ONTHELE YOKULILONGESWA 37
Yumba Onthumbi mu Siovaa Nga Sasau
“Tatekulu Hamba Onene Siovaa, nthyinangele-vo mbaa, mphameke-vo.” — JUÍ. 16:28.
OTYIIMBO 30 Tate Yange, Huku Yange, Panga Liange
ETYI MATULILONGESAa
1-2. Oityi tyihandela umwe tunoñgonoke nawa etyi tyalingaile Sasau?
USOKA kutyi tyina wiiva enyina Sasau? Mokutala usoka komulume umwe wali nononkhono ononene. Ngwe otyili umwe. Mahi Sasau walingaile ovipuka vimwe viahaviukile, atyimwetela umwe. Mahi no ngootyo, Siovaa watalele vala kovipuka oviwa Sasau alingaile, evipake umwe Mondaka yae Ombimbiliya, opo noonthwe hono tulilongesile-ko.
2 Siovaa wapele otyilinga Sasau, Sasau alingi ovipuka vimwe ovinene akwateseko ova Isilayeli. Siovaa watumine omu apositolu Paulu, povanthu ovanyingi vayumbile onthumbi mwe apopie-po Sasau, ngwe apa Sasau anyima ankho palamba-le omanima omanyingi. (Heb. 11:32-34) Etyi tyalingile Sasau noonthwe hono tyitupameka. Sasau wayumbile onthumbi mu Siovaa naapa tyalema umwe. Pahe matutale oñgeni etyi tyalingile Sasau tyipondola okutupameka, neetyi tulilongesila-ko.
SASAU WAYUMBILE ONTHUMBI MU SIOVAA
3. Otyilinga patyi Sasau apelwe?
3 Pweetyi Sasau ehenetyitwe, ova Filisitiya ankho vatumina ova Isilayeli, vevemonesile ononkhumbi. (Juí. 13:1) Ova Filisitiya vali ovanthu vamwe ovakalavi, ova Isilayeli avamono emone. Siovaa aholovona Sasau opo “ayovole ova Isilayeli peke liova Filisitiya.” (Juí. 13:5) Otyo otyilinga tyalema. Mahi opo Sasau etyivile wesukisile okuyumba onthumbi mu Siovaa.
Sasau wayumbile onthumbi mu Siovaa alu vala neetyi Siovaa emwavelele. Ankho wafwapo umwe pala okukwata vala etyi tyili-po alinge etyi Huku ahanda (Tala opalangalafu 4-5)
4. Oñgeni Siovaa akwatesileko Sasau eliyovola kova Filisitiya? (Juízes 15:14-16)
4 Matutale etyi tyilekesa okuti Sasau wali omunthu uyumba onthumbi mu Huku, utei vala kokukwateswako nae. Nthiki imwe, ovita viova Filisitiya avieende atee ko Lei vikakwate Sasau, mokutala epunda-umbo olio liali mo Sundaa. Ovalume vomo Sundaa avatili unene owoma, avati hahe tukakwate Sasau tumupakule kwaava vemwendela. Ovanthu votyilongo tya Sasau, avemukwate avemukutu nomapanda evali omape, avemutwala kova Filisitiya. (Juí. 15:9-13) Mahi “omphepo ya Siovaa” aipe ononkhono Sasau, omapanda oo eetipaula. Sasau ukati ñgaa ngaapa pena “olupanda lwotyimbulu lwatalala” nawa, elupolo-po aipaa nalo ovalume vena 1.000 ova Filisitiya! — Tanga Juízes 15:14-16.
5. Okutyi tutyimonena okuti Sasau ankho uyumba onthumbi mu Siovaa?
5 Oityi Sasau alwila nolupanda lwotyimbulu? Otyo pahe ankho okwakwatelela-mo umwe vala hatyipuka-le tyiluwa natyo. Sasau ankho utyii umwe okuti, pala etyivile okulwisa onondyale mbae tyitei ku Siovaa, katyitei kweetyi eli nokulwa natyo. Omulume oo wayumbile onthumbi mu Siovaa, walwile vala neetyi tyilipo alingi etyi Siovaa ahanda. Tyotyili Sasau wayambelwe unene monthiki omo, etyivili umwe okutilisa onondyale mbae mokonda wayumbile onthumbi mu Siovaa.
6. Etyi Sasau alingile tyitukalesa nonthumbi yatyi?
6 Siovaa noonthwe upondola okutwaavela ononkhono opo tutyivile okulinga ovilinga etwavela, na tyina tuvitala ñgaa ngoti kamatuvivili-ale. Omu etyilingila noonthwe tyipondola umwe okutuhuvisa. Yumba onthumbi mu Siovaa, ngeetyi apele ononkhono Sasau noove mekupe ononkhono otyivili umwe okulinga etyi ahanda, tyikola okuyumba vala onthumbi Mwe. — Pro. 16:3.
7. Popia-po tyimwe tyilekesa okuti tyesukisa unene okuti tyina pena etyi twahanda okulinga atwovola etyi Siovaa apopia.
7 Onombangi ononyingi vaundapa movilinga viokutunga onondywo mbeongano, tyamoneka umwe nawa okuti vayumba onthumbi mu Siovaa. Kohale mwene ankho ovo vatala oñgeni Onondywo Mbomaliongiyo nonondywo ononkhwavo vali mbeongano mambukala, avembutungu. Mahi mokweenda kwomuvo, mokwatala ovanthu va Siovaa vekahi nokuliyawisa unene, ovipuka vimwe avipiluluka. Vana vakalela komutwe ovilinga ovio avelikwambela ku Siovaa evekwateseko vahetekele okulinga otyipuka tyimwe tyihenelingwe-ale neongano, okulanda onondywo mbatungwa-le avembuviukisa vala nawa. Umwe utiwa o Robert waundapa omanima omanyingi motyilinga otyo tyokutunga Onondywo Mbouhamba mouye auho wati: “Ponthyimbi tyepwiyile katutu okutavela okuti pahe otyo matulinga-linga ngootyo mokonda ankho hatyoko tulinga momanima omanyingi twakala motyilinga tyokutunga. Aveho vaundapa motyilinga otyo vetavelele umwe. Ya tyamoneka umwe nawa okuti Siovaa ukahi nokutukwatesako.” Otyo o tyimwe vala povipuka ovinyingi vilekesa okuti Siovaa uli nokululika ovanthu vae valinge etyi ahanda. Naina, otyiwa tutie atukala-po atulipulu okuti: ‘Okuti tyina pena etyi nahanda okulinga ndyiovola etyi Siovaa apopia? Okuti tyina ovipuka viamapiluluka movilinga ndyilinga, ndyitavela?’
SASAU WETAVELELE UMWE VALA EVI SIOVAA EMUPA
8. Oityi Sasau alingile etyi aliwa unene nohunga?
8 Tyipondola ove wii ovipuka ovinene Sasau alingaile. Nthiki imwe waipaele onkhulika tyihena natyike, nomavoko ae umwe vala. Onthiki onkhwavo, aipaa ovalume 30 ova Filisitiya mepunda-umbo lyo Asikeloo. (Juí. 14:5, 6, 19) Sasau ankho utyii okuti wetyivilile tupu okulinga ovipuka ovio okukwatesiwako na Siovaa. Otyo tyamoneka umwe nawa onthiki aipaele ova Filisitiya vena 1.000, etyi pakala aliwa unene nohunga. Oityi alingile? Ngwe kaovolele vala omeva kohalwae mwene, mahi waitile ku Siovaa na emukwateseko. — Juí. 15:18.
9. Oityi Siovaa alingile etyi Sasau aita na emukwateseko? (Juízes 15:19 nokatoi)
9 Siovaa wapele umwe Sasau etyi aita, aikula ondyivi-ndyivi yomeva komahuviso. Etyi Sasau anwa omeva oo, amono vali ononkhono, akala umwe nawa. (Tanga Juízes 15:19 nokatoi.) Mokutala ondyivi-ndyivi yaikulilwe monthiki omo, yakalele-po omanima omanyingi no pweetyi umwe omuuli Samuwele ahoneka omukanda wa Juízes nkhele ankho opo ili. Tyina ova Isilayeli ankho vatala pondyivi-ndyivi oyo, tyivesokesa kokuti ine vayumba onthumbi mu Siovaa mevekwatesako movipuka viatyo aviho vivetumbukila.
Etyi Sansau anwa omeva apewa na Siovaa, omono umwe ononkhono. Noonthwe matupameka oupanga wetu na Siovaa putyina tutavela atyiho etwaavela (Tala opalangalafu 10)
10. Oityi tuna okulinga pokwovola okukwatesiwako na Siovaa? (Tala olutalatu.)
10 Noonthwe apeho tuna okwiita ku Siovaa etukwateseko atuhatale kounongo tuna-o no kweevi twalinga-linga-le movilinga viae. Twesukisa umwe okuliola omutima atunoñgonoka okuti matutyivili vala okulinga ovipuka aviho putyina tuyumba onthumbi mu Siovaa. Ngeetyi Sasau amwene ononkhono etyi anwa omaande ana Siovaa emupele, noonthwe matukala vala nononkhono moupanga wetu na Siovaa putyina tutavela aviho etwavela. — Mat. 11:28.
11. Oityi tuna kulinga tulekese okuti tuyumba onthumbi mu Siovaa? Oityi vamwe valingile?
11 Tala etyi tyalinga Aleksey umwe Ponombangi veli nokumonesiwa unene ononkhumbi ko Rússia. Oityi tyemukwatesako mononkhumbi ombo, amono ononkhono ahayeke-ko? Aleksey nomukai wae valinga omphango yokulilongesa apeho Ondaka ya Huku. Ngwe wati: “Ame ndyilinga atyiho opo nahayeke-po okulinga elilongeso liange lioulike, nokutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho. Ame nomukai wange apeho komuhuka tutanga otesitu yonthiki, atulikwambela.” Oityi tulilongesila ku Aleksey? Tuheliyumbei onthumbi, mahi tuyumbei onthumbi mu Siovaa. Oityi tuna okulinga tuyumbe onthumbi mu Siovaa? Tuna okulilongesa apeho Ombimbiliya nokulikwambela, nokwenda komaliongiyo, nokwivisa. Siovaa metuyambe mononkhono tulinga movilinga viae. Ngeetyi apele ononkhono Sasau, noonthwe metwavela ononkhono.
SASAU KAYEKELE-KO OKULINGA ETYI SIOVAA AHANDA
12. Oityi Sasau alingile tyahaviukile? Oityi tutila okwanepele Ndalila tyelikalela neetyi anepele ovakai ovakwavo?
12 Sasau nae wali omukwankhali ngoonthwe, walingile otyipuka tyimwe atyimweetela. Pomuvo akala notyilinga otyo tyokuyovola ovanthu va Huku, “ahande omukai umwe wo Kelola lyo Soleke utiwa o Ndalilia.” (Juí. 16:4) Pweetyi Sasau ehenehande Ndalila, wahandele-ale omukai umwe omu Filisitiya. Mahi otyo “tyatukile umwe ku Siovaa amone amphitilo yokulwisa ova Filisitiya.” Nthiki imwe, Sasau alala meumbo liomukai umwe ekunga omu Filisitiya mepunda-umbo lyo Ngasa. Monthiki yatyo omo, Huku ape ononkhono Sasau atyindi-po omapito o konombundi mbepunda-umbo olio, epunda-umbo alisala vala poluhandya. (Juí. 14:1-4; 16:1-3) Mahi etyi tyaendele pu Ndalila ankho tyelikalela, mokonda mokutala Ndalila ankho omu Isilayeli.
13. Oityi Ndalila alingile Sasau?
13 Ova Filisitiya vafetele onombongo ononyingi Ndalila pala ayondye Sasau. Mokonda ankho Sasau uhole unene Ndalila, nokuti vala Ndalila wahanda okumuyondya ehetyimono-ale. Ndalila akala ononthiki ononyingi nokupulusuna Sasau apopie apa apola ononkhono. Otyipuka otyo Sasau atyimweetela umwe, Siovaa emuyeke-po akala umwe ononthiki tyehena vali ononkhono mbuna ali nambo. — Juí. 16:16-20.
14. Ovitateka patyi Sasau ali navio mokonda yokwayumbile onthumbi Ndalila?
14 Sasau etyifete umwe kombanda yokwayumba onthumbi mu Ndalila, ahayumbu onthumbi mu Siovaa. Ova Filisitiya avakwate Sasau avemutiula omaiho, avekemupaka mokaleya ko Ngasa oku aipaele-ale ovanthu ovanyingi. Pahe avemulingi omupika wokuvekunkhila-po. Nthiki imwe, avemulingi otyipuka tyimwe tyikundisa unene etyi vemutwala kotyipito tyavo valingila huku yavo utiwa o Ndangoo. Ankho vasoka okuti vetyivila tupu okukwata Sasau o huku yavo Ndangoo wevekwatesako. Vaetele Sasau potyipito opo, “opo vanyanene kwe.” — Juí. 16:21-25.
Siovaa wapele ononkhono Sasau alinge otyilinga emupele tyokwiipaa ova Filisitiya (Tala opalangalafu 15)
15. Oityi Sasau alingile tyalekesile okuti wakondokele vali kokuyumba onthumbi mu Siovaa? (Juízes 16:28-30) (Tala olutalatu lwo kondye.)
15 Sasau walingile umwe tyipuka tyapenga, mahi kayekele-po Siovaa. Waovolele omphitilo yokulinga otyilinga Siovaa emupa, tyokulwisa ova Filisitiya. (Tanga Juízes 16:28-30.) Sasau welikwambelele ku Siovaa ati: “Nkhwateseko-vo, ova Filisitiya ndyivelinge ngeetyi vandinga.” Huku yotyotyili emupe umwe etyi aita, emupe vali ononkhono. Monthiki yatyo omo, Sasau aipaa vali ova Filisitiya ovanyingi tyipona ava aipaa-ipaa-le.
16. Oityi tulilongesila kweetyi tyalingile Sasau etyi alinga etyi tyapenga?
16 Namphila akondyele novitateka ovinyingi kombanda yeetyi alingile, mahi no ngootyo kayekele-po okwovola okulinga etyi Siovaa ahanda. Noonthwe ine tuna etyi twalinga tyapenga pamwe atuviyulwa umwe, oo hamwe ovilinga ankho tulinga atuvipolwa, twahayekei-po okulingila Siovaa. Wahalimbweko okuti, Siovaa ketuyeke-po. (Sal. 103:8-10) Namphila pamwe tupengesa umwe, mahi no ngootyo Siovaa ketuyekepo-ale ngeetyi ahayekele-po Sasau.
Etyi Sasau alingile etyi tyapenga mokutala tyemwihamene umwe, mahi ahasoyo. Noonthwe twahasoyei (Tala opalangalafu 17-18)
17-18. Oityi ulilongesila kweetyi tyalingile Michael? (Tala olutalatu.)
17 Tala etyi tyalingile omukwendye umwe utiwa o Michael, mwene ankho uli umwe vala nokulinga nawa ovilinga vya Siovaa. Ankho omukwatesiko wovakulu vewaneno tupu omukokoli-ndyila. Mahi etyi pakala, alingi otyipuka tyimwe tyapenga atyimupolesa umwe ovilinga mewaneno. Ngwe wati: “Mwene ankho ovilinga vya Siovaa vili umwe nokundyenda nawa, ndyikati vala ñgana, nalinga umwe ngatyina uti naliata motyilindo. Ame ankho ndyityii umwe okuti Siovaa kamandyeke-po. Mahi ankho ndyisoka ine mandyityivili vali okukala noupanga na Siovaa ngou nali nao, nokulinga vali ovilinga mewaneno, novipuka ovikwavo ankho ndyilinga-le.”
18 Michael kasoyele, ngwe wati: “Nelipakele mweevi mavinkhwatesako opo ndyikale vali noupanga na Siovaa, okulilongesa nokusoka kweetyi natanga, nokumupopila atyiho tyili komutima wange melikwambelo.” Etyi pakala, Michael akala vali novilinga ali-ale navio mewaneno. Pahe omukulu wewaneno tupu omukokoli-ndyila. Wapopia wati: “Otyipuka nakwatesiwako, napamekwa, haunene umwe novakulu vewaneno, tyankhwatesako umwe andyityimono okuti Siovaa nkhele unthyole. Pahe ndyili vali nokulingila Siovaa mewaneno nomutima upumphi. Netyimona okuti naina Siovaa maevela aveho velivela umwe tyotyotyili.” Noonthwe tuyumbei-ko onthumbi, tyina twalinga etyi tyapenga atulikwatehila otyivi twalinga atwehetyiwa ne vali, atuyumbu vala onthumbi mu Siovaa, ngwe metuyambe, kametuyeke-po. — Sal. 86:5; Pro. 28:13.
19. Oñgeni wakala etyi wanoñgonoka evi vialingaile Sasau?
19 Monthele omu twapopia-mo ovipuka vimwe ovinene Sasau alingaile. Sasau ankho upengesa umwe. Mahi no ngootyo kasoyele, welikwatehilile umwe alingile Siovaa. No pweetyi ayondyelwe na Ndalila alingi etyi tyapenga, Siovaa kemuyekele-po. Huku wemupele vali ononkhono alingi otyilinga ankho alinga-le. Na hono Siovaa upopia okuti Sasau omunthu wayumbile onthumbi mwe. Otyo enyina liae elipakela momukanda ova Hebeleu okapitulu 11 pomanyina ava vayumbile onthumbi mwe. Otyiwa okunoñgonoka okuti tukahi nokufenda Tate yetu wo keulu una olwembia, utupameka haunene umwe tyina twasoya. Naina, tulingei nga Sasau. Twiitei ku Siovaa atuti: “Nthyinangele-vo mbaa, mphameke-vo.” — Juí. 16:28.
OTYIIMBO 3 Ononkhono Mbetu, Ekevelelo Lietu, Onthumbi Yetu
a Sasau omunthu wiiwe unene novanthu, naava umwe vehei nawa Ombimbiliya vemupopia. Ovipuka alingaile vipopiwa unene moviimbo no monosinema. Mahi ngwe kovipuka vialingaile omulume oo wali nonthumbi onene, tupondola okulilongesila-ko ovipuka ovinyingi.