Linga Omatokolo Aviuka Poukuendye

1. Ehambu patyi ovakuendye novahikuena ovanyingi vena?

TUKAHI momuvo uhambukiswa unene. Ovanthu ovanyingi vomalongo aeho vekahi nokuya okufenda Jeova, otyipuka tyihene monwe tunde kohale. (Rev. 7:9, 10) Ovakuendye ovanyingi vena ehambu enene liokukonga vakuavo opo “vatambule otyali omeva omuenyo.” (Rev. 22:17) Ovakuendye ovo novahikuena vakuatesako ovanthu okulilongesa Ombimbiliya, nokukala vali nomuenyo omuwa. Vamwe velilongesa elaka ekuavo opo vakaivise onondaka onongwa kovilongo ovikuavo. (Sal. 110:3; Isa. 52:7) Oityi upondola okulinga opo uundape movilinga ovio vihambukiswa?

2. Oñgeni ongeleka ya Timoteo ilekesa okuti Jeova uhanda okuavela ovakuendye ovilinga? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

² Poukuendye ove upondola okulinga omatokolo maekuetela onomphitilo onongwa movilinga via Huku. Mongeleka, Timoteo walingile omatokolo omawa etyi omukuendye, etyi atuukisa omanima 20 ankho pahe wafuapo opo akale omisionaliu. (Atos 16:1-3) Tyafuile pakala vala onohanyi mbehehi etyi apostolu Paulu aita Timoteo opo vaye aveho mewaneno epe ko Tesalonika kuna ankho ovakuatate vekahi nokumoneswa unene ononkhumbi. Paulu ankho una okuenda nkholo, mahi ankho una onthumbi yokuti Timoteo mapameka ovakuatate. (Atos 17:5-15; 1 Tes. 3:1, 2, 6) Nkhele soka oñgeni Timoteo elitehelelele okupewa otyilinga ngotyo!

ETOKOLO LIAKOLELA VALI UNA OKULINGA

3. Etokolo patyi liakolela una okulinga momuenyo wove, iya onalupi una okulilinga?

³ Omuvo wokulinga omatokolo akolela o pahetyino, tyina nkhele umukuendye. Etokolo patyi liakolela molingi? Etokolo liokuumbila Jeova. Omuvo patyi waviuka wokulinga etokolo olio? Jeova wati: “Hinangela Omupakeko wove Omunene tyina nkhele umukuendye.” (Ecl. 12:1) Onkhalelo yaviuka “yokuhinangela” Jeova okumuumbila nomutima wove auho. (Deu. 10:12) Olio etokolo liakolela unene uhenelinge. Malikukuatesako mokueenda kuomuenyo wove auho.​—Sal. 71:5.

4. Omatokolo patyi akolela maavatela onkhalelo yove yokuumbila Huku?

⁴ Tyotyili, etokolo liove liokuumbila Jeova halioko vala malikukuatesako komutwe wandyila. Tupu, wesukisa okutokola inkha monepe, olie monepe, novilinga mokalinga. Omatokolo oo akolela, mahi tete wesukisa okutokola okuumbila Jeova nomutima wove auho. (Deu. 30:19, 20) Omokonda yatyi? Omokonda omatokolo oo aeho elikuata kumwe. Etyi utokola konthele yotyinepo, novilinga matyivatela onkhalelo yove yokuumbila Huku. (Tyieleka na Lucas 14:16-20.) Tupu, ehando liove liokuumbila Huku malivatela etokolo walinga konthele yotyinepo, novilinga. Moluotyo, holovona etyi tyakolela vali momuenyo wove.​—Fil. 1:10.

OITYI MOLINGI POUKUENDYE?

5, 6. Popiapo ongeleka imwe ilekesa okuti okulinga omaholovono aviuka tyieta ehambu. (Tupu tala onthele yati, “Etyi Naholovona Pouna” momutala ou womulavi.)

⁵ Holovona okuumbila Huku, noñgonoka etyi uhanda okulinga, nokutokola oñgeni motyindi omuenyo wove. Omukuatate umwe woko Japau wahoneka okuti: “Etyi ndyina omanima 14, ankho ndyikahi movilinga viokuivisa nomukulu umwe weuaneno, atale okuti hahambukilwe novilinga viokuivisa. Nohole, amphopila okuti: ‘Yuichiro, enda keumbo. Umphama, osoko nawa kuetyi Jeova ekahi nokulinga pala ove.’ Andyiende. Tyotyili natualako okusoka, nokulikuambela ononthiki mbumwe. Katutu-katutu, andyihimbika okupiluluka. Kapakalele unene, nanoñgonoka okuti okuumbila Jeova tyinthyambukiswa. Natanga konthele yonomisionaliu, andyihimbika okusoka okuumbila Huku nomutima auho.

⁶ Yuichiro wahimbika okulinga omatokolo omawa. Mokonda yotyo, wetyivila okukaumbila Jeova motyilongo otyikuavo. Wati: “Mongeleka, naholovona okulilongesa o Ingelesi. Etyi namana osikola naholovona okuundapa vala komuhuka okulongesa o Ingelesi opo ndyityivile okukala omukokoli-ndyila. Etyi natuukisa omanima 20, nahimbika okulilongesa elaka lio Mongólia iya andyikala nomphitilo yokukatalelapo otyikundyi tyovaivisi voko Mongólia. Konyima yomanima evali, mo 2007, andyiende ko Mongólia. Etyi natunda movilinga viokuivisa novakokoli-ndyila vamwe, namona okuti ovanthu ovanyingi vekahi nokuovola otyili, andyisoko okuilukilako opo ndyivekuateseko. Nakondoka ko Japau opo ndyilipongiye. Pahe ndyikahi nokuundapa ngomukokoli-ndyila mo Mongólia tunde mu Tyikukutu yo 2008. Ovipuka kuno kaviapepukile. Mahi ovanthu vekahi nokutavela onondaka onongwa, ndyikahi nokuvekuatesako okufuena ku Jeova. Ndyilitehela okuti naholovona onkhalelo ongwa yomuenyo.”

7. Omatokolo patyi tuna okulinga, oityi tupondola okulilongesila ku Moisesi?

⁷ Kese munthu una okulinga omatokolo ae konthele yoñgeni maundapesa omuenyo wae opo aumbile Jeova. (Jos. 24:15) Onthue katupondola okukupopila okuti nepa, no olie monepe, ine ovilinga patyi moholovona. Okuti motyivili okuvasa ovilinga inkha ulongeswa vala katutu? Ovakuendye vamwe Ovakristau vakala momapundaumbo ahepa, ovakuavo vakala momapundaumbo muna olumono. Onwe mualongeswa monkhalelo yelikalela, muna ovituwa, nounongo, nomasuka, nekolelo lielikalela. Omuenyo wenyi hamwe welikalela ngetyi ankho omuenyo wa Moisesi welikalela no wovakuendye ova Hebreu mo Egitu. Etyi Moisesi omukuendye ankho omuhona mokonda yokukala meumbo liohamba, mahi ova Hebreu ovakuavo ankho ovapika. (Êxo. 1:13, 14; Atos 7:21, 22) Ngove, ankho vekahi momuvo wehambu. (Êxo. 19:4-6) Kese umwe ankho una okuholovona etyi malingi nomuenyo wae. Moisesi walingile etokolo liaviuka.​—Tanga Hebreus 11:24-27.

8. Opi upondola okuvasa etyi matyikukuatesako okulinga omatokolo omawa?

⁸ Jeova ukukuatesako opo ulinge omatokolo aviuka poukuendye. Oñgeni etyilinga? Ukuavela onondonga Mbombimbiliya ove upondola okuundapesa mukese tyitateka. (Sal. 32:8) Inkha kutyii nawa oñgeni moundapesa onondonga ombo, upondola okuita ovotate yove ine ovakulu vewaneno vekukuateseko. (Pro. 1:8, 9) Matutale onondonga ononthatu Mbombimbiliya mambukukuatesako okulinga omatokolo omawa pahetyino.

ONONDONGA ONONTHATU MBOMBIMBILIYA MAMBUKUKUATESAKO

9. (a) Oñgeni Jeova etuhumba mokutuavela epondolo liokulinga omatokolo? (b) Inkha ‘tuovola tete Ouhamba’ matupoloko ouwa patyi?

⁹ Ovola tete Ouhamba wa Huku nouviuki wae. (Tanga Mateus 6:19-21, 24-26, 31-34.) Jeova wekuhumba mokukuavela epondolo liokuliholovonena opo utokole etyi molingi nomuvo wove. Kekahi nokukupopila okuti omuvo wove auho una okuumanena vala movilinga viokuivisa. Mahi Jesus wetulongesa okuti tyakolela vali okuovola tete Ouhamba. Tyina wovola tete Ouhamba, movasi ovilinga ovinyingi meongano. Mongeleka, mokala no nomphitilo ononyingi mbokulekesa ohole yove ku Jeova nokukuatesako ovomunthele yove nokulekesa okuti wapandula ekevelo liomuenyo wahapu. Omatokolo ove konthele yotyinepo, novilinga, maalekesa okuti wesuka vali nomalumono ine una ombili Nouhamba wa Huku nouviuki wae?

10. Oityi ankho tyihambukiswa Jesus, iya oityi ove wesukisa okulinga opo uhambukwe?

¹⁰ Kala nehambu liokukuatesako vakuenyi. (Tanga Atos 20:20, 21, 24, 35.) Noluembia, Jesus wetulongesa onondonga ombo mbakolela momuenyo. Ankho una ehambu enene mokonda ankho ulinga ehando lia Tate yae tyipona liae muene. Jesus ankho una ehambu liokukuatesako ovanthu nonondaka onongwa. (Luc. 10:21; João 4:34) Hamwe noove uhole okukala nehambu tyina ukuatesako vakuenyi. Inkha utokola okulandula onondonga ombo Jesus alongesile, matyietela ehambu enene ove muene, na Jeova.​—Pro. 27:11.

11. Omokonda yatyi Baruke akalelele tyihena ehambu, iya elondolo patyi Jeova emuavelele?

¹¹ Ehambu enene lituka kokuumbila Jeova. (Pro. 16:20) Otyo tyamonekele na Baruke, omuhoneki wa Jeremia, wakalele tyihena ehambu. Baruke wahimbikile okusoka vali kuetyi ahanda tyipona etyi Jeova ahanda. Jeova etyimono emupopila okuti: Baruke “ukahi nokuliovolela ovipuka ovinene. Uhatualeko okuovola. Mokonda mandyietela ononkhumbi ovanthu aveho, . . . ove mohupu vala nomuenyo wove, kese apa wenda.” (Jer. 45:3, 5) Oityi ankho matyihambukiswa vali Baruke? Okuovola ovipuka ovinene ine okuhupa kehanyauno lio Jelusalei ngomuumbili wekolelo wa Huku?​—Tia. 1:12.

12. Omatokolo patyi Ramiro alingile emukuatesako okukala nehambu?

¹² Omukuatate umwe wakalele nehambu mokonda yokukuatesako vakuavo o Ramiro. Wati: “Ame nekulila mombunga yahepa motyilongo Tyonomphunda mo Andes. Etyi omukulu wange eliava opo anthyueteleko nandyilongeswe mosikola onene, oyo ankho omphitilo ongwa unene. Mahi ame ankho nambatisalwa vala pahe, opo ndyikale Ombangi ya Jeova, iya ankho napewale otyipuka otyikuavo otyiwa, omukokoli-ndyila umwe wankhonga tukaivise mepundaumbo limwe etutu. Andyiende, etyi nehika andyililongesa okukeya onohuki, andyiikula ondyuo yange yokukeyela opo ndyilitekule.” Ovanthu ovanyingi mepundaumbo olio vetavela okulilongesa Ombimbiliya. Pakala vala katutu, amuhimbika ewaneno epe melaka ankho lipopiwa mepundaumbo olio. Ngotyo, atokola okuenda mewaneno olio, pahe ukahimo omanima ekwi. Wati, okukuatesako vakuavo okulilongesa otyili Tyombimbiliya melaka liavo, tyimuavela vali ehambu tyipona ovilinga ovikuavo.

13. Omokonda yatyi ou omuvo waviuka wokuhimbika okuumbila Jeova nomutima wove auho?

¹³ Hambukilwa okuumbila Jeova poukuendye. (Tanga Eclesiastes 12:1.) Uhasoke okuti opo utyivile okuundapa movilinga vioukokoli-ndyila tete wesukisa okuvasa ovilinga oviwa. Omuvo waviuka wokuhimbika okuumbila Jeova nomutima wove auho opahetyino. Tyina nkhele wehena otyilinga tyokutekula ombunga, nokuna ekongoko nononkhono opo ufuisepo ovilinga viepuiya. Oityi uhanda okulingila Jeova? Hamwe uhanda okukala omukokoli-ndyila ine okukaivisa kuna kuna ovanthu vapopia elaka ekuavo. Hamwe uhanda okuundapa vali unene mewaneno liove. Kese etyi uhanda okulinga movilinga via Huku, mosukisa onombongo opo ulitekule. Lipula okuti: ‘Ovilinga patyi mandyiholovona, iya opo ndyivilinge mandyisukisa okulongeswa omuvo ulifuepi?’

UNDAPESA ONONDONGA MBOMBIMBILIYA OPO ULINGE OMATOKOLO AVIUKA

14. Oityi wesukisila okulunguka tyina wovola ovilinga?

¹⁴ Onondonga ononthatu Mbombimbiliya tuapopia, mambukuhongolela tyina uholovona ovilinga upondola okutavela. Ovalongesi vove kosikola ine mo nondyuo muovolwa ovilinga, hamwe vei ovilinga vikahi potyilongo tyove ine oku uhanda okuenda. Ovanthu ovo vapondola okukukuatesako, mahi lunguka. Ovanthu vehena ohole na Jeova vapondola okukuhongiliya okukala nohole nouye. (1 João 2:15-17) Tyina utala etyi ouye ukuavela, uhalimbueko okuti omutima wove upondola okukuyondya liwa-liwa.​—Tanga Provérbios 14:15; Jer. 17:9.

15, 16. Olie upondola okukuavela omalondolo omawa konthele yovilinga?

¹⁵ Tyina wamavasi ovilinga, wesukisa omalondolo omawa. (Pro. 1:5) Olie upondola okukukuatesako nonondonga Mbombimbiliya okutala nawa ovilinga wavasa? Tehelela ovanthu vehole Jeova, vekuhole, vekwi nawa. Ovo mavekukuatesako okutala etyi upondola okulinga, netyi uhanda okulinga. Hamwe etyi mavekupopila matyikukuatesako okusoka vali nawa kuetyi uhanda okulinga. Inkha ovoho vehole Jeova, vapondola okukukuatesako unene. Tupu, ovakulu vewaneno mavekuavela ehongolelo ewa. Pula ovakokoli-ndyila, novatalelipo vomawaneno omokonda yatyi vaholovonena okuundapa movilinga viomuvo auho. Oñgeni vahimbika? Oityi valinga opo velitekule? Ononkhano patyi onongwa vapewa?​—Pro. 15:22.

¹⁶ Vana tyilityili vekwi nawa vapondola okukuavela omalondolo omawa. Mongeleka, hamwe uhanda okuyekapo osikola opo uhimbike ovilinga vioukokoli-ndyila mokonda kosikola vaita ovilinga ovinyingi. Omunthu ukwii nawa upondola okunoñgonoka nawa omokonda yatyi uhandela okuyekapo osikola. Ngotyo upondola okukukuatesako okunoñgonoka okuti okukala mosikola matyikuvatela okulilongesa okuhayekepo liwa ovipuka. Otyituwa otyo tyesukisa inkha uhanda okuumbila Jeova apeho.​—Sal. 141:5; Pro. 6:6-10.

17. Omatokolo patyi tuesukisa okulityilika?

¹⁷ Aveho vaumbila Jeova mavakala novitateka vipondola okutepulula ekolelo liavo nokuveyapula ku Jeova. (1 Cor. 15:33; Col. 2:8) Mahi, ovilinga vimwe vipondola vali okunyona ekolelo liove tyipona ovikuavo. Hamwe watalale okuti vamwe “vanyona ekolelo liavo” mokonda yovilinga vaholovona. (1 Tim. 1:19) Otyiwa okulityilika okulinga omatokolo apondola okunyona oupanga wove na Huku.​—Pro. 22:3.

HAMBUKWA ETYI UMUKUENDYE OMUKRISTAU

18, 19. Oityi upondola okulinga inkha ulitehela okuti utupu ehando liokuumbila Jeova ngomukokoli-ndyila?

¹⁸ Inkha una ehando liotyotyili liokuumbila Jeova, undapesa onomphitilo ekuavela poukuendye. Linga omatokolo maekukuatesako okuumbila Jeova nehambu poukuendye.​—Sal. 148:12, 13.

¹⁹ Oityi una okulinga inkha ulitehela okuti utupu ehando liokuumbila Jeova ngomukokoli-ndyila? Uhayekepo okupameka ekolelo liove. Apostolu Paulu wapopia nawa etyi alingile opo ayambwe na Huku okuti: “Inkha omalusoke enyi ayembela kotyipuka otyikuavo, Huku memulekesa otyituwa tyaviuka. Tyina tukahi nokukula, tutualeiko okuendela nawa monkhalelo oyo.” (Fil. 3:15, 16) Hinangela okuti Huku ukuhole iya omalondolo ae omawa. Yeka ekukuateseko okulinga omatokolo aviuka pahetyino, tyina nkhele umukuendye.