuika momaande ovikando vitatu, menyina lya Tate, no lyo Mona no liospilitu sandu!

Etyi Samuel Herd ankho ena 17

1952​—Puetyi ndyina omanima 17, etyi nkhele nehenekale efualali

Etyi ankho ndyimukuendye, ankho ndyina epanga lihole ovinyano viokuliveta iya anthyindila opo naame ndyilipake movinyano ovio. Ngotyo, andyihimbika okulilongesa iya andyinyingila meongano liovinyano ovio ankho litiwa Golden Gloves. Mokonda ankho himunongo, andyiyekeko. Konyima, andyiihanwa opo ndyikale efualali lyo mo Estados Unidos iya andyitumwa ko Alemanha. Etyi ankho ndyili ko Alemanha, ononkhalumtwe avanthumu kosikola yomafualali mokonda ankho vasoka okuti mandyikala onkhalamutwe yomafualali ikahi nawa. Ankho vahanda ndyikale efualali omuenyo wange auho. Mahi, ame ankho hihande okutualako okukala efualali, ngotyo etyi palamba omanima evali, mo 1956 andyityiyekepo. Kapalambele omuvo omunyingi, andyilipake monkhalelo onkhuavo youfualali.

Samuel Herd wavala ovikutu viefualali

1954-1956​—Nakala efualali lyo Estados Unidos omanima evali

OMUENYO OMUPE UHIMBIKA

Etyi nkhele nehenelilongese otyili, ankho ndyina omalusoke apenga konthele yetyi tyihangununa okukala omulume wotyotyili. Ankho ndyisoka ngotyo mokonda yo nosinema ndyitala, novanthu ankho ndyikala navo. Ankho ndyisoka okuti omulume upopia konthele Yombimbiliya, hamulume wotyotyili. Mahi, andyihimbika okulilongesa ovipuka viapilulula omuenyo wange. Onthiki imwe etyi ankho ndyikahi nokutaha etuku-tuku liange, ovahikuena vevali, avandyihana nenkhanya. Ankho onomphange mba nawa yange. Ovahikuena ovo, ankho Onombangi mba Jeova. Nthiki imwe vamphele-ale Omutala Womulavi no Despertai!, mahi ankho ndyisoka okuti Omutala Womulavi upuilisa okuunoñgonoka. Avankhongo opo ndyende Melilongeso Liomukanda Mewaneno, eliongiyo ankho lilingilwa mondyuo yavo. Andyivepopila okuti nkhele mandyitale inkha mandyiya. Avayolo iya avamphulu okuti: “Moya umwe?” Andyiti: “Mandyiya.”

Andyilivele, mahi ankho ndyina okufuisapo etyi nalaa. Ngotyo, andyiende keliongiyo. Andyihuvu unene no vana mokonda ankho veii ovipuka ovinyingi konthele Yombimbiliya! Namphila ankho ndyenda apeho mokapela na me, mahi ankho ndyii vala ovipuka vihehi konthele Yombimbiliya. Pahe, ankho ndyihanda okunoñgonoka nawa Ombimbiliya, ngotyo andyitavela okulongeswa. Tyimwe povipuka viotete nelilongesa, okuti enyina lya Huku o Jeova. Kohale, napulile me konthele Yonombangi mba Jeova iya ankhumbulula okuti: “Ovo, vafenda omukulu umwe wokohale utiwa o Jeova.” Mahi, pahe nelitehelela ngatyina omaiho ange ekahi nokuikuka!

Ame hasetele okukula motyili mokonda ankho ndyina onthumbi yokuti navasa otyili. Etyi palamba onohanyi etyive konyima yetyi naile keliongiyo liotete, andyimbatisalwa mohanyi ya Março yo 1957. Ovituwa viange avipiluluka unene. Ame ndyipandula unene mokonda Ombimbiliya yandongesa oityi tyihangununa okukala omulume wotyotyili. Jesus ankho omulume uhena onkhali. Jesus ankho una vali epondolo, no nonkhono kovalume aveho. No ngotyo, nalumwe aluile. Mahi, ngetyi tyaulilwe, “ayeke vemumonese ononkhumbi.” (Isaías 53:2, 7) Nelilongesa okuti omulongwa wotyotyili wa Jesus, “wesukisa okukala ondalawa novanthu aveho.”—2 Timóteo 2:24.

Mo 1958, andyihimbika ovilinga vioukokoli-ndyila. Konyima, andyiviyekepo. Omokonda yatyi? Omokonda nanepa Gloria, umwe povahikuena vana vankhongele opo ndyende keliongiyo! Nalumwe nelivelele mokonda yokuemunepa. Gloria ankho omukai omuwa etyi tuelinepa iya alo hono utualako. Kuame, wakolela vali tyipona otyipuka tyilanda onombongo ononyingi, iya ndyina ehambu enene mokonda yokuemunepa! Pahe, Gloria mapopi katutu konthele yae:

“Tuatyitwa 17. Me ankho omukuatyili ku Jeova. Wankhia etyi ankho ame ndyina omanima 14. Konyima yotyo, tate ahimbika okulilongesa Ombimbiliya. Mokonda me wankhia, tate alingi epongiyo limwe nonkhalamutwe yosikola. Omukulu wange ankho ukahi-ale nokumanuhula okulongeswa kosikola, Tate akaita konkhalamutwe inkha tyitavela okulipinga-pinga kosikola opo tutyivile okuyunga eumbo, novana. Tupu, otyo ankho tyitukuatesako okuteleka ondalelo, opo Tate avase okulia tyina apetuka kovilinga. Onkhalamutwe yosikola etavela iya atulingi ngotyo alo omukulu wange amanuhula okulongeswa. Tualongeswa Ombimbiliya no nombunga onombali iya 11 puonthue atukala Onombangi mba Jeova. Namphila ankho nahapopi unene, mahi ankho ndyihole ovilinga viokuivisa. Mokueenda kuomanima, omulume wange Samuel, wankhuatesako motyitateka otyo.”

Tuelinepa mu Fevereiro yo 1959. Okuundapa kumwe movilinga vioukokoli-ndyila tyetuetela ehambu. Mohanyi ya Julho, atuhoneka omukanda opo tukaundape mo Mbetele. Ankho tuhanda unene okukaundapa mo Mbetele. Omukuatate utiwa Simon Kraker wetulinga omapulo amwe. Wetupopila okuti mo Mbetele ankho kavekahi nokutavela ovalinepi. No ngotyo, ankho tuhanda okukaundapa mo Mbetele, mahi opo tuundape-mo palambele omanima omanyingi.

Tuahonekela omukanda ko Mbetele okuita opo tukaundape kuna ankho kuesukisa vali ovaivisi. Avetutumu tukaivise kotyilongo tyo Pine Bluff, ko Arkansas. Pomuvo opo, mo Pine Bluff ankho muna vala omawaneno evali. Limwe ankho o liovindele iya ekuavo olio vanthikovei. Onthue atutumwa mewaneno lyo vanthikovei, ankho muna vala ovaivisi 14.

OVITATEKA MOKONDA YOKAPUNGULULA

Ove hamwe ukahi nokulipula omokonda yatyi Onombangi mba Jeova ovindele ankho veliyapukila novanthikovei. Omokonda pomuvo opo ongotyo ovipuka ankho vina okuenda. Ovitumino ankho viilika ovanthu vovivala vielikalela okukala kumwe, iya tupu okutyilinga ankho tyipaka omuenyo motyiponga. Ponomphangu mbumwe, ovakuatate ankho vena owoma wokuti Ondyuo yavo Yomaliongiyo ankho maihanyuapo inkha ovakuatate vovivala vivali veliongiya kumwe. Ovipuka ovio viamonekele umwe. Inkha Onombangi ovanthikovei ankho vakaivisa apa pakala ovindele, ankho vapondola okupakwa mokaleya, nokuvetwa nopulisa. Ngotyo, opo tutyivile okuivisa nawa, ankho tutavela ovitumino, nokukevelela okuti ovipuka nthiki imwe mavipiluluka.

Ovilinga vietu viokuivisa ankho kaviapepukile. Tyina ankho tuivisa motelitoliu yovanthikovei, pamwe tyihetyii tutotola ponondyuo mbovindele. Ankho tuna okusoka liwa-liwa inkha matuvepopila konthele yo Mbimbiliya tyihasete ine matuiti otyiponyo atuende meumbo ekuavo. Ongotyo ovipuka ankho vikahi pomuvo opo.

Mokonda ankho tuvakokoli-ndyila, ankho tuesukisa okuundapa opo tulitekule. Ankho tufetwa onombongo mbehehi. Gloria waundapele monondyuo mbumwe. Mondyuo imwe ankho ndyiyekwa ndyimukuateseko opo amanuhule liwa ovilinga. Mondyuo oyo, ombunga ankho ituavela okulia. Onosimanu ambuho, Gloria ankho ukangomalelako ovikutu ombunga imwe. Ame ankho ndyiviukisa ononthemo motyitali, nokusukula onondyanena, nokulinga ovilinga ovikuavo vyo meumbo. Meumbo ekuavo liovindele, ankho tusukula onondyanena. Tyina Gloria ankho asukula mokati, ame ankho ndyisukula pondye iya mokonda tutyilinga onthiki aiho, ankho vetuavela okulia. Gloria ankho ulila mokati, mahi ankho kavalila komesa ike. Ame ankho ndyilila pondye, mahi hesukile mokonda ankho okulia kupepa unene. Ankho ovanthu ovawa, mahi ankho vasoka vala ngetyi ovanthu vo pomuvo opo vasoka. Ndyihinangela onthiki imwe etyi tuatalama apa palandeswa ongasolina. Konyima yetyi nalanda ongasolina, andyipulu omunthu wetulandesa inkha Gloria ankho upondola okuenda mondyuo yokutalamena-ko. Omunthu oo ankho otyindele. Anumana iya ankhumbulula okuti: “Paikwa!”

OVIPUKA VIANTHYUVISA

Tuakalele omuvo uhambukiswa novakuatate iya ankho tuhole unene ovilinga viokuivisa! Otyikando tyotete tuehika mo Pine Bluff, tuakalele meumbo like nomukuatate ankho omukuatesiko wovakulu vewaneno pomuvo opo. Omukai wae ankho kelilongesa otyili iya Gloria ahimbika okumulongesa Ombimbiliya. Etyi palamba omuvo umwe, andyihimbika okulongesa Ombimbiliya omona wae nomulume womona wae. Ina nomona avatokola okuumbila Jeova iya avambatisalwa.

Ankho tuna omapanga omawa mewaneno liovindele. Ankho vetukonga opo tukalie meumbo liavo, mahi tuna vala okuenda tyina kuamanthikovela opo ovanthu vehetumone. Eongano limwe liyandyanesa okapungulula noungangala litiwa Ku Klux Klan (KKK) ankho lieliyandyana unene pomuvo opo. Monthiki Yononganga kounthiki, ndyihinangela etyi namona omulume wapumphama pepata liae, wavala ngetyi ova KKK ankho vavala. Namphila ankho katyapepukile, ovakuatate vatuaileko okukala nokankhenda nonthue. Po kwenye, ankho tuesukisa onombongo opo tuende kotyonge iya omukuatate umwe alandepo etuku-tuku lietu opo tukale no nombongo mbokuenda kotyonge. Etyi palamba ohanyi, nthiki imwe ankho tuaponwa unene mokonda ankho tuli movilinga viokuivisa momutenya watokota unene. Konyima, atuende keumbo iya atuvasi otyipuka tyimwe tyetuhuvisa unene. Tuavasa etuku-tuku lietu motyitali! Iya atuvasimo omukanda wati: “Etuku-tuku lienyi olieli, otyiawa tyange pala onwe. Omukuatate wenyi.”

Pena otyipuka otyikuavo nalingililwe tyanthyuvisa unene. Mo 1962, nakongwa opo ndyende Kosikola Yovilinga Viouhamba ko South Lansing, mo Nova York. Osikola oyo ankho ikala ohanyi iya ankho mulongeswa ononkhalamutwe mbovakulu vewaneno, novatalelipo vomawaneno, novakulu vo distritu. Pomuvo opo ankho hiundapa iya ankho tutupu onombongo. Mahi, eongano limwe lyo notelefone mo Pine Bluff avandingi omapulo amwe okutala inkha ndyipondola okuundapamo. Inkha venthavelele, ñgeno nakala omunthu wotete omunthikovei uundapa meongano olio. Konyima avamphopila okuti ankho vahanda ndyiundape-mo. Oityi ankho ndyipondola okulinga? Ankho ndyitupu onombongo mbokuenda ko Nova York. Andyisoko unene konthele yokuhetavela okuenda kosikola opo ndyikale novilinga ovio. Ankho pakambela katutu opo ndyihonekele ko Mbetele okuti hiende, mahi apamoneka otyipuka tyimwe nahalimbwa nalumwe.

Omphange umwe mewaneno lietu, ankho wanepua nomulume uhaumbila Jeova, atotola pepito lietu komuhuka iya andyavela omukanda. Mokati, ankho muna onombongo ononyingi. Oe, novana vae, ankho vapindukapo kombimba opo vakahondyuele omapia. Valingile ngotyo mokonda ankho vahanda okuongiya onombongo opo vankhuateseko okuenda ko Nova York. Omphange oo amphopila okuti: “Enda kosikola, lilongesa ovipuka ovinyingi opo utulongese tyina wamakondoka!” Konyima, andyiiti keongano lyo notelefone opo ndyihimbike okuundapa tyina pamalambe onosimanu ononthano. Avakumbulula okuti: “Au! Katyitavela.” Mahi ame ankho hesukile. Ankho natokola-le okuenda kosikola. Ndyipandula unene mokonda yokuhetavelele ovilinga vina!

Pahe, Gloria mapopi oñgeni elitehelele konthele yomuvo tuakalele mo Pine Bluff: “Napandele unene otyilongo tyina! Ankho ndyilongesa Ombimbiliya ovanthu vena 15 ine 20. Ankho tuivisa umbo na umbo komuhuka iya komutenya atuhimbika okulongesa ovalongwa vetu alo ekumbi linyingila, pamwe ankho tupetuka 23 ola.” Okuundapa monkhalelo oyo ankho otyiwa unene! Ankho ñgeno ndyitualako okuundapa mepunda-umbo olio. Tyotyili, ankho hihande okuyekapo ovilinga ovio opo ndyinyingile movilinga viokutalelapo omawaneno, mahi Jeova ankho utuhandela otyipuka tyimwe.” Tyotyili ankho utuhandela umwe otyipuka otyikuavo.

OMUENYO WETU MOVILINGA VIOKUTALELAPO OMAWANENO

Etyi ankho tuvakokoli-ndyila mo Pine Bluff, tuahonekele omukanda opo tukale ovakokoli-ndyila vavilapo. Onthue ankho tukevelela vetutavele. Omokonda yatyi? Omokonda ankho tutyii okuti omukulu wo distritu yetu ankho uhanda tukuateseko ewaneno limwe mo Texas, tupu ankho uhanda tukale ovakokoli-ndyila vavilapo. Otyo ankho tuetyipanda unene. Ngotyo, atukevelela ekumbululo, mahi otyo liheya. Konyima, avetukumbulula. Mu Janeiro yo 1965, atutumwa movilinga viokutalelapo omawaneno! Omukuatate Leon Weaver, pahe onkhalamutwe yo Komisau yo Filiyale yo ko Estados Unidos, nae wapewa otyilinga tyokutalelapo omawaneno monthiki oyo.

Ame ankho nawela owoma otyilinga otyo. Etyi palamba enima ine onohanyi mbumwe, omukuatate James A. Thompson, Jr. ankho omukulu wo distritu, anthale inkha ankho nafuapo opo ndyikale omutalelipo womawaneno. Wamphopilile etyi ankho ndyina okulinga vali nawa, tupu apopi ovituwa omutalelipo womawaneno esukisa okukala navio. Etyi nahimbika ovilinga viokutalelapo omawaneno, andyiimbuka okuti ankho nesukisa unene onondonga mbuna. Etyi napewa otyilinga otyo, omukulu wotete wo distritu naundapa nae, omukuatate Thompson. Nelilongesa ovipuka ovinyingi nomukuatate oo omukuatyili.

James A. Thompson, Jr.; J.R. Brown; Fred Rusk

Napola ouwa kekuateso napewa novakuatate valongoka nawa

Pomuvo opo, omutalelipo womawaneno ankho ulongeswa. Mokonda yotyo, atukatalelapo ewaneno limwe nomutalelipo womawaneno ankho ukahi-ale movilinga ovio opo ndyitale oñgeni tyilingwa. Iya atukatalelapo ewaneno ekuavo opo nae anthale. Amphe onondonga, nehongolelo. Konyima, onthue muene pahe ankho tuna okutualako notyilinga otyo. Ndyihinangela etyi napopilile Gloria okuti: “Ñgeno ankho kaende liwa!” Mahi, pomuvo opo naimbuka otyipuka tyimwe tyakolela unene. Apeho mapamoneka ovakuatate vapondola okukukuatesako, mahi o putyina vala uveyeka vekukuateseko. Nkhele ndyitualako okupola ouwa kovipuka nelilongesila kovakuatate valongoka nawa, ngetyi omukuatate J. R. Brown, nae ankho omutalelipo womawaneno, nomukuatate Fred Rusk ankho uundapa mo Mbetele.

Pomuvo opo, okulinga okapungulula ankho tyakaka unene. Onthiki imwe eongano KKK ankho vekahi nokuenda-enda momatapalo o mepunda-umbo tukahi nokutalelapo, mo Tennessee. Ame ndyihinangela onthiki imwe etyi ankho tukahi movilinga viokuivisa iya atutalama katutu opo tulie mombale. Etyi napita mondyuo yokutalamena-ko, omulume umwe andandula, mahi ankho wanumana unene. Mahi, omukuatate umwe otyindele, ankho omunene vali tyipona onthue vevali, anyingilamo iya amphulu okuti: “Mukuatate Herd, okuti ovipuka vikahi nokuenda nawa?” Omulume oo wandandulile, atundumo liwa-liwa. Mokueenda kuomanima, naimbuka okuti etyi tyieta okapungulula, hatyivala tyomunthu, mahi omokonda youkuankhali. Tupu, nelilongesa okuti katyesukisile otyivala patyi, omukuatate, omukuatate wove umwe iya alo umwe, inkha tyesukisa, upondola okunkhia opo ekukuateseko.

PAHE NAMONA

Tuakala omanima 12 movilinga viokutalelapo omawaneno iya atukala omanima 21 mo distritu. Tuayambwa unene momanima oo aeho iya tuna onongeleka ononyingi. Mahi ankho pena otyipuka otyiwa tyikahi nokutukevelela. Mu Agosto yo 1997 otyipuka ankho tuhanda unene atyimoneka. Tuakongwa opo tukaundape mo Mbetele yoko Estados Unidos. Otyo tyamoneka vala etyi palamba omanima 38 tunde etyi tuahoneka omukanda wotete opo tukaundape mo Mbetele. Mohanyi yalandulako, atuhimbika okuundapa mo Mbetele. Ankho ndyisoka okuti ovakuatate vo mo Mbetele ankho vahanda vala ndyiundape omuvo uhehi, mahi hatyoko tyamonekelepo.

Samuel na Gloria Herd

Gloria ankho omukai omuwa etyi tuelinepa iya alo hono utualako

Tete, naundapa Moseketa Yovilinga. Nelilongesa ovipuka ovinyingi! Ovakuatate vaundapa moseketa oyo, valingwa omapulo omanyingi epuilisa novakulu vewaneno, novatalelipo vomawaneno vo potyilongo. Ndyipandula unene mokonda ovakuatate vandongesa noumphua-lundo. Inkha napelwe vali otyilinga otyo, no ngotyo ñgeno nelilongesa ovipuka ovinyingi novakuatate ovo.

Ame na Gloria tuhole o Mbetele. Tuhole unene okupindukapo kombimba iya otyituwa otyo tyikuatesako unene tyina omunthu akala mo Mbetele. Etyi palamba enima, napewa otyilinga tyokukala Omukuatesiko Wokomisau Yovilinga Yononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Mo 1999, napewa otyilinga tyokukala umwe Pononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Nelilongesa ovipuka ovinyingi motyilinga otyo. Haunene nelilongesa okuti onkhalamutwe yewaneno lyo Vakristau hamunthu-ko, mahi o Jesus Kristu.

Samuel Herd novakuatate ovakuavo valinga onthele yononkhalamutwe Mbonombangi mba Jeova, ngetyi Stephen Lett na David Splane

Tunde mo 1999, ndyina elao liokukala umwe Pononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova

Tyina ndyisoka komuenyo wange, pamwe ndyilitehelela ngomuuli Amosi. Jeova wamona omunthita una ankho una vala otyilinga tyokulenga omakuyu, otyinyango ankho tyiliwa vala novanthu vahepa. No ngotyo, Huku waholovonene Amosi opo akale omuuli iya ayambe unene ovilinga viae. (Amós 7:14, 15) Tupu, Jeova wasuka naame, omona womulimi wahepa wo mepunda-umbo lyo Liberty ko Indiana. Iya Jeova ukahi nokundyamba novipuka ovinyingi nehevili okupopia! (Provérbios 10:22) Omuenyo wange wahimbika noluhepo, mahi pahe ndyilitehelela okuti namona vali unene tyipona etyi ankho ndyisoka!

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma