Ankho Ñgeno Wapandelue na Huku
ONTHUE tuumbila Jeova, iya tuhanda okupandwa, nokuyambwa nae. Mahi, oityi tupondola okulinga opo tupandwe na Huku? Kohale, ovanthu vamwe valingile ononkhali iya avelivele, vapandelwe vali na Huku. Ovakuavo vapandelwe umwe na Huku, mahi konyima avahatualako okulinga ovipuka oviwa. Ngotyo, tuna okulipula okuti: “Oityi Jeova aovola mu kese munthu?” Ongeleka ya Roboau, ohamba yo Judaa, itukuatesako okukumbulula epulo olio.
WAHIMBIKA OMAPITA
Salomau, tate ya Roboau, wakalele ohamba yo Isilayeli omanima 40. (1 Reis 11:42) Etyi Salomau ankhia, Roboau walingile oungendi okutunda ko Jelusalei alo ko Sikei opo akale ohamba. (2 Crônicas 10:1) Okuti wakalele nowoma wokukala ohamba? Tate yae Salomau, ankho wiiwe okuti omunongo unene. Ngotyo, Roboau ankho una okulekesa inkha nae omunongo mokutetulula otyitateka tyimwe otyinene.
Ova Isilayeli ankho velitehelela okuti vekahi nokutuminwa omapita, iya avatumu ovanthu opo vakapopile Roboau etyi ankho vahanda alinge. Vati: “Tate yove walemesa okanga yetu. Mahi inkha upepukisa ovilinga vietu iya otepulula omulemo wokanga tate yove etupaka, onthue matukuundapela.”—2 Crônicas 10:3, 4.
Roboau ankho una okulinga etokolo lialema. Inkha ankho utavela okulinga etyi ovanthu vemuita, oe nombunga yae, na vana ankho vakala meumbo liae, ñgeno ankho kamavatualako okukala novipuka vimwe oviwa ankho vetyiliya. Mahi, inkha ankho ketavela, ovanthu ankho vapondola okumutyitukila-po. Oityi Roboau alinga? Tete, wakapopia novakulu ankho vaundapele na tate yae. Ovakulu avemupopila opo etavele etyi ovanthu vemuita. Mahi, konyima Roboau akapopia vali novanthu veti liae, iya atokola okuvetekula onya. Apopila ova Isilayeli okuti: “Okanga yenyi maileme vali unene, iya otyo umwe mandyimulingi. Tate yange wemuveta nosikote yoloi, mahi ame mandyimuvete nosikote yomuvia.”—2 Crônicas 10:6-14.
Otyo tyitulongesa-tyi? Hono, onthue tuna ovakulu vaumbila Jeova omanima omanyingi iya vapondola okutukuatesako okulinga omatokolo omawa. Ounongo okulandula onondonga mbavo.—Jó 12:12.
‘VETAVELELE KU JEOVA’
Moluotyo, Roboau aongiya omafualali ae opo akaluise omihoko 10. Mahi, Jeova atumu omuuli Semaías opo ekevepopile okuti: “Wahakalwe novakuatate vove ova Isilayeli. Kese umwe pu onwe akondoke keumbo liae, mokonda ame netyieta.”—1 Reis 12:21-24.a—Tala onondaka pokatoi.
Okuti ku Roboau ankho tyapepuka okutavela ku Jeova? Oityi ovanthu ankho vapondola okusoka konthele yae? Roboau wapopilile ova Isilayeli okuti mevevete “nosikote yomuvia,” mahi pahe ankho kekahi nokulinga natyike konthele yomihoko viemutyitukilapo! (Tyieleka na 2 Crônicas 13:7.) Katyesukisile etyi ovanthu ankho vasoka, Roboau nomafualali ae, “avetavela ondaka ya Jeova iya avakondoka keumbo, ngetyi Jeova evepopila.”
Oityi tulilongesila-ko? Apeho otyiwa okutavela ku Jeova, namphila pamwe ovanthu vapondola okutulinga omukuele. Jeova apeho metuyambe inkha tumutavela.—Deuteronômio 28:2.
Okuti Roboau wayambelue mokonda yokuetavela? Roboau nkhele ankho ohamba yo Judaa no yo Benjamim, iya atokola okutunga omapunda-umbo omape. Tupu, apameka omapunda-umbo omakuavo. (2 Crônicas 11:5-12) Tyakolela vali, pomuvo opo Roboau ankho utavela ovitumino vya Jeova. Ovanthu ovanyingi vomihoko 10, avaende ko Jelusalei opo vakuateseko Roboau, nokuliwaneka nefendelo liotyotyili, mokonda ovanthu vo potyilongo tyavo ankho vahimbika okufenda ovilolo. (2 Crônicas 11:16, 17) Mokonda ankho Roboau utavela ku Jeova, ouhamba wae aupame.
ROBOAU WALINGILE ONKHALI IYA ELIVELE
Etyi ouhamba wa Roboau wakala tyapama, alingi otyipuka tyimwe otyivi. Roboau ayekepo okutavela ku Jeova iya ahimbika okufenda ovikahuku. Omokonda yatyi? Okuti wahongiliyilue na me yae, ankho omu Amom? (1 Reis 14:21) Katutyii nawa, mahi etyi twii, okuti elongo lialandulile ongeleka yae ombi. Mokonda yotyo, Jeova ayeke Ohamba Sisaque yo ko Egitu ihanye-ko omapunda-umbo omanyingi ankho atuminwa na Roboau.—1 Reis 14:22-24; 2 Crônicas 12:1-4.
Roboau kahetekelele David, okukala noupanga wapama na Jeova
Otyitateka otyo tyavilapo etyi Sisaque, nomafualali ae vakalwisile o Jelusalei, oku Roboau ankho atumina. Pomuvo opo, omuuli Semaías apopila Roboau novakuatesiko vae onondaka mba Huku, mbati: “Mokonda muandyekapo, naame mandyimuyekela pomaoko a Sisaque.” Oñgeni onondaka ombo mbakalesile Roboau? Mbemukuatesileko unene! Ombimbiliya yati: “Ovatumini vo Isilayeli, nohamba, aveliolo omutima iya avati: ‘Jeova omuviuki.’” Mokonda yotyo, Jeova akuatesako Roboau iya o Jelusalei aihahanyua-po.—2 Crônicas 12:5-7, 12.
Konyima yotyo, Roboau atualako okukala ohamba yo Judaa. Etyi ehenenkhie, Roboau waavelele ovipuka ovinyingi oviwa ovana vae. Hamwe wetyilingile opo vahatyitukile-po Abiya, mokonda oe ankho makala ohamba. (2 Crônicas 11:21-23) Mokulinga ngotyo, Roboau walekesa ounongo ahalekesile puetyi ankho omukuendye.
OKUTI ROBOAU WALI OMUNTHU OMUWA?
Namphila Roboau alingile ovipuka vimwe oviwa, Ombimbiliya yati: “Walinga ovipuka ovivi.” Omokonda yatyi? Omokonda ‘kaovolele Jeova nomutima wae auho.’ Ngotyo, Roboau kapandelwe na Jeova.—2 Crônicas 12:14.
Oityi ongeleka ya Roboau itulongesa? Roboau wetavelele ku Huku ovikando vimwe. Tupu, walingilile ovipuka oviwa ovanthu va Jeova. Mahi, ankho utupu oupanga wapama na Jeova, tupu ankho utupu ehando enene liokumuhambukiswa. Wayekele-po okulinga ovipuka oviwa iya ahimbika okufenda ovikahuku. Hamwe upondola okulipula okuti: ‘Etyi Roboau etavelele okuviyulwa na Jeova, okuti omokonda welivelele umwe oviponyo viae iya ankho uhanda okumuhambukiswa? Ine omokonda vala vakuavo ankho vemupopila etyi ena okulinga?’ (2 Crônicas 11:3, 4; 12:6) Konyima, Roboau ahimbika vali okulinga ovipuka ovivi. Ankho welikalela unene na he-mbuale yae David! Tutyii nawa okuti David walingile ononkhali ononene. Mahi, welivelele nomutima auho. David ankho uhole Jeova, nefendelo liotyotyili iya alingi ngotyo mokueenda kuomuenyo wae auho.—1 Reis 14:8; Salmo 51:1, 17; 63:1.
Tupondola okulilongesila ovipuka ovinyingi kehipululo eli. Otyiwa tyina ovanthu vaundapa unene opo vatekule ombunga yavo nokulingila vakuavo ovipuka oviwa. Mahi, opo tupandwe na Jeova, tuna okumufenda monkhalelo ahanda, tupu tuna okukala noupanga wapama nae.
Opo tulinge ngotyo, tuesukisa okukala nohole na Jeova. Ngetyi otupia tuesukisa okupakwa ononkhui opo tuhanyime, ohole tuna na Huku maitualako vala inkha tulilongesa apeho Ondaka yae, nokusokolola kuetyi tutanga iya nokutualako okulikuambela. (Salmo 1:2; Romanos 12:12) Ohole oyo, maitulundu okumuhambukiswa muatyiho tulinga. Tupu, maitulundu okulivela tyina tuamalingi etyi tyapenga, nokuita Jeova etuevele. Inkha tulinga ngotyo, kamatukala nga Roboau, mahi matutualako okukala ovakuatyili mefendelo liotyotyili.—Judas 20, 21.
a Huku wapopile-ale okuti otyilongo tyo Isilayeli ankho matyikayapulwa, mokonda Salomau katuaileko okukala omukuatyili.—1 Reis 11:31.