Linga Omalikwambelo Ekahi Vali Nawa

1. Oityi Siovaa ahanda vokumufenda valinge? (Tala olutalatu.)

OVAKULU vati: “Ou uulula onkhu una oku apilukihila omulungu.” Pahe onthwe tyina pena etyi tyetwiihama, na tyina pena etyi twahanda okulinga, okulie tupilukihila omulungu? Okulie tuviuka? Onthwe tukwii-ale oku tuna okuviuka. Tupondola okupopia na Siovaa Huku yetu melikwambelo. Ngwe Siovaa wati umwe otyo tuna okulinga otyo, wahanda ‘tulikwambele’ apeho. (1 Tes. 5:17) Tupondola okulikwambela kwe, atupopi atyiho tyili komutima, nokumwiita etukwateseko tyina tuna etyi twahanda okulinga. (Pro. 3:5, 6) Siovaa uhole unene ovanthu, omunthu wotyali. Ngwe utupopila tulikwambele kwe apeho vala tyina mwene twahanda.

2. Oityi matupopi monthele ei?

² Onthwe tupandula umwe unene otyipuka etyi otyiwa twapewa, elikwambelo. Mahi tyipondola okutupwiya okuvasa omuvo wokulikwambela mokonda yokuti vala okakwata apa okakwata apa. Pamwe tupu tyina tusoka ñgaa komalikwambelo tulinga, ngoti nkhele akamba ñgeno tweelinga vali nawa. Mahi Ombimbiliya ipopia ovipuka vimwe vitupameka, vitulekesa etyi tuna okulinga. Monthele ei, matupopi oñgeni ankho Sesusi ataindya umwe omuvo pala okulikwambela, neetyi onthwe tulilongehila-ko. Tupu matupopi ovipuka vitano viesukisa unene tuna okulinga tyina tulikwambela, opo tutyivile okulinga omalikwambelo ekahi vali nawa.

SESUSI ANKHO UTAINDYA UMWE OMUVO WOKULIKWAMBELA

3. Oityi Sesusi ei tyayemba kelikwambelo?

³ Sesusi ankho utyii okuti Siovaa utyihole unene tyina atala ovanthu vae velikwambela. Kohale pweetyi eheneye pano pohi, wetyimwene tyina Tate yae akumbulula omalikwambelo ovanthu vae vemuyumba onthumbi, ovalume novakai. Sesusi wali ponthele ya Tate yae pweetyi Tate yae akumbulula elikwambelo lya Ana, no lya Ndaviti, no lya Eliya, nomalikwambelo ovanthu ovakwavo vali. (1 Sam. 1:10, 11, 20; 1 Reis 19:4-6; Sal. 32:5) Otyo Sesusi alongesila ovalongwa vae velikwambele apeho, tyayumba-ko umwe onthumbi okuti Tate yae meveivi! — Mat. 7:7-11.

4. Pweetyi Sesusi ali pano pohi welikwambelele unene, oityi tulilongehila-ko?

⁴ Pweetyi Sesusi ali pano pohi, welikwambelele unene ku Siovaa, otyo wetyilingile umwe opo ovalanduli vae vatalele-ko. Ankho utaindya umwe omuvo watyo wokulikwambela mokonda apeho vala ankho una ovilinga ovinyingi, pamwe tupu ankho woongelelwa novanthu ovanyingi. (Malu. 6:31, 45, 46) Ankho upinduka-po komuhuka-huka, aovola apa akakala vala aike elikwambele. (Malu. 1:35) Nthiki imwe, alala umwe nokulikwambela otyinthiki atyiho tyina nkhele ehenelinge otyipuka tyimwe ankho tyesukisa unene. (Luka 6:12, 13) Onthiki Sesusi ankho maipawa, onthiki pahe ankho malingi umwe otyilinga atuminwa pano pohi, kounthiki watyo welikwambelele unene. Ngwe pahe ankho otyo otyilinga tyalema vali malingi. — Mat. 26:39, 42, 44.

5. Oityi tuna okulinga pokulikwambela tuhetekele Sesusi?

⁵ Etyi tyalingile Sesusi tyitulongesa okuti, ngatukala-kala ñgoo novilinga ovinyingi, tuna umwe okwovola omuvo wokulikwambela. Tupondola okulinga nga Sesusi, okupinduka-po umwe komuhuka-huka, atulikwambela, okuti hatyo, o kongulohi tyina twehenelangale-po. Ine otyo tulinga otyo, matyimoneka umwe okuti twapandula otyipuka otyo otyiwa Siovaa etwavela. Omuhikwena umwe Ombangi utiwa o Line, uhinangela otyipuka ahambukilwe unene onthiki yo tete anoñgonoka okuti tupondola okulikwambela ku Huku. Wati: “Etyi nanoñgonoka okuti naina ndyipondola okupopia na Siovaa oola nahanda, andyityimono umwe okuti naina Epanga liange enene. Pahe atyimphe okusoka kweetyi ndyina okulinga ndyilinge omalikwambelo ekahi vali nawa.” Tyotyili, ovanyingi otyo umwe twakala-kala ngootyo. Mahi pahe matupopi ovipuka vitano viesukisa unene pokulikwambela.

OVIPUKA VITANO VIESUKISA UNENE MELIKWAMBELO

6. Ngeetyi tyipopia Eholololo 4:10, 11, Siovaa wata-mo mokupewa-tyi?

⁶ Hilivika Siovaa. Memonekelo limwe omu apositolu Swau amwene, wamwene-mo ovakulu 24 veli keulu vena nokufenda Siovaa. Ngwe vafenda Huku, mokonda vetyii okuti wata-mo mokupewa “omunkhima, nehumbilo, nepondolo.” (Tanga Eholololo 4:10, 11.) Onoandyu mbokutavela Siovaa, mbuna umwe ovipuka ovinyingi vimbupa okumuhilivika, nokumupa omunkhima. Ngwe mbukala nae keulu, mbumwii nawa, mbumona umwe novipuka alinga. Tyina mbutala ovipuka Siovaa alinga, tyimbupa umwe okumuhilivika. — Jó 38:4-7.

7. Omovipuka patyi tupondola okuhilivikila Siovaa?

⁷ Noonthwe tyina tulikwambela ku Siovaa, twahanda okumuhilivika, nokupopia evi vilekesa okuti tumuhole, nokumupandula. Tyina utanga Ombimbiliya, na tyina ulilongesa-yo, ovola okutala oñgeni Siovaa ekahi, neetyi ove uhole vali kwe. (Jó 37:23; Loma 11:33) Pahe, omupopila oityi ove wapanda kwe. Onthwe tuhilivika Siovaa tyina tulinga evi vitukalesa nawa, tupu vikalesa nawa vakwetu meongano. Siovaa apeho ututekula nawa, utuyakulila. — 1 Sam. 1:27; 2:1, 2.

8. Ovipuka patyi ovinyingi tuna-vio vitutwala umwe kokupandula Siovaa? (1 Ova Tesalonika 5:18)

⁸ Pandula Siovaa. Onthwe tuna ovipuka ovinyingi tupondola okupandula Siovaa melikwambelo. (Tanga 1 Ova Tesalonika 5:18.) Tupondola okumupandula movipuka viatyo aviho oviwa tuna-vio; mokonda ovipuka aviho oviwa vitunda vala kwe. (Tia. 1:17) Tupandula Siovaa mokonda yeetyi atunga ohi ei ongwa, novipuka aviho oviwa vili-mo. Tupu tupondola okumupandula tyeetyi tuna omwenyo, nombunga, nomapanga, novipuka oviwa tukevelela. Twahanda okupandula Siovaa, etyi etuyeka tumone elao eli liokukala noupanga omuwa nae.

9. Omokonda yatyi twesukisila okupandula Siovaa?

⁹ Tyipondola pamwe matyisukisa umwe okulinga ononkhono tusoke kovipuka tupondola okupandula Siovaa. Tuli mouye umwe muna vala ovanthu vahapandula-le. Ovanthu ovanyingi hono, vatala vala kweetyi vena-tyo, kavasoko-vo etyi vena okulinga vapandule ou wevepa-tyo. Ine noonthwe otyo tuyambula otyo, omalikwambelo etu maakala ngatyina uti evi twiita vina vala apa viahonekwa. Opo otyipuka otyo tyahamoneke-po, twesukisa okulikwatehila umwe apeho tukale ovanthu vokupandula movipuka viatyo aviho Siovaa etulingila. — Luka 6:45.

10. Oñgeni okukala omunthu wokupandula tyakwatesako Kyung-sook? (Tala olutalatu.)

¹⁰ Okukala ovanthu vokupandula, tyitukwatesako umwe na tyina tuna ovitateka. Tutalei etyi tyalingile umwe utiwa o Kyung-sook, wapopiwa m’Omutala Womulavi 15 ya Kupupu yo 2015. Waile kosipitali, atiwa una ouvela umwe wemukulila utiwa okasele. Wati: “Etyi netyiiva okuti ouvela oo ndyina-o, atyinthyoyesa unene. Ndyilitehela ñgaa nehulilwa, ngoti pahe ndyitupu-ale vali etyi mandyivili okulinga.” Oityi tyemukwatesileko etyivili okukoleleya? Wati ononthiki ambuho tyina ehenekalangale-po, wenda umwe pokahika pamwe pekahi nawa, elikwambela ku Siovaa nondaka yakaluluka, apopi ovipuka vitano amona onthiki oyo emupandula. Otyo ankho tyimukalesa nawa, etyivili okulinga ovipuka vilekesa okuti uhole Siovaa. Ngwe wetyimona umwe okuti Siovaa ukwatesako ovanthu vae vemulingila tyina vena ovitateka. Tupu wetyimona okuti ovipuka oviwa Siovaa etwavela ovinyingi, vipona povitateka tukala navio. Naina, noonthwe tuna ovipuka ovinyingi tupandula Siovaa, na tyina umwe tuna ovitateka. Ine tumupandula tyina tulikwambela, matyitwavela umwe ononkhono atutyivili okukoleleya, atukala apeho nehambu.

11. Omokonda yatyi ovalongwa va Sesusi ankho vesukisila okukola omutima etyi Sesusi akondoka keulu?

¹¹ Ita Siovaa ekukwateseko ukole omutima movilinga viokwivisa. Onthiki Sesusi maende keulu, pokweheneende, wahinangelehile ovalongwa vae otyilinga ankho vena okulinga, tyokwava oumbangi wayemba kwe “mo Selusalei nomo Sundeia no ko Samaliya, alo kononthele mbokokule-kule mbohi.” (Ovil. 1:8; Luka 24:46-48) Apahakala-le ehimbwe, ononkhalamutwe mbova Sundeu avakwate oo Petulu na Swau, avevetwala Mombonge Onene, avevepopila opo vahaivise vali, avati ine mwivisa mamutyimono. (Ovil. 4:18, 21) Oityi oo Petulu na Swau valingile?

12. Ngeetyi tyipopia Ovilinga 4:29, 31, oityi ovalongwa valingile?

¹² Oo Petulu na Swau avakumbulula ononkhalamutwe mbova Sundeu okuti: “Inkha muati hamwe okutavela ku onwe otyo tyaviuka tyipona okutavela ku Huku, muene otyenyi. Mahi onthue, katupondola okutalama okupopia konthele yovipuka tuamona nevi tueiva.” (Ovil. 4:19, 20) Etyi oo Petulu na Swau vatunda mokaleya, ovalongwa aveho avahivilika Siovaa, avemupopila melikwambelo okuti, vahanda okulinga vala etyi ahanda. Velikwambelele avati: “Kuatesako ovapika vove opo vatualeko okupopia ondaka yove tyihena owoma.” Siovaa akumbulula elikwambelo liavo liatunda umwe komutima. — Tanga Ovilinga 4:29, 31.

13. Oityi tulilongesila ku Jin-hyuk?

¹³ Noonthwe matuhetekela vala ovalongwa va Sesusi tyina twahayekeko okwivisa na tyina umwe ovatumini vametwiilika. Tala etyi tyalingile umwe utiwa o Jin-hyuk, wakwatelwe apakwa mokaleya mokonda yokwaanya okwenda kotolopa. Mokaleya omo, wapelwe otyilinga tyokuyunga ononkhwatwa nonkhwavo, mahi ankho una vala okupopila ononkhwatwa nonkhwavo etyi atumwa, ankho kapondola okuvepopila etyi ahatuminwe, nii vala etyi Ombimbiliya ipopia. Elikwambela ku Siovaa emukwateseko akole omutima na aivise tyina amamono omphitilo yatyo. (Ovil. 5:29) Wati: “Siovaa wakumbululile omalikwambelo ange, ankholesa omutima, amphe ounongo, andyityivili okulongesa Ombimbiliya ononkhwatwa ombo ponombundi mbavo vala monominutu ononthano. Pahe ankho kounthiki ndyihoneka omikanda, tyina komuhuka namai ponombundi mbononkhwatwa ombo, andyiveavela-vio.” Noonthwe tuna okwiita ku Siovaa nga Jin-hyuk, etukolese omutima, etwavela ounongo, tyayumba-ko umwe onthumbi okuti metukwatesako tutyivile okuundapa movilinga viokwivisa.

14. Oityi tyipondola okutukwatesako tyina tuna ovitateka? (Salmo 37:3, 5)

¹⁴ Ita Siovaa ekukwateseko tyina una ovitateka. Ovanyingi tuhole okukondya novitateka ngeevi: okunyimisa omunthu tuhole, pamwe ovipuka viehekahi nokweenda nawa meumbo, nokuyalwa novanthu vahafende Huku, novikwavo vali. Ovipuka ovikwavo vitwiihama umwe komutima, viyawisa komalwihamo tukondya-le nao, omikihi, novilwa. Movipuka ngoovio, uyulila omutima wove ku Siovaa. Mupopila oñgeni tyekukalesa, mahi popia umwe tyokuti ndyili nokupopila epanga liange enene. Yumba-ko umwe onthumbi okuti Siovaa “mekukwatesako.” — Tanga Salmo 37:3, 5.

15. Oñgeni elikwambelo lipondola okutukwatesako tyina tuli “mononkhumbi”? Popia oñgeni elikwambelo liakwatesako Kristie.

¹⁵ Otyipuka matyitukwatesako atukoleleya “mononkhumbi,” okulikwambela apeho. (Loma 12:12) Siovaa wii umwe evi ovafendi vae veli nokukondya navio, “meveivi tyina vaulula onkhu vahanda okukwateswako.” (Sal. 145:18, 19) Omukokoli-ndyila umwe una omanima 29 utiwa o Kristie, wetyimona okuti otyo otyili. Watumbukililwe nouvela umwe wemutyitilile vala okulinyengwa. Etyi pakala, ina nae aende kosipitali atiwa una ouvela umwe wahaveluka. Kristie wati: “Onthiki yatyo oyo netyiiva, andyilikwambela unene ku Siovaa amphe vala ononkhono ndyityivile okukoleleya. Andyilikwatehila umwe ndyilinge apeho evi mavinkhwatesako tukale noupanga omuwa na Huku, okwenda komaliongiyo, nokulilongesa mwene andyike Ombimbiliya.” Wapopia vali wati: “Omalikwambelo ankhwatesako andyityivili okukoleleya tyina ovipuka viamaleme. Ame ankho ndyityii okuti Siovaa apeho uli ponthele yange, mankhwatesako umwe ndyitule omutima. Namphila onombela ankho ndyina-mbo mbahavelukililepo liwa, mahi Siovaa wakumbulula omalikwambelo ange, anthulisa umwe omutima.” Apeho twahalimbweiko okuti: “Siovaa utyii oñgeni mayovola movitateka vana vemuumbila nombili.” — 2 Pet. 2:9.

16. Oityi twesukisila okukwatesiwako na Siovaa twahatokele monkhali?

¹⁶ Ita ku Siovaa ekukwateseko wahatokele monkhali. Mokonda tuvakwankhali, twayemba vala kokulinga etyi tyapenga. Satanasi nae ututumba umwe nokututwala vala no mweevi viapenga. Otyipuka tyimwe alinga umwe asilise omalusoko etu, okweeta-ko ovitalukiso viasila. Ovitalukiso viatyo ovio, viyulisa momutima wetu omalusoko asila, omalusoko apondola umwe okutunyona atuhiki kokulinga onkhali ku Huku. — Malu. 7:21-23; Tia. 1:14, 15.

17. Tyina twamaiti Siovaa etukwateseko twahatokele monkhali, oityi pahe onthwe tuna okulinga? (Tala olutalatu.

¹⁷ Ine twahanda okuliyunga twahalinge otyipuka tyimwe tyapenga, tuna okukwatesiwako na Siovaa. Melikwambelo Sesusi alongesa ovalongwa vae, wapopile otyipuka etyi, watile: “Tukuateseko opo tuhalinge onkhali tyina tulolwa, nokutuyovola kondingavivi.” (Mat. 6:13) Siovaa wahanda umwe okutukwatesako, mahi onthwe tuna okumwiita etukwateseko. Tupu tuna umwe okulikwatehila atulingi etyi twaita melikwambelo. Tuna umwe okulikwatehila, atuliyungu kweevi vipondola okunyona omalusoko etu viakaka mouye uno wa Satanasi. (Sal. 97:10) Otyiwa tutange Ombimbiliya, nokulilongesa-yo opo tuyulise momutwe wetu omalusoko ekahi nawa. Okwenda komaliongiyo, nokuundapa movilinga viokwivisa, natyo tyipondola okutukwatesako atukala nomalusoko ekahi nawa. Siovaa malingi etyi apopia etyi ati, kametuyekela etyi twehevili okukoleleya. — 1 Kol. 10:12, 13.

18. Oityi atuho twesukisa okulinga tyayemba kelikwambelo?

¹⁸ Atuho, twesukisa umwe okulikwambela vali unene, tutyivile okukakatela apeho mu Siovaa mononthiki mbuno mbonthyulilo mbepwiya. Ononthiki ambuho ovola omuvo ulinge umwe elikwambelo litunda komutima. Siovaa wahanda ‘tunengulile kwe omitima vietu’ melikwambelo. (Sal. 62:8) Nkhimaneka Siovaa, omupandula movipuka aviho alinga. Mwiita ekukwateseko ukale nomutima wakola movilinga viokwivisa. Lipopia kwe ekukwateseko utyivile okukoleleya tyina una ovitateka, utyivile okuliyunga kweevi vipondola okukulingisa onkhali. Wahayeke natyike tyikutyike kokulikwambela apeho ku Siovaa. Mahi pahe, Siovaa ukumbulula ñgeni omalikwambelo etu? Matukumbulula epulo olio enene, monthele mailandula-ko.