Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • mwbr25 Tyitalale pp. 1-13
  • Omikanda Viokulilongesa ”Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omikanda Viokulilongesa ”Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau”
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau—2025
  • Onthele-kati
  • 3-9 YA TYITALALE
  • 10-16 YA TYITALALE
  • 17-23 YA TYITALALE
  • 24-30 YA TYITALALE
  • 31 YA TYITALALE ATEE 6 YA TYIKUKUTU
  • 7-13 YA TYIKUKUTU
  • 14-20 YA TYIKUKUTU
  • 21-27 YA TYIKUKUTU
  • 28 YA TYIKUKUTU ATEE 4 YA KAPEPO
Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau—2025
mwbr25 Tyitalale pp. 1-13

Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau

© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

3-9 YA TYITALALE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 3

Yumba Onthumbi mu Siovaa

Onotesitu mb’Ombimbiliya Mbahangununwa Onthele 14 §§ 4-5

Omihe 3:5, 6 — “Wahayumbe onthumbi mekungunyiko liove mwene”

“Yumba onthumbi mu Siovaa nomutima wove auho.” Tulekesa okuti tuyumba onthumbi mu Huku tyina tulinga ovipuka ngeetyi ahanda. Tuna umwe okuyumba onthumbi mu Huku nomutima wetu auho. Tyina Ombimbiliya ipopia omutima ili nokupopia etyi omunthu ekahi mokati, neevi asoka, neevi alinga noomu evilingila. Naina okuyumba onthumbi mu Huku nomutima wetu auho, katyihulila vala pokutyisoka. Otyipuka onthwe tukoya okulinga nonthumbi yokuti Omutungi wetu wii etyi tyikahi vali nawa pala onthwe. — Ova Loma 12:1.

“Wahayumbe onthumbi mekungunyiko liove mwene.” Tuna okuyumba onthumbi mu Huku, mokonda evi tusoka viyemba vala koukwankhali. Ine tuliyumba onthumbi, atulingi vala evi mwene twasoka, tupondola okulinga ovipuka ponthyimbi vimoneka umwe ngoti vikahi nawa, mahi pahe konyima avitweetela. (Omihe 14:12; Selemiya 17:9) Omalusoko a Huku apona pomalusoko etu. (Isaiya 55:8, 9) Ankho tumuyeka etuhongolele, ovipuka aviho tulinga maviende nawa. — Oviimbo 1:1-3; Omihe 2:6-9; 16:20.

Onotesitu mb’Ombimbiliya Mbahangununwa Onthele 14 §§ 6-7

Omihe 3:5, 6 — “Wahayumbe onthumbi mekungunyiko liove mwene”

“Monondyila mbove ambuho soka kwe.” Tyina pena etyi twahanda okulinga tete nkhele tuna okwovola okunoñgonoka etyi Huku ahanda. Otyo tutyilinga tyina tulikwambela okwiita etuhongolele, na tyina tulinga etyi Ondaka yae Ombimbiliya ipopia. — Oviimbo 25:4; 2 Timotiu 3:16, 17.

“Ngwe maviukisa onondyila mbove.” Huku uviukisa onondyila mbetu mokutukwatesako tulinge ngeetyi ovitumino viae viaviuka vipopia. (Omihe 11:5) Otyo atyitutwala kokuhelietela ovitateka, atukala nomwenyo una vali ehambu. — Oviimbo 19:7, 8; Isaiya 48:17, 18.

Beneficie-se da Escola do Ministério Teocrático pefo 77 § 4

Twalako Okukula!

Tyina omunthu amalambela movitateka ovinyingi pahe upondola okusoka okuti: ‘Nakalele-ale notyitateka ngeetyi, etyi mandyilingi ndyityi.’ Okuti okusoka ngootyo ounongo? Omihe 3:7 itulondola okuti: “Wehelitie ame ndyimunongo.” Ovitateka tukala navio tupolako ounongo wokutala nawa etyi haa matulingi nga tyeyapo vali. Mahi ine tuli umwe nokukula motyili, evi tukondya navio tupu vitulongesa okuti opo evi tulinga vitwende umwe nawa, tuna okukwateswako na Siovaa. Tyina tulambela movitateka, okuliyumba onthumbi hatyoko tyilekesa okuti twapama motyili, mahi matyityilekesa okwovola etyi Siovaa etupopila. Tulekesa okuti twekula motyili, tyina tuyumba onthumbi mu Siovaa na tyina apeho tupameka oupanga wetu nae.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 11/2021 pefo 8 §§ 1-2

Tutwalei-ko Okulilinga Olwembia Olunene na Vakwetu

ONTHWE tuna ovipuka ovinyingi vitukwatesako okutala okuti, otyiwa okukala nolwembia na vakwetu. Ovipi ovipuka ovio? Ovipuka ovio tupondola okuvivasa momukanda Omihe. Mongeleka, ovikapitulu vimwe viati: “Olwembia olunene lukulandaule, etyi otyili tyikukwame-kwame. . . . Mokalingwa-lingwa okankhenda, okakala wekungunyiko, tyilinge Huku tyilinge ovanthu, vekekulinga okankhenda.” ‘Omunthu wolwembia ulunene ulinga nawa vakwavo.’ “Una usuka nokuviukisa, usuka nokulinga vakwavo olwembia, makamona omwenyo.” — Omih. 3:3, 4; 11:17, okatoi; 21:21.

Ovikapitulu ovio viapopia ovipuka vilekesa umwe nawa, oityi twesukisila okukala nolwembia na vakwetu. (1) Vokuna olwembia olunene vapandwa na Siovaa, (2) vokuna olwembia olunene, vakwatesako vakwavo, pokati kavo apakala oupanga wapama, (3) vokuna olwembia olunene mavakakala nomwenyo wahapu. Tyili twesukisa umwe okutavela onondaka mba Siovaa mbati: “Lilingei olwembia olunene, nokankhenda.” — Sak. 7:9.

10-16 YA TYITALALE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 4

“Yunga Omutima Wove”

Omutala Womulavi 1/2019 pefo 15 § 4

Oñgeni Upondola Okuyakulila Omutima Wove?

4 M’Omihe 4:23, ondaka “omutima” ipopia etyi tyikahi “mokati komunthu.” (Tanga Oviimbo 51:6 nokatoi.) Ondaka oyo ihangununa omalusoke, nonkhalelo tulitehelela, nomokonda yatyi tulingila ovipuka iya nomahando etu. Omutima onkhalelo tuatuwa mokati, hatyetyi vakwetu vamona kondye.

Omutala Womulavi 1/2019 pefo 17 §§ 10-11

Oñgeni Upondola Okuyakulila Omutima Wove?

10 Inkha tuhanda okuyakulila nawa omutima wetu, tuna okuimbuka oviponga iya liwa-liwa atulityilika-vyo. M’Omihe 4:23, ondaka ‘okuyunga’ ituhinangelesa otyilinga tyovalavi. Pomuvo Wohamba Salomau, ovalavi ankho vakala keulu liovimato viepunda-umbo iya tyina vamona otyiponga avalondola vakuavo. Otyilinga tyovalavi tyitukwatesako okunoñgonoka etyi tuna okulinga opo tuhayeke Satanasi anyone omutima wetu.

11 Kohale, ovalavi ankho vaundapela kumwe novayungi vo nombundi. (2 Sam. 18:24-26) Okuundapa ngotyo, ankho tyivekuatesako okuyakulila epunda-umbo mokonda vaika liwa-liwa onombundi tyina kuameya onondyale. (Nee. 7:1-3) Omutima walongesua n’Ombimbiliya upondola okuundapa ngomulavi mokutulondola tyina Satanasi aovola okunyona onkhalelo yetu yokusoka, nonkhalelo tutala ovipuka, nomahando etu. Apeho tyina omutima wetu utulondola konthele yotyiponga tyimwe, tuna okutavela liwa-liwa ngatyina twaika omavai.

Omutala Womulavi 1/2019 pefo 18 § 14

Oñgeni Upondola Okuyakulila Omutima Wove?

14 Opo tuyakulile omutima wetu, onthwe katusukisa vala okuwika opo muhanyingile omalusoke omavi, mahi tupu tuna okuwikula opo munyingile omalusoke omawa. Soka kongeleka yovanthu vokuyunga ponombundi mbepunda-umbo. Ovayungi ankho vaika omapito opo onondyale mbahanyingile-mo, mahi tupu ankho vaikula omapito opo mepunda-umbo muetwe okulia novipuka ovikwavo viesukisa. Inkha omapito atualako tyaikwa, vokuli mepunda-umbo vapondola okunkhia nondyala. Tyelifwa notyo, nonthwe apeho tuna okwikula omutima wetu opo munyingile omalusoke a Huku.

Omutala Womulavi 1/5/2012 pefo 32 § 2

‘Yunga Omutima Wove!’

Omokonda yatyi twesukisila okuyakulila omutima wetu (etyi twatuwa)? Huku watumine Salomau ahoneke okuti: “Otyipuka una okuyunga vali unene, omutima wove, mokonda omutima oo ondyivi-ndyivi yomwenyo.” (Omihe 4:23) Etyi tukahi pehepano neetyi tukevelela komutwe wandyila, tyitei kweetyi twatuwa mokati. Omokonda yatyi? Mokonda Huku utala etyi tyili mokati komitima vietu. (1 Samuwele 16:7) Etyi Huku etutala tyitei kweetyi tukahi mokati ketu, usuka vali ‘nomahiwe omokati, o komutima.’ — 1 Petulu 3:4.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 8/2021 pefo 8 § 4

Okuti Ukahi Nokukevelela ku Siovaa?

4 Omukanda Omihe 4:18 upopia okuti: “Ondyila yovaviuki ikahi ngonohanya mbekumbi mbuyandyuluka katutu-katutu alo kutya nawa!” Ovelesikulu ei ilekesa okuti Siovaa ukuatesako ovaumbili vae okunoñgonoka etyi ahanda katutu-katutu. Tupu itukuatesako okutala okuti, omunthu opo akale noupanga wapama na Siovaa wesukisa okukula katutu-katutu. Tyesukisa omuvo opo omunthu akale noupanga wapama na Siovaa. Inkha tulilongesa nawa, nokweendela monondongwa tutanga Mondaka ya Huku nombu tupewa Meongano liae, katutu-katutu matukala novituwa ngevi Kilisitu ankho ena. Tupu matunoñgonoka vali nawa Huku. Matutale ongeleka Sesusi apopia etyilekesa.

17-23 YA TYITALALE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 5

Kalela Kokule Ouhayo Wokulihanda

Omutala Womulavi 15/7/2000 pefo 29 § 1

Tyitavela Okusukuka Mouye Wouhayo Wokulihanda

Momuhe ou, omunthu omukalavi waelekwa “nomukai otyihayo” — ekunga. Onondaka ayondya nambo mbwoholola ngowiki, ya mbusesa vali tyipona omulela. Otyo katyikesa umwe nawa etyi tyitwala ovanthu mouhayo wokulihanda? Tala vala etyi tyaendele na Amy una omanima 27, uundapa kokuhoneka moseketa imwe. Wapopia wati: “Pena omukwendye umwe tuundapa nae unthekula nawa, apeho umphopila okuti nehiwa, ndyimuwa, ndyina onondunge. Katyapengele omunthu okupopiwa ngootyo. Mahi andyityimono okuti otyipuka tyina ankho alinga otyokunthyanda vala, ankho uhanda vala okulinga naame ovinepo viasila. Etyi apopia himetyityindipo-ale.” Onondaka mbomunthu uyondya vakwavo inkha katumbutale nawa mambumoneka umwe ngoti mbukahi nawa. Opo twahayondywe tuna okusoka nawa.

Omutala Womulavi 15/7/2000 pefo 29 § 2

Tyitavela Okusukuka Mouye Wouhayo Wokulihanda

Etyi tyituka kokulinga ovinepo viasila tyilula umwe ngonthumbu, tyikala umwe ngatyina uti omutunga wokwatwa — tyiihama, tyiipa. Ovipuka vilula vituka-ko pamwe okulivela onombei, okukala omulemi tyehetyihandele, nokukala nomauvela elitambuliswa. Pahe soka oñgeni tyiihama kwou waendwa konyima nou velinepa nae. Ovipute viatyo upondola umwe okukala navio omanima atyo aeho omwenyo wae. Naina ovinepo viasila vinyona umwe.

Omutala Womulavi 15/7/2000 pefo 29 § 5

Tyitavela Okusukuka Mouye Wouhayo Wokulihanda

Tuna okukala kokule novipuka aviho vihongiliya ouhayo wokulihanda. Otyo matutyilingi tyina twahatehelela oviimbo vipopia ovinepo viasila, nokuhatale motelevisau ovipuka viasila, nokuhatange, nokwahatale ovanthu valinga ovinepo viasila. (Omihe 6:27; 1 Ova Kolindu 15:33; Ova Efesu 5:3-5) Tupu owova okulilingisa ngatyina tuvehanda, nokuvala ngavo, nokulihiviswa ngavo. — 1 Timotiu 4:8; 1 Petulu 3:3, 4.

Olumono Lwa Huku

Kalako Nomwenyo Apeho! Elongeso 41 ponthele 1

Oityi Ombimbiliya Ipopia Tyiyemba Kotyinepo Tyopoula?

Otyinepo tyopoula otyipuka tyimwe otyiwa Siovaa aavela ovanthu! Mahi wapopia okuti tyina vala okulingwa novanthu vevali velinepa. Oityi apopila ngotyo? Omokonda tyina vokuelinepa valinga otyinepo tyopoula, oupanga wavo upama vali, tupu vetyivila okukala novana. Ombimbiliya yapopia okuti: “Hambukilwa omuhikuena muelinepa nae puetyi ankho umukuendye.” (Omihe 5:18, 19) Siovaa uhanda ovanthu vokuelinepa velikuate-po atee-tee, apahamono nawike uyapuka oula. — Tanga Ova Hembeleu 13:4.

24-30 YA TYITALALE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 6

Oityi Tulilongesila Konohinyinyiki?

Perspicaz Vol. 1 pefo 999 §§ 1-2

Onohinyinyiki

‘Ounongo Wovinyama.’ ‘Ounongo’ wonohinyinyiki haunongo utuka kokusoka, mahi ounongo mwene mbunao-ale mbapewa Nomutungi. Ombimbiliya ipopia ohinyinyiki okuti: ‘Ilipakela okulia pokwenye, ituta okulia kwayo pokuteya’. (Omih. 6:8) Onohinyinyiki mbumwe mbakaka ko Palestina, mbutiwa onohinyinyiki mbokuteya, mbwoongiya okulia okunyingi pokuteya, opo haa mbukale nokulia tyina okulia kwamahepe. Onohinyinyiki ombo, mbuvahiwa povipale pena ovilia nonoñgima. Tyina ombila yamaloko pahe otyituto atyiya, onohinyinyiki mbupola onoñgima ombo, ambukembunyaneka opo mbahamene. Vati tyatiwa pamwe mbupolapo otyitoko tyatyo tyoñgima opo yahamene tyina yaholekwa. Apa omutanda wonohinyinyiki wakwata wiimbuka-po mokonda pesala otyilila, novipeta vionoñgima.

Etyi Mbulinga Tyilongesa. Onohinyinyiki vala mbehehi mbupa umwe ononkhono ondaka ei yokwati: “Ove munangi, lilongesila kohinyinyiki. Tala umwe nawa onondyila mbayo, molingi omunongo.” (Omih. 6:6) Onohinyinyiki kambutuhuvisa vala mounongo mbunao wokutala komutwe, mahi tupu tyihuvisa okutala tyina mbututumba umwe, okusuka umwe nokukoka etyi mbatyinda, angwe pamwe mbatyinda etyi tyalema vali kolutu lwambo, kaiyekeko umwe atee ihikiya etyi yatyinda aimane umwe otyilinga tyayo. Otyo pamwe pokututumba iti umwe aitoko, pamwe aisesunuka aikakulunguta, otyo yakwata vala etyi yatyinda. Tupu mbuundapela kumwe okusukula nawa ondywo yambo, nokuhindaika mbumwe pamwe mbeliveta-veta, noombu mbaponwa pokukondoka no keumbo.

Omutala Womulavi 15/9/2000 pefo 26 §§ 3-4

Yakulila Enyina Liove

Oñgeni matulekesa okuti twalunguka ngonohinyinyiki? Oputyina tuundapa umwe unene, na tyina tulinga nawa ovilinga vietu, tyilinge pena ou utweete tyilinge petupu. Ngwe tyili no kosikola, no kovilinga, na tyina tuli nokulinga ovilinga vya Huku, tuna umwe okulikwatesila atulingi umwe nawa ovilinga vietu. Ngohinyinyiki ipola ouwa kokuundapa unene, Huku nae uhanda ovanthu ‘vahambukilwe etyi vapola movilinga vatutumba navio.’ (Omupopi 3:13, 22; 5:18) Okukala nomutima upumphi, ovilinga walinga avikuhambukiswa, ondyambi yovilinga vietu. — Omupopi 5:12.

Omu Salomau alingila omapulo aa evali opala apahulepo vondende molunango lwavo, wati: “Ove munangi, molangala-langala-po ñgaa atee-pi? Onalupi mopahuka kotumphoki?” Mokupopia etyi vokwananga kwatyo vapopia, ohamba aiti: ‘Ndyilale-po katutu ndyipoile-po katutu, ndyilikwate-po katutu omukondo ndyipululukwe, oluhepo malukweendela umwe lwekongombanda, epene malikweendela lwomulume wekumanekela.’ (Omihe 6:9-11) Tyina wokwananga ena nokupululukwa-po, oluhepo malumwendela umwe lwekongombanda, epene alimweendela lwomulume wemumanekela. Omapia omunangi aya neholi, amuyula vala ovifo. (Omihe 24:30, 31) Onononiñgoso mbae mbutoka vala. Okuti omunthu wokuna ovilinga ahanda okuundapelwa, movilinga viae uyekela-mo omunthu una ondende? Okuti wokwananga mosikola ukala-mo nononota onongwa, apasala?

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/9/2000 pefo 27 § 3

Yakulila Enyina Liove

Ovipuka epandu-vali viapopiwa m’Omihe, vipopia umwe ovipuka viesukisa, tupu viyemba umwe kovipuka aviho viapenga. “Omaiho okulipaka-ko, nomutima upanga ovivi,” ononkhali omunthu alinga momalusoko. “Elaka likemba, nomunthu utendeleya, ukemba vala,” ononkhali omunthu alinga nondaka. “Omavoko amomesa ohonde yomunthu wehena etyi alinga, nonomphai mbuhatekela povivi,” ovivi ovio omunthu uvilinga. Etyi haunene Siovaa eyele, omunthu ukuna onondyaya pokati kovanthu mwene ankho ñgeno vakala nombembwa. Viapopiwa tupu okuti vina epandu pahe akuyawiswa vali avikala epandu-vali, omokonda havio vala ovio, ovivi ovanthu valinga viliyawisa vala.

31 YA TYITALALE ATEE 6 YA TYIKUKUTU

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 7

Pohika Mapekutokesa Yepapo

Omutala Womulavi 15/11/2000 pefo 29 § 5

“Tavela Ovitumino Viange Vikupe Omwenyo”

Pondyanena Salomau atalela imonekela. Tyina pahe kuna umwe nokuwiwila, monondyila pahe amunthikovela. Ngwe amonena pondyanena omukwendye umwe watopa vala. Omukwendye umwe wehena ekungunyiko, wehena onondunge wahapungu nawa ovipuka. Mokutala ankho utyii umwe okuti pomaumbo opo pesukisa okulungukwa neetyi ankho tyipondola okumweendela utyii. Omukwendye oo, “wakwata ponthele petapalo” liae. Olie pahe oo? Oityi mahande?

Omutala Womulavi 15/11/2000 pefo 30 §§ 4-6

“Tavela Ovitumino Viange Vikupe Omwenyo”

Onondaka apopia mbuteya omutima. Omukai umwe upopia onondaka mbomayava, tyina apopia uti vala kakembe-ale. Wasoka umwe nawa onondaka mbutavela okupopisa omukwendye etavela. Etyi ati hono nalinga otyilikutila tyange tyombembwa, nafwisapo etyi napangele, ankho uhanda atiwe ondinga-viwa, usuka no vya Huku. Ovilikutila viombembwa ankho vilingilwa mondywo ya Huku mo Selusalei, tyati ohitu, ohinde, omulela, ovinyu. (Levitiku 19:5, 6; 22:21; Onombalulo 15:8-10) Mokonda ankho wokwaava otyilikutila upondola okupola-po atyindila keumbo, ankho o ngatyina ati mondywo yae muna okulia nokunwa okunyingi. Ankho wemwenda umwe tyokuti: Omukwendye makahambukwa unene. Tyemupola meumbo, oe umwe vala akaovola. Omatutu oo omanene — omuhima okweeiva uti umwe otyili. Omunongo umwe kokwatanga Ombimbiliya wati: “Omuhikwena oo, ankho una umwe ou akaovola, mahi okuti omukwendye oo avasa oe yatyo umwe ankho aovola? Ankho metavela vala otyipuka otyo oyou watopa, ngomukwendye ou.”

Omuhikwena oo, ankho wati oe omuwa, oe wehiwa nomuvalo wae avala, oe wehiviswa onondaka mbae mbokupopisa, apepesa omilungu viae, tupu emuteye omutima nomulela wae unika nawa. Wemuti: “Koula wange nayala-ko, kuna onomanda onongwa, Mbomulinya wo ko Isitu, onomanda onongwa. Koula wange nanyanya-ko ombao yomila, ombao yendombo, akwii ombao yokanela.” (Omihe 7:16, 17) Oula wae weutela umwe nawa, wayalako onomanda onongwa mbomulinya woko Isitu, wanyanyako ombao yomila, nombao yendombo, no yokanela.

“Endyu twende atuho, tulihande-po matukala vala koula wange atee kutya. Twende tukalangalepo mokonda onthwe tulihole.” Etyi emukongela hapala vala okukalia aveho kwapwa. Etyi ankho apanga opala vakalale aveho. Omukwendye oo okutyiiva otyo, ankho wasoka okuti matyikahambukiswa unene. Pala okumuvila umwe, ati: “Omulume wange meumbo kemo-ale. Una watunda-po, oku aya okokule-ale. Tyina aya watyinda otyipapo tyonombongo, una kepepi-ale, mekeya vala tyina ohanyi ili kenthiki.” (Omihe 7:18-20) Wati kamatuvasiwale mokonda omulume wange watundapo wakalinga ononiñgoso kamakondoka-le liwa. Watalele omunongo ovee utyivila okuyondya ovakwendye! “Omukai oo ateye umwe omutima omukwendye. Onondaka apopia ambumwoolo onomona.” (Omihe 7:21) Otyo o tyovalume ngoo Susee, vetyivila okuyepa omatutu ngoo. (Ehimbikilo 39:9, 12) Okuti nomukwendye oo metyivili?

Omutala Womulavi 15/11/2000 pefo 31 § 2

“Tavela Ovitumino Viange Vikupe Omwenyo”

Omukwendye ou tyina atala otyipuka akongwa, kwee ankho katyitavela okutyanya. Pahe eliyumbuhi umwe vala alandula omuhikwena oo, “uti vala ongombe onthwei ikaipawa.” Ngeetyi omunthu onkhwatwa afeta umwe etyi alinga, nomukwendye oo akalingilapo umwe onkhali etyi etavela. Wekelimona vala okuti uli meliva, etyi “akavahiwa nohevo aimuyahe aikatoma kehuli.” Ankho pahe una umwe otyipute tyipondola okumutwala kononkhia. Mahi tupu ine ankho kayahelwe, upondola-le okunkhilapo mokonda yomauvela elitambuliswa. Otyipute otyo ankho tupu tyipondola okumwipa moupanga wae na Huku; “makaipaesa ohande yae.” Ankho pahe welinyona umwe, walinga onkhali ku Huku. Nokuti vala makankhia ketyii-ale, uti vala otyiila tyienda na apa patelwa!

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/11/2000 pefo 29 § 1

“Tavela Ovitumino Viange Vikupe Omwenyo”

Salomau wati: “Evi ndyikulonga [ovitumino viange] vikutila kominwe viove.Vihoneka kevai liomutima wove.” (Omihe 7:3) Mokonda ominwe tuna-vio, apeho tuvieete vala, ya vilinga ovipuka tuhanda, onondunge tulongeswa n’Ombimbiliya, mokukala nenoñgonoko li’Ombimbiliya, mbuna okukala otyipuka apeho tuhinangela, ambutululika mwatyiho tulinga. Tuna okumbuhoneka kevai liomitima vietu, ambutulingi ovanthu vonondunge.

7-13 YA TYIKUKUTU

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 8

Tehelela Ounongo Upopia Ngomunthu

“Venha Ser Meu Seguidor” pefo 131 § 7

“Ame Ndyihole Tate”

7 Movelesikulu 22, ounongo wati: “Siovaa wanthunga andyikala onthyimbi yondyila yae, otyipuka tyo tete-tete alinga kovipuka aviho vyo kohale.” Etyi tyili nokupopiwa apa haunongo-ko, mokonda ounongo ‘kawatungilwe.’ Ounongo utupu onthyimbi, mokonda nkhele tya kohale Siovaa okweeli-ale ya apeho omunongo. (Oviimbo 90:2) Mahi Omona wa Huku, “otyiveli tyovipuka aviho viatungwa.” Ngwe watungwa, akala otyipuka tyo tete-tete Siovaa alinga povipuka aviho. (Ova Kolosu 1:15) Ngeetyi omukanda Omihe upopia, Omona ankho okweeli-ale etyi ohi neulu viehenetungwe. Mokonda ngwe Ondaka, Omutumwa wa Siovaa, mwee omo umwe mwatumbukila ounongo omunene wa Huku. — Swau 1:1.

“Venha Ser Meu Seguidor” pefo 131-132 §§ 8-9

“Ame Ndyihole Tate”

8 Otyilinga patyi omona ankho ena-tyo omanima omanyingi akala keulu etyi eheneye pano pohi? Ovelesikulu 30 ipopia okuti, ankho uli ponthele ya Huku “ngomuundapi omunongo.” Otyo okutiwi? Ova Kolosu 1:16 ityipopia, yati: “Ovipuka aviho ovikwavo, viatungwa tupu oe, ovipuka keulu, kombanda yohi . . . Ovipuka aviho ovikwavo viatungwa tupu oe, oe viatungilwa.” Naina Omutungi, Siovaa, walulika Omona wae Omuundapi Omunongo, atungu ovipuka aviho — okutuka konoandyu, novipuka aviho meulu, nohi novipuka aviho vihuvisa vili kombanda yohi vielikalaila, omiti novinyama, akavitulila kotyipuka otyinene vali: Omunthu. Otyilinga vakala natyo Puhe Nomona, tupondola okutyeeleka na he ukalulika ovana vae mepia, ovana avalimi, omapia aayele. Ovana mokonda valongesiwa nawa vetyivila okulima ngeetyi he atuma. Tyina utala komapia atyo ayela usoka ku hekulu yepia kusoko vali kovana. Natyina tutala kouwa wovipuka viatungwa, opo ngootyo tuli nokuhilivika Omutungi Omunene Siovaa. (Oviimbo 19:1) Tupu tupondola okusoka komanima omanyingi, nehambu Omutungi “nomuundapi omunongo” vakala nalio, pokuundapela kumwe.

9 Tyina ovanthu vevali ovakwankhali vaundapela kumwe, pamwe velipona umwe. Mahi ovo Siovaa na Sesusi kaveliponene. Omona waundapele omanima omanyingi na Tate yae, ati: “Apeho ankho tyina tuna-e, umbasa vala nahambukwa.” (Omihe 8:30) Ankho utyihole tyokukala na He, tupu He yatyo mwene nae ankho utyihole tyokukala nomona wae. Pahe omona alingi umwe vala nga Tate yae, elilongesa okukala novituwa vya Tate yae. Otyo vakalele unene omapanga! Naina tyaviuka umwe okupopia okuti oupanga vena-o, oupanga umwe wehenekale-ale novanthu nkhele tyanthyimbi youye.

Omutala Womulavi 15/4/2009 pefo 31 § 14

Tupandei Sesusi — Ndaviti Omunene na Salomau Omunene

14 Pena vala omunthu wike una ounongo wapona wa Salomau. Omunthu oo, o Sesusi Kilisitu, wapopile konthele yae mwene okuti ‘omunene vali tyipona Salomau.’ (Mat. 12:42) Sesusi wapopia ‘onondaka mbomwenyo wahapu.’ (Swau 6:68) Mongeleka, Elongomona lio Komphunda, liayawisa vali onondaka novitumino kononthengele-popia mbumwe mba Salomau. Salomau wapopile ovipuka ovinyingi vietela ehambu omufendi wa Siovaa. (Omih. 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20) Sesusi wapopile okuti ehambu liotyotyili litundilila kovipuka vielikwata nefendelo lya Siovaa, nokufwiswapo kwomilao via Huku. Oe wapopia okuti: “Vahambukwa ovava vetyii okuti vetei ku Huku, ovo, Ouhamba wo keulu maulingi wavo.” (Mat. 5:3) Aveho vaundapesa onondonga mbuvasiwa momalongeso a Sesusi, valinga oupanga omuwa na Siovaa, “ondyivindyivi yomwenyo.” (Ovii. 36:9; Omih. 22:11; Mat. 5:8) Kilistu “ounongo wa Huku.” (1 Kol. 1:24, 30) Ohamba Mesiya, Sesusi Kilisitu ankho una “ononkhono mbounongo.” — Isa. 11:2.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 10/2022 pefo 18-19 §§ 1-2

Ounongo Una Nokwihana — Okuti Una Nokuutehelela?

▪ MOVILONGO ovinyingi tyakaka unene okuvasa onombangi mba Siovaa vaivisa otyo vaava omikanda pana palambela ovanthu ovanyingi. Okuti noove uhole okwivisa ngotyo? Inkha noove otyo uli nokulinga otyo, opo naina wanoñgonoka umwe nawa onondaka mb’Omihe mbokuati, ounongo wotyotyili ulaveleyila momatapalo opo ovanthu veunoñgonoke. (Tanga Omihe 1:20, 21.) M’Ombimbiliya no momikanda vietu muna “ounongo wotyotyili,” ounongo wa Siovaa. Otyo, otyo otyipuka tyotete ovanthu vesukisa okunoñgonoka opo vakamone omuenyo uhapu. Tyina ovanthu vatambula omikanda vietu tuhambukwa. Mahi haveho vevitambula. Vamwe kavetavela etyi tulongesa. Iya vamwe vetulinga omukwele. Nkhele ovakwavo vapopia omapita etyi Ombimbiliya ilongesa, tupu vapopia okuti vana vokutavela kweetyi Ombimbiliya ilongesa vapopia omapita vakwavo. Siovaa waavela ounongo ovanthu vatyo aveho. Mahi otyipuka otyo utyilinga ñgeni?

▪ Otyipuka tyimwe Siovaa etwavela opo tukale ovanongo ondaka yae Ombimbiliya. Ovanthu ovanyingi venayo-ale. Iya pahe omikanda viatunda m’Ombimbiliya? Mokonda Siovaa ukahi nokutukwatesako, omikanda ovio hono vikahi nokulingwa momalaka alamba po 1000. Vana vatanga umwe etyi omikanda ovio vipopia iya avaendela mwetyi vatanga, vapolako ouwa. Mahi ava ovakuavo kavesukile nokutehelela ounongo oo. Tyina valinga ovipuka, valinga vala mwene ngeetyi vahanda iya pamwe vatehelela vala etyi tyipopia ovanthu. Tupu vapopia omapita vana valinga etyi Ombimbiliya ipopia.

14-20 YA TYIKUKUTU

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 9

Kala Omunongo, Wahakale Womutomba

Omutala Womulavi 2/2022 pefo 9 § 4

“Tehelela Onondaka Mbovanongo”

4 Mwene okupopia umwe otyili, okweendelwa namukwetu etuviyula, katyapepukile. Pamwe tyitukalesa umwe omapita. Omokonda yatyi? Namphila tutyii umwe okuti tuvakwankhali, mahi pamwe omunthu umwe okutupopila etyi tukahi nokulinga tyapenga, tyitwihama. (Tanga Omupopi 7:9.) Pamwe pahe tupondola okuliyakulila. Okuti hatyo, tupondola okusoka okuti kapopile-ale nawa, wambiyula vala mokonda uhanda okulipakako. Tupu hamwe atuhimbika okwovola vimwe monondaka apopia viapenga, atuti ankho haeko ñgeno umbiyula. Nae ulinga evi viehevio. Mokonda yovipuka ovio twasoka, atwehetavela etyi etupopila, okuti hatyo atwovola omunthu omukwavo mokonda tuhanda etupopile etyi onthwe mwene tusoka.

Omutala Womulavi 2/2022 pefo 12-13 §§ 12-14

“Tehelela Onondaka Mbovanongo”

12 Oñgeni okuliola omutima matyitukwatesako okutavela tyina tuviyulwa? Twesukisa okuliola omutima mokuhinangela okuti tuvakwankhali iya pamwe matulingi ovipuka viapenga. Ngeetyi twelilongesale, Sobe ankho utala ovipuka monkhalelo yapenga. Mahi apilulula omalusoke ae iya ayambwa na Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda Sobe ankho weliola omutima. Walekesa okuti weliola omutima etyi etavela okuviyulwa na Eliuu, namphila Eliuu ankho omona vali kwe. (Som. 32:6, 7) Okuliola omutima matyitukwatesako okutavela okuviyulwa, atee umwe tyina ou wetuviyula omona vali kwonthwe. Omukulu umwe wewaneno ukala ko Canada, wati: “Mokonda onthwe katutyivili okulitala ngetyi vakwetu vetutala, oñgeni matupameka motyili inkha petupu ou utupakailamo?” Onthwe atuho tuesukisa okulinga ononkhono mbokukala novinyango viononkhono mba Huku nokukala ovanongo pokuivisa onondaka onongwa. — Tanga Oviimbo 141:5.

13 Okuviyulwa na Huku, tyilekesa okuti utuhole. Siovaa utuhandela otyiwa. (Omih. 4:20-22) Tyina Siovaa etuviyula Nombimbiliya, nomikanda tupewa neongano liae, novakwatate vapama motyili, otyo tyilekesa umwe okuti utuhole. Omukanda Ova Hembeleu 12:9, 10, upopia okuti Siovaa “utuviyula pala ouwa wetu.”

14 Tala kuetyi waviyulilwa, ohatale komunthu wekuviyula. Pamwe tupondola okusoka okuti wokwetuviyula ketyilingile nawa. Tyotyili, omunthu wokwetuviyula tyipondola walinga umwe ononkhono opo etyilinge monkhalelo ikahi nawa. (Ngal. 6:1) Mahi inkha onthwe tukahi nokuviyulwa, otyiwa tusoke omokonda yatyi etuviyulila, namphila pamwe tusoka okuti ketyipopile nawa. Tupondola okulipula okuti: ‘Namphila nahahandele onkhalelo etyipopia, mahi okuti pena etyi ndyipondola okulilongesilako? Okuti mandyitale vala koukuankhali wou ukahi nokumphopila, anehesuki netyi amphopila?’ Tyina tuamaviyulwa, matulekesa okuti tuvanongo tyina tuovola okulilongesila kweetyi twaviyulwa. — Omih. 15:31.

Omutala Womulavi 15/5/2001 pefo 30 §§ 1-2

‘Ounongo, Uyawisa Kononthiki Mbomwenyo Wetu’

Omunongo ngaaviyulwa etyi akala, hangeetyi tyikala womutomba. Salomau wati: “Hahe uviyule omunongo, oo mekuhumbu. Longesa omunongo, ayawise vali kounongo wae.” (Omihe 9:8b, 9a) Omunongo utyii okuti “okuviyulwa katyipepela-po-ale, nkhele tyiihama; mahi haa pahe, vokulongokela-ko atyiveetela otyinyango tyokuviukisa tyina ombembwa.” (Ova Hembeleu 12:11) Okuviyulwa tyiihama, mahi okutavela okuviyulwa tyeeta ouwa, opo omokonda yatyi tunumanena ngatwaviyulwa?

Salomau apopi vali okuti: “Longesa ondingaviwa, ayawise kenoñgonoko liae.” (Omihe 9:9b) Ngolingi omunongo pakailwamo, ngolingi omukulu tehela ku vakwenyi. Katyihambukiswa okutala nonombwale umwe mbutavela otyili ambulipakula ku Siovaa? Noonthwe tulikwatehilei, komutima atupake-ko oholo yokunoñgonoka ovipuka, okutyiika umwe omutwe.

Omutala Womulavi 15/5/2001 pefo 30 § 5

‘Ounongo, Uyawisa Kononthiki Mbomwenyo Wetu’

Tyokwovola ounongo mwene otyetu, petupu ou upondola okutwovolela-ko. Otyipuka otyo Salomau wetyipopia umwe nawa, wati: “Ove okukala omunongo, ove vala matyipe. Mahi okulinga womutomba, ove vala molieetela.” (Omihe 9:12) Omunongo upola ouwa mounongo wae, mahi womutomba upola ononkhumbi momutomba. Naina, tuteya etyi tukuna. Tukoyei-po umwe ‘tyokuyendelekela omutima wetu kekungunyiko.’ — Omihe 2:2.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 6/2023 pefo 22-23 §§ 9-10

Tila Owoma Huku Upole-ko Ouwa

Otyiwa umwe tuliyunge kovipuka vipondola okututwala kokulinga ovinepo viasila. “Omukai omuhima,” watiwa uli nokuti: “Omeva okwavakwa apepa.” Omeva atyo oo eli nokupopia, omeva patyi? Ombimbiliya, pokwapopia otyinepo tyo poula pokati kaava velinepa, yetyeeleka nomeva atenda nawa. (Omih. 5:15-18) Omulume nomukai velinepa umwe, velihonekesa, ovo vapondola umwe okulala kumwe. Mahi tyo vokwelinepa tyelikalela unene no “tyomeva avakwa.” “Omeva avakwa,” ovanthu valala kumwe, avehelinepele. Ovo yatyo valala vala ngootyo tyehelinepele, vetyilingila pokamphengi, valinga umwe lwotyimphulu tyivaka. “Omeva okwavakwa,” apepa vala putyina ava veli nokweenwa vasoka okuti kamavamoneka-le. Mahi otyo ouhima umwe omunene, una Siovaa utupu-ale etyi eheete. Kutupu otyipuka natyike tyilula vali, tyipona okuyalwa na Siovaa. Naina, nomeva oo vati “omeva apepa,” kaapepe-ale, weenwa emweetela vala. (1 Kol. 6:9, 10) Ovanthu vokulala umwe kumwe tyehelinepele, vakondya-le novinyingi.

Ovanthu okulala kumwe avehelinepele, pamwe pahe haa tyivelinga vala navi, tyina velitehela ñgaa ngoti kavesilivila-le, pamwe apakatuka eimo avehetyipangele, tyiti umwe nokutyopola eumbo. Naina otyiwa umwe tuliyunge, atwahai “meumbo” liomukahi omuhima, atwahali kokulia kwae. Ovanthu vokulipaka movinepo viasila, vati umwe ovo vapeseka koupanga omuwa na Siovaa, ovo tupu pamwe vakayambula-po ouvela uvetwala umwe kononkhia. (Omih. 7:23, 26) Ovelesikulu 18 yokapitulu 9, yavitula nonondaka ombu yati: “Ava akonga veli kohi, kondyembo.” Naina, oityi ovanthu ovanyingi vetavelela umwe komukai oo omuhima, ngwe tyiveetela vala? — Omih. 9:13-18.

21-27 YA TYIKUKUTU

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 10

Oityi Tyeeta Omwenyo Omuwa?

Omutala Womulavi 15/7/2001 pefo 25 §§ 1-3

‘Onondingaviwa Vamona Ondyambi’

Ondingaviwa uyambelwa vali motyipuka otyikwavo. “Omavoko ondende ahepesa, aa omavoko onduvia aeta ouhona. Omona watonkhoka, pokuteya nae uteya, ou omona wokukundisa, no pokuteya ulala.” — Omihe 10:4, 5.

Onondaka ombu ohamba yapopia mbuhiwa umwe mwene momuvo wokuteya. Omuvo wokuteya hamuvo-ko wokulalelelwa. Mahi omuvo wokuundapa ehimbwe tyahapetuka, okuundapa nonduvia. Omuwo wokuundapa tyalumbana.

Mokusoka kotyilinga otyo tyokuteya hakuteya-ko ovilia mahi ovanthu, Sesusi wapopila ovalongwa, wati: “Ovilinga viokuteya ovinyingi, ngwe ovateyi kavehi. Itei ku Mwene wepia [Siovaa Huku] atume vali ovaundapi kovilinga viae viokuteya.” (Mateusi 9:35-38) Menima lyo 2000, ovanthu veile Pehinangelo lya Tatekulu valamba ponomiliau 14 — ovanthu ovo ovanyingi vali k’Onombangi mba Siovaa mouye auho. Nawike vali utyaanya tyokuti ‘omapia ayela akamba vala okuteywa!’ (Swau 4:35) Ovafendi votyotyili vaita ovaundapi ku Hekulu yepia, tyina vaundapa unene movilinga viokulinga ovalongwa ngeetyi vaita momalikwambelo. (Mateusi 28:19, 20) Ya Siovaa una nokuyamba ovilinga valinga! Menima liovilinga lyo 2000, kwambatisalelwe ovanthu valamba po 280.000. Ovo navo velikwatesila umwe vakale ovalongesi Vondaka ya Huku. Momuvo uno wokuteya, tuundapei apeho nehambu motyilinga etyi tyokulinga ovalongwa.

Omutala Womulavi 15/9/2001 pefo 24 §§ 3-4

Endela ‘Mondyila Youndingaviwa’

Salomau wapopia umwe oityi oundingaviwa wesukisila. Wati: “Omuhona olumono lwae olo epunda-umbo liae ahupila. Ou omuhepi oluhepo lwae lumweetela. Wokulinga oviwa, oviwa alinga vimupa omwenyo. Ou ondingavivi, ovivi alinga vimupa onkhali.” — Omihe 10:15, 16.

Olumono lupondola umwe okutuhupisa movipuka vimwe, ngeetyi ovimato viapama vihupisa ava vakala-mo. Omunthu wokwahepa uhulilwa umwe tyina pena etyi tyemweendela. (Omupopi 7:12) Tupu, ohamba ei tyipondola hamwe ankho ikahi nokupopia ovitateka vietwa nolumono noluhepo. Wolumono pamwe upondola vala okupamena molumono lwae asoko okuti “olumono lwae ongovimato viyakulila.” (Omihe 18:11) Ya omuhepi upondola okusoka omapita ati mokonda una oluhepo utupu vali napeke apamena. Pahe aveho, avehetyivili okulinga etyi tyivepa enyina ewa komaiho a Huku.

Perspicaz Vol. 1 pefo 315

Okuyambwa

Siovaa Uyamba Ovanthu. “Okuyambwa na Siovaa otyo tyieta ouhona, katyikupe onongembia na kapii vala.” (Omih 10:22) Siovaa uyamba vana vemuhambukiswa mokuveyakulila, nokuvekulisa, nokuvelulika, nokuvetekula evepe ovipuka vikahi nawa, mwene navo atyivehambukiswa umwe.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/5/2006 pefo 30 § 18

Ehambu Lituka Kokukoleleya

18 “Okuyambwa na Siovaa” — otyo tyipa okukula ovanthu va Huku. Onthwe tuyumba-ko umwe onthumbi okuti ngwe ketwavela “onongembia na kapii vala.” (Omihe 10:22) Opo omokonda yatyi ovafendi ovanyingi va Huku vamonena umwe ononkhumbi mbuveihama? Ononkhumbi novitateka tumona, mbutuka kovipuka evi vitatu: (1) Koukwankhali wetu. (Ehimbikilo 6:5; 8:21; Tiaku 1:14, 15) (2) Ku Satanasi novilulu viae. (Ova Efesu 6:11, 12) (3) Kouye ou wovivi. (Swau 15:19) Tya Siovaa okwehetwamena kovipuka vitumonesa ononkhumbi, hakuti ngootyo oe utweetela-vio. Ngwe mwene, “otyali otyiwa, otyali tyaoya umwe, tyitunda keulu, tyitunda ku Tate wovimimi vyo keulu.” (Tiaku 1:17) Okuyambwa na Siovaa hakuti ngootyo kamatumono vali ononkhumbi.

28 YA TYIKUKUTU ATEE 4 YA KAPEPO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OMIHE 11

Otyo Wehetyipopie!

Omutala Womulavi 15/5/2002 pefo 26 § 4

Oundingaviwa Utwala Kokukakatela Motyili

Tyati umwe okukakatela motyili kwonondingaviwa, onya yonondingavivi, ovipuka ovio vina etyi vietela ovanthu. Salomau wetyipopia, wati: “Una watyitukila-po otyili omulungu wae unyona vakwavo. Mahi onondingaviwa enoñgonoko liveyovola.” (Omihe 11:9) Nawike wehetyii okuti wokutendeleya vakwavo, utukana, upopia ovipuka viasila, waamba, unyona vakwavo. Mahi omupopio wondingaviwa wasukuka, usoka nawa etyi mapopi, apopi nonthilo. Enoñgonoko liae olio limuyovola, mokonda okukakatela kwae motyili, kumupa okusoka nawa etyi mapopi, etyivile okulekesa okuti vokumutendeleya vakemba vala.

Omutala Womulavi 15/5/2002 pefo 27 §§ 2-3

Oundingaviwa Utwala Kokukakatela Motyili

Ovanthu pomaumbo tyina valinga ovipuka vikahi nawa, vaeta ombembwa potyilongo, ovanthu avakala nawa, avamono apa vapamena — notyilongo atyitungu. Mahi vana vatendeleya, vapopia ovipuka vinyona neevi viapenga, vankhindula omalwei avatyopola ombembwa, avaeta omaliyapauko novitateka ovikwavo. Otyo haunene tyimoneka umwe tyina vana valinga ovipuka ovio ovanene votyilongo. Potyilongo pena ovanthu ngoovo, pakalela vala omalwei, apakake okulipumwapo, nouhayo wokulihanda, pamwe oluhepo alulingi olunene.

Onondunge mbuli m’Omihe 11:11 mbupopia ovafendi va Huku, tyina veliongiya na vakwavo momawaneno vaelekwa nepunda-umbo. Mewaneno lina ovanthu vapama — onondingaviwa vaendela motyili — likala ewaneno liovanthu vahambukwa, vatokota velikwatesako, vapa omunkhima Huku. Siovaa uyamba ewaneno ngoolio, velimo avekulu motyili. Vamwe pamwe vanumana, avalondovola, avapopi omapita etyi ovipuka vili nokulingwa mewaneno. Ovanthu ovo o “ngomwii una oukola,” uhanduka aukolo ovanthu mewaneno. (Ova Hembeleu 12:15) Pamwe etyi vahanda okulinga ovanene nokutumina okukala nomunkhima. Vahimbika okuñgoñga avati mewaneno mulilingwa onya, muna okapungulula, novipuka ovikwavo ngoovio, okutendeleya vala ovakulu vewaneno. Omulungu, weeta omaliyapauko mewaneno. Ha hahe tulipate momatwi twahatehele evi vapopia, atulingi ovanthu vapama motyili, vaeta ombembwa nomphepo ongwa mewaneno?

Omutala Womulavi 3/2020 pefo 21-22 §§ 11-12

Onalupi Tuna Okupopia?

Pamwe tyipondola okupwiya okuyunga elaka. Tiaku wapopia onthengele-popia opo alekese oñgeni tyipwilisa okuyunga elaka. Wati: “Ngwe onthwe atuho tupengesa-le ehimbwe. Ou wahaponyona mondaka, oo nkhwali waviuka umwe wamana, nolutu lwae aluho utyivila umwe okulukwata nofeleyu. Ine tupaka vala ofeleyu komulungu wonkhambe na itutavele, opo aiho nolutu lwayo tutyivila okwiilulika. (Tia. 3:2, 3) Tiaku wapopia onofeleyu. Onofeleyu mbupakwa komulungu wonkhambe. Omunthu wokweenda nayo, tyina ahanda italame unana vala monofeleyu. Tupu otyo alinga opo yende noku ahanda. Ankho omunthu utalukwa ahakwate nawa onofeleyu, onkhambe ipondola okumutwala mohika. Tupu, inkha onthwe katukwate nawa onofeleyu mbeleka lietu, tyipondola okutwetela ovitateka ovinyingi.

Oñgeni ukala tyina unoñgonoka okuti omukwatate umwe wii otyipuka tyimwe tyihapondola okupopiwa? Mongeleka, inkha uhonyena nomukwatate umwe ukala kotyilongo oku ovilinga vietu viailikwa, okuti momwiti ekupopile oñgeni vatambula omikanda no ñgeni veliongiya no ñgeni vaivisa? Tutyii okuti kumemupulu mokonda una otyipuka otyivi uhanda okulinga. Onthue tuhole ovakwatate vetu iya twesuka navo. Tupu tuhanda okuveitilako momalikwambelo etu. Mahi, oo omuvo “wokunana monofeleyu” mbelaka lietu, atutundu filuu. Mokonda ankho tukuluminya mukwetu okupopia ovipuka viamwene, opo ngootyo tutupu olwembia nae. Tupu, ngootyo tutupu olwembia novakwatate vena onthumbi yokuti kemetyipopi. Ovakwatate vetu vakala kovilongo oku ovilinga vietu viailikwa, vekahi-ale nokulambela movitateka. Iya onthwe katuhande okuyawisa kovitateka viavo. Tyihe-otyo vala, ovakwatate vakala kovilongo ovio, kavapondola okupopila vakwavo oñgeni vatambula omikanda no ñgeni veliongiya no ñgeni vaivisa.

Olumono Lwa Huku

Pahukei! 1/2020 pefo 11, okakasa

Oñgeni Molambela Motyitateka Tyokusoya?

“OUWA-TIMA UTUKWATESAKO OKUFINDA OKUKALA TYASOYA”

“Omunthu wokankhenda, mokankhenda kae nae uliamo, mahi omunthu wonya, ulieetela ovihuna.” — OMIHE 11:17.

Momukanda una osapi yati Okufinda Otyituwa Tyokusoya, muna okapitulu kahangununa oñgeni okankhenda kapondola okufinda otyiho. Ngeetyi tyapopia omuhoneki womukanda oo, Dr. Tim Cantopher, okukala nokankhenda tyikwatesako okukala nekongoko likahi nawa, tupu tyitukwatesako okukala nehambu. Mahi omunthu wokulinga vakwavo onya, ukala tyihena ehambu mokonda nawike uhanda okukala ponthele yae.

Ove tupu upondola okufinda okukala tyanumana tyina ukala nokankhenda noove mwene. Mongeleka, hatyiwa okusoka okuti utupu esilivilo. Sesusi wati: “Humba mukwenyi ngeetyi ove ulihole.” — Maluku 12:31.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma